AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 31.10.2016.

POTPISAN GOSPODARSKO TRGOVINSKI SPORAZUM EU - KANADA


EUROPSKA UNIJA U DRUŠTVU
NAJJAČIH EKONOMSKIH PARTNERA SVIJETA


U Bruxellesu je 30. listopada 2016. potpisan gospodarsko trgovinski sporazum (CETA ) i Sporazum o strateškom partnerstvu ( SPA) između Europske unije i Kanade. Potpisali su ih Donald Tusk predsjednik Europskog vijeća, Jean-Claude Juncker predsjednik Europske komisije i Justin Trudeau premijer Kanade. Sporazum će stupiti na snagu kada ga ratificiraju parlamenti svih 27 zemalja članica Europske unije.
Okvirni sporazum EU i Kanade o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji potpisan 1976.godine i bio je prvi gospodarski sporazum koji je EU potpisala s nekom industrijaliziranom zemljom. Nakon toga 1990. potpisana je Deklaracija o transatlanskim odnosima. Proširen je opseg suradnje te su dogovoreni redovni sastanci na nivou ministarskih sastanaka. Pregovori Kanade o Sporazumu o strateškom partnerstvu započeli su 2011. a zaključeni su u rujnu 2014. To je politički Sporazum kojim se jača bilateralna suradnja u područjima međunarodnog mira i sigurnosti, borbe protiv terorizma, pomorske sigurnosti, energije, prometa, istraživanja, razvoja, zdravlja, zaštite okoliša, klimatskih promjena. Sporazum o strateškom partnerstvu ima za cilj poboljšati oblike suradnje koji izravno imaju utjecaj na građane.
Pregovori između EU i Kanade o sporazumu CETA započeli su 6. svibnja 2009., a zaključeni su 26. rujna 2014. EU i Kanada otvoriti će tržišta robi, uslugama i ulaganjima izeđu ostalog i u okviru javne nabave. Liberalizacija tržišta usluga znatno će doprinijeti porastu BDP-a , predspostavlja se da će to biti 50 % ukupnog porasta za EU i 45 % porasta za Kanadu. Primjeri usluga kojima se često trguje između EU i Kanade su usluge prijevoza, putovanja, osiguranja i komunikacijske usluge. Vrijednost izvezenih usluga iz EU u Kanadu 2014. iznosila je 15,9 milijardi eura, a uvezene usluge iz Kanade iznosile su 11,3 milijarde eura.
EU je 2014. u Kanadu izvezao robu u vrijednosti 31,7 milijardi eura, dok je iz Kanade EU uvezla robe u vrijednosti 27,4 milijarde eura. Roba kojom se do sada najčešće trgovalo bili su strojevi, oprema za prijevoz te kemijski proizvodi.
CETA je prvi bilateralni gospodarski sporazum EU kojim se predviđa poseban sudski sustav za ulaganja, odnosno sud za rješavanje sporova između ulagača i države.Kanada je članica NATO saveza i skupine G8.

G8
G8 je skupina industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta. Članice G8 čine 66.5% svjetskog gospodarstva. Ovu skupinu čine SAD, Kanada, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija i Japan; te Rusija zbog velike političke važnosti.


KANADA
Sa površinom od 9.984.670 km˛ Kanada druga po veličini zemlja na svijetu, teriterijalno veća je Rusija. Na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta je, graniči sa SAD-om na jugu s Aljaskom , na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Gospodarsko središte je Toronto. Ostali važni gradovi su Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary. Prema popisu iz 2001. ima 30.007.094 stanovnika (3.3 na km˛).
Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. godine na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.
Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. To je multikulturalna država s dva službena jezika: engleskim i francuskim. Ima iznimno dobro razvijeno gospodarstvo. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e.

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (eng. North American Free Trade Agreement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija. Djeluje od 1994. godine, a čine je SAD, Kanada i Meksiko. Cilj integracije je uspostava najveće zone slobodne trgovine u svijetu koja bi dugoročno trebala obuhvatiti cijelu zapadnu hemisferu. Članice NAFTA-e zalažu se za postupno ukudanje carina i svih ograničenja za slobodan protok kapitala i usluga, usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva.
Članstvom u integraciji Kanada i Meksiko dobili su pristup američkom tržištu, a kompanije iz SAD-a slobodu djelovanja.




31.10.2016. u 23:51 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 29.10.2016.

COPA - COGECA: PAD PROIZVODNJE VINA NA TRŽIŠTU EU


ITALIJA NAJVEĆI PROIZVOĐAČ SA 50,3 mhl


Iz Odjela za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore primila sam pregled vijesti sa fotkama iz Copa - Cogeca, čija je poljoprivredna komora član. To su kratki izvještaji o aktualnostima vezanim za poljoprivredu na području Europske unije. Objavljujem te informacije:

Image and video hosting by TinyPic

29.10.2016. u 23:48 • 0 KomentaraPrint#^

U PRAGU PRIZNANJA ISELJENIM ČESIMA


OVE GODINE PRIZNANJE JARMILI KOZAK MARINKOVIĆ
Image and video hosting by TinyPic

Mogao bi netko reći da protežiram gospođu Jarmilu Kozak Marinković (63) objavljujući njen životopis. No nije tako; gospođa Jarmila poznata je na mnogo daljim destinacijama, nego što je doprlo čitanje ovog mog bloga na kome pišem! Poznajem gospođu Jarmilu sedam, osam godina, a njen životopis objavljejem kao argument da je svojim radom itekako zavrijedila priznanje koje joj je uručeno u Pragu ove godine.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

29.10.2016. u 22:59 • 0 KomentaraPrint#^

DOMAĆE ŽIVOTINJE NA BUNDEKU


ŽIVOT NA SELU U SKLADU S PRIRODOM !

Poziv je namijenjen medijima jednako kao i građanima Zagreba, jer domaće životinje sve više postaju atrakcija. Naime na selu ih je sve manje i sve se rijeđe mogu vidjeti . Pa kada se već organizatori trude
dovesti više predstavnika OPG-a i njhovih domaćih životinja na lokaciju Bundek u subotu 5. studenog, objavljujem potpunu informaciju o tom događaju.




Image and video hosting by TinyPic

29.10.2016. u 21:37 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 28.10.2016.

U PROCEDURI SAVJETOVANJA S JAVNOŠĆU PRAVILNIK O EVIDENCIJI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

MINISTAR TOLUŠIĆ:

" OPG KOJI NE DRŽE ZEMLJU U DOBRIM POLJOPRIVREDNIM UVJETIMA NEĆE DOBITI NI LIPE"

Ministar poljoprivrede dipl.iur Tomislav Tolušić 28.10. je poslao dopunu Pravilnika o evidenciji poljoprivrednog zemljišta u proceduru savjetovanja s javnošću (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=4183). U Pravilniku je dodana odredba prema kojoj pravo upisa ARKOD parcela koje nisu u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednika ostvaruju poljoprivrednici koji prilože izjavu vlasnika uz dokaz o posjedu ili vlasništvu poljoprivrednog zemljišta, a koji se dokazuje izvatkom iz zemljišnih knjiga ili posjedovnim listom. Nakon obrade prikupljenih mišljenja javnosti o Pravilniku, isti će stupiti na snagu objavom u Narodnim novinama.

„Izmjenom pravilnika onemogućit ću nastavak nepravednog postupanja prema kojem netko može tuđu zemlju upisati na sebe i za to dobiti novac. Nemoguće je retroaktivno primijeniti nova pravila, ali od sada vlasnik mora biti suglasan i dati dopuštenje poljoprivredniku da obrađuje njegovu zemlju.“ – rekao je ministar poljoprivrede Tolušić.

U međuvremenu, prije avansne isplate 806 milijuna kuna izravnih plaćanja poljoprivrednicima, inspekcija „češlja“ sva nova poljoprivredna gospodarstva koja su, od 2015. godine do danas, u ARKOD upisala zemljište temeljem Izjave s dva svjedoka. Poljoprivredna inspekcija u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi provodi kontrole na terenu i provjeravaju je li upisano zemljište zaista i obrađeno. Ona poljoprivredna gospodarstva za koja se utvrdi da zemlju ne obrađuju ili je ne drže u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima, neće dobiti ni lipe" informacija je iz ministarstva poljoprivrede



28.10.2016. u 14:52 • 0 KomentaraPrint#^

OTPREMNINA U VISINI 45 % OD TRI POSLJEDNJE PLAĆE !


ZAŠTO OTPREMNINE TEK 90 DANA NAKON PRODAJE NEKRETNINE ??

Pred Upravom putničkog prijevoza d.o.o. članovi Sindikata željeznice i Hrvatskog sindikata željezničara 19. listopada održali su skup podrške svojim članicama, ženama čiji je posao čišćenje putničkih postaja i vlakova.
Gdje je problem? Tvrtka Putnički prijevoz d.o.o. ukida svoju tvrtku kćer Tersus eko, u kojoj su bile zaposlene žene koje su radile na održavanju postaja i vlakova. Djelatnicama je Uprava putničkog prijevoza predložila da odu u mirovinu ili da nastave raditi u tvrtki koja će preuzeti posao, poznata kao „ausorsing“ model, a prema saznanjima djelatnica bio bi to Adriatik servis. No djelatnice, njih 127 kojima prestaje radni odnos, su imale informaciju da će iz tvrtke Tersus eko morati otići bez ikakve financijske otpremnine. Posao im u tvrtki Tersus eko završava 30.listopada, a veliki broj žena je zaposlen u Hrvatskim željeznicama oko 30 godina.

Image and video hosting by TinyPic
Prosvjed uz podršku muških kolega. Prvi s lijeva Branko Kreš koji već 36 godina radi u HŽ-u.

Teško je otići u mirovinu bez otpremnine, jer je plaća iznimno niska, tek između 2400 – 2600 kuna, a životna dob im je preko 50 godina. To je upravo vrijeme kada je teško naći posao na tržištu rada u Hrvatskoj, a djelatnice nemaju dovoljno godina života za odlazak u redovnu mirovinu koja počinje sa navršenih 60 godina života. Zato su zaposlenice i mnoge muške kolege koje su ženama došli dati moralnu podršku, predvođene sindikalistima Zoranom Maršićem i Ivanom Forgačem, mirni prosvjed održali pred zgradom uprave Prijevoza u Strojarskoj 11 u Zagrebu. Nakon govora podrške sindikalni djelatnici Forgač i Maršić, su otišli razgovarati sa članovima Uprave Putničkog prijevoza. Po povratku pred zgradu informacije su bile određenije i to slijedeće: žene koje žele u mirovinu do 1.11. će potpisati ugovor prema kojem će im biti određena otpremnina , rečeno je 1 270 kuna po godini staža, s tim da tvrtka HŽ Putnički prijevoz d.o.o prethodno treba prodati nekretninu u Planinskoj ulici, kako bi imala sredstva za isplatiti otpremninu djelatnicama iz Tersus eko tvrtke kćeri.

IZNIMNO NISKA PLAĆA

Ono što tvrtku Putnički prijevoz d.o.o. Hrvatskih željeznica čini potpuno minornom u okviru vremena 21. stoljeća a djelatnike nesretnima – te govore o sebi kao o potplaćenom roblju je - iznimno niska plaća. Ono što je još dodatno deprimirajuće je to da tvrtka hrvatskih željeznica koja svakodnevno prihoduje, jer svaki dan radi sa gotovim novcem, svoje djelatnice u tvrtki kćeri nije cijenila ni toliko da im na osnovnu neto plaću, plaća određeni dodatak na godine staža, dodatak za stimulaciju, uvjete rada, naknadu za topli obrok itd. Zbog takvih ušteda na radniku plaća je znatno manja i od 3000 kuna. Nevjerojatno je da je za njih predviđena i otpremnina – od samo 1270 kuna po godini staža. To je suma koja obezvrijeđuje ljudski rad i ljudsko dostojanstvo.A takav omalovažavajući
pristup zaposleniku odredili su rukovodeći ljudi – propisujući djelatnicima što je moguće manju plaću. Ono što je također nepravedno je to što se djelatnice ne pita za stručnu spremu- neke imaju srednju školu. Znanje i kvalifikacija su zanemareni, a baš nitko u Hrvatskoj ne brine da zanimanja koje proizvodi školovanje i naobrazba imaju radna mjesta . Sve je u Hrvatskoj prilično izopačeno i palo na glavu.
U zadnje dvije godine nekoliko je pruga renovirano, tako da vlakovi postižu brzinu i veću od 130 km na sat. No mnoge postaje vlakova stoje prazne bez funkcije. Zaposlneici su otpušteni pod egidom da su višak, ukinuto je mnogo vlakova - čak oko 50 , a povezanost željeznicom sa većim regionalnim gradovima, Rijekom, Splitom, Osijekom, Vukovarom je potpuno nova negativna priča za sebe koja ne ide u prilog potrebi putnika, već je, čini se sama sebi svrha.

Image and video hosting by TinyPic
Jedna od djelatnica koja se nada pravednoj otpremnini nakon 33 godine radnoga staža je Marija Kovačević, desno, iz Koprivnice koja kaže da joj je plaća do 2600 kuna.
Na jednom transparentu piše " Ratkoviću želiš li ti hraniti našu djecu?" ( Ratković je predsjednik Uprave) Na drugom transparentu: "Dokle će Vlada RH služiti Bruxellesu i bankama, a ne narodu koji ih je izabrao?"

Željela sam provjeriti ono što sam 19.10 čula na skupu potpore pred zgradom Uprave putničkog prijevoza, te sam ravnateljici ureda Uprave Mihaeli Tomurad Sušac koja je i glasnogovornica poslala pitanja u kojima pitam:
1. Kada – u kom roku – koga datuma – Uprava putničkog prometa ima u planu isplatiti otpremninu djelatnicama tvrtke kćeri TERSUS EKO koje će potpisivanjem ugovora o otpremnini biti suglasne s tim rješenjem svog statusa .
2. Koliko je od strane Uprave predviđeno da bude otpremnina svakoj pojedinoj djelatnici po godini staža?
3. Plaća djelatnica na čišćenju i održavanju putničkih prostorija je vrlo vrlo niska - 2400 kuna. Zašto djelatnice namaju nikakav dodatak na plaću kao što je naprimjer godine staža, ( radi se o djelatnicama od 25 do 35 godina radnoga staža) uvjeti rada, udaljenost posla od prebivališta radnika, pokriće troškova prijevoza, naknada za topli obrok?

ODGOVORI KRIJU NEIZVJESNOST


Informacija iz odgovora kaže da su "otpremnine prema Dodatku III. Kolektivnog ugovora u visini od 45% prosječne plaće isplaćene u posljednja 3 mjeseca". Sramotno niske otpremnine je Uprava Putničkog prijevoza ozakonila za djelatnice koje su ovdije provele radeći, prema razgovoru s nekima od njih, između 25 i 35 godina. One su u HŽ ugradile sebe i održale tvrku svojim radom, a plaću i otpremninu im kroje ljudi iz Uprave koji također uživaju plodove rada tih djelatnica, ali koji ne razlikuju pozitivno od negativnog.

Odgovori koje sam primila nisu poticajni za djelatnice već su negativni i neizvjesni. Da bi otpremnine bile isplaćene najprije HŽ treba prodati nekretninu tvrtke, tvrdnja je u odgovoru HŽ-a. Tko kaže da je iznesena tvrdnja istinita - jer tvrtka Tersus eko bila je samo pravni okvir koji se navodi kako matična tvrtka djelatnica i one su radile - ne u fizičkoj imovini tvrtke - već na poslovima održavanja čistoće i higijene u vagonima i kolodvorskim postajama. Neizvjesno je i nema govora o tome u kom bi roku nekretnina tvrtke mogla biti prodana, a činjenica da će otpremnine biti isplaćene 90 dana nakon prodaje nekretnine tvrtke Tersus eko samo navodi na misao da proces isplate nije ni zamišljen tranparentno.
Margareta Zouhar Zec

Sken odgovora:

Image and video hosting by TinyPic


28.10.2016. u 12:54 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 26.10.2016.

DA LI JE VAŠE ZEMLJIŠTE ZLOUPOTREBLJENO - RADI ISPLATE POTICAJA?




PROVJERITE !

Na konferenciji za novinare koju je održao 24. 10. povodom AFERE upisa tuđeg zemljišta u ARKOD, radi primanja poticaja, ministar poljoprivrede dipl. iur Ministar Tolušić pozvao je sve vlasnike poljoprivrednog zemljišta da provjere nalaze li se njihove čestice u ARKOD sustavu preko javno dostupnog Internet servisa www.arkod.hr, a u slučaju da za to nemaju tehničke mogućnosti mogu se javiti u najbliži ured Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije ili Savjetodavne službe s dokumentacijom o vlasništvu.
U međuvremenu će stručne službe Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju preispitati sve akte i pravilnike koji su na snazi da bi se utvrdile i ispravile odredbe koje su omogućavale zloupotrebe. Provjeravaju se sve čestice koje su u ARKOD unesene temeljem izjava dvaju svjedoka. U tijeku je priprema novog pravilnika o evidenciji poljoprivrednog zemljišta koji će onemogućiti upis i korištenje zemljišta bez suglasnosti vlasnika.

Temelj za isplatu potpora je korištenje poljoprivrednog zemljišta i to je regulirano slijedećim zakonskim aktima:

Uredbom (EU) 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru Zajedničke poljoprivredne politike EU (čl.72. stavak 1.)

Zakonom o poljoprivredi (NN30/15), koji u čl. 31. točka 3. kaže da se prava na plaćanja dodjeljuju za prihvatljive hektare poljoprivredne površine koje je poljoprivrednik imao u korištenju (ucrtane u ARKOD) na datum 10.7.2015.

Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 35/15) koji u članku 8. propisuje kaže da se podaci o ARKOD parcelama dobivaju na temelju izjave poljoprivrednika, uz pomoć programske podrške koja omogućuje fotointerpretaciju poljoprivrednih površina na DOF-u (digitalna orto-foto karta) i određivanje granica.


26.10.2016. u 06:40 • 0 KomentaraPrint#^

TAIEX - REGIO INTEGRIRANA REGIONALNA ULAGANJA


RADIONICA ZA TERITORIJALNU DIMENZIJU

Prema informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u organizaciji Grada Zagreba i slovenskih partnera, u Kući Europe u Zagrebu se 25. i 26. listopada održava TAIEX-REGIO radionica na temu integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam). Kako će se u urbanim područjima sedam hrvatskih gradova provoditi ulaganja kroz ITU mehanizam, ova radionica predstavlja izvrsnu priliku za hrvatsku i slovensku stranu da se uz pomoć stručnjaka iz Europske komisije što bolje pripreme za nadolazeća ulaganja.
Sredinom listopada uručene su Odluke o odabiru područja za provedbu ITU mehanizma predstavnicima sedam odabranih gradova - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pula, kojima je na raspolaganju 345.351.269,00 eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razvoj urbanih područja.
Dvodnevna radionica o integriranim teritorijalnim ulaganjima omogućit će hrvatskoj i slovenskoj strani razmjenu do sada stečenih iskustava, kao i priliku da uče na primjerima drugih zemalja preko njihovih predstavnika i brojnih stručnjaka iz Europske komisije. Sudionici radionice dobit će mogućnost i za raspravu o prednostima i nedostacima u procesima te će imati priliku da pronađu nova rješenja ili nadograde postojeća kroz aktivno sudjelovanje u raspravama o različitim komponentama od vitalnog značaja za uspješnu provedbu ITU mehanizma.
Image and video hosting by TinyPic
Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević i Gabrijela Žalac ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije .

Svečanom otvorenju radionice prisustvovali su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.
„Ovih sedam gradova zadovoljilo je sve kriterije i uvjete za provođenje aktivnosti održivog urbanog razvoja kroz ITU mehanizam. Vjerujem da će kvalitetno upotrijebiti sredstva koja su im na raspolaganju i osigurati gospodarski i društveni razvoj u svojim sredinama“, izjavila je ministrica Žalac.
ITU mehanizam je mehanizam za provedbu aktivnosti koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju i kombiniraju sredstva iz više tematskih ciljeva. U Republici Hrvatskoj ITU mehanizam se koristi za održivi urbani razvoj odnosno provođenje integriranih aktivnosti prepoznatih u okviru strategija razvoja urbanih područja. Osnovni cilj ovog mehanizma je ojačati ulogu gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a aktivnosti koje će se provoditi u urbanim područjima kroz ITU mehanizam doprinijet će stvaranju povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenju kulturne baštine i unapređenju sustava obrazovanja za odrasle. Također, očekuje se i modernizacija ponude strukovnog obrazovanja, poboljšanje usluga javnog prijevoza, povećanje energetske učinkovitosti, povećanje zapošljavanja te doprinos borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Ukupna indikativna alokacija u sklopu ITU mehanizma iznosi 345.351.269,00 eura, od čega je 253.351.269,00 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 50.000.000,00 eura iz Kohezijskog fonda i 42.000.000,00 eura iz Europskog socijalnog fonda.

26.10.2016. u 05:50 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 25.10.2016.

MONUMENTALNO DJELO "ODNOSI S JAVNOŠĆU - TEORIJA I PRAKSA"


KNJIGA ZA SVE RAZINE OBRAZOVANJA

Prof. dr. Zoran Tomić dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i pročelnik Studija odnosa s javnošću predstavio je u srijedu 12. listopada u dvorani Matice Hrvatske u Zagrebu kapitalno djelo svog znanstvenog područja rada – Odnosi s javnošću – Teorija i praksa. Ta je knjiga dopunjeno izdanje prve knjige koja je izašla 2008., a koju je dr Tomić prema vlastitim riječima pisao od 2003. Ovu knjigu , dopunjeno izdanje pisao je od 2010. do 2015. godine. Prema riječima dr. Tomića konzultirao je sva relevantna područja odnosa s javnošću u svijetu i citirao oko 700 izvora. U knjizi je oko 3.300 fusnota kao i 56 primjera, on kaže „slučaja“. „ Rekao bih da nema ništa relevantno u svijetu da nije konzultirano. Svako poglavlje završava sa sažetcima i pitanjima za provjeru znanja. Tu je još i dodatna literatura i bilješke. Knjiga je oblikovana tako da se na svakoj stranici nalazi najbitniji sažetak tj. kratka bilješka. Sve to pridonosi preglednosti velikog sadržaja knjige. U ovom izdanju su nove cjeline, a to su: Odnosi s javnošću u institucijama kulture i umjetnosti, odnosi s javnošću u vjerskim organizacijama, Odnosi s javnošću u sindikalnim i volonterskim organizacijama, Odnosi s javnošću u obrazovnim institucijama, Odnosi s javnošću u sportu, Odnosi s javnošću slavnih osoba, Predsjednički odnosi s javnošću, Odnosi s javnošću u pred izbornim kampanjama, Odnosi s javnošću i javna diplomacija, Profesionalizam u odnosima s javnošću itd.“ kaže profesor dr. Zoran Tomić.

Image and video hosting by TinyPic
Dr. Zoran Tomić na promociji potpisuje svoju knjigu.(fotka mzz)

Krešimir Macan najpoznatiji PR stručnjak u hrvatskoj javnosti, vlasnik i direktor agencije za Odnose s javnošću Manjgura , jedan od trojice predstavljača knjige rekao je “Predstavljena je knjiga, udžbenik od 3,5 kg i 1368 stranica. Prvo izdanje napisano je prije osam godina, ovo je drugo prošireno izdanje koje prati sve trendove koji se javljaju u Odnosima s javnošću kod nas i u svijetu, tako da je ova knjiga proširena s novim saznanjima i s novim promjenama. Radi se o životnom djelu dr. Tomića a u knjigu je uloženo vrlo mnogo rada. Ova knjiga je pionirski udžbenik i sada je novo izdanje. Mi smo do sada imali nekoliko udžbenika koji su se koristili za obrazovanje PR u cijeloj regiji na hrvatskom jeziku, ali je sada ovo novo izdanje . Student koji ima ovu knjigu na stolu ne mora se bojati da će propustiti bilo što, jer u njoj može naći bilo koji pojam iz PR područja i biti će na dobrom putu, a onda je sve ostalo do njega, jer čitav se život uči, a ovo je dobar vodič. I ova knjiga pridonosi tome da PR industrija bude prepozata, da se ljudi obrazuju. Znači ne može baš svatko s ulice ući u posao PR, prepoznaje se ipak da treba iskustvo i obrazovanje.Loše je to što ljude koji rade u PR neki stavljaju u koš s nekim negativnim pojavama koje mi nikada nećemo nazvati PR niti su to bile: dakle često nas se stavlja u neki okvir korupcije, čarobnjaka koji se služe lažima da bi postigli svoj cilj, što je daleko od istine”.
Na predstavljanju knjige govorio je i dr.Božo Skoko izvanredni prof. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a uža specijalnost su mi Odnosi s javnošću. Bavio se s Odnosima s javnošću najprije u praksi, a onda u teoriji, bivši je novinar. Kada je napustio HRT krenuo je s praksom Odnosa s javnošću, a onda sa teorijom, te je postao asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zgrebu. Budući da se struka Odnosa s javnošću naglo razvija, on se posljednjih godina spacijalizirao za međunarodne Odnose s javnošću, a unutar međunarodnih odnosa s javnošću na odnose država, odnosno za brendiranje država i njihov identitet i imidž. Dr. Božo Skoko je napisao niz knjiga, najpoznatije knjige su mu : Država kao brend, Hrvatska identitet, imidž, promocija, Slika razumijevanja odnosa s javnošću, Hrvatska i susjedi,- koja se bavi idžem u regiji. Posljednja knjiga koja je izašla upravo sredinom listopada ove godine je Kakvi su hrvati?- ogledi o hrvatskom identitetu imidžu i neiskorištenim potencijalima. Ovo je ekskluzivna najava za ovu posljednju knjigu – jer ona još nije javno predstavljena – biti će predstavljena uoči interlibera , potvrđuje autor dr. Božo Skoko.
Predstavljajući knjigu dr. Tomića kao PR stručnjak dr Božo Skoko je rekao : _ Knjiga Odnosi s javnošću – Teorija i praksa dr. Zorana Tomića je monumentalno djelo . Vrlo je cjelovito objedinio sva područja djelovanja Odnosa s javnošću, prati trendove i dobro je da u Hrvatskoj imamo jedan udžbenik koji je na svjetskoj razini.Takav udžbeni ne može nastati dok god struka ne postane zrela , ali i dok autor ne dođe na tu razinu da može napisati udžbenik. A ova kniga kao i njen autor na toj su razini. Jer u posljednjih 25 godina struka Odnosa s javnošću se vrtoglavo razvijala. Slijedili smo zapadne trendove – iako su u regii kao i u Hrvatskoj Odnosi s javnošću relativno kasno došli u praktičnu primjenu - tek devedesetih godina, dok je u svijetu struka počela svoj život sedamdesetak godina prije. To je propulzivno područje koje se jako brzo razvija.I tržište nas je tjeralo da brzo učimo , da se prilagođavamo. U stvari u 25 godina prešli smo put u razvoju Odnosa s javnošću kao neke države koje su prošle taj put u 100 godina.
- Što je ono što knjigu čini izuzetnom?
- To je najcjelovitije djelo koje imamo u Hrvatskoj iz tematike odnosa s javnošću. Jer nema područja, nema sfere koja nije obrađena. Uistinu ova knjiga zamjenjuje cijeli niz druge literature. Dovoljno je pročitati ovu knjigu i biti će jasno kako funkcioniraju odnosi s javnošću “ rekao je dr. Božo Skoko.
Jedan od mnogih predavaća odnosa s javnošću u Hrvatskoj, ali istaknut zato što vodi školu Edward Bernays, prvu visoku školu za komunikacijski menadžment u Hrvatskoj koja je specijalizirana za Odnose s javnošću je dr. Damir Jugo . Autor je knjige Strategija odnosa s javnošću. O knjizi dr. Tomića je rekao:
“ Ova knjiga sa 1368 stranica je kapitalo djelo Odnosa s javnošću koje je obuhvatilo jako puno područja u Odnosima s javnošću i fiksiralo ih vrlo jasno u smislu znanstvene discipline i same profesije. To je apsolutno njena najveća vrijednost. I ono što je sam autor rekao knjiga može služiti
na svim razinama obrazovanja, od preddiplomskog pa do doktorskog obrazovanja. Knjiga je izašla u izdanju izdavačke kuće SYNOPSIS.

25.10.2016. u 07:41 • 0 KomentaraPrint#^

INTERREG PROJEKT "UKLANJANJE EKSPLOZIVNIH OSTATAKA RATA"


RAZMINIRATI ĆE PODRUČJE POVRŠINE 1.456.319 METARA KVADRATNIH!

U Belišću je 24.10. održana uvodna konferencija povodom početka provedbe projekta „Uklanjanje eksplozivnih ostataka rata“ na području hrvatsko-mađarske granice, u okviru koje je obilježen i Dan europske suradnje. Radi se o strateškom projektu u okviru INTERREG V-A Programa prekogranične suradnje Mađarska - Hrvatska 2014. – 2020. ukupne vrijednost 3.529.399,70 eura, od čega će se 1.789.181,74 utrošiti na razminiranje na području Hrvatske, odnosno u Osječko-baranjskoj županiji.
Nositelj projekta je Hrvatski centar za razminiranje, a projektni partneri s mađarske strane su Policija Pokrajine Baranya te Nacionalni park Drava-Dunav iz Mađarske. Suradnici na projektu su Osječko-baranjska županija i Ministarstvo unutarnjih poslova.
Svečanom događanju prisustvovali su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dipl.oec. Gabrijela Žalac, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Dragan Vulin, gradonačelnik Belišća Dinko Burić, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Mađarske u Republici Hrvatskoj József Zoltán Magyar, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Gordan Grlić Radman i ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec.

„U Hrvatskoj se projekti razminiranja provode od 2006. godine i njihov osnovni cilj je omogućiti siguran život ljudima na ratom pogođenim područjima te im osigurati jednake uvjete za društveni i gospodarski razvoj kao i u svim drugim područjima naše zemlje“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac.
Realizacijom projekta „Uklanjanje eksplozivnih ostataka rata“ razminirat će se područje ukupne površine 1.456.319 kvadratnih metara. U cijelosti će se ukloniti opasnost od mina u Općini Draž te minska polja uz rijeku Dravu od granice kod Donjeg Miholjca do Belišća. U okviru ovog projekta obnovit će se i dopuniti i granične oznake između Republike Hrvatske i Mađarske.
Hrvatski centar za razminiranje u 2016. godini je za poslove razminiranja osigurao 62 posto sredstava iz fondova Europske unije. Ukupna vrijednost do sada ugovorenih projekata s Hrvatskim centrom za razminiranje je veća od 25 milijuna eura, odnosno 190 milijuna kuna. Zahvaljujući tim ugovorima uklonjene su brojne mine u 8 hrvatskih županija: Požeško-slavonskoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zadarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji


Image and video hosting by TinyPic
Ministrica ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dipl.oec. Gabrijela Žalac






25.10.2016. u 06:45 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 24.10.2016.

UZIMANE POTICAJA BEZ ZNANJA VLASNIKA ?

DO FINACIJSKE KORISTI OD TUĐE IMOVINE - UREDBOM IZ 2015. GODINE

U emisiji "Plodovi zemlje" koja je emitirana na HRT- u u nedjelju 23. listopada voditelji i urednik emisije Vlatko Grgurić razgovarao je s direktorom u Agenciji za plaćanja u ribarstvu i ruralnom razvoju dr. Zvonirom Savićem iz kojeg se razgovora saznalo da je Agencija za plaćanja prema uredbi od svibnja 2015. godine a na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu NN 39/13 i NN 48/15, omogućila da se bilo tko može prijaviti na tuđu zemljišnu parcelu, bez znanja vlasnika te parcele već je bio dovoljan samo supotpis dvaju svjedoka i na taj način da stekne pravo na ostvarivanje poticaja. Pitanja urednika Vlatka Grgurića proizašla su argumentirano, na temelju priloga čegtiriju poljoprivrednih proizvođača iz okolice Čazbe u Bjelovarsko bilogorskoj županiji, koji svoju zemlju nisu imali upisanu u ARKOD sustav, ali su od drugih osoba saznali , da je njihova zemlja, bez njihova znanja upisana u ARKOD sustav i da kao takva služi za primanje poticaja onome tko je njihov zemlju upisao u ARKOD pomoću dvaju svjedoka.

Zanimljiv je bio razgovor novinara Grgurića i dr. Savića koji nije smatrao da je došlo do povrede privatnog vlasništva i koji nije dijelio mišljenje da je situacija koja se dogodila poljoprivrednicima - a prikazana je u tv prilogu - i bila je predmet njihova razgovora, nemoralna i nedopustiva iako je Uredbom iz 2015. i Zakonom o zemljištu legalno ozakonjena. Uredba koja uzurpira tuđe poljoprivredno vlasništvo postala je legalna za vrijeme Vlade premijera Milanovića, dok je ministar poljoprivrede bio Tihomir Jakovina.
Nakon emisije novinari su telefonom zatražili izjavu ministra poljoprivrede Tolušića koji je rekao:

"To je nešto što moramo spriječiti i pozivam sve poljoprivrednike koji znaju za takve slučajeve da se jave ili u Agenciju, ili u ministarstvo, ili nadležnoj policijskoj postaji, jer takve stvari se u Hrvatskoj ne mogu dešavati" rekao je ministar Tolušić , te poručio kako je to "upravo ono što moramo spriječiti da bi se ljudima vratilo povjerenje i u ministarstvo poljoprivrede ali i u sve ostale institucije hrvatske vlade".Tolušić je rekao i to da je nastala sitacija nepravedna i nemoralna.


ŠTO O PRAVU NA VLASNIŠTVO KAŽE USTAV RH?

USTAV RH - NN 85/10 - Članak 48.

Jamči se pravo vlasništva.

Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.

Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom.

Jamči se pravo nasljeđivanja.



24.10.2016. u 06:00 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 21.10.2016.

SVJEŽA JAJA IZ POLJSKE NISU ZDRASTVENO SIGURNA ZA KONZUMACIJU !

OPOZIV KONZUMNIH JAJA IZ POLJSKE!

Prema informacijama Ministarstva poljoprivrede od 20. listopada ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naredio je povlačenje iz prodaje svježih jaja iz Poljske.

Podaci o proizvodu su slijedeći:

Proizvod: Svježa jaja iz Poljske
Proizvedeno u Poljskoj, Fermy Drobiu Wozniak Sp. z o.o., ŻYLICE 35a, 63-900 Rawicz
Stavlja na tržište: Mesna industrija braće Pivac d.o.o., Težačka 13, Vrgorac

Prema informaciji službeno zaprimljenoj od Ministarstva zdravstva o trovanju hranom uzrokovanom Salmonelom, sa sumnjom na trovanje podrijetlom iz jaja, kao i obavijesti zaprimljene putem EU RASFF sustava o potencijalnoj epidemiji trovanja Salmonelom u više zemalja članica, ministar Tomislav Tolušić u dogovoru s ministrom zdravstva obavještava potrošače o opozivu konzumnih jaja podrijetlom iz Poljske. Zbog osnovane sumnje u sigurnost proizvoda sa tržišta se opozivaju sva jaja podrijetlom iz pakirnog centra: PL 30225901 WE, subjekta u poslovanju s hranom Fermy Drobiu Wozniak Sp. z o.o., ŻYLICE 35a, 63-900 Rawicz.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nalaže dodatni inspekcijski nalaz i kontrolu proizvoda kako bi osigurao da hrvatski građani kupuju najkvalitetnije poljoprivredne proizvode.




21.10.2016. u 08:17 • 0 KomentaraPrint#^

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU IMA MINISTRICU - dipl.oec. GABRIJELU ŽALAC


U FOKUS - KORISNICI EU SREDSTAVA

Već u jutarnjim satima 20. listopada u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dužnost ministrice je preuzela je dipl.oec. Gabrijela Žalac (37). Na novu dužnost, jer je dosadašnji ministar dipl.iur. Tomislav Tolušić prema odluci premijera Vlade RH Andreja Plenkovića imenovan ministrom poljoprivrede, Gabrijela Žalac je došla s mjesta direktorice Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o. Na kraju je doktorskog studija menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Bila je dugogodišnja pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko srijemske županije. Nova ministrica ima dugogodišnje iskustvo u pripremi, provedbi i evaluaciji raznih EU projekata te je vrlo dobro upoznata sa sustavom upravljanja i kontrole EU fondova.Gabrijela Žalac majka je troje djece, udana.
Radi boljitka svoje Slavonije i razvoja cijele Hrvatske odlučila je preuzeti odgovornost ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, te se iskreno posvetiti poslu kako bi 10,7 milijardi eura, koje su Hrvatskoj na raspolaganju iz Europske unije, što prije došlo do poduzetnika, poljoprivrednika, nezaposlenih, mladih i drugih građana Republike Hrvatske te u konačnici doprinijelo rastu gospodarstva i ravnomjernom razvoju hrvatskih regija.Dolazi s „terena“ gdje je svaka kuna uložena u razvoj vrlo bitna, te će fokus usmjeriti na postojeće i buduće korisnike EU sredstava, odnosno na njihove potrebe. Planira u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodatno pojednostavljenje sustava i procedura kao i jačanje suradnje i koordinacije svih tijela u Sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima te nastavi s odličnim rezultatima koje je Ministarstvo do sada ostvarilo.
Prije nego je došla u Agenciju, Gabrijela Žalac bila je pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a slične poslove obavljala je u Županiji još od 2002. godine. U svojoj karijeri sudjelovala je u pripremi, programiranju i provedbi EU programa, pripremi, provedbi i evaluaciji brojnih projekata financiranih iz međunarodnih i EU izvora u Vukovarsko-srijemskoj županiji te je bila članica raznih vijeća, odbora i radnih skupina.Dobro poznavanje programa međunarodne suradnje i načela regionalnog razvoja, hrvatskih i međunarodnih regionalnih prilika, strateškog planiranja, programiranja i upravljanja regionalnim razvojem putem projekata koji se financiraju kroz EU fondove, pomoći će novoj ministrici da opravda povjerenje koje joj je ukazano.

21.10.2016. u 06:51 • 0 KomentaraPrint#^

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE SLUŽBENO PREUZEO dipl.iur. TOMISLAV TOLUŠIĆ


MINISTAR TOLUŠIĆ:

" MORAMO AKTIVIRATI GOLEME ZEMLJIŠNE RESURSE KOJI STOJE NEISKORIŠTENI "


U Ministarstvu poljoprivrede održana je, 20. listopada, već narednog dana nakon što je članove Hrvatske Vlade svojim izborom sa 91 glasom potvrdio Hrvatski Sabor, primopredaja dužnosti ministra dr. Davora Romića novoimenovanom ministru poljoprivrede dipl.iur. Tomislavu Tolušiću, koji je do sada bio na dužnosti ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Dosadašnji ministar poljoprivrede dr. Romić predao je svom nasljedniku mandatno izvješće o radu u ministarstvu poljoprivrede.

Za ministarskog mandataTomislava Tolušića na čelu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije povučen je iznos od 6,286 milijardi kuna iz fondova EU, a on vjeruje da će do kraja godine biti povučeno oko osam milijardi kuna. Zalaganjem ministra Tolušića znatno je pojednostavljen Sustav upravljanja i kontrole EU fondova, usvojen je Prioritetni nacionalni Akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova za razdoblje 2016. do 2018., pojednostavljene su procedure i dokumentacija u natječajima, smanjen je broja faza u postupku dodjele bespovratnih sredstava, skraćeno je trajanje postupka, olakšani su kriteriji kod ocjenjivanja, uspješno je okončan postupak akreditacije Sustava upravljanja i kontrole EU fondova te je uspostavljena baza projekata kao osnovni alat za učinkovito upravljanje regionalnim razvojem i veću apsorpciju EU sredstava.Uz navedeno, pod vodstvom ministra Tolušića Ministarstvo je preuzelo aktivnu ulogu koordinativnog tijela cjelokupnog Sustava upravljanja i kontrole EU fondova, ojačani su administrativni kapaciteti u tijelima u Sustavu upravljanja i kontrole EU fondova, uspostavljena je koordinacija županija i regionalnih razvojnih agencija (regionalnih koordinatora), pokrenut je niz velikih natječaja u području poduzetništva i obrta, istraživanja i razvoja, energetske učinkovitosti, zdravstva, e-usluga i socijalne uključenosti, prirodne i kulturne baštine, a uspješno su ugovoreni i brojni veliki i mali projekti.

U POLJOPRIVREDI ISKORIŠTENO
TEK 6,9 % SREDSTAVA IZ EU OD 2. 636 MILIJARDI EURA


Ministar Tolušić rodom je iz Virovitice i dobro je upoznat sa svim problemima hrvatskih poljoprivrednika. Kroz europske fondove hrvatskim poljoprivrednicima, ribarima i seljacima na raspolaganju je 2.636 milijardi eura, a od ovih sredstava do sada je iskorišteno tek 6,9 % što je vrlo malo i što poziva na potrebu provedbe žurnih i odlučnih mjera kako bi iznos iskorištenih sredstava bio značajniji. Ocjena je novog ministra da potencijal Programa ruralnog razvoja nije u dovoljnoj mjeri iskorišten, a priprema i raspisivanje novih natječaja u Ministarstvu poljoprivrede ide vrlo sporo usprkos velikom interesu i spremnim projektima što direktno utječe na kvalitetu života hrvatskih poljoprivrednika i stanovnika ruralnih područja.
„Osim Programa ruralnog razvoja koji doista može i mora poboljšati sliku hrvatske poljoprivrede, moramo djelovati i kroz brojne druge mjere. U prvom redu moramo aktivirati goleme zemljišne resurse koji zbog sporosti i neosjetljivosti dosadašnje administracije stoje potpuno neiskorišteni, a interes za zakupom i kupovinom poljoprivrednog zemljišta je golem. Republika Hrvatska ne samo da može zadovoljiti većinu svojih potreba za poljoprivrednim proizvodima, već može dobar dio svojih viškova plasirati na tržište EU čiji smo sastavni dio. Ostvarivanje ovoga cilja biti će jedan od glavnih prioriteta mog budućeg mandata na čelu Ministarstva poljoprivrede“ – izjavio je prilikom preuzimanja dužnosti ministar Tomislav Tolušić.

21.10.2016. u 05:39 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 20.10.2016.

PREMIJER PLENKOVIĆ MORA PROMIJENITI TREND I PODIGNUTI MINIMALNU PLAĆU NA 4 500 KUNA NETO !

SADAŠNJA MINIMALNA PLAĆA JE PUT RADNIKA U SIROMAŠTVO !


Slijedom saznanja, a u skladu s moralnim načelima novinarstva koja izrijekom kažu:

1.BORITI SE ZA NAPREDAK I PROMJENE
2. NE TOLERIRATI NEPRAVDU I KORUPCIJU
3.BORITI SE PROTIV DEMAGOGA SVIH STRANKI
4.OPONIRATI PRIVILEGIRANIM I JAVNIM PRONEVJERITELJIMA
5. UVIJEK SUOSJEĆATI SA SIROMAŠNIMA
6. PODUPIRATI JAVNO DOBRO
7.NIKADA NE BITI ZADOVOLJAN SAMO OBJAVLJENOM VIJEŠĆU
8. UVIJEK BITI POSVE NEOVISAN
9. NE BOJATI SE NAPASTI ZLO BEZ OBZIRA NA TO DA LI GA UZROKOVAKLA PLUTOKRACVIJA ILI CENTRI MOĆI

P O N O V O objavljujem tekst koji sam napisala i objavila 3.1. 2016. na blogu AgroPolitika cititram " ". Post je objavljen 03.01.2016. u 14:52 sati."
Nadnaslov sam promijenila, u naslovu je dodana samo jena riječ
SADAŠNJA - MINIMALNA PLAĆA JE PUT RADNIKA U SIROMAŠTVO !

Promijenilo se se samo kalendarsko vrijeme- sada je listopad 2016. - Saziv sabora je 9. Vlada 14. premijer je Plenković, a ne Milanović, a život prosječnih ljudi u ovoj lijepoj zemlji jednako je težak , katastrofalan i neizvjestan. Od Plenkovića SE OČEKUJU KOMPROMISI I ON IH U SVIM HRVATSKIM POLITIKAMA MORA RADITI. ZAŠTO? Zato što je to PUT PREMA KVALITETI ŽIVOTA KOJI STANOVNICI HRVATSKE OČEKUJU. BEZ KOMPROMISA I RIZIKA NEMA NAPRETKA. Nakon donošenja državnog proračuna za narednu kalendarsku godinu, u prosincu je na redu i određivanje visine minimalne plače- o kojoj se do sada čini se više odlučivalo izvan Sabora. U Hrvatskom saboru odvijala se samo formalnost. No to treba prekinuti, pogodovanje poslodavcima mora prestati, a minimalna plaća mora biti određena po formi potreba, a ne po željama poslodavaca.Poslodavcima naime nikada nije dosta kapitala i na njihove se želje ne treba osvrtati, već treba pogledati, ako se protive, njihove imovinske kartice. Realno bi bilo u ovom trenutku da minimalna plaća iznosi neto 4500 kuna. Ta bi plaća vratila volju za život i dostojanstvo mnogim obiteljima i mladim ljudima koji rade i kao radna snaga u hrvatskom turizmu.

Nakon konstituiranja 8. saziva Hrvatskog Sabora tehnička Vlada sazvala je 29. 2015. prosinca sjednicu i donijela odluku o povećanju minimalne plaće za 2016. godinu. Da li je sjednica tehničke Vlade pravno valjana jedno je pitanje, a odluka o visini minimalne plaće je drugo pitanje. No odluku o minimalnoj plaći, kako svjedoći praksa, Vlada donosi na kraju kalendarske godine za iduću godinu. Bilo koja Vlada, odluka bi bila donesena. No Odluka o visini minimalne plaće drugo je pitanje. Za 2016. Vlada je odredila minimalnu plaću u visini od 3 120,00 kuna bruto iznos , što je u neto iznosu 2 500 kuna. Minimalna plaća tog iznosa na snazi će biti tijekom 2016. godine. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu.
Dr. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava objasnio je donošenje te uredbe rekavši da nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, nije postignuta suglasnost. „Minimalna plaća važna je s aspekta zaštite radnika od siromaštva, ali i s aspekta podizanja konkurentnosti gospodarstva. „Želim naglasiti“ rekao je na sjednici, „da se pri utvrđivanju minimalne plaće posebno vodila briga o oba cilja. Smatram da je visina od 3.120 kuna bruto opravdana, uvažavajući činjenice da je posljednja dva kvartala 2015. godine došlo do oporavka gospodarskih trendova, da je vidljivo da je rast minimalne plaće pozitivno utjecao na produktivnost, posebno u osjetljivim sektorima, da socijalni partneri u osjetljivim sektorima nisu koristili institut smanjenja minimalne plaće kroz kolektivne ugovore što ukazuje da postojeća visina minimalne plaće nije dovela do najavljivanih posljedica odnosno gubitka radnih mjesta i da nije postojala potreba za smanjenjem visine minimalne plaće kod poslodavaca“ - rekao je Ministar Mrsić . Mrsić je rekao i to da kada je ova Vlada stupila na dužnost bilo je preko 70 000 radnika koji su primali minimalnu plaću. Prema zadnjim podacima takvih je radnika preko 20 000. Ministar financija Lalovac rekao je:” je malo, ali ipak je nekakav smjer koji bi trebao tim ljudima olakšati.” Direktror udruge poslodavaca Davor Majertić je rekao da ih ta odluka o povećanju minimaalne plaće čini nezadovoljnima I zabrinutima. To povećanje povećava obim poslovanja u prerađivačkim industrijama gdje ti radnici ukoliko igube radna mjesta, neće se ili će se vrlo teško zaposliti u nekim drugim industrijama. Mi smo predložili da se minimalna plaća može povećati radnicima, a da se ne povećavaju troškovi poslovanja, tako da sama Vlada i država odustane od dijela doprinosa koje se plaćanju na plaće ,kako bi se ljudima omogućila veća primanja a troškovi poslovanja bi ostali isti.” Dodao je da takva odluka utjeće na sve tvrtke u kojima je prema pravilniku o radu osnovica za izračun plaća minimalna plaća. Čelnik hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimir Sever je tom prilikom izjavio da su imali neke izraćune do 3270 kuna, međutim, s obzirom da su poslodavci bili za to da se minimalna plaća ne dira, ministar je tražio neko kompromisno riješenje.”

Da podsjetim! Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine utvrđena je u bruto iznosu od 3.029,55 kuna, dok je njen neto iznos za obračun bio je 2. 423,64 kuna.Minimalna plaća za 2014. u bruto iznosu prema odluci Vlade iznosila je 3.017,61 kuna, a u neto iznosu bilo je to 2.383,77. U odnosu na Odluku o minimalnoj plaći za 2015. plaća je za 2016. povećana za 90,45 kuna više i iznosi 3. 120 kuna čiji bi neto neto iznos bio bio oko 2500 kuna.

Radnici su sredstva za rad?

Jesu li u Hrvatskoj radnici samo brojke i sredstva za ostvarivanje dobiti i profita poslodavcima koji su ih zaposlili? Ima li dr. Mirando Mrsić bivši ministar rada i socijalnog sustava svijesti o tome kolika je količina financijskih sredstava suma od 2500 kuna za osmosatno dnevno radno vrijeme i što se sve s tom količinom novca za život u 30 dana može kupiti , ako za plaću od 2500 kuna može izjaviti da je “ minimalna plaća mehanizam zaštite od siromaštva? Nije li upravo obrnuto, da je - siromaštvo na djelu u državi u kojoj radnik zarađuje neto 2500 kuna?
Po srednjem tečaju eura HNB na samom početku mjeseca siječnja 2016., 2500 kuna iznosi 327,6 eura, ili po srednjem tečaju američkog dolara 2500 kuna je 357,1 dolara .

Zašto je minimalna hrvatska plaća samo 327 eura?

Kome je minimalna mjesećna plaća od samo 327 eura dovoljna za život?Može li se tko od hrvatskih političara staviti u situaciju da kroz 30 dana za sebe i svoju obitelj ima na raspokaganju samo 327 eura? Zar su uistinu lobiji neoliberalnog kapitalizma hrvtsakih poslodavaca toliko jaki da utjeću na Vladu kroz osobne veze i prijateljstva kako bi neznatno povećanje minimalne plaće zadovoljilo samo formu, a radnike prepustilo neimaštini i bijedi? PoslodavcI bi ostali netaknuti neka I dalje stvaraju vlastit kapital. Zar ljudi zakonodavne vlasti u Hrvatskoj ne mogu posložiti činjenice i prisjetiti se da je raslojavanje u Hrvatskoj sve naglašenije ; bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Više desetaka pučkih kuhinja u Hrvtskoj , socijalne samoposluge u Osijeku, Rijeci, Splitu, Vukovaru, zakon o osobnom stećaju kao i veliki demografski deficit, posljedice su i minimalne plaće kao i visoke nezaposlenosti. Povećanje plaće od nekoliko desetaka kuna radniku ne može donijeti poboljšanje uvjeta života ,a poslodavci trljaju ruke jer njihova kapitalna dobit u poslovima koje za njih obavljaju potplaćeni radnici nije oskrnavljena. Za minimalnu plaću radi se u građevinarstvu, prehrambenoj industriji, zanimanjima trgovine,u zaštitarskim tvrtkama i svim tvrtkama bez obzira bile one d.o.o. ili d.d. gdje poslodavci na svaki način žele što više zaraditi, a nimalo i ničim ne stimulirati radnika, osim isplatiti plaću koja je paušalno dogovorena. Prihvati li osoba sa fakultskom naobrazbom posao izvan svoje struke, također će biti plaćena po kategoriji minimalne plaće jer nitko i ništa ne obvezuje poslodavca da po drugim kriterijima plaća osobu u svojoj tvrtki koja ima visoku naobrazbu. Mnogi su ljudi obezvrijeđeni i povrijeđeni u hrvatskom društvu. Čak 400 000 hrvatskih građana uzima lijekove protiv depresije.Kakve li će tek biti mirovine današnjih potplaćenih i izrabljivanih radnika? U Hrvatskoj 300 000 umirovljenika ima mirovinu manju od 2500 kuna? Vrijednost rada se I retroaktivno ruši. U režimu rada i zarade nema stimulacije ni pravde koju socijalna država podrazumijeva za one koji žele stvarati i raditi.
Kako radnik uopće kože opstati u borbi za održanje sebe i svoje obitelji, ako ima hrabrosti osnovati svoju obitelj, pred pohlepom svog poslodavca koji ga financijski izrabljuje?

Tko će promijeniti trend minimalne plaće?

Kapital služi isključivo stjecanju dobiti. Minimalna plaća od 2500 kuna podcijenjuje ljudski rad, radnika stavlja u kategoriju onoga kojem se uzimaju osnovna ljudska prava, jer su mu oduzeta sredstva za minimalno dostojan život, a samo zato što poslodavac želi zaraditi na radniku.
Tko će u Hrvatskoj promijeniti trend minimalne plaće i podignuti je na razinu od 4500 kuna, što bi iznosilo oko 600 eura? Za radnike bi tada počelo renesansno razdoblje, mogli bi vraćati dugove i prijateljima i banci , djeca bi im imala za gablec u školi,(za što inače namaju) djeca radnika mogla bi otići na školski izlet s razredom, prestala bi prodaja starudije kojom se bavi mnogo ljudi koji nemaju dovoljno financijskih sredstava za život,prestalo bi prekopavanje kanti za smeće što također rade ljudi bez dovoljno sredstava za život. S odlukom o minimalnoj plaći većoj za samo 1400- 1500 kuna od sadašnje, hrvatski radnici i njihovde obitelji doživjele bi preporod kakav nije viđen od stvaranja Hrvatske države.Pogodnost dražve bila bi u tome što bi na veću sumu plaća država imala veću dobit kroz porez. A poslodavci ne bi ostali siromašni. Oni se cijelo vrijeme brinu samo za sebe. Radnici su prepušteni sami sebi i svojoj bijedi već posljednjih osam godina.

Margareta Zouhar Zec


Post je objavljen 03.01.2016. u 14:52 sat na
http:agropoloitika.blog.hr

20.10.2016. u 15:37 • 0 KomentaraPrint#^

TRAŽIM POSAO



Tražim novinarski posao, posao u odnosima s javnošću ili posao savjetnice za odnose s medijima.
Dvadeset i četiri godine novinarski pišem. Naobrazba mi je slijedeća: na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu završila sam najprije studij općenarodne obrane, zatim kao ekvivalent tom studiju priznat mi je studij politologije, a 2012. po bolonjskom sustavu završila sam preddiplomski studij novinarstva (180 ECST)

Na internet adresi http://gropolitika.blog.hr novinarski pišem devet godina.
Posao u odnosima s javnošću mogu dobro obavljati radi dobrog poznavanja novinarstva.


Margareta Zouhar Zec , meil: margareta.zouhar@zg.t-com.hr

20.10.2016. u 11:12 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 19.10.2016.

FORENZIČKI CENTAR PSIHIJATRIJSKE KLINIKE VRAPČE GRADITI ĆE SE EU SREDSTVIMA

PROJEKT VRIJEDAN 68.308.675,73 KUNA


Bio je ovo zadnji projekt na koji je dipl. iur. Tomislav Tolušić kao ministar regionalnog razvoja i fondova EU stavio svoj potpis. Kasno poslijepodne 18. 10. mandatar Hrvatske Vlade mr. Andrej Plenković pozvao je Tolušića da u 14. Vladi koja 19.10 treba biti potvrđena u Hrvatskom Saboru bude ministar poljoprivrede - o čemu sam već objavila informaciju.

Image and video hosting by TinyPic
Zadnji potpis Tomislava Tolušića kao ministra regionalnog razvoja i fondova EU.

U klinici za psihijatriju Vrapče 18. listopada 2016. potpisivan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Izgradnja Centra za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče“. Riječ je o potpisivanju prvog ugovora iz EU natječaja „Poboljšanje isplativosti i pristupa bolničke skrbi za ranjive skupine“ koji se financira sredstvima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Ukupna vrijednost projekta koji će se u stopostotnom iznosu financirati EU sredstvima iznosi 68.308.675,73 kuna.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Mirna Šitum, Tomislav Tolušić, Vlado Jukić ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče, Dario Nakić ministar zdravlja

Potpisivanju ugovora prisustvovali su: Tomislav Tolušić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije; Dario Nakić, ministar zdravlja; Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije; Mirna Šitum, pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba i Vlado Jukić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče. Projekt Centra za forenzičnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče omogućit će poboljšanu zdravstvenu skrb za pacijente s teškim duševnim bolestima te adekvatne uvjete za njihovo liječenje. Svrha projekta je povećati dostupnost kvalitetnog liječenja na Zavodu za forenzičku psihijatriju povećanjem prostornih kapaciteta, unaprijediti postojeće i razvijati nove načine zaštite forenzičko psihijatrijskih pacijenata, smanjiti trajanje hospitalizacije forenzičko psihijatrijskih pacijenata, povećati efikasnost rehabilitacije i omogućiti daljnje društveno uključivanje forenzičko psihijatrijskih pacijenata. Po završetku projekta Centar će imati kapacitet 70 kreveta i 15 stolica dnevne bolnice, a pacijentima će biti omogućeni različiti terapijski i rekreacijski sadržaji u zatvorenom, ali i otvorenom prostoru u zaštićenom krugu oko Centra.
„Klinika za psihijatriju Vrapče jedna je od najznačajnijih bolnica ovog tipa u Hrvatskoj i skrbi o velikom broju pacijenata sa psihičkim oboljenjima. Drago mi je da će realizacijom ovog projekta pacijenti bolnice Vrapče dobiti bolje uvjete za liječenje i priliku da se u kraćem vremenu riješe problema koji ih sputavaju u njihovom svakodnevnom životu. Ovo je tek prvi od projekata u području zdravstva koji će se sufinancirati iz EU fondova, a uvjeren sam da ćemo uspjeti iskoristiti sva raspoloživa sredstva i da će svi naši građani uskoro dobiti bolje uvjete za liječenje i primjereniju zdravstvenu skrb“ – izjavio je ovom prigodom ministar Tolušić.
Izgradnja Centra za forenzičku psihoterapiju započela je početkom 2016. godine, a očekivano trajanje radova izgradnje i opremanja je 18 mjeseci.

19.10.2016. u 16:36 • 0 KomentaraPrint#^

PRIPREMA ZA NADOLAZEĆE NATJEČAJE


MINISTARSTVO ĆE ORGANIZIRATI INFO RADIONICE

Tomislava Hodalić, mag. ing. agr iz Odjela za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore skreće pozornost da Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju najavljuje raspisivanje natječaja za mjere:

7.2.2. „Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta“,
7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“,
9.1.1. „Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija“.


U drugoj polovici mjeseca studenog očekuje se i raspisivanje natječaja za mjeru 3 „Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“, podmjeru 3.1 „Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete“.
Svi navedeni natječaji biti će objavljeni u Narodnim novinama te na mrežnim stranicama www.ruralnirazvoj.hr i www.apprrr.hr. Već sada na spomenutim stranicama možete pronaći Pravilnike o provedbi spomenutih mjera te se na vrijeme pripremiti za nadolazeće natječaje. Ministarstvo poljoprivrede će do objave natječaja organizirati info radionice za sve potencijalne korisnike spomenutih mjera.
Rokovi za prijavu na pojedne natječaja kao i ostale informacije možete pročitati na stranici:
http://ruralnirazvoj.hr/novosti/uskoro-novi-natjecaji-za-mjere-programa-ruralnog-razvoja/.

19.10.2016. u 15:58 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 18.10.2016.

TOMISLAV TOLUŠIĆ JE MINISTAR POLJOPRIVREDE

ORGANIZATOR POSLOVA I DONOSILAC ODLUKA

Andrej Plenković mandatar Vlade RH za ministra poljoprivrede odabrao je 17. listopada dipl. iur. Tomislava Tolušića dosadašnjeg vrlo uspješnog ministra regionalnog razvoja i fondova EU. Koliko je Tolušić bio uspješan na mjestu ministra regionalnog razvoja i što je i koliko do sada učinio - dobrim dijelom je moguće informirati se kroz tekstove upravo na ovom blogu http://agropolitika.blog.hr na kome sam vrlo četo prenosila priopćenja ministartsva regionalnog razvoja. Na taj se način lako može uočiti da je ministar Tolušić radio cijelog ljeta, dok su drugi političari ili ljetovali ili vodili svoje političke kampanje uoči izvanrednih parlamentarnih izbora koji su održani 11. rujna.
Tomislav Tolušić rođen je 12. veljače 1979. u Virovitici. Odrastao je i školovao se u Slatini i Virovitici. Gimnaziju Petra Preradovića završio je 1997.u Virovitici godine nakon čega upisuje Pravni fakultet u Zagrebu.Diplomirani pravnik postao je 2003. godine. Već u lipnju iste godine kao vježbenik počinje raditi u uredu državne uprave u Virovitičko podravskoj županiji na poslovima za imovinsko pravne odnose. No ne presteje učiti, tako da već 2006. završava Akademiju za politički razvoj vijeća Europe a nakon toga stažira u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji kao stipendist Robert Schuman fondacije. U dva mandata bio je župan Virovitičko podravske županije i nekoliko godina predsjednik Saveza hrvatskih županija.

Image and video hosting by TinyPic
Dipl.iur. Tomislav Tolušić

Tomislav Tolušić dovoljno je kompetentan da može biti uspješan ministar poljoprivrede. Taj čovjek posjeduje 1. pravna znanja 2. znanja kao organizator poslova što je vidljivo iz njegova dosadašnjeg rada 3. slobodu donošenja odluka koje je naučio donositi u ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. To što nema fakultativnih znanja iz područja poljoprivrede kompenzirati će znanjima koje ima. Osim toga kao ministar poljoprivrede imati će više pomoćnika tako da je za očekivati da će biti uspješan u vođenju resora poljoprivrede. Narodna izreka kaže "kada nemaš ono što voliš, moraš voljeti ono što imaš". Tolušić odlazi iz ministarskog resora odakle se povlačio novac iz EU i gdje su se radili planovi i raspisivali natječaji za trošenje tog novca na najsvrsishodniji naćin.


18.10.2016. u 21:29 • 0 KomentaraPrint#^

SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST U HRVATSKOJ


REGIONALNI DISPARITETI

Državni zavod za statistiku u suradnji sa Svjetskom bankom proveo je projekt pod imenom „Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za mala područja RH“ čiji su podaci prezentirani novinarima 17. listopada – na Svjetski dan siromaštva kojeg je proglasila 1993. Glavna Skupština UN-a. Podaci o siromaštvu su rađeni prema podacima iz 2011. godine, iz razloga što je tada proveden popis stanovništva, rekao je ravnatelj Držaavnog Zavoda za statistiku dipl oec.Marko Krištof koji je prezentirao podatke. Inicijativa je Europske komisije i Svjetske banke da se istraži procjena rizika od siromaštva za niža teritorijalna područja, kao što su teritorijalne razine NUTS 2, NUTS 3 ili niže u svim državama članicama EU-a, odnosno županije, gradovi i općine.
Podaci o socijalnom stanju stanovništva trebaju biti podloga za smanjenje siromaštva, promicanje socijalne uključenosti te poticanje regionalnog razvoja. Nadalje, ovaj projekt pruža kvalitetne statističke podatke koji će pomoći u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova te bi trebao pridonijeti osiguranju učinkovitije raspodjele raspoloživih sredstava namijenjenih za podizanje socijalne razine života stanovništva .Zbog razlika u metodi procjene rezultata, rezultati ovog istraživanja ne mogu se uspoređivati s rezultatima drugih istraživanja o siromaštvu, naprimjer anketom o dohotku stanovništva.

Istraživanje je rađeno prema dvije metode i to prema dohodovnoj i prema potrošnoj metodi.
Fotka
Prema dohodovnoj metodi u RH 2011. procijenjena stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,2 % , što znači da se procjenjuje da je 19, 2 % osoba odnosno oko 803 tisuće osoba raspolagalo godišnjim dohotkom koji je niži od 24 000 kuna po jednom kućanstvu. Stope rizika od siromaštva u kontinentalnoj Hrvatskoj iznose 20 % ,a u Jadranskoj Hrvatskoj 17,4 %. Po županijama rizik od siromaštva iznosi od 9,8% koliko je to u Zagrebu, Primorsko - goranskoj županiji 11,9 % , Vukovarsko - srijemskoj 31,9 %, Virovitičko podravskoj županiji 33,4 %, do Brodsko –posavske županije gdje je postotak najviši i iznosi 35,9% osoba . U 2011. u RH 19,2% posto osoba imalo ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Općine visoke stope rizika od siromaštva su Kistanje i Voćin sa 75% , te Civljane sa 64 % osoba.
Prema potrošnoj metodi procijenjena stopa rizika od siromaštva u RH 2011. godine bila je 17,1% pa Državni zavod za statistiku procijenjuje da je oko 717 tisuća osoba imalo ekvivalntnu godišnju potrošnju nižu od 23 919 kuna – koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo. Po statističkim regijama stopa rizika od siromaštva u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosila je 19,4 % osoba, a u jadranskoj Hrvatskoj 12,6 % . Procjene siromaštva na razini županija, prema potrošnoj metodi, kretale su se od od 5,9 % koliko je iznosio rizik u Gradu Zagrebu, Primorsko goranske sa 9,1 % , Istarske županije sa 11,9 %, Požeško slavonske sa 32,5 % , Brodsko posavske sa 33,9 % te Karlovačke županije sa 34,3 % gdje je rizik najveći – prema potrošnoj metodi. Najmanje siromašnih ima u Čabru, Rabu i Medulinu.

Izračun prema dohodovnoj metodi temelji se na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).
Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja koje je prethodna godina. Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.
Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba čiji je ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Za teritorijalne razine općina i gradova, koje sadrže manje od 15 000 kućanstava, procjene stopa rizika od siromaštva manje su precizne. Prema podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. takvih općina i gradova u Republici Hrvatskoj ima 548.
Izvor Državni zavod za statistiku

Image and video hosting by TinyPic
Gosti, a istovremeno i sudionici prezentacije projekta o siromaštvu i socijalnoj isključenosti u RH u hotelu Palace 17. listopda 2016. (mzz)

Image and video hosting by TinyPic
Ante Babić univ. spec. oec

Ante Babić univ. spec. oec zamjenik ministrice Ministarstva socijalne politike i mladih rekao je da siromaštvo nije statično i da se u posljenjih pet godina (op.a. od 2011-2016) zasigurno mnogo toga promijenilo. Prije neki dan smo obilježili Svjetski dan beskućnika i po podacima koje mi imamo po prihvatnim centrima iz 2015. mi smo imali 391 beskućnika. Nisu obuhvaćeni svi oni koji žive po kampovima po ulicama i što se beskućnika tiče mi smo na samom vrhu, ili dnu, EU. Zakon o socijalnoj skrbi koji je napravilo Ministarstvo socijalne politike i mladih teži tome da doprinose borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti .Potrebne su i određene modifikacije, jer se radi kompleksno, za što treba brinuti cijelo društvo. Vlada RH je 2014. – 2020. izradila Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. „Siromaštvo nije i ne smije u Republici Hrvatskoj biti sudbina hrvatskog naroda“ – rekao je na kraju Ante Babić iz Ministarstva socijalne politike i mladih

Frank Heemskerk, izvršni direktor u Odboru Svjetske banke i kao takav predstavnik Republike Hrvatske u Svjetskoj banci rekao je da je velika raznolikost društva u RH s o obzirom na središnju , istočnu Hrvatsku, i jadransku Hrvatsku. Rekao je da je jako važna politika i njeno provođenje koja je usmjerena prema nezaposlenima. Dobre se odluke mogu donositi samo na temelju dobrih podataka. Istakao je „ naša je misija iskorijeniti siromaštvo“.
Tomislav Tolušić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU rekao je da je smisao fondova koji su na raspolaganju Hrvatskoj iz EU da dođe do svih područja na kojima postoji potreba.
Osim što utvrđujemo teritorijalnu rasprostranjenost stanovništva u riziku od siromaštva , stvaramo preduvjete za dodatne alokacije iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za obnovu malih i srednjih depriviranih gradova u Hrvatskoj.” Naveo je primjer projekta započetog ove godine od 120 milijuna eura koji su namijenjeni za pet izabranih područja: Knin, Benkovac, Petrinju, Vukovar i Dardu.“ (Margareta Zouhar Zec)

18.10.2016. u 15:55 • 0 KomentaraPrint#^

STUDENTI IZ OSIJEKA POSJETILI MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA



VEĆ TRI GODINE PROJEKT AKADEMIJA REGIONALNOG RAZVOJA!

Studenti pete godine Ekonomskog fakulteta u Osijeku posjetili su 17. listopada Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) u Zagrebu a minitar Tomislav Tolušić sa suradnicima pobliže ih je upoznao s radom te državne institucije te objasnio regionalnu politiku Republike Hrvatske i način funkcioniranja, sustav upravljanja i kontrole korištenja EU fondova. Studentima su prezentirane mogućnosti financiranja sredstvima EU te projekt Akademija regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kojeg MRRFEU provodi već treću godinu zaredom.
Pilot projekt Akademija regionalnog razvoja i fondova EU pokrenut je u lipnju 2014. godine s ciljem podizanja svijesti studentske populacije o važnosti i koristi EU fondova. Ovu kalendarsku godinu Akademiju pohađa dvjestotinjak studenata okupljenih u trideset i tri studentske udruge ili neformalne grupe. Neke od aktivnosti ovog projekta su: identificiranje i predstavljanje lokalnih projekata, organizacije Dana EU fondova na fakultetu, suradnja s regionalnim koordinatorima, održavanje Facebook stranice, održavanje radionica „Od ideje do projekta“, „Upravljanje projektnim ciklusom“, „Erasmus+ radionice“ itd.
U ponedjeljak, 17. listopada 2016. godine, studenti pete godine Ekonomskog fakulteta u Osijeku posjetili su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) gdje ih ministar Tolušić sa suradnicima pobliže upoznao s radom institucije te objasnio regionalnu politiku Republike Hrvatske i način funkcioniranja Sustava upravljanja i kontrole korištenja EU fondova. Uz navedeno, studentima su prezentirane mogućnosti financiranja EU sredstvima te projekt Akademija regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kojeg MRRFEU provodi već treću godinu zaredom.
Pilot projekt Akademija regionalnog razvoja i fondova EU pokrenut je u lipnju 2014. godine s ciljem podizanja svijesti studentske populacije o važnosti i koristi EU fondova. Ovu godinu Akademiju pohađa dvjestotinjak studenata okupljenih u trideset i tri studentske udruge ili neformalne grupe. Neke od aktivnosti ovog projekta su: identificiranje i predstavljanje lokalnih projekata, organizacije Dana EU fondova na fakultetu, suradnja s regionalnim koordinatorima, održavanje Facebook stranice, održavanje radionica „Od ideje do projekta“, „Upravljanje projektnim ciklusom“, „Erasmus+ radionice“ i sl.

Image and video hosting by TinyPic
MINISTAR TOMISLAV TOLUŠIĆ SA STUDENTIMA EKONOMSKOG FAKULTETA IZ OSIJEKA KOJI SU 17. LISTOPADA POSJETILI MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA.

„Studenti se na ovaj način upoznaju s ključnim politikama Europske unije, EU fondovima, metodom upravljanja projektnim ciklusom i procesima izrade projektne prijave. Kroz projekt Akademije uče komponente dobro napisanog projekta i kako svoje ideje pretvoriti u projektni prijedlog sufinanciran sredstvima iz EU fondova. S tako usvojenim znanjima vrlo će lako naći svoj put do tržišta rada.“- rekao je prigodom predstavljanja ministarstva i njegove funkcije ministar dipl. iur. Tomislav Tolušić.
Najuspješnije studente pri završetku projekta Ministarstvo regionalnog razvoja nagrađuje studijskim posjetom Bruxellesu, gdje se upoznaju s radom institucija Europske Unije. U suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, studenti Akademije će i ove godine 1. i 2. prosinca posjetiti Bruxelles.
Ministarstvo u sklopu Dana otvorenih vrata organizira studijske posjete za razne predstavnike stručne i šire javnosti u cilju informiranja i edukacije o mogućnostima koje proizlaze iz EU fondova. Važno je istaknuti da ovo nije prvi put da Ministarstvo ugošćuje studente u svojim prostorijama te da se stručnjaci iz ministarstva redovito odazivaju na svaku studentsku inicijativu koja za cilj ima proširiti znanja o regionalnoj politici i fondovima EU.

Image and video hosting by TinyPic
NAJBOLJI STUDENTI AKADEMIJE REGIONALNOG RAZVOJA KOJ I SU 23. i 24. 11. 2015. POSJETILI BRUXELLES. (Fotka iz arhive Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU)

18.10.2016. u 10:44 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 14.10.2016.

VIJEĆE MINISTARA POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA ČLANICA EU


KVOTE ZA ŠEĆER UKIDAJU SE 30. RUJNA 2017.

Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU održano je u Bruxellesu 10. listopada 2016. godine, a u tradu je sudjelovao i ministar poljoprivrede RH dr. Davor Romić. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede na dnevnom redu Vijeća je bila i Omnibus uredba kojom se predviđaju izmjene 15 uredbi koje se odnose na višegodišnje programe u različitim područjima EU zakonodavstva, a u dijelu poljoprivrede mijenja se pet važnih uredbi vezanih uz Zajedničku poljoprivrednu politiku. Uvodno je bila rasprava u vezi ribolovnih mogućnosti na Baltiku.

Na Vijeću se razgovaralo i o stanju na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Slovačka, koja trenutno predsjeda Vijećem, je izvijestila da u nekim sektorima postoje signali oporavka, no da su u pojedinim sektorima još uvijek prisutni problemi uzrokovani niskim cijenama ili poremećajima u lancu opskrbe. Poljska je izrazila potrebu političke rasprave o zadržavanju proizvodnih kvota u sektoru šećera kao i apel za pomoć zbog pojave afričke svinjske kuge.

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan podsjetio je da je doneseno nekoliko paketa pomoći za sektore mlijeka, svinjskog mesa, voća i povrća, te da postoje signali oporavka, ali još uvijek treba imati na umu osjetljivost tih sektora. Oporavak bilježi sektor mlijeka zbog smanjenja proizvodnje, a došlo je i do povećanja otkupnih cijena mlijeka za oko 3 % u kolovozu. Uz to je porastao i izvoz u Kinu. Shemu dobrovoljnog ograničavanja proizvodnje mlijeka države članice iskoristile su u opsegu od 98,9 % što ukazuje na važnost ciljanih programa promocije za potporu stočarstva radi izvoza u treće zemlje. Povjerenik Hogan bio je u nekoliko misija u trećim zemljama s ciljem otvaranja tih tržišta za europske poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Kao odgovor na prijedlog Poljske Hogan je podsjetio da šećerne kvote prestaju 30. rujna 2017. jer je to dogovoreno još 2013. i da definitivno nema povratka na stari sustav. Sektor proizvodnje šećera je restrukturiran uz znatna ulaganja, a na raspolaganju će ostati određeni mehanizmi zaštite poput privatnog skladištenja, ugovornih obaveza i carina. Komisija je svjesna opasnosti osciliranja cijena šećera nakon ukidanja kvota te će pratiti stanje na tržištu.

Ministar dr. Davor Romić istaknuo je da Hrvatska smatra kako je unatoč nekim pozitivnim pokazateljima koji su prezentirani, stanje na tržištu i dalje ozbiljno i tek se treba vidjeti učinak mjera koje su uvedene najnovijim paketom. U sektoru mlijeka interventne mjere su donijele tek privremeno olakšanje, ali je pitanje što će se dogoditi kada se te količine vrate na tržište. Hrvatska dijeli zabrinutost u vezi budućnosti tržišta šećera. S obzirom na trenutno stanje na tržištu, rizici na koje ukazuje Poljska su realni. Ukidanje dosadašnjeg sustava proizvodnog ograničenja i potpuna liberalizacija tržišta šećera u budućnosti je vrlo ozbiljno pitanje. Iz tog razloga smatramo da je potrebno dobro razmotriti sve potencijalne učinke koje će proizvesti ukidanje kvotnog sustava.
Na Vijeću je također bilo riječi i o prijedlogu izmjena Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 vezano uz greening. Osamnaest zemalja uključujući i Hrvatsku izrazilo negodovanje nacrtom prijedloga izmjene predstavljene u srpnju jer smatraju da predložene izmjene ne idu u smjeru pojednostavljenja primjene Uredbe i ne ispunjavaju cilj. Sporne odredbe uključuju: uvođenje zabrane upotrebe sredstava za zaštitu bilja na proizvodnim površinama (površina na ugaru, među usjevi, usjevi koji vežu dušik), produljenje minimalnog ugara za 6 do 9 mjeseci i uvođenje obveznog razdoblja od 10 tjedana za među usjeve.

Komisija razumije prijedlog 18 država članica te uvažava dio prijedloga poput odgađanja pune primjene do 1. siječnja 2018. godine. Komisija povlači zahtjev za ugar i zadržava status quo te smanjuje predloženi rok za među usjeve s 10 na 8 tjedana. Međutim, Komisija i dalje podržava načelo zabrane pesticida, ali je spremna razmotriti kontrolni mehanizam da se sustav pojednostavni. Vijeće je primilo na znanje raspravu na ovu temu i najavilo detaljniju raspravu na zasebnom odboru za poljoprivredu.


14.10.2016. u 07:20 • 0 KomentaraPrint#^

6,286 MILIJARDI KUNA RH POVUKLA 2016. IZ FONDOVA EU


DOBRA KORDINACIJA U SUSTAVU UPRAVLJANJA I KONTROLE EU FONDOVIMA
DOVELA DO BRŽE REALIZACIJE PROJEKATA



Republici Hrvatskoj na raspolaganju je gotovo 10,7 milijardi eura iz fondova Europske unije koje treba potrošiti do 2023. godine. Prema podacima Ministarstva financija Hrvatska je u prvih 10 mjeseci ove godine povukla 6,286 milijardi kuna i tako ostvarila najveći uspjeh od kada ima pristup novcima iz EU fondova informacije su iz Mninistarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Od ulaska u Europsku uniju 2013. godine, Hrvatska je svake godine do sada povlačila iz EU fondova tek neznatno veći iznos od onoga kojeg je uplaćivala, dok se ove godine i to značajno promijenilo.
„Ovo je već sada najuspješnija godina u povlačenju sredstava iz EU fondova, ali nećemo se tu zaustaviti. Do kraja godine imamo još gotovo 80 dana u kojima se puno toga može napraviti. Zahvaljujući upornom radu i dobroj koordinaciji svih tijela u Sustavu, Hrvatska je napokon krenula putem uspjeha i uvjeren sam da će na njemu ostati do kraja ovog financijskog razdoblja“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.
Ovakav uspjeh ponajviše je rezultat dobre koordinacije tijela u Sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima što je u konačnici dovelo do brže pripreme i objave natječaja te bolje realizacije projekata. Dodatnim pojednostavljenjem sustava i procedura EU fondova te izmjenama operativnih programa omogućit će se još veći porast iskorištenosti fondova.

Uz pomoć sredstava koja su joj na raspolaganju u financijskom razdoblju 2014. – 2020., Hrvatska će graditi škole, studentske domove, bolnice, domove zdravlja, prometnice, ulagati u poduzetništvo, ruralni razvoj, kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture i mnoga druga područja od kojih će najviše koristi imati hrvatski građani.


14.10.2016. u 06:26 • 0 KomentaraPrint#^

UREĐENJE MASLINIKA NA OTOKU LUNU



PROJEKT " VRTOVI LUNJSKIH MASLINA" S 3.397.661,01 FINANCIRAN SREDSTVIMA EU

Zbog svojih prirodnih i kulturnih ljepota Hrvatska neprestano ulaže u razvijanje novih oblika turizma koji je važna gospodarska grana. Tako je nastala ideja Turističke zajednice Grada Novalje za projekt „Vrtovi lunjskih maslina“ ukupne vrijednosti 4.530.214,68 kuna, od čega je 3.397.661,01 kuna sufinancirano bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Glavna aktivnost projekta bila je uređenje staza i cestica pomoću kojih se dolazi i kreće unutar maslinika. Uređena je i odvodnja oborinskih voda, postavljene su klupice i koševi za otpad te četiri prodajna mjesta na kojima autohtone proizvode prodaju lokalni proizvođači. Unutar projekta nabavljena su i četiri električna vozila zbog lakšeg prijevoza u masliniku te je osigurana edukacija za novozaposlene djelatnike na projektu.
Čak 1500 stabala u masliniku starije je od 1200 godina, a najstarija maslina stara je čak 1600 godina. To čini lunjske maslinike jedinstvenima u svijetu, a takav broj tisućljetnih stabala nemaju ni najpoznatiji maslinici u Grčkoj i Izraelu.
„Ovaj projekt pokazao je da sir i čipka nisu jedine vrijednosti Paga. Vrtovi lunjskih maslina obogatili su ionako široku turističku ponudu otoka“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.

Image and video hosting by TinyPic


Ulaganjem u lunjske vrtove maslina došlo je do proširenja turističke ponude i promidžbe otoka Paga, a pazilo se i na zaštitu prirodnih i kulturnih vrijednosti otoka, bioodrživost i ljepotu paškog krajobraza. Tako se sada može električnim vozilima voziti kroz stari maslinik, degustirati masline i proizvode od maslina, probati nadaleko poznati paški sir te kupiti suvenir domaće izrade.
Projekt je financiran putem pretpristupnog fonda IPA IIIc - regionalna konkurentnost. Trenutno je, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020., Hrvatskoj na raspolaganju preko 238 milijuna eura za očuvanje, zaštitu, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine.

Image and video hosting by TinyPic

Svi otvoreni natječaji za poduzetnike mogu se pronaći na internet stranicama europskih strukturnih i investicijskih fondova
www.strukturnifondovi.hr.

14.10.2016. u 05:05 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 13.10.2016.

KREDIT U ŠVICARSKIM FRANCIMA NA SUDU U NOVOM SADU


DUŽNIK DOBIO PRESUDU ZBOG - BITNO PROMJENJENIH OKOLNOSTI !


Objavljujem print i sken novinarskog tekst s on line portala beogradskih Večernjih novosti.
Riječ je o dužniku švicarskog franka koji je pred sudom u Novom Sadu dobio presudu protiv, kako piše, strane banke u kojoj je podigao stambeni kredit. Sud je presudu donio u korist dužnika .


Zašto to objavljujem? Zbog čiste informacije - kako se problemi riješavaju u drugim zemljama.
Ta, pokazalo se, rizična valuta - franak poharala je tridesetak tisuća korisnika kredita u RH - a osnova kredita švicarskg franka bila je prijevara. Hrvatskim političarima trebale su godine da uopče počnu tražiti riješenje za svoje građane, sve do ministra financija mr.Borisa Lalovca koji je našao i retoriku i ekonomske i zakonske načine da se suprotstavi pljački stranih banaka koje su desetke tisuća građana RH nemilo pljačkale dizanjem kamatne stope, a više tisuća građana je ovršeno i ostalo bez imovine jer nisu mogli podnijeti financijski teret otplate kredita. Pravila otplate su se u tijeku otplate mijenjala i rasla - pa i danas u javnost dolaze informacije da ima klijenata koji još uvijek više duguju, nego što im je suma koju su uzeli kao kredit. Više je osoba zbog problema otplate duga prema švicarskom franku počinilo samoubojstvo. Udruga Franak raspolaže sa detaljnim podacima.

EVO INFORMACIJE

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

13.10.2016. u 06:52 • 0 KomentaraPrint#^

13 PRIRODNIH PROIZVODA RH REGISTRIRANO NA RAZINI EU


PRESTIŽNE OZNAKE ZA KONTROLIRANE PROCESE PROIZVODNJE

Uz 1.Krčki pršut,
2. Ekstra djevičaansko maslinovo ulje Cres
3. Neretvanske mandarine,
4. Ogulinsko kiselo zelje
5. Baranjski kulen
6. Lički krumpir
7. Istarski pršut
8. Drniški pršut
9. Dalmatinski pršut
10. Poljički soparnik i
11. Zagorskog purana
Hrvatska je dobila 5. listopada još dva proizvoda koji su registrirani oznakama na zajedničkom EU tržištu. To su
12. Korčulansko maslinovo ulje - s oznakom zemljopisnog porijekla i oznakom izvornosti i
13. Paška janjetina s oznakom zemljopisnog porijekla i oznakom izvornosti

Naime u Službenom listu EU L 270 od 5. listopada 2016. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE
2016/1766 od 26. rujna o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštičene oznake zemljopisnog porijekla za Korčulansko maslinovo ulje i EU 2016/1767 od 27. rujna upis naziva u registar zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog porijekla za Pašku janjetinu

Objavljujem kronologiju i oznake za Korčulansko maslinovo ulje i Pašku janjetinu kako je kao informativni materijal prezentiran iz Ministarstva poljoprivrede:

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

13.10.2016. u 05:32 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 11.10.2016.

BOSNA I HERCEGOVINA DOZVOLILA UVOZ PRERAĐEVINA, MESA I MLIJEKA IZ RH


NAKON PREVENTIVNOG CIJEPLJENJA OD BOLESTI KVRGAVE KOŽE
PROMET PROIZVODIMA BEZ OGRANIČENJA


Uputom Ureda za veterinarstvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine od 10. listopada 2016. godine dozvoljen je uvoz goveđeg mesa i prerađenog mlijeka i mliječnih proizvoda goveda iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, a vezano uz bolest kvrgave kože goveda.
Podsjećamo da je 14. rujna 2016. godine izglasana odluka Europske komisije kojom je Republika Hrvatska dobila status zemlje koja je preventivno cijepila goveda protiv bolesti kvrgave kože, ali je slobodna od bolesti. Odlukom je omogućen promet svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i svježeg mesa i mesnih proizvoda cijepljenih životinja prema drugim EU članicama bez ikakvih ograničenja. Istom Odlukom omogućen je i promet cijepljenih živih goveda, određeno vrijeme nakon cijepljenja - informacije su iz Ministarstva poljoprivrede RH

11.10.2016. u 13:55 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 09.10.2016.

POLJOPRIVREDA NEMA DOVOLJNU MEDIJSKU POZORNOST!



SKUPINI MOST POLJOPRIVREDA VIŠE NIJE PREDMET INTERESA !

Da se Vas pita tko bi trebao biti ministar poljoprivrede u Vladi RH koja će uskoro biti formirana ? To je bilo pitanje koje sam posatvila trojici poljoprivrednih proizvođača koji su ujedno i nosioci funkcija u okviru svog područja proizvodnje i to Stjepanu Kunovcu, predsjedniku Udruga poljoprivrednih proizvođača Središnje Hrvatske, Stjepanu Kušecu predsjedniku Saveza udruga uzgajivača svinja Središnje Hrvatske i Mati Brlošiću predsjedniku Hrvatske poljoprivredne komore.
Pitanje proizlazi iz razloga što je HDZ-a mr. Andrej Plenković relativni pobjednik izvanrednih parlamentarnih izbora mandatar i budući premijer Vlade RH, kako je najavio ovog nadolazećeg tjedna od 10.10. započeti će razgovore s predstavnikom skupine Most o imenima osoba koje će biti ministri resora i činiti će Vladu RH.
Na postavljeno pitanje Stjepan Kušec predsjednik Saveza udruga uzgajivača svinja Središnje Hrvatske odgovorio je slijedeće: “ Skoro pa da nemamo u Hrvatskoj čovjeka koji bi mogao obnašati tu funkciju . Radi se o tome da nitko, baš nitko nije do sada zaštitio domaću proizvodnju da bi mi na poljoprivredi mogli imati sigurnu proizvodnju i prodaju. Aktualna su događanja o izbjeglicama, ali i mi u Hrvatskoj imamo egzodus ljudi koji odlaze sa sela i napuštaju rad na poljoprivredi. Svi koji su bili ministri nisu ni pokušali približiti tržište svinja tržištu EU . Ovo malo gospodarstava koja uzgajaju svinje teško da će preživjeti i opstati . Čovijek koji nije sklon tome da napravi izračun koliko svinjskog mesa treba za hrvatsku potrošnju, kako bi se proizvedeno moglo i prodati, a sada se proizveden broj svinja ne može prodati - teško da može biti po volji poljoprivrednim proizvođačima. Savez svinjogojaca je pokušao u nekoliko navrata pomoći sebi i preko Saborskog odbora za poljoprivredu gdje je bila točka Svinjogojstvo. No kada smo počeli raspravljati o problemima u svinjogojstvu odgovori su bili da se nešto ne može zbog Bruxellesa, nešto se ne može jer nema Pravilnika. Ali to nije riješenje. Svinjogojstvo je grana poljoprvrede u kojoj se proizvodi hrana, a ta je hrana svinjsko meso , a svinjsko meso ima u Hrvatskoj svoje tržište, svoje potrošaće i svoje kupce.
Ministar poljoprivrede trebao bi biti, po meni , onaj tko će znati i moći uspostaviti i održati proizvodnju svinjskog mesa na gospodarstvima na OPG-ima proizvođača, da ti proizvođaći proizvedenu svinjetinu mogu prodati legalno na tržištu i da na taj način od svoga rada živjeti. Bez takvog ustroja ne može biti dobrog gospodarenja ni života na selu. Naprimjer odojci su sada po 11, 12 kuna za kilogram, što je ispod cijene, a ne možete ga prodati. Na hrvatskom tržištu i proizvodnje i prodaje treba uvesti red. Jer selo mora opstati i na selu stanovništvo mora živjeti” - rekao je Stjepan Kušec, predsjednik Saveza udruga uzgajivača svinja središnje Hrvatske.
Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne Komore (HPK) na pitanje Tko bi po Vama trebao biti ministar poljoprivrede u Vladi RH koja će uskoro biti formirana odgovorio je slijedeće: “ Mi se u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ne bavimo politikom, već poljoprivredom. HPK ima status u Ministarstvu poljoprivrede, da prvi čovjek poljoprivrede radi na ostvarivanju što boljeg stanja u poljoprivredi, ne samo da s ministrom razmjenjujemo mišljenja, već da zajedno provodimo poljoprivrednu politiku. Jer poljoprivrednici u HPK znaju što treba poboljšati, što treba drugačije raditi, ali članovi HPK to ne mogu sami provesti, to se mora provoditi s razine ministarstva poljoprivrede. Očekivali smo da će biti izmijenjen Zakon o HPK, a to se nije dogodilo. Tražimo da poljoprivredna Komora ima ista prava kao i ostale Komore u Hrvatskoj, jer ona mora imati sredstva da bi mogla funkcionirati. U Bruxellesu se na planu Zajedničke poljoprivredne politike rade strateške smjernice za razdoblje do 2020. godine, a mi smo tamo rijetko prisutni jer HPA nema dovoljno financijskih sredstava, a ono što dobijamo internet poštom ne može nadomjestiti naše neprisustvovanje tim sastancima ”- istakao je kratko Mato Brlošić predsjednik HPK .
Stjepan Kunovec predsjednik Udruga poljoprivrednih proizvođača Središnje Hrvatske je odgovorio,
“Jedan jedini koji je koliko je to god mogao bio dostupan poljoprivrednim proizvođačima, koji je razgovarao kada god smo tražili razgovor bio je Petar Čobanković iz nekadašnje HDZ-ove Vlade. Kada bi mi u postavljanju zahtijeva tražili nešto za što ne može proči na Vladi ili nije prošlo, on je otvoreno rekao da dalje ne može. Ali takvog više nema. Trebalo bi imati ministra koji neće pripadati skupini koja svoj rad bazira na profitu. Eto vidimo kako je radio Jakovina. Vidimo šta se događalo sa Mjerom 4.1.1. Poljoprivreda nema dovoljnu medijski pozornost da bi se kroz medije upozorilo što se sve radi i kako nelogično i netransparentno radi u poljoprivredi koja je jako široka. Evo naprimjer, svinjogojstvo je jako loše u Hrvatskoj. Proizvodnja svinjskog mesa nije dovoljna, ali ukinut je poticaj od 500 kuna za krmače. Nejasno je zašto se tako radi. U 25 godina postojanja uništili smo vođenjem poljoprivredne politike proizvodnju hrane u Hrvatskoj. Sve se uvozi, a domaće ne možete prodati. Kome je to u interesu, pitam se? Ali očito nekome jest. Ali ovo što proizvodimo je poluekološka hrana. Geografski položaj nam daje velike mogućnosti raznovrsne proizvodnje, ali hrana se mora proizvoditi na cijelom teritoriju za domaće potrebe, a ne samo ponegdje “ rekao je kratko Stjepan Kunovec.

SKUPINI MOST POLJOPRIVREDA VIŠE NIJE PREDMET INTERESA !

S obzirom na ono što je već javna informacija skupina Most I Božo Petrov više ne traže Ministarstvo poljoprivrede kao u pregovorima za prošli sastav Vlade kada je taj ministarski resor preuzeo dr. Davor Romić, a njegovim zamjenikom je imenovan dipl. ing. agr. Tugomir Majdak član HDZ-a koji je bio dugogodišnji djelatnik Savjetodavne Službe. Zanimljivoi bi bilo znati zašto je BOŽO PETROV odustao od resora poljoprivrede. Jer POLJOPRIVREDA je neizmjerno važan segment , ne samo zato što je to grana u kojoj se proizvodi hrana, već zato što vođenje tog resora direktno utjeće na materijalni status ruralnog stanovništva. Može li ruralno stanovništvo ostati zanemareno u državnoj politici? Da. Kroz segmenat poljoprivrede može ostati zanemareno! To drugim riječima znaći ako resor ministarstva poljoprivrede dođe u ruke nekom potpuno novom političkom odabrasniku Andreja Plenkovća, potpuno je sigurno da se u naredna četri mjeseca i ništa važno za pomak poljoprivrede neće dogoditi. Jer nova osoba u resoru se doslovno mora upoznati sa vrlo mnogo područja, materijala, pripadajućih zakona i pravilnika, Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, a broj tih materijala nije mali . Ali upoznati se sa materijalima i shvatiti gdje su problemi potpuno su različite stvari . A ozbiljnih problema ima u govedarstvu, mljekarstvu, svinjogojstvu, voćarstvu, u davanju državnog zemljišta u koncesiju, ekološka poljoprivreda ima jako loš status u zadnjem Zakonu o poljoprivredi, pa tako I na javi – što je apsurd, itd.itd. A u resor poljoprivrede ulazi i vinigradarstvo i vinarstvo, povrćarstvo, maslinarstvo šumarstvo, ribarstvo, konjogojstvo, ovce, koze, peradarstvo…. Informacija da je neki hrvatski proizvod dobio od EU oznaku izvornosti ili zemljopisnog porijekla, ili da je neki poljoprivredni proizvođač dobio isplatu iz IPARD programa – to je veliki uspjeh u segmentu djelatnosti koja je u Hrvatskoj u golemnim problemima. A problemi su nastali zbog ne promišljenih pogrešaka u vođenju poljoprivredne politike u razdoblju od zadnjih devet – deset godina.

KOMPROMISNO RIJEŠENJE

Ono što bi moglo doprinijeti dobrom riješenju u izboru osoba za vođenje Ministarstva poljoprivrede, a zadovoljilo bi političku formu relacija HDZ- Most bilo bi kompromisno riješenje. Sastojalo bi se to riješenje u rotaciji osoba koje su sada u Ministarstvu poljoprivrede na mjestu ministra i zamjenika ministra poljoprivrede. Kompromisno riješenje bilo bi to da dosadašnji zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak član HDZ-a bude imenovan od mandatara vlade ministrom poljoprivrede, a dosadašnji ministar dr. Davor Romić, koji je prije bio profesor i dekan Agronomskog fakulteta a koji je na funkciju imenovan od strane skupine Most , da bude u nadolazećem sastavu Vlade RH zamjenik Ministra poljoprivrede RH. U takvoj konstelaciji raspodjele političkih, ali i stručnih snaga Ministarstvo poljoprivrede nastavilo bi kontinuitet rada koji je započet potkraj veljače 2016. formiranjem 8. Saziva Hrvatskog Sabora i Vlade RH. Osim toga i dipl.ing.agr. Tugomir Majdak i dr. Romić su kompetentne osobe za funkcije na kojima su radili proteklih osam mjeseci, involvirani su u ritam događanja kao i probleme koji su u djelatnostima prisutni.Korisnici poljoprivrede u tom bi slučaju minimalno izgubili - točnije ne bi izgubili ništa. Što je u ovom konkretnom slučaju u interesu politike mr. Andreja Plenkovića, to će poljoprivrednici i javnost tek vidjeti.

MARGARETA ZOUHAR ZEC

09.10.2016. u 07:49 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 08.10.2016.

HRVATSKA VIŠE NEMA VREMENA ČEKATI



ODLUKA IMA MOĆ PROMJENA. NA BOLJE.

Pregovori između predsjednika HDZ-a mr. Andreja Plenkovića i predstavnika skupine Most Bože Petrova bliže se kraju. Predsjednica RH Grabar Kiatarović sazvala je za 14.10 .konstituirajuću sjednicu Sabora. Mr. Plenković u ponedjeljak 10.10. na konzultacije kod predsjednice ide sa preko 90 potpisa saborskih zastupnika, izjavljuje medijima. Vrijeme je uistinu da se nakon izvanrednih parlamentarnih izbora održanih 11. rujna 2016. za 9. saziv Hrvatskog Sabora i Vlade RH, formira Vlada i počne raditi. Jer uskoro, 15. listopada će biti tri mjeseca otkako RH ima tehničku Vladu čije su ovlasti tek tolike da država nije bez Vlade. Plenković je najavio da će u tjednu od 10.10. će sa političkim partnerom Mostom i njegovim predstavnikom Božom Petrovim razgovarati o imenima ministara u Vladi RH, a najavljuje 18 ministarstava.

PRIJATELJSTVU ZA FUNKCIJE TREBA REĆI - NE

A stvarni i mnogi problemi od vitalnog interesa za građane nisu riješavani – već su namijenjeni Vladi koja dolazi. A kakva Vlada dolazi – to će odlučiti mandatar Vlade mr. Andrej Plenović. Od Plenkovića se očekuje mnogo, točnije najbolje moguće. Jasno je da Plenković nije vidovnjak – ali u njegovoj je ingerenciji ODLUKA. A odluka ima moć mnogih promjena na bolje. Više puta je na novinarska pitanja o sastavu Vlade Plenković odgovorio “ to ću ja odlučiti”. Iz toga zaključujem da će napokon premijer RH biti čovjek koji se neće bojati odlučivati i donositi odluke. To dalje generira činjenicu da zna u kom smjeru treba Hrvatska ići, što treba činiti, a što ne, što su standardi Europe koji se moraju provoditi u Hrvatskoj koja je članica EU,a što su težnje lobističkih grupa koje planiraju za – neke druge naručitelje - što Hrvatskoj treba, a što ne. Kada govorim o ODLUKAMA mislim i na Plenkovićevu ingerenciju da mijenja ministre s kojima građani neće biti zadovoljni. Građani su u proteklim sazivima Vlade RH imali jako dobar osjećaj kojeg ministra treba mijenjati , no tadašnji premijer Milanović nije želio razgovarti o tim zahtijevima. Svatko se može prisjetiti , radilo se o zahtijevu hrvatskih branitelja za smjenu ministra branitelja Matića – zbog čega su hrvatski branitelji 555 dana držali podignut šator ispred spomenutog ministarstva u Savskoj 66. Drugi primjer je također iz vremena premijera Milanovića kada su poljoprivredni proizvođači dolaskom traktorima pred Ministarstvo poljoprivrede u dva navrata kao i odlaskom na sastanak s Milanovićem i Jakovinom tražili smjenu ministra Jakovine, ali razloge i potrebu za to premijer Milanović nije želio ili nije mogao shvatiti. I smjene u ovlasti premijera nisu se dogodile. Bio je to nepotizam između premijera i ministara- na štetu građana koji plačaju te iste političare. Za posljedicu danas na hrvatskom selu imamo poljoprivredu u tragovima, a esencijalna mala poljoprivreda je uništena. Ostali su samo veliki proizvođači, tvrtke i koncerni . Takve stvari Hrvatska i njeni građani više nemaju vremena proživljavati. Ali ministri koji dolaze, dubioze u područjima i resorima morati će učiniti djelatnim i funkcionalnim za život građana RH. Ministar mora biti čovjek određenih znanja i sposobnosti za dodjeljeni mu posao, između ostalog mora biti i dobar komunikator i dobar recipijent , sposoban odlučivati odmah na temelju informacija koje je primio . Prijateljstvu za fukcije Plenković mora reći – ne, to prosječan hrvatski građanin očekuje, te mito, korupciju, nepotizam, prijevaru ukinuti i potisnuti zauvijek
Običnom čovjeku i građaninu zbog kog Vlada i postoji se najmanje vjeruje – iskustva su to dosadašnja, Hrvatska. Članovi Vlade 8. saziva Sabora bavili su se sami sasobom, a problemi građana, koji su uostalom i problemi cijelog društva, bili su u drugom planu. Kao da ljudi koji uđu u Vladu RH i prekorače prag Palače Hrvatskog sabora I Vlade zaborave kakva je stvarnost realnog života. No tada je ipak jasno da takvi odabranici nisu političari sposobni za posao . Politika zahtijeva stabilne osobe. Politika je posao za dobro građana, a nikako posao za prijetelje, širu i daljnu rodinu, stanovnike rodnoga kvarta ili sela – što smo sve mogli čuti i čitati o ponašanju politačara i njihovim radnim preokupacijama i njihovim samovoljama. Svakog člana Vlade, posebno ministra koji će svojim radom pokazati da nezna raditi, da nema kompetencije i da se ne snalazi u vođenju ministarstva treba zamijeniti sposobnijom osobom za tu dužnost. Hrvatska više nema vremena čekati pojedince da se snađu na nekom poslu, da ispravljaju svoje pogreške i uživaju u blagodatima svoje funkcije, dok građane stavljaju u mat poziciju .

Margareta Zouhar Zec

08.10.2016. u 10:17 • 0 KomentaraPrint#^

INTEGRIRANA TERITORIJALNA ULAGANJA IZ TRI EU FONDA


345.351.269,00 EURA ZAGREBU, SPLITU, RIJECI, PULI,
ZADRU, OSIJEKU I SLAVONSKOM BRODU



Image and video hosting by TinyPic

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije početkom listopada 2016. godine odabralo je sedam gradova - Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pulu u kojima će se provoditi INTEGRIRANA TERITORIJALNA ULAGANJA (ITU mehanizam) u Republici Hrvatskoj. Odabranim gradovima na raspolaganju je ukupno 345.351.269,00 eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razvoj urbanih područja.
Ukupna indikativna alokacija u sklopu ITU mehanizma iznosi 345.351.269,00 eura, od čega je 253.351.269,00 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 50.000.000,00 eura iz Kohezijskog fonda i 42.000.000,00 eura iz Europskog socijalnog fonda.

Indikativne alokacije po gradovima su slijedeće, s napomenom da će konačne alokacije biti određene sukladno interesu gradova za pojedine specifične ciljeve temeljem lista definiranih projekata:

1. ZAGREBU 91.872.881,20 EUR
2. SPLITU 62.773.406,55 EUR
3. RIJECI 49.588.331,67 EUR ,
4. OSIJEKU 44.105.165,39 EUR
5. ZADRU 35.314.937,82 EUR,
6. SLAVONSKOM BRODU 31.072.252,64 EUR
7. PULI 30.624.293,73 EUR

ITU mehanizam je mehanizam za provedbu aktivnosti koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju i kombiniraju sredstva iz više tematskih ciljeva. U Republici Hrvatskoj ITU mehanizam se koristi za održivi urbani razvoj odnosno provođenje integriranih aktivnosti prepoznatih u okviru strategija razvoja urbanih područja. Osnovni cilj ovog mehanizma je ojačati ulogu gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a aktivnosti koje će se provoditi u urbanim područjima kroz ITU mehanizam doprinijeti će stvaranju povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenju kulturne baštine i unapređenju sustava obrazovanja za odrasle. Također, očekuje se i modernizacija ponude strukovnog obrazovanja, poboljšanje usluga javnog prijevoza, povećanje energetske učinkovitosti, povećanje zapošljavanja te doprinos borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Urbana područja odabrana su na temelju ograničenog Poziva za odabir područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja kojeg je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo u ožujku 2016. godine, a prihvatljivi prijavitelji bili su sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskoj, odnosno, gradovi koji imaju više od 50.000 stanovnika u centralnim naseljima.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić naglasio je važnost ITU mehanizma i istaknuo kako će njegovo provođenje doprinijeti decentralizaciji i jačanju gospodarskog razvoja. „Pomoću ovih sredstava sedam hrvatskih gradova postat će pokretači gospodarskog i društvenog razvoja Republike Hrvatske“, izjavio je ministar Tolušić.

08.10.2016. u 06:19 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 07.10.2016.

IZ OPERATIVNOG PROGRAMA ZA POMORTSTVO I RIBARSTVO


U TJEDNU IZA 10. LISTOPADA TRI NATJEČAJA

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je tri Pravilnika (NN 88/2016) u okviru Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo namijenjena dodjeli potpore za ulaganja u ribarska plovila u segmentu gospodarskog ribolova na moru i gospodarskog ribolova na slatkim vodama te dodjele potpore u segmentu koćarskog ribolova za vrijeme privremene obustave ribolovnih aktivnosti i to:

1. Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.8. „Zaštita zdravlja i sigurnosti“
Predmet potpore su ulaganja u ribarska plovila s ciljem poboljšanja sigurnosnih, zdravstvenih, higijenskih i radnih uvjeta, a korisnik potpore može biti vlasnik ribarskog plovila ili ovlaštenik povlastice za ribolov uz suglasnost vlasnika ribarskog plovila za koje je ta povlastica izdana. Potpora u okviru ove mjere se dodjeljuje po ribarskom plovilu.
Ukupna financijska alokacija za provedbu ovoga Pravilnika iznosi oko 4,5 mil. eura dok je maksimalni iznos potpore kojega korisnik može ostvariti 400.000,00 kuna po plovilu.


2. Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.20. „Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena“
Pravilnik omogućava sufinanciranje ulaganja i aktivnosti u svrhu ublažavanja učinaka klimatskih promjena i poboljšanja energetske učinkovitosti ribarskih plovila, tj. ulaganja u plovilo s ciljem smanjenja emisija onečišćivača ili stakleničkih plinova te povećanja energetske učinkovitosti ribarskih plovila, ulaganja u ribolovne alate i ribolovnu opremu pod uvjetom da se njima ne dovodi u pitanje selektivnost tog ribolovnog alata, ulaganja u revizije i sustave energetske učinkovitosti te studije za ocjenu doprinosa alternativnih pogonskih sustava i dizajna oplate energetskoj učinkovitosti plovila. Korisnik potpore u okviru ove mjere je vlasnik ribarskog plovila, a potpora se dodjeljuje po plovilu.
Ukupna financijska alokacija za provedbu ovoga Pravilnika iznosi 2.666.667,00 eura dok je maksimalni iznos potpore kojega korisnik može ostvariti 200.000,00 kuna po plovilu.


3. Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2016. godine“
Pravilnikom su definirani uvjeti, kriteriji i način dodjele potpore za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti pridnenim povlačnim mrežama - koćama za razdoblje od 16. rujna 2016. godine u 00:00 sati do 15. listopada 2016. godine u 24:00 sata (30 dana) na području ribolovnih zona C, D i E (osim podzone E2 i dijela pozdone E1 sjeverno od spojnice: rt Grota na otoku Cresu - rt Pelova na otoku Krku).

Pravilnici će se provoditi putem javnih natječaja koji će biti objavljeni iza 10. listopada, a koji će detaljno propisati dokumentaciju koju je potrebno priložiti uz prijavu.
Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede organizirat će radionice po obalnim županijama kako bi se ribarima olakšala i pojasnila prijava na sam natječaj. Informacije o vremenu i mjestu održavanja radionica bit će dostupne slijedećih dana.



07.10.2016. u 09:46 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 06.10.2016.

MOST NA SAVI KOD SVILAJA DIO JE PAN EUROPSKOG KORIDORA


EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA VIŠE OD SEDAM MILIJUNA EURA

Nakon što je 14. rujna 2016. godine u Općini Odžak svečano položen kamen temeljac za početak radova na izgradnji mosta na rijeci Savi kod Svilaja, Europska komisija potpisala je i poslala Republici Hrvatskoj ugovor kojim potvrđuje sufinanciranje mosta u iznosu većem od 7 milijuna eura.
Most na rijeci Savi kod Svilaja koji će zajednički izgraditi Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina ima vrijednost od 22.308.022,34 eura. Sukladno Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine svaka država financira 50% ugovorene vrijednosti radova. Hrvatska je financiranje svog dijela mosta osigurala putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF - Connecting Europe Facility) i kroz kredit Europske investicijske banke za preostali iznos.Ovaj most je sastavni dio međunarodnog pan-europskog cestovnog koridora 5C - Budimpešta-Beli Manastir-Osijek-Sarajevo-Ploče te je dio europske mreže autocesta koja sjever Europe povezuje s Jadranom.„Ovaj projekt od velike je važnosti za BiH i Hrvatsku jer spaja dvije države i povezuje ih s europskom mrežom autocesta. Izgradnja mosta otvara nove mogućnosti stanovnicima s obje strane Save, ali je i dokaz jako dobre suradnje između susjednih država“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.

CEF je financijski instrument Europske unije kroz koji države članice mogu ulagati u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže. Uz pomoć sredstava iz CEF-a stvarat će se međusobno povezane mreže širom Europe što će doprinijeti ekonomskom rastu te socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije. U financijskom razdoblju 2014. – 2020. državama članicama je iz CEF-a na raspolaganju 26 milijardi eura za ulaganja u prometnu infrastrukturu, od čega je Hrvatskoj na raspolaganju 456 milijuna eura. Poseban naglasak ovaj Instrument stavlja na otklanjanje uskih grla, osiguravanje održivih i efikasnih prometnih sustava na duži rok, na unapređenje integracije i povezivanja različitih prometnih grana te povećanje interoperabilnosti.

06.10.2016. u 19:16 • 0 KomentaraPrint#^

NOVOSTI PREDLOŽENE NACRTIMA DVAJU PRAVILNIKA


PRIJEDLOGE I KOMENTARE DOSTAVITI DO 10. LISTOPADA


Novosti predložene nacrtima pravilnika o provedbi mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. i podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing ili razvoj poljoprivrednih proizvoda.
Ministarstvo poljoprivrede je poučeno lošim iskustvima prvih natječaja za tip operacija 4.1.1. i 4.2.1.Mjere 4 Programa ruralnog razvoja pristupilo opsežnoj analizi provedbenih propisa Programa. Rezultat te analize je Nacrt Pravilnika o provedbi mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. i podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda koji su trenutno u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.


U odnosu na stari Pravilnik za provedbu 4.1.1., prijedlog novog Pravilnika sadrži niz novih i izmijenjenih odredbi sa svrhom pravednijeg i transparentnijeg povlačenja sredstava i ispunjenja ciljeva Programa, kojima novac želimo usmjeriti u ruralni prostor, odnosno ulaganje u poljoprivredu i proizvodnju hrane. Pri tome se želi postići rast i razvoj malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstva i jačanje njihove uloge u lancu hrane. Nije u skladu s ciljevima Programa da mali broj velikih subjekata povuče glavninu sredstava.

Stoga je bilo nužno Pravilnikom definirati način provedbe koji će omogućiti pravične uvjete sudjelovanja na natječajima proizvođačima različitih kapaciteta proizvodnje.

U pogledu intenziteta potpore predloženo je da maksimalni intenzitet kombinirane potpore može biti do 70 % za razliku od starog Pravilnika koji je omogućavao do 90 % sufinanciranja i špekulativna ulaganja.

Najviša vrijednost javne potpore ne može iznositi više od 1.000.000 eura po projektu umjesto 2 odnosno 3 mil. eura za prioritetne sektore- voće i povrće, stočarstvo uključujući peradarstvo kako je bilo regulirano starim Pravilnikom.

Najviša vrijednost odobrene javne potpore po projektu za ulaganja isključivo u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme, te gospodarskih vozila može iznositi 300.000 eura umjesto do sada mogućih 1 mil. eura.

Zajednički projekti omogućeni su isključivo za mikro i mala poduzeća dok je stari Pravilnik omogućavao isto za sve oblike i sektore, a najviša vrijednost odobrene javne potpore ne može iznositi više od 1.000.000 eura (do sada 5 mil. eura).

Zajednički projekti mogu biti realizirani samo za dio prihvatljivih ulaganja i to onih kod kojih zajedničko ulaganje i ima smisla (skladišta, hladnjače i prostori za doradu proizvoda, zajedničko korištenje strojeva i opreme i sl.)

Svi korisnici zajedničkog projekta moraju udovoljiti propisanim uvjetima ovog Pravilnika što do sada nije bio uvjet, a korisnik zajedničkog projekta ne može samostalno podnijeti Zahtjev za potporu na istom natječaju što je također bilo dozvoljeno starim Pravilnikom.

Prijedlogom Pravilnika povezana društva smatraju se jednim korisnikom te isti može podnijeti jedan zahtjev za potporu po natječaju. Do sada su sva povezana poduzeća mogla podnijeti Zahtjev za potporu.

Mladi poljoprivrednik može ostvariti do naviše 70 % od propisane najviše vrijednost odobrene javne potpore po projektu što do sada nije bilo ograničeno.

Da bi ostvario uvjet prihvatljivosti korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva za potporu sukladno Zakonu o poljoprivredi.

Cilj Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing ili razvoj poljoprivrednih proizvoda je omogućiti povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje, kako za primarne poljoprivredne proizvođače, tako i za one kojima je prerada poljoprivrednih proizvoda isključiva djelatnost. Podmjera pridonosi i povećanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda i rastu zapošljavanja u ruralnom području. Nadalje, omogućava modernizaciju postojećih prerađivačkih kapaciteta kao i uvođenje inovativnih praksi u prerađivačke kapacitete i investicije usmjerene na energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Također ulaganjem u izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koja će se koristiti za preradu hrane doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu i uporabu energije iz nusprodukata obnovljivih izvora

Prijedlogom Pravilnika dodane su preciznije definicije nepravilnosti, sumnje na prijevaru, povezanih društava, javnih rashoda i sl., a jasnije su definirani i korisnici.

Maksimalni intenzitet kombinirane potpore može biti do 50 %, odnosno 70%, ali samo za proizvođačke organizacije.

Povezana poduzeća smatraju se jednim (1) korisnikom te isti može podnijeti jedan (1) zahtjev za potporu (do sada su sva povezana poduzeća mogla podnijeti Zahtjev za potporu).

Najviša vrijednost javne potpore ne može iznositi više od 2.000.000 eura po projektu dok je do sada bilo moguće ostvariti 3, odnosno 5 mil. eura za prioritetne sektore mesa i mlijeka.

Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika ili registriran za djelatnost prerade najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva za potporu što do sada nije bilo propisano.

Korisnici u poteškoćama nisu prihvatljivi korisnici, a to su svi oni u postupku predstečajne nagodbe, stečaja ili likvidaciji sukladno Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (2014/C 249/01, 31.7.2014.)


Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca sudjelovali su u radu Povjerenstva za izradu prijedloga ovih Pravilnika. U dostavljenim prijedlozima tražili su slijedeće:
- 4.1. ograničenje intenziteta potpore na 50%, uz moguća dodatna povećanja intenziteta potpore za 10% u posebnim slučajevima i sveukupno ograničenje od 70% (usvojeno povećanje za dodatnih 20 bodova za mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, ulaganja u planinska područja i područja s posebnim ograničenjima i dr. )
- 4.2. ograničenje intenziteta potpore na 50% (intenzitet potpore 70%)
- 4.1. maksimalni intenzitet potpore za prioritetne sektore 3 milijuna Eura, za ostale sektore 2 milijuna eura, a za mehanizaciju 300.000 eura (usvojeno ograničenje za mehanizaciju)
- 4.2. maksimalni intenzitet potpore za prioritetne sektore 5 milijuna eura, a za ostale 3 milijuna eura
- 4.1. povezana poduzeća mogu se javiti s više projekata na jednom natječaju, no zbirna potpora na jednom natječaju limitirana na 5 milijuna eura po natječaju (Ministarstvo ostaje pri prijedlogu da se povezana poduzeća kako su definirana Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 i/ili Uredbom Komisije (EU) br. 702/2014 smatraju istim korisnikom te se na natječaju za istu operaciju može podnijeti samo jedan (1) Zahtjev za potporu po korisniku)
- 4.2. povezana poduzeća mogu se javiti s više projekata na jednom natječaju, no zbirna potpora na jednom natječaju limitirana na 8 milijuna eura po natječaju (Ministarstvo ostaje pri prijedlogu da se povezana poduzeća kako su definirana Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 i/ili Uredbom Komisije (EU) br. 702/2014 smatraju istim korisnikom te se na natječaju za istu operaciju može podnijeti samo jedan (1) Zahtjev za potporu po korisniku)

U intenzivnim razgovorima na sjednicama Povjerenstva, ali i na sastancima na razini Kabineta, Ministarstvo je saslušalo argumente HUP-a i HGK te se o njima i pismeno očitovalo. Nadalje, Ministarstvo je saslušalo i argumente drugih dionika ruralnog prostora koji sudjeluju u ovom procesu te je u javnu raspravu poslalo rješenje koje održava potrebe hrvatske poljoprivrede. Javna rasprava traje do 10. listopada stoga pozivamo sve zainteresirane strane da putem e-savjetovanja dostave svoje prijedloge i komentare kako bi konačan propis bio što kvalitetniji, što bliži ispunjenu ciljeva Programa ruralnog razvoja i kako bi se sredstva koja su nam na raspolaganju iskoristila na najbolji mogući način uz poštivanje svih nacionalnih i EU pravila.


Ministarstvo drži kako jednostrane odluke i napuštanje dijaloga nisu rješenje. Pritisci i optužbe neće nas obeshrabriti. Oni koji stoje iza toga trebali bi se zapitati koliko je situacija na prvom natječaju i njihova krivica, jer su sudjelovali na izradi starog pravilnika. Ministarstvo će nastaviti s radom u najboljoj vjeri, u okviru povjerenih ovlasti i sukladno ciljevima Vlade RH.Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede



06.10.2016. u 16:17 • 0 KomentaraPrint#^

HRVATSKA VOĆARSKA ZAJEDNICA O NEISPLATI ŠTETE OD TRAVANJSKOG MRAZA


PRIJAVA ŠTETE EU SAMO AKO JE VEĆA OD 0,6% BDP-a

Ministarstvo poljoprivrede reagiralo je priopćenjem na izjave glasnogovornika mr. Frane Ivkovića, te članove Ledinskog i Puškarića Hrvatske voćarske zajednice koja je 5. listopada 2016. godine održala tiskovnu konferenciju a na kojoj izneseno više netočnih informacija koje mogu dovesti u zabludu proizvođače voća kao i ostale poljoprivredne proizvođače. U priopćenju Ministarstva poljoprivrede piše slijedeće:

"Izjava da je Ministarstvo poljoprivrede ignoriralo i propustilo prijaviti štete uzrokovane travanjskim mrazom Europskoj komisiji u potpunosti je netočna i zlonamjerna. Štete prouzrokovane travanjskim mrazom ove godine nisu dosegle vrijednost potrebnu za prijavu na financiranje iz EU fonda solidarnosti, jer je uvjet za prijavu šteta veća od 0,6 % BDP-a, dok su utvrđene štete bile upola manje. Na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU održanog 17. svibnja 2016. godine u Briselu, Austrija je u ime svih zemalja pogođenih mrazom (Slovenija, Mađarska, Poljska, Češka, Hrvatska, Austrija i Slovačka) tražila interventnu pomoć Europske komisije. Do danas niti jedna od zemalja pogođenih ovom elementarnom nepogodom nije dobila financijsku pomoć za saniranje šteta. Europska komisija ostavila je državama članicama mogućnost da štete financiraju isključivo iz nacionalnih proračuna, no činjenica da je 16. lipnja 2016. godine Sabor izglasao nepovjerenje predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Tihomiru Oreškoviću i nije se moglo pristupiti rebalansu Državnog proračuna. Prema informacijama kojima raspolažemo Austrija i Slovenija razmatraju određene modalitete pomoći na teret proračuna za 2017. godinu. Proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu predložit će nova Vlada, a Ministarstvo poljoprivrede raspravilo je prijedlog mjera koje će predložiti za financiranje u idućem proračunu. Informacija da prijeti opasnost da se u sjeni dogovora o sastavu nove Vlade donose neispravne odluke o dodjeli sredstava iz prvih natječaja mjere 4. Programa ruralnog razvoja također je špekulacija i neistina. Procedura rješavanja prvog natječaja je u tijeku i odvija se predviđenom dinamikom. Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju postupaju prema Zakonu, Uredbama i preporukama Revizije EK, te nema bojazni da će se novac poreznih obveznika EU i RH dodijeliti onim projektima kod kojih su utvrđene nepravilnosti.
Ministarstvo poljoprivrede pozdravlja apel Hrvatske voćarske zajednice na udruživanje voćara u jednu veliku proizvođačku organizaciju i toj inicijativi daje punu potporu. Podsjećamo da je za rad proizvođačkih organizacija predviđeno financiranje iz nacionalnog proračuna, ali i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ministar Davor Romić je predsjednika Hrvatske voćarske zajednice i njegove suradnike osobno primio nekoliko puta po pitanju svih relevantnih tema; od procjena šteta od mraza i mogućnosti koje su na raspolaganju, mjere 4 Programa ruralnog razvoja do pitanja proizvođačkih organizacija. Pomoćnici ministra održali su niz sastanaka s Hrvatskom voćarskom zajednicom s ciljem zajedničkog rješavanja problema sektora voćarstva. Ministarstvo poljoprivrede i dalje je otvoreno za suradnju i na raspolaganju je poljoprivrednim proizvođačima. Na žalost, sve češće razgovaramo preko medija, a sve manje vodimo konstruktivni dijalog o ovim, nama izuzetno važnim pitanjima. Izražavamo žaljenje što je tome tako i nadamo se da ćemo sve nedoumice rješavati ravnopravnom razmjenom mišljenja u za to predviđenom vremenu i prostoru" - piše u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.



06.10.2016. u 07:56 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 01.10.2016.

NA RIJEČICI KRUPI PROJEKTOM PREDVIĐENA IZGRADNJA HIDROELEKTRANE POMOĆU HELIKOPTERA !??



S RAZINE VLADE RH OVAKAV PROJEKT TREBA OPOZVATI !

Zbog iskustva izgradnje male hidroelektrane Dabrova dolina na rijeci Mrežnici i devastacije slapa Šušnjar koju je ta hidroelektrana prouzrokovala, stručnjaci iz udruga BIOM, Eko Pan, HDZPP i WWF su se ujedinili i poslali svoje mišljenje 29. rujna o planiranoj mHE Krupa na rijeci Krupi u Zadarskoj županiji, u kojem se snažno protive korištenju te rijeke u hidroenergetske svrhe.

Rijeka Krupa je najveća pritoka rijeke Zrmanje i sastavni dio Parka prirode Velebit, a ujedno je i dio europske ekološke mreže Natura 2000. Izgradnja hidroelektrane u zaštićenom području imala bi velik utjecaj na ekologiju i prirodne karakteristike, zbog kojih je područje i stavljeno pod domaću i međunarodnu zaštitu. „Iznenađeni smo lošom kvalitetom elaborata zaštite okoliša za zahvat mHE Krupa, koji zbog niza propusta i nedostatka ključnih podataka za utvrđivanje utjecaja na prirodu i okoliš rijeke Krupe te na Park prirode Velebit, nije ni trebao izaći u javnost. Stručno vodstvo Parka također je protiv izgradnje mHE Krupa, što su jasno rekli i samom investitoru kad je predstavljao projekt upravi Parka“, ističe Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata u WWF Adria.

Prema opisu zahvata, privatni investitor planira izgraditi hidroelektranu snage 1,6 MW. Radovi uključuju pregradnju rijeke branom 1,5 m visine i 45 m dužine, preusmjeravanje toka rijeke cjevovodom kroz brdo na turbinu u dužini od 170 m, reguliranje dna rijeke u površini od 2.000 m2 (otprilike pet košarkaških terena) te podzemni kanal kojim bi se hidroelektrana spojila na trafostanicu (nepoznate duljine).
Provedba ovih radova značajan je zahvat u kanjonu rječice Krupe. A da bi projekt bio zanimljiviji, investitor ne planira nove pristupne putove na ovom prilično nepristupačnom terenu, već će radove izvoditi uz pomoć helikoptera (!?).
Iako je upitna i sama ekonomska isplativost izvođenja ovih radova pomoću helikoptera, investitor se ni u jednom trenutku nije zapitao o utjecaju buke helikoptera, vrtloga zraka, te samih ispušnih plinova na prirodu i životinjski svijet ovog zaštićenog područja.

„Ne samo da se gradnjom uništavaju zaštićena područja, već se ovakvim planovima poništava i sama svrha i koncept zaštićenih područja. Koji je smisao da nešto proglasimo parkom prirode, ako poslije uništavamo temeljne prirodne fenomene zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje. Hidroelektrane ne bi trebale ići u istoj rečenici sa zaštićenim područjima te je potrebno ovakve štetne projekte odbaciti kako bi zaštitili prirodnu baštinu koja je i osnova za razvoj lokalne zajednice”, rekao je Tibor Mikuška, voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode.

„Vrlo svježe iskustvo s rijeke Mrežnice i njenog slapa Šušnjar, na kojem se nažalost izgradila mala hidroelektrana, koja je prouzrokovala degradaciju tog lokaliteta i nagrđivanje krajolika, pokazuje da kad se jednom dozvoli gradnja malih hidroelektrana na takvim mjestima, vrlo se brzo zaboravi na uvjete zaštite prirode i okoliša. Stoga pozivamo Vladu i odgovorne institucije da ne trebaju ni razmatrati, a kamoli dozvoliti, takve projekte na najvrjednijim i najljepšim hrvatskim rijekama“, zaključio je Denis Frančišković iz udruge Eko Pan.

01.10.2016. u 06:26 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2016 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Rujan 2017 (11)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se