AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 30.07.2016.

POTPISANA TRI UGOVORA U OKVIRU IPA PREKOGRANIČNOG PROGRAMA


JEDAN OD UGOVORA NAMIJENJEN OSOBAMA S INVALIDITETOM!

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dipl.iur. Tomislav Tolušić sudjelovao je 29. srpnja 2016. u potpisivanju tri ugovora u vrijednosti većoj od 3 milijuna eura, u okviru IPA prekograničnog programa suradnje Hrvatska – Srbija 2007. - 2013. Dva ugovora potpisana su u Vinkovcima, a u Hrvatskoj će ih provoditi Udruga osoba s invaliditetom „Bubamara“ i Hrvatske šume, podružnica Vinkovci. Treći ugovor potpisan je u Slavonskom Brodu, a s hrvatske strane provodit će ga vodeći korisnik Brodsko-posavska županija. Ministar Tomislav Tolušić dipl. iur. izrazio je zadovoljstvo s radom dviju županija u suradnji s Agencijom za regionalni razvoj Republike Hrvatske, naglasivši kako su ovi projekti od velike važnosti za cijelu Slavoniju. „Zahvaljujući dobroj partnerskoj suradnji danas smo ovdje potpisali dva projekta koji su korak naprijed prema jačanju dobrosusjedskih odnosa i razvoju pograničnih područja“, zaključio je ministar.
Kroz projekt „Poboljšanje kvalitete života marginaliziranih skupina kroz pristup ljudi ljudima“, ukupne vrijednosti 708.886,19 eura, osigurat će se četiri nova vozila za prijevoz osoba s invaliditetom i tri čamca koja su prilagođena za pristup s invalidskim kolicima, a moći će se koristiti u slučaju poplava ili za slučaj spašavanja pri mogućim katastrofama. Projektom „Restauracija infrastrukture za zaštitu od poplava i razvoj prekograničnog sustava zaštite ljudi i prirodnih resursa od poplava“, ukupne vrijednosti 1.410.938,06 eura, obnovit će se područja oštećena poplavama i razviti učinkovitiji sustav i spremnost za izvanredne situacije te bolji pristup prevenciji poplava u pograničnom području Spačva-Bosut u Vukovarsko-srijemskoj županiji i okrugu Srem.
U Slavonskom Brodu ministar Tolušić sastao se sa županom Brodsko - posavske županije Danijelom Marušićem i gradonačelnicima i načelnicima iz Brodsko-posavske županije, kako bi razgovarali o potencijalu Županije i lokalnih jedinica samouprave za povlačenje sredstava iz EU fondova. Nakon sastanka ministar je sudjelovao u svečanom potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Zajednički doprinos poboljšanoj transnacionalnoj spremnosti u hitnim situacijama na području sliva Save“. Ukupna vrijednost cijelog projekta je 889.656,95 eura, a uz pomoću tih sredstava ojačat će se transnacionalna spremnost za poplave i ublažavanje štete na području sliva rijeke Save.


30.07.2016. u 04:03 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 28.07.2016.

TEKST U GLASU SLAVONIJE NIJE OBJEKTIVAN !


MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE KOMENTIRA PISANJE NOVINARKE RUPČIĆ

Ministarstvo poljoprivrede preko ureda glasnogovornika reagiralo je na tekst članka objavljenog u dnevniku Glas Slavonije 28. srpnja 2016. pod naslovom „Ubacili krivi koeficijent u obračun i zakinuli stočare“ koji potpisuje gđa. Zdenka Rupčić, a u kojem je , piše u svojevrsnom komentaru ministarstva poljoprivrede, izneseno više neistinitih tvrdnji.

U tom reagiranju piše slijedeće :" Isti je članak ( "Ubacili krivi koeficijent u obračun i zakinuli stočare") jednako tako mogao biti označen i kao plaćeni oglas političke stranke u nastanku jer novinarka Zdenka Rupčić ne samo da se nije potrudila uvažiti dobivene odgovore Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju već je iste ismijala i upotrijebila za dodatno argumentiranje „nesposobnosti“ iste. Kao novinarka koja dugo godina prati sektor poljoprivrede i poljoprivrednu problematiku mogla je biti upoznata s već objavljenim i objašnjenim činjenicama vezanim uz isplatu potpora.
Zanimljiva je i činjenica da se u tekstu ne spominje niti jedan drugi „zakinuti“ proizvođač ili predstavnik bilo koje druge udruge proizvođača koji bi potkrijepio takvu tvrdnju niti je g. Mlinarić ponudio bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje. Nije ih mogao ni ponuditi jer je prebacivanjem svog poljoprivrednog gospodarstva na sina Filipa netom prije otvaranja roka za podnošenje Zahtjeva za proizvodnu 2015. godinu, a koji se po prvi puta podnosio za novi model isplata koji favorizira mlade poljoprivrednike, osigurao više nego dvostruki iznos potpore u odnosu na proizvodnu 2014. godinu, pa mu je do sada isplaćeno ukupno 513.484,01 kuna. Zanimljivo je i to da je novinarka Zdenka Rupčić od istog tog sina Mate Mlinarića već napravila veliku žrtvu tekstom od 17. srpnja 2016. godine naslova „Povećali omotnicu, a odbijaju mlade: Mladom poljoprivredniku odbijen projekt jer mu je istekla osobna jedan dan“ objavljenog u istom listu. Tragom te izjave provjerena je prijava Filipa Mlinarića na mjeru za mlade poljoprivrednike Programa ruralnog razvoja te je uočeno da nedostaje ne samo osnovna dokumentacija već i niz drugih dokumenata bez kojih se priloženi poslovni plan uopće ne može evaluirati.

Podsjetimo i da je isti taj Mato Mlinarić već pokušao ostvariti političku karijeru u trenutku kada je bio kandidat za savjetnika tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića, ali su ga inspekcijskim nadzorom utvrđene malverzacije s poljoprivrednim potporama u tome spriječile.
Nije nam poznata veza između novinarke Zdenke Rupčić i g. Mate Mlinarića, ali nakon svih objavljenih tekstova iste autorice kojima gorljivo zagovara retoriku g. Mlinarića ne možemo ustvrditi da je objektivna u izvještavanju javnosti i da joj je cilj dati potpunu i točnu informaciju čitateljima Glasa Slavonije. Stoga u nastavku donosimo pojašnjenja vezana uz isplate potpora o kojima je riječ u članku:
Niti jedan poljoprivrednik koji je zadovoljio uvjete nije zakinut za potporu. Tako je i kod potpore za proteinske usjeve (soje za stočnu hranu).
Da bi se ostvarila potpora za hektar soje za stočnu hranu – svaki poljoprivrednik mora posjedovati najmanje 4 uvjetna grla stoke po prihvatljivom hektaru. Uvjetno grlo se računa prema starosti životinje, a starost utvrđuje Hrvatska poljoprivredna agencija koja vodi Jedinstveni registar domaćih životinja i u kojoj su poljoprivrednici dužni ažurirati informacije o svom stočnom fondu. Primjerice goveda starija od 24 mjeseca računaju se kao 1 uvjetno grlo, a ona mlađa od 24 mjeseca kao 0,6 uvjetnih grla, a goveda do 6 mjeseci – 0,4 uvjetna grla.
Pravila su vrlo jasna, a tablica izračuna uvjetnih grla je sastavni dio Pravilnika o izravnim plaćanjima koji je svima dostupan i temeljem kojega je Agencija izvršila obračune i isplatu.
Isplatu potpora smo obavili na vrijeme, ali kao i svih godina do sada – uvijek postoji nekolicina korisnika kojima zbog dodatnih kontrola isplata nije izvršena u cijelosti do 30.6. nego kasnije, što je i dozvoljeno EU/HR regulativom. Riječ je o manje od 5% ukupnog iznosa potpore, koje ne podliježu nikakvim sankcijama koje bi onemogućile refundaciju isplaćenih potpora od strane Europske komisije (EK).

Napominjemo da se (relativno mali) iznosi novca koji ovih dana „sjedaju“ na račune poljoprivrednika odnose na poravnanje računa – dakle na onaj dio novca koji ostane nakon isplate potpora (iz 3 različita fonda), a koji je svaka agencija za plaćanja u EU dužna isplatiti/poravnati. Uz gore navedeno, EK je svim zemljama članicama, obzirom da se radi o prvoj godini novog programskog razdoblja i višestrukih promjena koje su zemlje članice trebale implementirati kako bi obavile isplatu, dozvolila produljenje roka isplate do 15.10.2016. godine.
Koristimo priliku zahvaliti svim ostalim novinarima Glasa Slavonije koji korektno, transparentno, s voljom i koristeći sve raspoložive činjenice rade svoj posao na dobrobit poljoprivrednih proizvođača, javnosti i svoje struke" piše u reagiranju
Ministarstva poljoprivrede.

28.07.2016. u 23:20 • 0 KomentaraPrint#^

POVLAĆENJE NEKOLIKO PROIZVODA IZ ŠPANJOLSKE I BELGIJE S TRŽIŠTA


OBAVIJEST ZA POTROŠAĆE !

Ministarstvo poljoprivrede izdalo je 28. svibnja obavijest o povlaćenju s tržišta i opozivu slijedećih proizvoda

- „CHOKLAD LINGON & BLĹBÄR” 180 g, art.br. 002.939.27
PD 1.3.2016. – BB 1.3.2017; PD 26.02.2016. – BB 26.02.2017.
- „CHOKLAD LJUS“ 100g, art.br. 402.939.25
PD 25.11.2015. – BB 25.1.2017. PD 26.10.2015. – BB 26.12.2015.
- „CHOKLAD NÖT“ 100g, art. br. 202.939.26
PD 11.02.2016.– BB 11.02.2017.
- „GODIS CHOKLADKROKANT“ 450g, art. br. 202.155.04
Nije istaknut datum proizvodnje, BB 19.4.2017.
Nije istaknut datum proizvodnje, BB 27. 4.2017.
Nije istaknut datum proizvodnje, BB 24. 5.2017.
- „GODIS CHOKLADRAN“ 168g, art. br. 202.290.30
Nije istaknut datum proizvodnje, BB 1.3.2017.
Nije istaknut datum proizvodnje, BB 25.4.2017.
- „CHOKLADKROKANT BREDBAR“ 400g, art. br. 602.501.336.
PD 26.04.2016. – BB 26.5.2017.
PD 22.06.2016. – BB 22.07.2017.
PD 30.11.2015. – BB 30.12.2016.
PD 23.03.2016. – BB 23.04.2017.
PD 09.02.2016. – BB 09.03.2017.

IKEA Hrvatska d.o.o. obavijestila je, putem sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), Ministarstvo poljoprivrede o dobrovoljnom povlačenju gore navedenih proizvoda.

Učestalost sadržaja orašastih plodova u navedenim proizvodima veća je nego što je naznačeno na deklaraciji istih što može kod osoba alergičnih na orašaste plodove, nakon konzumacije, izazvati alergijsku reakciju.

IKEA Hrvatska d.o.o. obavještava kupce koji su alergični na orašaste plodove, i sve one koji su iz bilo kojeg razloga zabrinuti za sigurnost proizvoda zahvaćenih opozivom, mogu iste vratiti u najbližu IKEA robnu kuću uz puni povrat novca.
Za dodatne informacije kupci mogu kontaktirati IKEA Službu za kupce na broj 01/445-5444.

Podaci o proizvodu:

Proizvedeno u Španjolskoj:
“CHOKLAD LINGON & BLĹBÄR” 180 g, (Mliječna čokolada s brusnicom, tamna čokolada s borovnicom)
“CHOKLAD LJUS” 100g, (Mliječna čokolada)
“CHOKLAD NÖT” 100g, (Mliječna čokolada s lješnjacima)
“GODIS CHOKLADKROKANT” 450g, (Mliječna čokolada s komadićima karamele s maslacem)
“GODIS CHOKLADRAN” 168g, (Napolitanke punjene i prelivene čokoladom)

Proizvedeno u Belgiji
“CHOKLADKROKANT BREDBAR” 400g, (Krem namaz okusa čokolade s komadićima karamele (16%))

Stavlja na tržište: IKEA Hrvatska d.o.o.

28.07.2016. u 23:01 • 0 KomentaraPrint#^

U LISTOPADU KONGRES EUROPSKIH POLJOPRIVREDNIKA U GRČKOJ




KAKO PROIZVESTI VIŠE I BOLJE UZ MANJE SREDSTAVA?

Divani Apollon Palace & Thalasso, Grčka, mjesto je održavanja Kongresa Europskih poljoprivrednika koji će se održati 5. i 6. listopada 2016. Prema informacijama Hrvatske poljoprivredne komore Kongres organizira Copa – Cogeca europska poljoprivredna organizacija.
Cilj Kongresa europskih poljoprivrednika 2016. bit će raspraviti o budućnosti europske poljoprivrede kako bi se osigurao ekonomski isplativ, održiv i konkurentan sektor unatoč rastućim izazovima. Važno je proizvesti više i bolje koristeći manje sredstava kako bi proizvođači mogli doprinijeti jednom od najvećih izazova narednih desetljeća: potrebom za porastom proizvodnje hrane za rastuću svjetsku populaciju te borbu protiv klimatskih promjena koje prijete proizvodnji hrane. Ovaj Kongres „Mogućnosti europske poljoprivrede: Zeleni rast i dinamična tržišta“ bit će usmjeren na pronalaženje najboljeg načina uspostave održivog europskog poljoprivrednog sektora u budućnosti. Radionica o Stjecanju važnosti inovativnih rješenja: Što se treba promijeniti?, održat će se 5. listopada a nakon nje će 6. listopada uslijediti plenarna sjednica.
7. listopada, Gaia Epicheirein SA bit će domaćin Panhelenskog kongresa o razvoju grčke poljoprivrede pod nazivom: Zajednička poljoprivredna politika: učimo iz prošlosti kako bi bili spremni za budućnost”. Brojni uvaženi gosti sudjelovat će na ovim događajima uključujući europskog tajnika Phila Hogana, predsjedništvo Vijeća EU, predsjednika EU odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te člana Europskog parlamenta, Mr Siekierski, grčke dužnosnike, predsjedništvo Copa-Cogeca.

Copa - Cogeca | European Farmers European Agri-Cooperatives
61, Rue de Trčves | B - 1040 Bruxelles | www.copa-cogeca.eu
EU Transparency Register Number | Copa 44856881231-49 | Cogeca 09586631237-74


28.07.2016. u 05:25 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 26.07.2016.

HRVATSKA JE NAJVEĆI IZVOZNIK DRVA NA PREKOMORSKA TRŽIŠTA


PRERADA DRVA IMA RAST OD 11,3 POSTO

Drvoprerađivac ki sektor čini 10,4% od ukupnog izvoza, što je zapažen dio izvoznih rezultata Republike Hrvatske. U prvih pet mjeseci ove godine prerada drva ostvarila je rast industrijske proizvodnje od 11,3%. Sektor ima veliki potencijal rasta i novog zapošljavanja, posebno u ruralnim područjima. Unatoč postojanju mnogih ograničenja, sektorske tvrtke uglavnom s optimizmom gledaju na razvoj prilika na globalnom tržištu i očekuju poboljšanje svojih pozicija na domaćem tržištu.
Hrvatski drvni klaster na samom kraju mjeseca svibnja 30. i 31. u Opatiji je organizirao 13. Drvno tehnološku konferenciju na kojoj je bilo tridesetak konferencijskih govornika, a upravo sredinom srpnja 12. i 13. Drvni klaster je imao konferenciju i u Bruxellesu. Hrvatski drvni klaster okuplja ljude iz drvne branše koji razgovaraju, diskutiraju i razmjenjuju poslovna iskustva sve u cilju poboljšanja efikasnosti proizvodnje, zapošljavanja i izvoza u drvnom sektoru RH.
Prva polovica 2016. i kalendarski i poslovno je prošla, a Hrvatski drvni klaster i njegov direktor
Marijan Kvran ne želie samo zaključati ured i otići na godišnji odmor već Klaster organizira neformalno ljetno druženje u hotelu Westin, predstavnika drvne industrije i šumarstva, četiri dana prije kraja mjeseca srpnja. A to će druženje zasigurno biti lagana međusobna retorička uvertira za radno razdoblje koje dolazi od druge polovice mjeseca kolovoza pa do kraja 2016. godine.
Bez komunikacije, dobrih međuljudskih, pa i prijateljskih odnosa nema ni uspješnog poslovnog odnosa. Zato je neformalno druženje nakon prve polovice poslovne godine – dobar početak za uspješan drugi dio godine.

Objavljujem izvještaj Hrvatskog drvnog klastera s konferencije u Bruxellesu.


DRVNI KLASTER U BRUXELLES ODRŽANO ŠEST SASTANAKA I DVIJE KONFERENCIJE

Hrvatski drvni klaster organizirao je 12. i 13. srpnja u Bruxellesu konferenciju pod naslovom Ulaganja u šumarstvo i preradu drva u zemljama jugoistočne Europe, koja je održana uz podršku hrvatske euro-zastupnice Marijane Petir. U pred-konferencijiskom programu održani su mnogobrojni sastanci sa predstavnicima europskih sektorskih asocijacija (EU udruge državnih i privatnih šuma, biomase, peleta, pilana, proizvođača namještaja, planinskih regija itd.) pa se više od 50 sudionika iz jugoistočne Europe detaljnije upoznalo s funkcioniranjem glavnih europskih institucija kao i s procesom donošenja odluka.
U neposrednoj komunikaciji s vodećim sektorskim stručnjacima razmijenjena su mišljenja o tržišnim trendovima na šumskom drvetu baziranih industrija. Dio sudionika ostao je iznenađen briselskim raspravama koje se vode između različitih lobističkih i interesnih skupina oko budućnosti uporabe drva te naznakama sadržaja najavljenog dokumenta o kaskadnoj uporabi drva kojeg Komisija finalizira. Veliki dio prijepora odnosi se na budućnost korištenja drva kao energenta, odnosno na ograničavanje izgradnje velikih energetskih postrojenja, a primjedbe se odnose na štetnosti emisija kod sagorijevanja, iako su drvna goriva u usporedbi s fosilnima za okoliš nekoliko puta prihvatljivija.

Stalno predstavništvo RH pri EU: Klaster radi dobar posao u Bruxellesu
Dio delegacije je u svojstvu promatrača sudjelovao na redovitoj sjednici Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta dok je preko 20 sudionika posjetilo Stalno predstavništvo RH pri EU gdje ih je primio veleposlanik Goran Štefanić sa suradnicima iz pripadajućih resora, koji su zaduženi za komunikaciju s Komisijom. Predstavništvo je već ranije sudjelovao u mnogobrojnim aktivnostima Klastera, a veleposlanik Štefanić ovom je prilikom izjavio da se radi o prvoj poslovnoj delegaciji pristigloj iz Hrvatske od kako smo postali članica EU. Važna je pravovremena komunikacija i informiranje o aktualnim temama, a Klaster se nameće kao reprezentativan i kompetentan predstavnik sektora ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemljama JIE. Osim transfera informacija iz Bruxellesa prema Hrvatskoj, važno je i osigurati stalnu izmjenu podataka i inicijativa hrvatskih subjekata prema Komisiji, osobito oko nekih specifičnih pitanja i područja gdje je potrebno osigurati određene izuzetke ili prijelazne periode.

PETIR ORGANIZIRALA KONFERENCIJU U EUROPSKOM PARLAMENTU UZ PRISUSTVO ČLANOVA EUROPSKE KOMISIJE
Na konferenciji u Parlamentu su sudjelovali predstavnici šumarskog sektora i drvne industrije iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Italije te Bosne i Hercegovine, ali i predstavnici nadležnih državnih, regionalnih i lokalnih institucija i tijela vlasti. U svom uvodnom izlaganju zastupnica Marijana Petir ukazala je na veliki potencijal europskih i hrvatskih šuma u provedbi energetske i klimatske politike EU, jer su šume pluća Europe, odličan ponor ugljika i izvor kvalitetne sirovine i zelene energije. Šume se ne smije promatrati samo kao izvor obnovljive energije već se treba uzeti u obzir njihova uloga u zaštiti bioraznolikosti, kao prostor za rekreaciju, ali i kao održivu i kvalitetnu sirovinu i ekološki građevni materijal.

Petir je osigurala prisustvo austrijske zastupnice u Europskom parlamentu Elisabeth Köstinger koja u stručnim i političkim krugovima slovi kao najkompetentniji zagovornik šumarstva i prerade drva na razini EU institucija. Ona se založila za holistički pristup gospodarenju šumama i cijelom drvoprerađivačkom sektoru. Köstinger vidi veliki potencijal multifunkcionalne uloge šuma te prerade drva, a ovaj sektor je danas treći poslodavac u Europi i ključni igrač u borbi protiv klimatskih promjena. Povećana upotreba drva na održiv način doprinosi dekarbonizaciji europskog društva i o tome se u EU premalo priča.

Višnja Jurnjak je ispred štajerskog Holzclustera predstavila glavne aktivnosti austrijskog drvnog sektora koji ostvaruje impresivan godišnji prihod od 12 mlrd. EUR. U posljednje je vrijeme zabilježeno smanjenje zaposlenih u drvnoj industriji, a upravo promotivnom kampanjom te edukacijom Holzcluster nastoji preokrenuti negativne trendove.

Europska komisija: Šumarstvu trebaju inovacije!
Predstavnica Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG Agriculture) Maria Gafo Gomez Zamalloa upoznala je nazočne sa stavovima i aktivnostima EK na izradi novih zakonskih prijedloga. Europa promiče politiku održivog upravljanja šumama i održive proizvodnje što je posebno značajno za razvoj ruralnog područja. Zbog toga je šumu potrebno sagledavati u svoj njezinoj punini i multifunkcionalnosti. Ukoliko se želi jaka drvna industrija, u tom području potrebne su inovacije, ali i bolja komunikacija i koordinacija.

Marie Donnelly predstavnica Glavne uprave za energiju Europske komisije (DG Energy) istaknula je važnost biomase u energetskom miksu koji se koristi u Europi. Europska energetska politika ima jasne ciljeve, a to su sigurna opskrba energijom, dostupnost energije i njena održivost. Biomasa je kao energent u značajnom postotku prisutna u EU, a 92% biomase koju koristi proizvodi na svom teritoriju, dok 8% uvozi, te je važno da se uvezena biomasa proizvodi po istim standardima održivosti. U EU postoji politika održivosti koja je prilagođena svakoj državi članici i njezinim posebnostima.

Prezentaciju je održala i Udruga europskih zemljoposjednika (ELO) koja je član savjetodavne skupine pri Komisiji kada su posrijedi pitanja šumarstva te je predstavljen natječaj „Europsko drvo godine“ koji se organizira u suradnji s Udrugom Europsko partnerstvo za okoliš.

Razmjena stručnih stajališta u Europskom parlamentu
U raspravi koja je uslijedila, mogućnost aktivnog sudjelovanja imali su i članovi delegacije: Damjan Županić voditelj projekta Tehnološki centar drvne industrije Lepoglava te Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, koji je upozorio na probleme gubitka statusa brdsko–planinskog područja jer se tom odlukom direktno utjecalo na život brdskog prostora na kojem je drvna industrija do sada bila glavni pokretač razvoja. Austrija je zbog svoje višestoljetne predanosti šumi i drvu dobar primjer za prijenos iskustava i znanja u zemlje JIE, istaknulo je potom više sudionika. Elvio Florian iz talijanske Florian Grupe, koja u Hrvatskoj djeluje u pet pogona, istaknuo je potrebu dobre promidžbe drva kao pogodnog i poželjnog materijala. Danas se traži ekološki pristup u upravljanju drvnom sirovinom te bi Hrvatska trebala povećati investicije u tom području, smatra Florian. Željko Lovrak, stručnjak za energiju iz drva se osvrnuo na hrvatsko zakonodavstvo i propuste oko ispunjenja Akcijskog plana za OIE uz napomenu da bi trebalo u potpunosti iskoristiti dostupnu biomasu u okviru održivosti.

Hercegbosanske šume se učlanile u europsku udrugu šuma. Željni su europskih praksi i iskustava
Raspravu je zaključila Mirjana Vila iz Hercegbosankih šuma d.o.o. koja je podvukla važnost europske orijentacije te istaknula da je cilj ove tvrtke u državnom vlasništvu detaljnije se upoznati sa sektorskom regulativom u EU i uspostaviti snažniju prekograničnu suradnju. Otvoreni smo za suradnju sa susjedima, ali i kolegama iz cijele EU. Predano radimo na novim projektnim idejama te na uspostavi europske razmjene iskustava u gospodarenju šumama, zbog čega smo se i učlanili u Europsku udrugu državnih šuma EUSTAFOR, istaknula je Vila.

Dodijeljeno priznanje Hrvatskih izvoznika Sherif Grupi
Na kraju konferencije u EP zastupnica Marijana Petir uručila je priznanje Sherif Grupi za najvećeg izvoznika drva i drvnih proizvoda u Egipat, a za promicanje izvoza drvoprerađivačkog sektora priznanje je dobio Hrvatski drvni klaster. Hrvatska mora promijeniti svoju gospodarsku paradigmu i okrenuti se izvozu, to je bio cilj osnivanja naše udruge Hrvatski izvoznici. Drvni sektor ima daljnji potencijal rasta, to smo i spomenuli na našoj ovogodišnjoj konvenciji izvoznika, rekao je dr. sc. Ante Babić u svom obrazloženju uz dodjelu priznanja.


TEMATSKA KONFERENCIJA U HOTELU THON EU OKUPILA VODEĆE EUROPSKE STRUČNJAKE I PREDAVAČE

Ako želimo održivo gospodariti šumama, moramo ih koristiti
Središnji dio konferencijskih aktivnosti u Bruxellesu odnosio se na cjelodnevnu konferenciju održanu 13.07. na kojoj su vodeći europski stručnjaci za pojedina područja dali presjek tržišnih trendova. Piotr Borkowski, glavni tajnik Europskog udruženja državnih šuma EUSTAFOR iznio je objašnjenje te opisao izazove održivog gospodarenja šumama u EU. Ako želimo održivo gospodariti šumama, ako ih želimo zaštititi i osigurati kontinuitet, moramo ih koristiti, naglasio je Borkowski.

Presjek stanja u Hrvatskoj i zemljama JIE dao je Goran Lučev iz grupacije Požgaj, ujedno i član Izvšnog odbora Klastera naglasivši kako ovaj sektor jedini u Hrvatskoj ostvaruje izvozni suficit te istaknuo kontinuiran dvoznamenkasti rast sektorske industrijske proizvodnje. Lučev je pozvao zainteresirane ulagače da se odluče da svoje investicije realiziraju upravo u Hrvatskoj i zemljama JIE.

Predstavljeni su rezultati do sada financiranih i realiziranih europskih projekata
Partner konferencije, austrijski Holzcluster predstavio je uspješno provedene EU projekte te projekte u tijeku koji su financirani europskim sredstvima. Do sada su austrijski partneri dosta uložili u različite inicijative i kampanje u zemljama JIE, a upravo Štajerski klaster može biti partner u projektima na razini regije, a partnerstvo i zajednička priprema projekata su uvijek dobro došli.

Željko Ivančević: Zašto Hrvatska ima malo koristi od članstva u EU?
Sustav komunikacije i hrvatskog lobiranja u Bruxellesu ne funkcionira dobro, rekao je u svom izlaganju lobist Željko Ivančević, nadodavši kako je Hrvatska očit primjer lošeg lobiranja te jedna od rijetkih država s niskim, odnosno lošim efektima članstva u EU. Ivančević je objasnio kako je lobiranje legitiman proces obzirom da se u europskom gospodarstvu te posljedično i kroz zakonodavstvo niz skupina bori za vlastite interese. Skupo je biti prisutan u Bruxellesu, ali još je skuplje ne biti, zaključio je Ivančević.

Europska udruga pilana: Hrvatska je najveći izvoznik tvrdog drva na prekomorska tržišta
Iscrpan pregled tržišta piljene građe iznio je Diego Benedetti, predstavnik Europske udruge pilanske industrije, EOS. Unatoč poboljšanjima, europski proizvođači još uvijek se nisu u potpunosti oporavili od globalne financijske krize započete 2008. Očekujemo stabilnu 2016. u trgovini mekim, ali i tvrdim drvom, rekao je Benedetti koji je prezentirao niz preciznih statističkih pokazatelja o proizvodnji i trgovini drvom u EU. Prisutnima se obratila i Silvia Melegari, glavna tajnica EOS-a, koja je naglasak stavila na kaskadnu upotrebu drva čiji je cilj veća upotreba drvnih ostataka, kako bi se povećala dostupnost tehničke oblovine te bolja iskoristivost drvne biomase.

Raznovrsne prezentacije: Drvna industrija treba mlade i obrazovane kadrove! Deficiti u planinama
U ime Europske udruge planinskih područja EUROMONTANA, zanimljivo predavanje održala je Sarah Whitaker, predstavivši aktivnosti ove udruge sa 70 članova iz 17 država, koje pokrivaju širok spektar regija i specifičnih problema. Euromontana će održati svoj seminar upravo u Hrvatskoj, u studenom u goranskom mjestu Skrad, a fokus će biti na temi klimatskih promjena.

Predstavljen je Tehnološki centar drvne industrije u gradu Lepoglavi koji je usmjeren na MSP jer veliki drvoprerađivači obično imaju logistiku i bolje pregovaračke pozicije, dok su manji prisiljeni prihvaćati nepovoljne uvjete na tržištu, što će se promijeniti djelovanjem CEKOM-a. Želi se ostvariti suradnja lokalnih, državnih te znanstveno-istraživačkih institucija s privatnim sektorom, kao i omogućiti praksa studentima. Tijekom konferencije i pripadajućih sastanaka, od strane vodećih EU stručnjaka pružene su detaljnije informacije o europskom tržištu namještaja i parketa, a predstavnici hrvatskih institucija i razvojnih centara ponovili su interes za suradnju s njihovim članstvom.

Obitelj Habijenec: Uspješan case study gospodarenja privatnim šumama u Hrvatskoj
Prema ocjeni sudionika, vrlo uspješan primjer gospodarenja privatnim šumama iznijela je Ana Habijanec iz Križevaca, čija obitelj u posjedu ima preko 80 ha šume. Prisutnima je bilo vrlo zanimljivo upoznati se s detaljno prikazanim koracima u pošumljavanju i njezi šuma, ali i obiteljskom filozofijom koja se u proteklih 20 godina temelji isključivo na pošumljavanju hrastom lužnjakom, koji će biti spreman za sječu nakon 120 godina. To je dio naše uloge u ovom našem poslu čime doprinosimo razvoju cijelog društva i ublažavanju klimatskih promjena, zaključila je Habijanec.

Međunarodne tvrtke traže partnere i dobavljače u jugoistočnoj Europi
Osim predavača iz europskih udruženja i institucija aktivni su bili i predstavnici međunarodnih ulagača i kupaca drvnih proizvoda. Potencijal konferencije za umrežavanje i B2B sastanke prepoznale su tvrtke iz Belgije, Litve i Myanmara, čiji su predstavnici bili među sudionicima i s velikim zanimanjem pratili izlaganja. Tvrtku Cras Waregem predstavio je Marnik Tack, objasnivši kako je, u nedostatku lokalne sirovine u Beneluxu, prisiljen tražiti partnere i dobavljače drvnih proizvoda u regiji JIE te je ponudio suradnju prisutnima, a ostvario je i bilateralne kontakte s predstavnicima tvrtki Sherif, Florian i Spin Valis.

Regionalni karakter konferencije otvara vrata i priskrbljuje podršku u Bruxellesu
Zdenka Mesić iz Ministarstva poduzetništva i obrta u više je navrata skrenula pažnju na potrebu pokretanja regionalnih projekata, a kao dobru praksu istaknula je Dunavsku strategiju i projekt u koji je bilo uključeno 14 zemalja. Zdravko Vojvodić iz Drvnog klastera Hercegovine smatra kako drvno-prerađivački i šumarski sektor nisu prepoznati među mladima kao dovoljno atraktivan društveni položaj ili izvor prihoda, čime dolazi do nedostatka kvalitetne i obrazovane radne snage. U tom smislu nužna je daljnja promocija sektora, u čemu će i klasteri imati vrlo aktivnu ulogu, a buduća sredstva za svoj rad tražiti ćemo u Bruxellesu, zaključio je Vojvodić. Predstavnik Holzcluster-a Roland Oberwimmer se u svojoj raspravi kritički osvrnuo na najavu kaskadne uporabe drva, uz pitanje gdje je taj pristup zaživio, osim u EU raspravama. U završnoj panel raspravi sudjelovao je i Zoran Stojičić iz Šuma Republike Srpske koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom, posebice skupovima u Europskom parlementu te sastancima u relevantnim asocijacijama. To je nama bila jedinstvena prilika za susret s važnim predstavnicima europskih institucija, lobista i potencijalnih ulagača.

Konferenciju je organizirao Hrvatski drvni klaster uz podršku Agencije za investicije i konkurentnost te austrijskog Holzcluster-a. Tijekom dva dana, delegacija od preko pedeset predstavnika sektorskih tvrtki, državnih šuma, ministarstava, jedinica lokalne samouprave, privatnih šumovlasnika te iz nevladinog sektora održala je šest sastanaka na visokoj razini te su prisustvovali na dvije konferencije, u čemu je ukupno sudjelovalo preko 120 različitih aktera iz Bruxellesa i zemalja JIE. Sljedeća, treća po redu konferencija održat će se u srpnju 2017. također u Bruxellesu.

26.07.2016. u 17:05 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 25.07.2016.

ISPLATA LAGOVIMA ZA MJERU 19


POTPORA ZA LOKALNI RAZVOJ KROZ LEADER INICIJATIVU

Na ime sedam Lokalnih akcijskih grupa (LAG ) a temeljem odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Mjere 19 Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijative LEADER (CLLD - lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je nedavno više od milijun kuna.
U okviru te isplate LAG-u Srijem isplaćeno je 102.909,54 kuna, LAG-u Frankopan 174.917,67 kuna, LAG-u Papuk 69.466,21 kuna, LAG-u Vinodol 153.286,70 kuna, LAG-u Slavonska ravnica 201.082,04 kuna, LAG-u Podravina 126.611,94 kuna i LAG-u Kvarnerski otoci 234.577,74 kuna. Do sada je Agencija za plaćanja LAG-ovima za Mjeru 19 isplatila više od 6,8 milijuna kuna. Unutar Podmjere 19.1. Pripremna potpora lokalnim akcijskim grupama Europska unija sufinancira izradu Lokalnih razvojnih strategija i tekuće troškove (najam ureda, režijski izdaci ureda, potrošni uredski materijal, uredska i računalna oprema, usluge knjigovodstvenog, financijskog i pravnog stručnjaka, troškovi organiziranja i provođenja zaštite na radu itd.).
Mjera 19 „LEADER - CLLD“ sadrži četiri podmjere i to:
1. Podmjera 19.1. Pripremna pomoć
2. Podmjera 19.2. Provedba operacija unutar CLLD strategije
3. Podmjera 19.3. Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a
4. Podmjera 19.4.Tekući troškovi i animacija

Pravilnik o provedbi podmjere 19.1. u okviru mjere 19 “LEADER – CLLD” je u NN 43/15.
Pravilnik o provedbi Podmjere 19.2. “Provedba operacija unutar CLLD strategije”, Podmjere 19.3. “Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a” i Podmjere 19.4. “Tekući troškovi i animacija” unutar mjere 19 “Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER” je u NN 47/16.



25.07.2016. u 16:48 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 22.07.2016.

IZMJENA ZA RIBARENJE U JABUČKOJ KOTLINI


ZABRANA SE NASTAVLJA DO 16.10. 2016.

U Narodnim novinama br. 68/16 od 22. 7. objavljen je Pravilnik o izmjeni Pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja ribolova na području Jabučke kotline . Pravilnik stupa na snagu 23. srpnja.
Višegodišnji napori hrvatskih i talijanskih znanstvenika da se Jabučka kotlina zaštiti zbog njene značajne uloge u održivosti demerzalnih resursa u jadranskom bazenu rezultirali su dogovorom hrvatske i talijanske administracije da se dio akvatorija Jabučke kotline proglasi no-take zonom. Republika Hrvatska je implementirala ovu zabranu koćarenja u dijelu Jabučke kotline Pravilnikom o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja ribolova na području Jabučke kotline („Narodne novine“ br. 79/15) proglašavajući zonu zabrane koćarenja na razdoblje od 26. srpnja 2015. godine u 00:00 sati do 25. srpnja 2016. godine u 24:00 sata. Imajući u vidu da preliminarni rezultati znanstvenog istraživanja ukazuju na nepromijenjeno stanje u području Jabučke kotline, Hrvatska je pokrenula inicijativu o dogovoru oko nastavka režima upravljanja. Slijedom navedenog, koristimo priliku izvijestiti da su razgovori na bilateralnoj razini bili uspješni te su obje strane iTalijanska Republika i Republika Hrvatska poduzele odgovarajuće korake za produljenje zabrane koja se nastavlja u kontinuitetu do 16. listopada 2016. godine, do kad se očekuje finalizacija obrade prikupljenih znanstvenih podatak od znanstvenog savjeta te bilateralni dogovor o daljnjim mjerama.

Identična mjera implementirana je i od strane talijanske administracije.

22.07.2016. u 16:09 • 0 KomentaraPrint#^

IZ ODBORA ZA ZAJEDNIČKU ORGANIZACIJU TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA


NOVA SHEMA ZA ŠKOLU OD 1.8. 2017.

Prema informacijama iz Hrvatske poljoprivredne Komore Odbor za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, Vrtlarstva sastao se 12. srpnja u Bruxellesu .Evo nekih informacija o stanju Uredbi o kojima se trenutno raspravlja:

Pojednostavljenje Uredbe 543/2011

Čini se da akt koji se provodi nije dovršen. Rasprava je bila orijentirana na
zaštićenu oznaku izvornosti AOP (ZOI) i transnacionalnu ZOI, na kazne koje se tiču nepoštivanja akcija za okoliš te na prikladne akcije za osnivanje proizvođačkih organizacija po pitanju osobnih troškova. Sljedeća rasprava će se održati krajem srpnja u Odboru.

Nova shema za školu
Nova shema će stupiti na snagu 1. kolovoza 2017.
Raspravljalo se još o dva sporedna akta, ali nisu još ni približno spremni.
Rasprava je fokusirana na državnu strategiju, metodu o alokaciji i realokaciji sredstava.
Sporedni akti bi trebali biti spremni do kraja 2017. Daljnja rasprava će se održati tijekom sljedećih mjeseci.

Privremene iznimne mjere

Povjerenstvo bi trebalo najaviti novi paket u Poljoprivrednom vijeću (AGRI COUNCIL).
Trenutačno u Europskoj komisiji ne postoji sporazum o iznosu omotnice za ovaj paket. Prema posljednjim dostupnim informacijama, o tome je već trebala odlučiti škola. Ovisno o financijskim sredstvima, Komisija može ponuditi ažuriranje naknade za povlačenje za sve proizvode. Posljednji put se to radilo 2011./2012. za breskve i nektarine.

Naknada za povlačenje se računa na sljedeći način :

Besplatna distribucija: 30% od prosječne cijene za razdoblje duže od pet godina + troškovi pakiranja i transporta koje 100% financira EU
Ostale namjene: 20% od prosječne cijene za razdoblje duže od pet godina sufinanciraju proizvođačke organizacije.
S obzirom na to da je sufinanciranje naknade za povlačenje bilo glavni element Reforme za voće i povrće 2007, Komisija nije još spremna prijeći na taj predmet.
Stoga želimo savjetovati da preporučite svom ministru da ostvari pritisak na Vijeće za veći postotak prosječne tržišne cijene za izračun naknade za povlačenje.



22.07.2016. u 04:39 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 21.07.2016.

ŽUPAN DR. ŠIŠLJAGIĆ PROGLASIO STANJE ELEMENTARNE NEPOGODE


ŠTETE OD ELEMENTARNA NEPOGODA U VRIJEDNOSTI
VEĆOJ OD OSAM MILIJUNA KUNA


Zbog olujnoga vjetra koji je dana 14. srpnja 2016. godine zabilježen na području Općine Podravska Moslavina, što je izazvalo šteta na gospodarskim i stambenim objektima te poljoprivrednim kulturama, župan Osječko-baranjske županije dr. sc. Vladimir Šišljagić proglasio je 20. srpnja stanje elementarne nepogode. Šteta se procjenjuje na iznos od 1.216.300,00 kuna.

Zbog posljedica velike količine oborina i poplave koja je u razdoblju od 15. do 17. srpnja 2016. godine zabilježena na području Grada Našica i općina Donja Motičina, Đurđenovac i Satnica Đakovačka, župan Osječko-baranjske županije dr. sc. Vladimir Šišljagić proglasio je stanje elementarne nepogode za skupine dobara i to građevine, oprema, dugogodišnji nasadi, obrtna sredstva – poljoprivredna proizvodnja, ostala sredstva i dobra, a prema šteta se procjenjuje na iznos od 7.367.878,39 kuna. Time se općinska povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda općina Podravska Moslavina, Donja Motičina, Đurđenovac i Satnica Đakovačka Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Grada Našica, kao i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, da sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda i Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda pokrenu postupak u svezi konačne procjene štete.

21.07.2016. u 05:19 • 0 KomentaraPrint#^

SEDAM GRUPA NATJEČAJA IZ PROGRAMA „KONKURENTNOST I KOHEZIJA“


1,9 MILIJARDI KUNA ZA ZDRAVSTVO, E USLUGE I SOCIJALNU UKLJUČENOST

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije predstavljeno je 18. srpnja sedam poziva na dostavu projektnih prijedloga kojima je osigurano ukupno 1.948.142.077,00 kuna za projekte u području zdravstva, e-usluga i socijalne uključenosti. Natječaje je predstavio ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dipl. iur. Tomislav Tolušić sa svojim suradnicima.

Ulaganja u razvoj e-usluga javne uprave, bolnice, kliničke centre, klinike i opće bolnice, domove zdravlja, domove za socijalnu skrb i centre za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj provodit će se kroz sedam natječaja iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“:


NAZIVI POSTUPKA DODJELE SU SLIJEDEĆI:
1. Razvoj e-Usluga u vrijednosti od 626.018.159,00 kn,
2. Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini za koji je predviđeno 171.800.000,00 kn
3. Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti za koji je predviđeno 173.000.000,00 kuna
4. Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i dnevnim kirurgijama za koje je predviđen iznos od 725.480.000,00 kuna bespovratnih sredstava
5. Poboljšanje socijalne infrastrukture u svrhu pružanja socijalnih usluga za osobe s invaliditetom kao podrška procesu deinstitucionalizacije - I. faza u iznosu od 107.294.118,00 kuna
6. Poboljšanje infrastrukture u svrhu pružanja socijalnih usluga za djecu i mlade kao podrška procesu deinstitucionalizacije- I. faza u iznosu od 71.424.800,00 kuna
7. Unaprjeđivanje infrastrukture centara za socijalnu skrb kao podrška procesu deinstitucionalizacije - I. faza u iznosu od 73.125.000,00 kuna bespovratnih sredstava.


Statusi natječaja su otvoreni od 18. srpnja do 31.12. 2020.godine. Dostava projektnih prijedloga u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije predviđena je od 1.9. 2016.

Realizacijom tri natječaja iz područja zdravstvene zaštite očekuje se smanjenje broja upućivanja u bolnice zbog povećanog broja i kvalitete usluga na primarnoj razini, povećanje produktivnosti bolnica i smanjenje na listama čekanja. Također, predviđena je nabava 13 novih CT uređaja, 1 linearni akcelerator, 4 digitalna mamografa te izgradnja ili rekonstrukcija dnevnih bolnica/dnevnih kirurgija.
Pomoću sredstava iz tri natječaja u području socijalne uključenosti očekuje se smanjenje broja korisnika u institucijama te povećan broj onih koji napuštaju institucije i prelaze u nove oblike skrbi, dok će se kroz natječaj iz područja e-usluga postići bolja transparentnost, odgovornost i učinkovitost javne uprave kroz izradu 15 e-servisa za građane te povećanje korištenja e-uprave za 30 posto.

21.07.2016. u 05:00 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 20.07.2016.

VIJEĆE MINISTARA O NAJUGROŽENIJIM SEKTORIMA


ZA HRVATSKU JE PREDVIĐENO 1,5 MILIJUN EURA

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EK Phil Hogan predstavio je 18. srpnja na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva u Bruxellesu paket mjera pomoći najugroženijim sektorima. Paket podrazumijeva 500 milijuna eura pomoći od kojih se 350 milijuna odnosi na nama najvažniju mjeru pomoći sektoru stočarstva, odnosno proizvodnje mlijeka, koju je ministar prof. dr. sc. Davor Romić tražio na prijašnjim sastancima Vijeća. Komisija je unutar te mjere ponudila ukupno 350 milijuna eura od čega je za Hrvatsku predviđeno 1,5 milijuna eura uz mogućnost sufinanciranja iz nacionalnog proračuna u jednakom iznosu.
Ministar poljoprivrede dr.Davor Romić pozdravio je volju EK da financijski potpomogne najugroženije sektore i naglasio da je izuzetno bitno da se taj novac može podijeliti prema pravičnim kriterijima koji bi zadovoljili sve naše proizvođače. Kriteriji dodjele još nisu poznati, no ministar Romić vjeruje da će raspodjela dodijeljenih sredstava biti primjerena nacionalnim potrebama i primjenjiva u praksi.
„Od 500 milijuna eura pomoći, 150 milijuna se odnosi na dobrovoljno smanjenje proizvodnje mlijeka. Ista mjera nije primjenjiva na prilike u domaćoj proizvodnji mlijeka i na to smo više puta ukazivali na sastancima Vijeća, no nadamo se da će njezina primjena u državama članicama koje su imale najveći rast proizvodnje mlijeka u periodu od ukidanja proizvodnih kvota i čije je povećanje proizvodnje posljedično dovelo do pada otkupne cijene mlijeka u cijeloj EU, imati pozitivne učinke na otkupnu cijenu mlijeka domaćih proizvođača“ rekao je nakon sastanka ministar dr. Romić.

20.07.2016. u 01:16 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 16.07.2016.

ANALIZA ISPLAĆENIH POTPORA


MINISTAR POLJOPRIVREDE DR. ROMIĆ:

RADI SE STRATEGIJA POLJOPRIVREDE I BITI ĆE ZAVRŠENA U PROSINCU 2016.

Ministar poljoprivrede dr. Davor Romić održao je 15. srpnja konferenciju za novinare kojoj su uz njega prisustvovali i pomoćnik za poljoprivredu i prehrambenu industriju dr. Krunoslav Karalić i v.d. Agencije za plaćanje dipl. ing. agr. Ivan Macanić na kojoj je nastojao objasniti kako je došlo do problema u isplati potpra u kojoj su mnogi poljoprivrednici dobili manje potpore nego 2014. godine . To su pitanje aktualizirali poljoprivredni proizvođači tražeći objašnjenja svojih pojedinačnih slučajeva i od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu I ruralnom razvoju.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Dr. Krunoslav Karalić, ministar poljoprivrede dr. Romić i v.d. Agencije za plaćanje Ivan Macanić

“ Prema analizi koju je provelo Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi , ribarstvu i ruralnom razvoju jednake iznose potpora u usporedbi s 2015. godinom dobilo je 11.896 poljoprivrednih gospodarstava, manje iznose potpora u odnosu na 2015. godinu dobilo je 34.205 poljoprivrednih gospodarstava, dok je veće iznose potpora nego prošle godine dobilo 53. 109 poljoprivrednih gospodarstava “ rekao je dr. Romić
Zajedno sa avansom koji je za izravna plaćanja isplaćen krajem prošle godine u iznosu od 750 milijunaa kuna, za proizvodnu 2015. godinu osigurano je 3,4 milijarde kuna što je isplaćeno do 30. lipnja. Tako je za 2015. u proračunu osigurano oko 300 milijuna kuna više sredstava namijenjenih poljoprivrednih proizvođača nego što je isplaćeno za proizvodnu 2014., što je iznosilo 3,08 milijardi kuna. Iz EU sredstava isplaćeno je 2015. ukupno 2 milijarde kuna samo za izravnu potporu, što je 530 milijuna kuna više nego 2014. Razliku u odnosu na proizvodnu 2014. čini novi model izravnih plaćanja koji se sada po prvi put primjenjuje u praksi. Taj je model definirala administracija ministarstva za vrijeme madata Tihomira Jakovine. Novi model izravnih potpora nastao je kao
posljedica primjene Zajedničke poljoprivredne politike u vom programskom razdoblju i primjenjuje ga cijela EU. Među temeljne elemente reforme izravnih plaćanja u okviru ZPPm EU u tekućem programskom razdoblju je ujednačavanje vrijednosti prava na plaćanja do 2019. Radi čega se u razdoblju 2015. - 2019. primjenjuje obvezan postupak konvergencije . Konvergencija podrazumijeva
da se poljoprivrednim proizvođaćima čija je početna vrijednost prava viša od nacionalnog prosjeka , primjer je 168 eura po hektaru, to pravo postupno smanjuje, dok onim proizvođaćima čija je početna vrijednost manja, stvarna se postupno povećava u istom razdoblju. Na taj bi se način do 2019. Godine trebale značajno smanjiti velike razlike među vrijednostima prava.
KAKO JE DONESEN NOVI MODEL PLAĆANJA U OKVIRU REFORME ZPP 2014. – 2020. Godina?
U prosincu 2013. Donesene ssu EU uredbe kojima se uređuje reforma ZPP u razdoblju 2014. – 20120. – Uredba 1307 7 2013. za izravna plaćanja. U prvom kvartalu 2014. Ministarstvo poljoprivrede je pripremalo Hrvatski model izravnih plaćanja za razdoblje 2015. 2020. U drugom kvartalu 2014. provedeno je javno savjetovanje o izabranom modelu – a održano je navodno 30 radionica, prezemtacije na sektorskim savjetima, komunikacija s korisnicima, te web informacije.
U srpnju 2014. pripremljen je Hrvatski prijedlog modela izravnoh plaćanja, kojem je Odlukom od 23. srpnja 2014. Vlada RH dala legitimitet. O detaljima tog prijedloga je 31.srpnja obaviještena Europska komisija.

Evo hrvatskog modela izravnih plaćanja i struktura omotnice iz 2015. godine

1. osnovno plaćanje 43%
2.zeleno plaćanje 30%
3.preraspodjeljeno plačanje (10%, do 20 ha)
4.potpora za mlade poljoprivrednike (2% do 50 ha)
5.proizvodno vezane potpore ( 15 %; krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, tov goveda, ovce i koze, šećerna repa, voće,
povrćže i proteinski usjevi


Novi model je ugrađen u novi Zakon o poljoprivredi, rekao je dr. Romić, ali i naglasio da problem nisu potpore koliko pad cijene mlijeka . Ministar poljoprivrede je rekao još jednu važnu činjenicu a to je da se radi u ministarstvu Strategija poljoprivrede i da će biti završena u prosincu 2016. godine”

Image and video hosting by TinyPic
Izvor : Ministarstvo poljoprivrede


Image and video hosting by TinyPic

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju

16.07.2016. u 23:50 • 0 KomentaraPrint#^

EU FOND SUFINANCIRA PILOT PROJEKT E ŠKOLE


POTPISAN UGOVOR U VRIJEDNOSTI 227 MILIJUNA KUNA
ZA RAZVOJ DIGITALNO ZRELIH ŠKOLA


U prostorijama Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet u Zagrebu 15. srpnja potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta „e-Škole "Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" što je pilot projekt. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 227.870.763,02 kuna, od čega se 85% financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15% biti će financirano iz nacionalnih sredstava. Sredstva su namijenjena osiguranju IKT infrastrukture i opreme za škole te pružanju raznorodnih e-usluga pomoću kojih će nastavni, poslovni i administrativni procesi u školama biti efikasniji i transparentniji.
Ugovor su potpisali ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dipl. iur. Tomislav Tolušić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric i ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže- CARNet Zvonimir Stanić. „Uvođenje suvremene tehnologije u škole najbolji je primjer kako „zemlja znanja“ nije samo slogan u Hrvatskoj nego budućnost naše zemlje. Ulaganjem u obrazovanje ojačati ćemo kapacitete obrazovnog sustava i povećati broj mladih obrazovanih ljudi koji će dobiti mogućnost aktivno se uključiti na tržište rada“, izjavio je ministar Tolušić. Čestitajući korisnicima projekta Tomislav Petric, ravnatelj SAFU naglasio je da “u prijavi projekta nije bilo neprihvatljivih troškova što potvrđuje da se radi o kvalitetnom korisniku i dobro pripremljenom projektu. Vjerujem, stoga, da će i provedba cjelokupnog projekta biti uspješna.“ Ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić istaknuo je kako u CARNetu na projektu e-Škole u fazi planiranja i trenutne realizacije od 2012. godine uspješno i naporno rade gotovo svi djelatnici CARNeta. "Napredak koji smo potaknuli i primijetili je nemjerljiv riječima - škole sve brže i lakše integriraju i usvajaju tehnologiju u nastavnom procesu i vlastitom poslovanju te polako postaju mjesto iz kojeg učenici izlaze računalno pismeni, educirani, sposobni samostalno razmišljati te biti dobri timski igrači. Za to su prije svega zaslužni i nastavnici i ravnatelji s kojima smo tijekom godina razvili odličnu suradnju, a projekt e-Škole rezultat je te pozitivne sinergije", naglasio je ravnatelj Stanić.Prema informacijama Ane Korde iz Ureda za administraciju i vođenje posebnih programa , pilot projekt e-Škole s provođenjem od 2015. - 2018. godine dio je šireg programa „e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u stvaranju digitalno zrelih škola za 21. stoljeće“ predviđa se provoditi u razdoblju od 2015. do 2022. godine. Riječ je o projektu kroz koji će se školama omogućiti korištenje suvremenih tehnologija u nastavi te će se poticati racionalizacija i transparentnost poslovanja kroz informatizaciju poslovnih i administrativnih procesa u školama. Svih 150 škola, od čega 100 osnovnih i 50 srednjih škola i gimnazija i strukovnih škola , koje sudjeluju u projektu bit će opremljene najmodernijom tehnologijom, a nastavno i nenastavno osoblje dobit će potrebnu edukaciju za optimalno korištenje dostupne tehnologije i digitalnih sadržaja koji će se razviti unutar projekta.
Podsjetimo, obje faze projekta financiraju se 85 posto iz strukturnih fondova Europske unije. Obzirom na posebnost cilja projekta e-Škole – podizanje digitalne zrelosti škola, njegova je provedba iz implementacijskih razloga razdvojena na dva strateška projekta, koji se financiraju i provode kroz dva različita operativna programa. Projekt A, koji je uglavnom infrastrukturno-uslužni, financiran je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OP KK), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), i služi kako bi se sadržaji, edukacija i podrška koju pruža projekt B optimalno iskoristili kroz korištenje sofisticirane IKT opreme, prilagođene potrebama hrvatskog obrazovnog sustava, kao i kroz pružanje raznorodnih e-usluga, pomoću kojih će se nastavni, poslovni i administrativni procesi u školama učiniti efikasnijim i transparentnijim. Projekt B, kao sadržajno noseći dio projekta e-Škole, financiran je iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (OP ULJP) što je sadržaj Europskog socijalnog fonda (ESF), za čiju je realizaciju osigurano 78 milijuna kuna bespovratnih sredstava a Ugovor je već potpisan 22. prosinca 2015. godine. Fokus projekta B je na razvoju okvira -za digitalnu zrelost te za digitalne kompetencije - i strateške dokumente, što je prijedlog Strategije digitalne zrelosti, te za edukaciju i podršku nastavnom i nenastavnom osoblju, za razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja i popratnih aktivnosti. Bez projekta B, ne postoji ni potreba za projektom A.
Za provedbu projekta odgovorna je korisnička institucija Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, a partneri su Agencija za odgoj i obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, temeljem njihove uloge u obrazovnom sustavu određene zakonom, te Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, koji je odabran putem javnog poziva, kao ustanova s relevantnom ekspertizom u području informacijskih znanosti i e-učenja za provedbu dijelova projekta.


Image and video hosting by TinyPic

S lijeva: Tomislav Petric, Tomislav Tolušić i Zvonimir Stanić


16.07.2016. u 05:27 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 14.07.2016.

AKCIJA MESAR 2016. ZAKONSKIM PRISTUPOM UŠLA NA SIVO TRŽIŠTE MESA

MINISTAR POLJOPRIVREDE dr. ROMIĆ:

" SIVO TRŽIŠTE OŠTEĆUJE CIJELO GOSPODARSTVO"


Ministarstvo poljoprivrede je 4. srpnja objavilo rezultate provođenja inspekcijskih nadzora u području veterinarstva 17. i 24.lipnja 2016. godine. Tom je prilikom oduzeto i neškodljivo uništeno mesa i mesnih pripravaka ukupne težine 2279,5 kg te 30 prasadi, 39 janjadi, 5 teladi i 1 june ukupne težine 1872 kg. Oduzeto je osam komada alata i strojeva koji su se koristili u neregistriranoj obradi mesa.
Protiv počinitelja prekršaja pokrenute su Zakonom propisane upravne mjere te je izdano pet optužnih prijedloga, dok su prostori u kojima se je obavljala ilegalna djelatnost prerade mesa i klanja životinja zapečaćeni.

Inspekcijski nadzori u kojima su sudjelovali djelatnici ministarstva poljoprivrede i to Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Sektora veterinarske inspekcije te djelatnici Ministarstva financija, Carinske uprave, Službe za mobilne jedinice provedeni su na području Krapinsko-zagorske, Zagrebačke i Šibensko-kninske županije
Cilj tih koordiniranih inspekcijskih nadzora bio je kontrola porijekla i označavanja životinja u klaonicama, prijevozu životinja u cestovnom prometu, zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog podrijetla koja se nudi na prodaju, te sprečavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti klanja stoke i prerade mesa, a u svrhu financijske stabilnosti države i zaštite zdravlja potrošača.


Mjere nadzora provedene su na jednoj lokaciji u Krapinsko-zagorskoj županiji, na jednoj lokaciji u Zagrebačkoj županiji te na tri lokacije na području Šibensko-kninske županije za koje su već duže vrijeme postojale osnovane sumnje da se obavljaju radnje kojima se krše zakonski propisi koji reguliraju promet žive stoke i mesa, klanje životinja bez propisanih veterinarskih pregleda, te se obavljaju neregistrirane djelatnosti klanja životinja i prerade mesa.
Nadzor je obavljen u objektima za klanje životinja papkara, u mesnici te jednom privatnom stambenom prostoru u kojem se je obavljala neregistrirana djelatnost izrade ćevapa i pljeskavica te klanje životinja a koji su završavali u ugostiteljskim objektima većinom fizičkih osoba.U objektima za klanje životinja na području Zagrebačke i Šibensko-kninske županije zatečeno je meso koje potječe od životinja bez propisane prateće dokumentacije. To znači da nije bilo dokumentacije za prijavu klanja a shodno tome i bez provedenog propisanog veterinarskog pregleda životinja prije klanja i pregleda trupova i organa zaklanih životinja poslije klanja. Također u spomenutim klaonicama u stočnim depoima zatečen je veći broj stoke bez propisane prateće dokumentacije i propisanih oznaka kojima bi se moglo utvrditi podrijetlo životinja.
U jednoj od spomenutih klaonica subjekt u poslovanju s hranom je za vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora ishodio i predočio inspekcijskom tijelu propisanu prateću dokumentaciju, dok u drugoj j klaonici subjekt u poslovanju s hranom u roku od dva radna dana nije mogao dokazati identitet, sljedivost i podrijetlo životinja zatečenih u stočnom depou klaonice. Nadalje u dvije klaonice, zatečeno je meso nepoznatog podrijetla, bez oznake zdravstvene ispravnosti, bez ispravne prateće dokumentacije, čime nije bilo moguće utvrditi njegovu sljedivost. Nadzorom je utvrđeno i obavljanje djelatnosti klanja papkara bez ikakvog nadzora u odobrenim klaonicama. Također u dvije mesnice na području Šibensko-kninske županije zatečena je znatna količina mesa i mesnih pripravaka bez dokumentacije, zdravstvenih i identifikacijskih oznaka.
Radi otklanjanja neposredne opasnosti za zdravlje ljudi zatečeno meso s pripadajućim organima, kao i mesni pripravci neškodljivo su uklonjeni na propisan način u kafileriji.


Nekoliko dana kasnije nakon što su objavljeni rezultati akcije MESAR 2016. 4. srpnja, ministar poljoprivrede dr. Davor Romić u Hrvatskoj gospodarskoj komori održao je sastanak vezan uz akciju MESAR 2016. sa Božicom Marković direktoricom sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.
Taj je sastanak pokazatelj ministrove volje da se crno tržište mesa počne dovoditi u zakonite tokove. Akcija je hvale vrijedna jer je ipak kažnjavanjem nekolicine osoba zatečenih u nezakonitim radnjama s mesom – unijelo kakav takav nemir i bar osjećaj nesigurnosti onima koji rade na crno.

Objavljujem izvještaj sa tog sastanka ministra dr. Romića u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

SIVO TRŽIŠTE OŠTEČUJE CIJELO GOSPODARSTVO

"Devastiran je ruralni prostor. Ljudi je sve manje, obrađenog poljoprivrednog zemljišta isto. Tome trebamo stati na kraj i donijeti poljoprivrednu strategiju da napokon znamo što želimo proizvoditi", najavio je ministar poljoprivrede Davor Romić na sastanku s članicama HGK iz sektora klaoničke industrije i prerade mesa, 8.srpnja .kojima je pružio bezrezervnu potporu. Najavio je i mogućnost snižavanja PDV-a. "Radimo simulacije utjecaja na proračun za nekoliko modela smanjenja PDV-a. Našim proizvođačima moramo stvoriti preduvjete kako bi mogli konkurirati proizvođačima na zajedničkom europskom tržištu", istakao je ministar dr. Romić.
Dodao je da je ogroman problem sivo i crno tržište i da se akcija MESAR 2016 nastavlja sve dok se ne uvede red. "Sivo tržište oštećuje cjelokupno gospodarstvo. Moramo zaštititi one koji legalno posluju", rekao je ministar dr. Romić dodajući da je ovaj sektor iznimno važan za domaću poljoprivredu, ali i za cjelokupno gospodarstvo. Naveo je da zadnjih nekoliko godina proizvodnja, prije svega svinja i goveda, u padu te da suradnjom Ministarstva poljoprivrede, HGK i proizvođača treba ponovno vratiti na stope rasta. Iz HGK ističu da na problem sivog tržišta prometa stoke i mesa od strane industrije ustrajno upozoravaju nadležna tijela. "Zadnji put je to učinjeno u veljači 2016. godine kada je i novoizabranom ministru sa sastanka mesne industrije HGK upućen apel da se uvede red u promet stokom i mesom, te suzbije sivo tržište. Pozdravljamo odlučnost ministra i veterinarske administracije u dosad poduzetim aktivnostima za rješavanje ovih problema, a rezultati nadzora pokazuju upravo na ono što smo s našim članicama upozoravali", kazala je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.Iz Komore navode da će u narednom razdoblju biti potrebno još jako puno sustavnog i neprekidnog rada da bi se konačno obračunalo sa sivim tržištem, lošim praksama i otporima onih koji su na tome profitirali, oštetili državni proračun, te pridonosili neravnopravnim uvjetima na tržištu.
"Od cijelog niza negativnih učinaka na sigurnost hrane koji dolaze iz sive zone poslovanja, ističemo u HGK, tu je i šteta koja se nanosi poslovnim subjektima iz sektora klaoničke industrije i prerade mesa koji regularno prema najvišim EU standardima obavljaju svoj posao. Osim izravnih negativnih učinaka nelojalne konkurencije, to se u prvom redu očituje u slučajevima stigmatizacije cijele industrijske grane i dovođenja u pitanje povjerenja koje su tvrtke godinama gradile", kazala je Božica Marković. Hrvatski proizvođači, uz provođenje svih propisanih mjera, strogi nadzor ulaznih sirovina, proizvodnog procesa i gotovih proizvoda te kontinuiranu kontrolu u vlastitim i neovisnim vanjskim laboratorijima, kontinuirano ulažu u usavršavanje svojih sustava sigurnosti hrane, podižući svoje standarde i iznad zakonom propisanih zahtjeva i uvodeći dodatne dobrovoljne standarde kao što su IFS, BRC i ISO 22000 kako bi svojim potrošačima zajamčili kvalitetu, sigurnost i sljedivost proizvoda. Rješavanje problema sivog tržišta u prometu stoke i mesa eliminira neposrednu opasnost za zdravlje ljudi. Velika se šteta nanosi državnom proračunu i izravno potkopava financijska stabilnost države.Inače, članice HGK iz sektora klaoničke industrije i prerade mesa upućuju punu podršku ministarstvu poljoprivrede Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane i Ministarstvu financija Carinskoj upravi Službi za mobilne jedinice u provedbi akcije MESAR 2016. To je istaknuto na sastanku održanom u HGK 8. srpnja 2016. godine. (Izvor HGK)


14.07.2016. u 17:56 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 13.07.2016.

POTPISAN UGOVOR O IZGRADNJI STUDENTSKOG PAVILJONA U OSIJEKU VRIJEDNOSTI 174.300.000,00 KUNA



GRADNJA SMJEŠTAJA ZA 796 NOVIH STUDENATA !


Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić posjetio je 12. srpnja 2016. Osječko – baranjsku županiju gdje je svečano potpisao ugovor s predstavnicima Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Izgradnja zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku“, ukupne vrijednosti 174.300.000,00 kuna. Ugovor je potpisan u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga: Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.Uz ministra Tolušića, ugovor su potpisali rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Željko Turkalj, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Dragan Vulin, mag. ing. el., gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Vrkić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof.dr.sc. Srećko Tomas, ravnatelj Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric . Potpisivanju ugovora nazočna je bila i zamjenica ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Sonja Bošnjak, pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Davor Huška, zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković i drugi gosti iz županije.

„U zadnjih 10 godina broj studenata u Osijeku gotovo je udvostručen. Kako bi se taj pozitivan trend nastavio, osigurana su značajna sredstva iz EU fondova za izgradnju novog studentskog paviljona. Ulaganjem u naše studente i njihov standard, dugoročno ulažemo u razvoj ovog grada, županije i Republike Hrvatske u cijelosti“, izjavio je ministar regionalnog razvoja i fondova EU dipl. iur. TomislavTolušić. Izgradnjom studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku omogućit će se smještaj za dodatnih 796 studenata, čime će po završetku projekta, ukupan broj kreveta za studente u Osijeku porasti na 1.465. Ovaj projekt doprinijet će i povećanju smještajnih kapaciteta za studente u nepovoljnom položaju za koje je predviđeno 537 od 796 novih ležajeva, od čega će 10 jednokrevetnih soba biti prilagođeno za studente s invaliditetom.
Nakon potpisivanja, ministar Tomislav Tolušić je zajedno sa svojim suradnicima u Županijskom sudu u Osijeku obišao radove na projektu „Radovi na rekonstrukciji objekata sudova - Županijski sud u Osijeku„. Radovi su odvijaju u okviru IPA projekta "Potpora racionalizaciji mreže sudova“ ukupne vrijednosti 8.659.235 eura, dok vrijednost radova iznosi 2.661.964,86 eura, od čega je 2.262.670,13 eura financirano sredstvima iz EU fondova.


13.07.2016. u 07:22 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 12.07.2016.

TREBA LI TURISTE NEMILOSRDNO PLJAČKATI KROZ CIJENE NAMIRNICA ?



JESU LI NEREALNO VISOKE CIJENE PUT DO ZARADE?

U ponedjeljak 11. srpnja "24 sata" je objavio na 4. 5. i 6. strani tekst pod naslovom ODERI TURISTE . U tekstu je riječ o cijenama
namirnica i voća u Rovinju, Puli i Splitu - a oni koji to trebaju platiti su turisti. Mogu li uistinu u restoranu na obali, dva jaja sa šunkom koštati 110 kuna? Smije li sendvić od piletine koštati 85 kuna, lignje na žaru sa blitvom 140 kuna, lignje i krumpir 120 kuna,pa ako je istina i to da je turist rekao da je čašu vina platio 11 dolara, onda su cijene upravo tako oformljene da turisti što manje kupuju i da što prije odu na neku drugu destinaciju gdje će cijene biti primjerenije realnoj vrijednosti koštanja namirnice. U tekstu se ne navode imena ugostiteljskih objekata u kojima turisti plaćaju apsurdno visoke cijene za jednostavne namirnice. Ali nerealna pohlepa domaćih ugostitelja ne može dugoročno dati dobre rezultate.
Kilogram grožđa kao i smokava na rovinjskoj tržnici, piše u tekstu, košta 60 kuna, nektarine su 50 kuna, rajčice 40 kn.... I to je nerealno previše. Previše je i ako se uzme u obzir da je možda Grad Rovinj dio tržnice dao u koncesiju, te je netko trebao platiti kvadraturu svog štanda - a sada želi vratiti uloženi novac, ali želi i zaraditi. No takve cijene voća ipak nisu put do zarade!


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

12.07.2016. u 19:07 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 11.07.2016.

PONOVO SAJAM ŽUPANIJA NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU


PRIJAVA ZA SAJAM DO KRAJA MJESECA


Zagrebački velesajam vraća se prije nekoliko godina ukinutom sajmu proizvoda hrvatskih županija samo pod novim logotipom i pod novim imenom. Sada je IZVOR ime 1. sajma županija, izvornih proizvoda, običaja i manifestacija koji će se održati od 29.9. do 2.10. 2016. godiune. Međutim prijeve za štand na sajmu primaju se do 29.7. 2016. godine

Image and video hosting by TinyPic

11.07.2016. u 16:21 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 10.07.2016.

PRVA RATA MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA ZA OPERACIJU 6.3.1.



ISPLATA U DVIJE RATE !

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 7. srpnja prvu ratu korisnicima potpore unutar mjere 6 Programa ruralnog razvoja – Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja, operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava". Maračić Branku iz Punta, Bencetić Vladimiru iz Jastrebarskog, OPG-u Palinić Mladenka iz Muća, OPG-u Čović Dušan iz Trilja i OPG-u Potkonjak Aleksandar iz Vrbovskog isplaćeno je svakom po 56.915,25 kn, a pregled do sada odobrenih i isplaćenih korisnika možete pogledati na linku :

http://www.apprrr.hr/izdane-odluke-za-mjeru-6-1966.aspx

U tom pregledu može se vidjeti da je potpora odobrena 521 podnosiocu natječaja . Piše također da iznos isplaćene potpore iznosi 1.650.207.20 kuna, dok iznos odobrene potpore iznosi 59. 298.740.61 kuna

Agencija za plaćanja u poljoprivredi , ribarstvu i ruralnom razvoju podsjeća „ Potpora predviđena prvim natječajem za operaciju 6.3.1. iznosi ukupno 16.860.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, što omogućava financiranje svih projekata malih poljoprivrednika koji su ispunili kriterije Pravilnika i Natječaja. Svakom poljoprivredniku odobrava se fiksna potpora u iznosu od 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti – odnosno financira im se 100% ukupno prihvatljivih troškova projekta. Ovu potporu mali poljoprivrednici mogu iskoristiti za kupnju domaćih životinja, bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnju zemljišta, mehanizacije i opreme te kupnju, građenje ili opremanje objekata u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili prerade. U okviru ove operacije mogu se podizati novi nasadi, poboljšati kvaliteta poljoprivrednog zemljišta te izgraditi objekti za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Svi projekti malih poljoprivrednika koje je odobrila Agencija za plaćanja mogu biti isplaćeni u dvije rate - 50% potpore korisnici mogu zatražiti odmah nakon Odluke o dodjeli sredstava, a preostalih 50% nakon provedenih aktivnosti iz poslovnog plana. Potpora unutar podmjere 6.3 može se dodijeliti samo jednom tijekom programskog razdoblja 2014-2020 po jednom malom poljoprivrednom gospodarstvu.“

10.07.2016. u 07:47 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 08.07.2016.

U PETRINJI ZAPOČELA IZGRADNJA VODNO KOMUNALNE INFRASTRUKTURE


EU FINANCIRA RADOVE S 71% SREDSTAVA

Prema informacijama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU od 5. srpnja u Petrinji su započeli radovi na izgradnji vodno-komunalne infrastrukture u okviru projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracija Petrinja“. Projekt treba biti zavrđen do 31. prosinca 2018. godine Vrijednost radova je je 431.152.849,40 kuna.Projekt će biti sufinanciran s 244.894.803,91 kuna bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, odnosno oko 71% od sume iznosa troškova projekta. Predviđena je rekonstrukcija i dogradnja postojećeg javnog sustava vodoopskrbe. Izgrađen će biti i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Petrinje zajedno s pristupnim cestama.

Prijavitelj projekta je Petrinja d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju, dok će partner biti Grad Petrinja na čijem administrativnom području će se projekt provoditi. Stanovnici s područja aglomeracije Petrinje dobit će do kraja 2018. godine optimalno rješenje za dobavljanje i isporuku dovoljnih količina pitke vode odgovarajuće kvalitete te sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kojim će se osigurati bolja zaštita zdravstvenog stanja i poboljšanje uvjeta života.

08.07.2016. u 06:37 • 0 KomentaraPrint#^

PROSLAVA EUROPSKE AMAZONE



VIKEND NA RIJEKAMA I BAZENIMA



Image and video hosting by TinyPic

08.07.2016. u 05:32 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 07.07.2016.

NACRT ZAKON O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVINSKIH UVJETA NE OBUHVAĆA NI JEDAN KONKRETAN PROBLEM



U IZRADI ZAKONA NE SUDJELUJE NITKO OD PRIMARNIH PROIZVOĐAČA!

Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka – CroMilk, sa sjedištem u Zagrebu čija je predsednica Rašeljka Maras, 7.srpnja obratila se medijima priopćenjem u kome ističe " Nacrt prijedloga Zakona o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom ne spriječava prekomjeran uvoz gotovih proizvoda po dampinškim cijenama". U priopćenju Rašeljka Maras dalje navodi :" Unatoč kontinuiranim upozorenjima poljoprivrednog i prerađivačkog sektora o prekomjernom uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od strane trgovačkih lanaca, nacrt prijedloga novog Zakona nije obuhvatio niti jedan konkretan problem s kojim se suočavaju ugroženi sektori primarne proizvodnje i prerade.

Na izradi pravnog akta o kojem se trenutno raspravlja nije sudjelovao nitko od primarnih proizvođača i prerađivačke industrije ugroženih sektora te njegov trenutni nacrt neće polučiti rezultate u vidu smanjenja prekomjernog plasiranja europskih viškova poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda po dampinškim cijenama. On će dodatno otežati i onemogućiti egzistenciju poljoprivrednika i otkupljivača poljoprivrednih proizvoda pa tako i proizvođača i otkupljivača mlijeka.

Tako se u trenutnom nacrtu zakona nalazi niz stavki koje ograničavaju suradnju primarne proizvodnje i otkupljivača, dok je trgovina ponovno ostala zaštićena. Definirani su obostrani penali u međusobnom odnosu poljoprivrednih proizvođača i otkupljivača svih poljoprivrednih proizvoda, dok je sektor trgovine oslobođen od bilo kakvih sankcija u slučajevima nepoštene trgovačke prakse koja je danas prisutna. Primarna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je sve ugroženija, a uvođenje predviđenih obveznih zakonskih penala za domaće poljoprivredne proizvođače, značilo bi njihovo dodatno odustajanje od daljnje proizvodnje i nemogućnost poslovanja.

Danas na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj imamo gotovo 50 posto proizvoda iz uvoza dok je prije pet godina ta brojka iznosila oko 20 posto. Pogledamo li konkretno uvoz gotovih proizvoda, uvoz fermentiranih proizvoda u ovoj je godini veći za sedam posto, maslaca za devet posto, a sireva za čak 30 posto. Ukupni uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 34,2 milijuna eura, dok je vrijednost izvoza bila 12,2 milijuna eura. Usporedimo li uvoz mlijeka u prvom tromjesečju 2013. godine s prvim tromjesečjem 2016. godine, uvoz je povećan za 37 posto.

Prekomjeran uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda po dampinšim cijenama, u našoj je zemlji doveo do deflacije proizvođačkih cijena, što podrazumijeva urušavanje profitabilnosti poslovanja cjelokupnog mljekarskog sektora; farmera i mljekarske industrije te izravno ugrožava gotovo 30 tisuća zaposlenih u mljekarskom sektoru.

Ovim putem pozivamo Ministartsvo poljoprivrede, primarne proizvođače i trgovinu na zajedničku izradu akta koji će omogućiti svim dionicima koji prodaju ili proizvode u prehrambenom sektoru u Hrvatskoj, poslovanje u fer i jednakim uvjetima"- navodi predsjednica CroMilk Rašeljka Maras u priopćenju medijima.





07.07.2016. u 15:18 • 0 KomentaraPrint#^

ZA STUDENTSKI DOM U DUBROVNIKU OSIGURANO 150.900.000,00 KUNA BESPOVRATNIH SREDSTAVA EU


STUDENTSKI DOM ĆE DOBITI 503 MJESTA I PRATEĆE SADRŽAJE !

„Kompleks studentskoga doma Sveučilišta u Dubrovniku“, naziv je projekta za koji je 6. srpnja svečano potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije. Na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku ugovore su potpisali ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dipl. iur Tomislav Tolušić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric i rektorica Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Vesna Vrtiprah. Potpisivanje Ugovora ujedno je i poziv na dostavu projektnih prijedloga: Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.
Ukupna vrijednost projekta je 201.122.675,00 kuna, a bespovratna sredstva iz Europske unije dodijeljena su u iznosu od 150.900.000,00 kuna.
„Izgradnjom studentskog doma osigurat će se odgovarajući standard za više od 500 studenata iz Dubrovačko-neretvanske županije koji ne žive u Dubrovniku. Sveučilište će ovim projektom osigurati niže cijene smještaja i prehranu u studentskom restoranu, što će brojnim maturantima iz ove županije omogućiti pristup visokom obrazovanju“, izjavio je ministar regionalnog razvoja i fondova EU dipl.iur.Tomislav Tolušić.

Image and video hosting by TinyPic
Potpisivanje Ugovora o gradnji studenstskog doma i pratećih sadržaja za studente u Dubrovniku. S lijeva ministar Tolušić, rektorica dr. Vrtiprah i i ravnatelj agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Tomislav Petric.

Završetkom ovog projekta, studentskom dom će imati 503 mjesta za smještaj. Studentima u nepovoljnom položaju namijenjeno je 295 ležajeva, uključujući i pet jednokrevetnih soba prilagođenih studentima s invaliditetom.
U okviru projekta izgradit će se i studentski restoran u kojem koji će dnevno moći pripremati 2.000 obroka, multifunkcionalni prostor za zajednički rad i druženje studenata te će se osigurati prostor za osnovnu medicinsku skrb. U okviru natječaja „Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju“ do sada su potpisani ugovori sa sedam korisnika, ukupne vrijednosti 813.632.795,28 kuna.

07.07.2016. u 09:29 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 06.07.2016.

ZAPOČELO IZDAVANJE ODLUKA O DODJELI SREDSTAVA MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA !


PRVE TRI ODLUKE MLADIMA IZ ŽUPANJE, VELIKE I BRTONIOGLE


Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s izdavanjem konačnih odluka o dodjeli sredstava za operaciju 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima“ . Financijska sredstva za ovu operaciju iznose ukupno 21.550.000 eura. Povećanje alokacije omogućava financiranje svih projekata mladih poljoprivrednika koji su ispunili kriterije sukladno Natječaju i Pravilniku, a koji su se javili na prvi natječaj za ovu operaciju. Potpora iznosi 100% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno 50.000 eura po mladom poljoprivredniku.

U srijedu 6. srpnja, Agencija za plaćanja je izdala prve tri odluke o dodjeli sredstava i to slijedećim mladim korisnicima:

OPG ŠARČEVIĆ LUKA iz Županje, 382.675,00 kn

OPG PAVLOVIĆ HRVOJE iz Velike, 381.150,00 kn

OPG NOVACCO DARIO iz Brtonigle, 381.150,00 kn

Podsjetimo, korisnici operacije 6.1.1. su mladi poljoprivrednici starosti između 18 i 40 godina, koje posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i znanja o poljoprivredi i koje su prvi put postavljene kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva (ne duže od 18 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu) Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu pripadalo je i ekonomskoj veličini u rasponu od 8.000 eura do 49.999 eura.
Prihvatljivi troškovi su kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnja, građenje i opremanje zatvorenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu za potrebe poljoprivrednog gospodarstva, a u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili prerade proizvoda. U prihvatljive troškove ulazi i podizanje novih ili restrukturiranje postojećih nasada, uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje iili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe, zatim kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta te kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.


06.07.2016. u 18:12 • 0 KomentaraPrint#^

MALA OPĆINA SREDSTVIMA EU REALIZIRALA VELIKI PROJEKT

U VELIKOM GRĐEVCU OTVORENA TRI BAZENA I REKREACIJSKI TERENI


Prema informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u općini Veliki Grđevac koja ima tek oko 3 000 stanovnika u Bjelovarsko Bilogorskoj županiji svečano je 1. srpnja otvoren sportsko-rekreacijski centar čija je izgradnja sufinancirana bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru projekta „Vlakom kreacije do bazena imaginacije“, ukupne vrijednost 19.076.515,54 kuna. Europska unija sufinancirala je projekt s 15.535.914,25 kuna, odnosno 81,44 posto od ukupnih troškova.


Image and video hosting by TinyPic
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU dipl. iur. Tomislav Tolušić ima riječ.

Svečanom otvaranju sportsko-rekreacijskog centra prisustvovali su ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dipl. iur Tomislav Tolušić, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs, načelnik Općine Veliki Grđevac Marijan Dautanac i drugi uzvanici.

Provedba projekta obuhvatila je rekonstrukciju postojeće sportsko-rekreacijske građevine i infrastrukture, izgradnju tri nova bazena, teniskog i odbojkaškog igrališta i dječjeg parka.
„Ovo je sjajan primjer kako i mala mjesta mogu povući značajna sredstva iz fondova Europske unije i uspješno odraditi jedan ovako veliki projekt koji će znatno doprinijeti razvoju turizma ovog kraja“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.

Image and video hosting by TinyPic
Najviše smisla za turističku promiđbu pokazao je načelnik općine Veliki Grđevac Marijan Dautanac koji je na otvaranju bazena i sportsko rekreacijskog centra u hlaćama košulji i kravati skoćio u bazen. A onda je u bazenu lagano se održavajući na vodio , što se vidi na slici, pozirao fotoreporterima.


Uz EU sredstva za izgradnju sportsko-rekreacijskog centra, općina Veliki Grđevac osigurala je i sredstva iz nacionalnih izvora za izradu projektne dokumentacije. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u okviru Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz EU fondova, sufinanciralo je izradu projektne dokumentacije za ovaj projekt u ukupnom iznosu od 133.000,00 kuna.



Image and video hosting by TinyPic
Bazen za djecu.

06.07.2016. u 06:11 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 05.07.2016.

MINISTAR POLJOPRIVREDE POTPISAO 16 VIP UGOVORA


MALA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA I POVEĆANJE
KONKURENTNOSTI OPG -a TEME SU ZNANSTVENIH PROJEKATA


Ministar poljoprivrede prof. dr. sc. Davor Romić 4. srpnja je potpisao 16 ugovora s predstavnicima četiri znanstvene institucije Agronomski fakultet u Zagrebu, , Poljoprivredni fakultet u Osijeku , Institut za poljoprivredu i turizam , Institut za jadranske kulture i meilioraciju krša, o provedbi istraživačkih projekata .To je 14. VIP natječaj čiji će odobreni znastveni radovi za potrebe hrvatskih poljoprivrednika biti sufinancirani s iznosom od 1.753.220,00 kuna . Ukupna vrijednost odobrenih projekata je 2.135.720,00 kn,
Na ovogodišnji natječaj stiglo je 85 radova od kojih je 70 zadovoljilo uvjete natječaja te su ti radovi upućeni na znanstvenu i stručnu recenziju. Preostalih 15 prijavljenih radova eliminirano je iz natječajnog postupka zbog nepoštivanja jednog ili više uvjeta natječaja.
Sukladno ocjenama rcenzenata, za sufinanciranje je odobreno 16 znanstveno – istraživačkih projekata.

Kako bi se prilagodili potrebama hrvatskih poljoprivrednika kojima su rezultati istraživanja prvenstveno i namijenjeni, za svaki VIP natječaj određuje se nekoliko prioritetnih područja istraživanja. Na 14. VIP natječaju su bila ponuđena 2 prioritetna područja: Mala poljoprivredna gospodarstva i razvoj ruralnog područja i Povećanje konkurentnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uvođenjem novih tehnologija i inovacija.
Cilj Vijeća za istraživanja u poljoprivredi je distribucija rezultata istraživanja do krajnjih korisnika, obiteljskih poljoprivrednih spodarstava. Sva završna izvješća dosadašnjih projekata te prezentacije i brošure rezultata istraživanja projekata nalaze se na web stranici Ministarstva poljoprivrede te na web stranicama Savjetodavne službe čiji su djelatnici prenosioci informacija o rezultatima istraživanja poljoprivrednicima kojima su ta istraživanja u konačnici i namijenjena kako bi bili u toku s novim spoznajama u poljoprivredi, a time i konkurentniji na domaćem, ali i europskom tržištu.

05.07.2016. u 23:37 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 04.07.2016.

GRAD ZAGREB RASPISAO NATJEČAJ ZA DODJELU POTPORA DO 15.000 EURA


BESPOVRATNA POTPORA ZA DESET POLJOPRIVREDNIH AKTIVNOSTI!

JAVNI NATJEČAJ ZA DODJELU POTPORE MALE VRIJEDNOSTI ZA PRIMARNU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU na . na nivou Grada Zagreba otvoren je 1. srpnja 2016.

Program potpora izradjen je u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore u poljoprivrednom sektoru.
Predmet ovoga natječaja je prikupljanje prijava za dodjelu potpora male vrijednosti za primarnu poljoprivrednu proizvodnju u 2016.

Primarna poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda iz tla ili stočarstva navedenih u Prilogu I. Ugovoru o funkcioniranju Europske unije bez obavljanja dodatnih radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda.
Ukupan iznos potpora male vrijednosti koji je dodijeljen jednom poduzetniku ne smije prelaziti iznos od 15.000,00 EUR-a protuvrijednosti po srednjem tečaju EK (InforEuro za mjesec odobrenja) tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine.
Fiskalna godina traje od 1. siječnja do 31. prosinca. Za izračun maksimalnog iznosa potpore iz stavka 1. ovog članka uzima se u obzir tekuća fiskalna godina u kojoj se dodjeljuje potpora male vrijednosti i prethodne dvije fiskalne godine.

Ukupno planirana vrijednost natječaja je 6.500.000,00 kuna.

Potpora male vrijednosti dodjeljivat će se za sljedeće aktivnosti u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji:

1. kupnja rasplodnih domaćih životinja, peradi i pčela;
2. kupnja sjemena i sadnog materijala;
3. kupnja, građenje, rekonstrukcija, adaptacija i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata;
4. kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta u zonama izvan građevinskih područja naselja u funkciji podizanja novih nasada ili stočarske proizvodnje;

5.. kupnja nove i rabljene poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme od ovlaštenih trgovačkih društava;
6. podizanje novih i/ili rekonstruiranje postojećih višegodišnjih nasada;
7. uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje;
8. aktivnosti na pripremi prve prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda preprodavačima ili prerađivačima (oprema za pakiranje i sortiranje, kalibrator, box palete, silosi, sušilice, komušač za lješnjake, drobilica i strojevi za čišćenje koštičavog voća);
9. stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje primarne poljoprivredne proizvodnje;
10. operativno poslovanje PG-a maksimalno do 10% ukupne vrijednosti odobrene potpore za aktivnosti iz podtočaka 1. do 9. ove točke.

Prijava na natječaj podnosi se na obrascu PMV koji se može preuzeti u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, Avenija Dubrovnik 12/IV i PU Sesvete, Trg D. Domjanića 4/III, soba 39, svakog radnog dana od 9,00 do 15,00 sati, a dostupan je i na internetskoj stranici Grada Zagreba (www.zagreb.hr) i Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo (www.zagreb-psv.org).
Natjecaj je otvoren do 1.10.2016. odnosno do utroska proracunskih sredstava.

Cjelokupni tekst natjecaja sa svim obrascima i uputama mozete pogledati na sljedecem linku:

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=92478


DVA KORISNA SAVJETA

Evo savjeta jednog od djelatnika Savjetodane službe koji je dobro informiran o natječaju te poljoprivrednim proizvođačima koji će se prijaviti na natječaj želi pojasniti kako postupiti .

Molimo da obratite paznju na dvije vrlo vazne novosti:
1. Planirane aktivnosti odnose se na fiskalnu godinu ( 1.1.-31.12.2016), stoga sve aktivnosti koje budu predvidjene poslovnim planom moraju biti provedene i placene u ovoj godini s Vase strane, a s nase strane potpora takodjer mora biti isplacena do kraja godine. Molimo da poslovni plan bude detaljno popunjen, te da ga prati financijska dokumentacija prema obrascu PMV ( ovisno o namjeni i statusu aktivnosti predracun,
troskovnik,racun..)
2. U roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o koristenju potpore male vrijednosti Grad Zagreb ima obavezu odobreni iznos za svakog korisnika prijaviti Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, koji ga unosi u centralnu hrvatsku bazu. Na taj nacin je moguce pracenje ukupnog iznosa koji po korisniku ne smije biti veci od 15.000 Eura kroz tri fiskalne godine. Stoga Vas molimo da aktivnosti planirate realno, dakle one koje cete moci provesti i platiti najkasnije do 1.11.2016.kako ne bi bilo problema s iznosom koji ce Vam biti unesen pri odobrenju.

Pravilnik o potporama male vrijednosti Grada Zagreba za primarnu poljoprivredu ( Sluzbeni glasnik broj 7/2016) provodi se do kraja 2020, pa ce se sljedeci natjecaj raspisati pocetkom sljedece godine ( nakon konsolidacije proracuna).

Pri raspisivanju svakog natjecaja uvijek se promatraju iznosi koje je korisnik dobio u prethodne dvije godine kako bi se utvrdio maksimalni moguci iznos u godini u kojoj se natjece, a u sve tri godine zajedno odobreni iznos ne moze biti veci od 15.000 Eura.

Sva pitanja u vezi s natjecajem mogu se tijekom trajanja natjecaja poslati na e-mail: vlasta.ranogajec@zagreb.hr najkasnije 5 dana prije isteka roka za predaju prijava na natjecaj.

Sve informacije u vezi s natjecajem mogu se dobiti i na telefone:
658-5684, 658-5682, 658-5647, 658-5605, 658-5603 i 658-5683.

04.07.2016. u 23:49 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 03.07.2016.

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA TRI GODINE ZAJEDNO


VLAHO OREPIĆ, ministar unutarnjih poslova RH:

SCHENGEN NIJE PROBLEM, VEĆ RJEŠENJE

Na obilježavanju treće godine od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 1. 7.2013- 1.7.2016. u hotelu Westin, u uvodnom govoru na konferenciji TRI GODINE POSLIJE – SCHENGEN KAO SLIJEDEĆI IZAZOV govornik je bio Vlaho Orepić ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Migracija i priprema za Schengen bila su tema govora Objavljujem njegov govor izrečen povodom te, za Hrvatsku, značajne prigode.

"Tema Schengena u sljedećem razdoblju je izuzetno važna i aktualna, ne samo za Hrvatsku već i za države članice, ali i za treće zemlje u bližem i daljem susjedstvu.Iako su migracije kao pojava vječito prisutne na svim prostorima,tek je nedavna ogromna migracijska kriza temu migracije učinila planetarno poznatom razotkrivši i strukturalne slabosti naših sustava. Izbjeglička kriza predstavlja se pri tome kao ozbiljan izazov izvršenja za područje. Uzburkala je javnost i provocirala različite pa i ekstremene ideje. Unatoč tome stvaranjem Schengenskog područja i sloboda kretanja ukazuju se jednim od najvećih, rekao bih , nepovratnih postignućima EU, pa bi odgovor na migracijske potrebe trebalo nalaziti u pravilnom korištenju svih raspoloživih instrumenata, a ne u ishitrenim reakcijama i ukidanju Schengena.

Image and video hosting by TinyPic
Vlaho Orepić ministar unutarnjih poslova RH za vrijeme govora u Westinu 1.7. 2016. ((mzz)


Odgovore na migracijske i povezane izazove valja pronalaziti u što boljem korištenju Schengenskih MASTO sustava , užoj suradnji pravosudnih i policijskiih tijela, razmjeni informacija, uzajamnom povjerenju - to bih posebno naglasio - pa i učinkovitoj zaštiti vanjskih granica uz opremanje modernim tehnološkim alatima i rad na poboljšanju upravljanja granicama. U smislu rečenog odgovarajuća i pravovremena zakonodavna organizacijaska i tehnološka priprema inplementacije buduće uredbe O europskoj graničnoj i obalnoj straži, maketa PALA TI GARANICA”, osiguranje komunikacijsko sigurnosnog okruženja infervrabilnosti osiguranja automatskih sustava EU, snažna prekogranićna suradnja hrvatskih policijskih graničnih tijela, kao mehnizmi suradnje i kordinacije s članicama i nadležnim agencijama EU naročito u područjuu razmjene informacija obuke, pomoći ljudstvu i podrška tehničkoj pripremi posebno su važne. Iako je tzv. Zapadno Balkanska ruta pod kontrolom realizacije dogovora EU i Turske, s rizikom otvaranja ove rute ostaje izazov ne samo za EU već i za zemlje jugoistične Europe koje se nalaze na migrantskoj ruti. Kao poseban izazov vidimo dugu kopnenu granicu sa zemljama jugoistočne Europe koju duže vrijeme otežavaju socijalna i politička nestabilnost, ekonomska kriza te povezanost sa vađenjem stranih boraca.

Dame i gospodo!
Hrvatska je nakon pristupanja EU u svom strateškom cilju istaknula Schengensko područje izjavom i spremnost za početak evaluacije u ožujku 2015. pokrenut je proces procjene o ispunjenosti svih uvjeta za potpunu primjenu Schengenske pravne stečevine. Nakon nedavnih evaluacijskih posjeta područjima kao što su zaštita podataka, zajedničke vizne politike, upravljanje vanjskim granicama, povrat i ponovno prihvata policijske suradnje, u prosincu ove godine predstoji evaluacija
Na području Schengenskog sustava tzv SIPA . Tijekom rujna očekujemo procjenu za područje zakonodavstva vezanu uz vatreno oružje i pravosudne suradnje s kaznenim stranama. Sudjelujemo u zajedničkoj viznoj politici, ali još ne izdajemo Schengenske vize i dozvole boravka. Uspješna evaluacija u području zaštite podataka je zajedno sa postizanjem tehničke spremnosti potrebna za donošenje odluke o privremenoj primjeni Schengenske pravne stečevine koja se odnosi na SIS 2 a koja je preduvjet za početak evaluacije u području sigurnosnog sustava.
Sve Schengenske mehanizme nadzora, kontrole i razmjene podataka, kako su SIS, itd. moći ćemo koristiti tek nakon pristupanja, Očekuje se pa čak i interes svih država Schengenskog područja država članica EU, kao i šire javnosti o spremnosti RH za ulazak i preuzimanje obveza kontrole vanjskih granica. Za ponoviti je - to naglašavam -da Schengen nije problem, već rješenje .A mogućnost korištenja svih njegovih alata omoućuje biolji nadzor vanjskih granica, stoga i veći stupanj unutarnje sigurnosti.
Hrvatskoj je u okviru Schengenskog instrumenta, a u okviru primjene Schengenske pravne stečevine i kontrole njihovih vanjskih granica dodjeljeno 120 milijuna eura. Do 17. lipnja 2016. potpisani su ugovori u ukupnom iznosu od 743.780. 000 kuna ili 97. 485.000 eura tj. 81% od alokacije. Do 3. lipnja
2016. ukupno je isplačeno 63.435.000 eura. Odlukom od 15. lipnja 2016. samostalni sektor za Schengensku kordinaciju i project EU, određen je kao odgovorno tijelo u sustavu upravljanja i kontrole za nacionalne programe fonda za azil migracije i integracije i fonda za unutarnju sigurnost .

Dame i gospodo!
Ispunjavajući svoje obveze premještaja RH će iz Grčke I Italije prihvatiti ukupno 968 osoba I to 594 iz Grčke, 374 iz Italije i 150 temeljem dgovarajuće odluke Vlade RH po osnovi preseljenja iz trećih zemalja (odnosi se na Tursku). Danas (1.7.) je otvorenje tog procesa iz Italije dolaze četiri osobe. To su državljani ERITREJE. Hrvatska nastvlja raditi na premiještanju podnositelja zahtijeva za međunarodnu zaštitu iz Italije i Grčke. “ Hrvatska će uložiti napore za uspješnu integraciju migraanata znajući kako je njihovo uključivanje u društvo od neprocijenjive važnosti, kako bi stvorili osječaj prihvaćenosti , pripadnosti i naglasio bih korisnosti.
Hrvatska je sigurna i prijateljska zemlja. Sigurnost i stabilnost preduvjet su održivog razvoja u svim, a naročito u područjima koja su prepuna prirodnih ljepota i resursa, koje su mjesto susretanja tranzita, transportnih i trgovačkih puteva i koja zbog toga imaju ogroman potencijal za razvitak i rast. Schengensko područje bez granica temelji se na učinkovitom upravljanju granicama, migracijama, pri čemu je poznavanje svih aspekata ove pojave, naročito društv gospodarskog, kriminalnog aspekta preduvjet i ključ uspjeha.

Migracije su definirane kao jedan od naših vanjsko političkih prioriteta – to je bitno naglasiti. Hrvatska teži vođenju aktivne migracijske poltike temeljene na načelima slobode kretanja, soloidarnosti i humanosti vodeći računa o nacionalnom, gospodarskom i kulturnom razvitku. Kordinator migracijske politike u RH je ministarstvo unutarnjih poslova. Jedna napomena: tijekom migracijske krize do ožujka 2016. u RH je ušlo ukupno 658. 068 migranata. No u istom tom razdoblju ostvareno je 78.569.000 noćenja u turizmu. Iz rečenog proizlazi da smo u ispunjenju svih naših planova i Schengenske agende bili uspješni u okolnostima neviđene migracijske katastrofe. Čvrsto sam uvjeren kako ćemo u slijedećem razdoblju biti još učinkovitiji i znati odgovoriti ne samo na izazove Schengena nego i na sve druge sigurnosne izazove od rizika našeg vremena i globaaliziranog svijeta.
A u kontekstu ovog aktualnog trenutka želim naglasiti da su procesi povezivanja ljudi i naroda i država nezaustavljivi.
Nezaustavljive su sve težnje za vrijednostima koje proizlaze iz tog zajedništva a to su : dostojanstvo, slobode, jednakost,
pravda i prava građana. Posebno bih, uistinu posebno, bih naglasio težnju za solidarnošću koja je u ovom trenutku najranjivija." Sadržaj je to govora ministra unutarnjih poslova RH Vlahe Orepića 1.7.2016. u hotelu Westin prilikom obilježavanja treće godine
Republike Hrvatske u Europskoj uniji. (mzz)


Image and video hosting by TinyPic Monumentalna ploča na Europskom trgu u Zagrebu podsjeća na dan pristupanja Republike Hrvatske kao 28. članice u punopravno članstvo Europske unije . (mzz)

03.07.2016. u 23:40 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 02.07.2016.

1.7.2013. - 1.7. 2016. TRI GODINE HRVATSKE U ČLANSTVU EU


MIRO KOVAČ , ministar vanjskih poslova RH:

ČLANSTVO U EU MORAMO KORISTITI ZA BOLJI RAZVOJ HRVATSKOGA DRUŠTVA


Image and video hosting by TinyPic
Monumentalno podsjećanje na Europskom trgu u Zagrebu na datum ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 1.7. 2013. (mzz)

Pozdravivši veleposlanike i prisutne hrvatske ministre, neke kao i prijatelje, ministar vanjskih poslova RH Miro Kovač na obilježavanju treće godine od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja u hotelu Westin, u uvodnom govoru na konferenciji TRI GODINE POSLIJE – SCHENGEN KAO SLIJEDEĆI IZAZOV istakao je kako mu je čast reći nekoliko riječi i to ne samo o Schengenu kao budućem cilju Hrvatske što se tiče Europske unije, nego opčenito o tome što za Hrvatsku predstavlja EU, i što je za Hrvatsku EU predstavljala.

“ Prva poruka bi bila prva misao, da na neki način Hrvatska samostalnost , Hrvatska moderna država je u korelaciji sa idejom europskog ujedinjenja. Zašto? Kada mi pogledamo početak moderne hrvatske demokracije, onda ćemo vidjeti da smo nakon prvih slobodnih izbora imali prvo obraćanje prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u Hrvatskom Saboru. On je tada rekao koja su bila prva tri cilja tada nove izabrane Hrvatske vlasti. Prvi cilj je bio “ govori Miro Kovač “ redefiniranje odnosa u onoj bivšoj Jugoslaviji , drugi cilj - novi hrvatski demokratski Ustav, koji je usvojen za Božić devedesete godine, a treći cilj je bio – uključenje, citiram, Hrvatske u europsku zajednicu i europeizacija Hrvatske. Znaći Hrvatska moderna državotvornost je povezana s idejom ulaska Hrvatske u Europsku uniju” rekao je ministar vanjskih poslova Kovač te nastavio: “ Mi smo se od početka borili za ulazak Hrvatske u EU. Mi smo imali odmah aktivnu ulogu Europske zajednice u riješavanju krize u bivšoj Jugoslaviji kada je Hrvatska bila napadnuta.” U izlaganju je te postavio nekoliko pitanja na koja je odmah i odhovorio; “ Što smo mi tada htjeli 91. godine? Bila je borba za priznanje Hrvatske! A tko ju je trebao priznati? Europska zajednica! Kada se to dogodilo? 15. siječnja 1992. Godine! Hrvatska moderna država je u korelaciji sa idejom europskog ujedinjenja. Mi smo nakon toga nastavili se boriti za uključenje Hrvatske u Europsku zajednicu. To se nije moglo ostvariti zbog rata protiv Hrvatske, Hrvatska je bila okupirana, ali smo nakon rata 2000. godine počeli aktivno raditi na uključenju Hrvatske u EU sa potpisivanjem 2001. godine Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Luxemburgu. Nakon toga smo smo predali zahtijev za članstvo 2003. godine u veljači u Ateni, postali smo kandidadti 2004. godine i započeli pregovore 2005. a završili 2011. godine” . “ Podsjetio je ministar Kovač i na povijesno razdoblje :
HRVATSKA NIJE KONKURENTNO DRUŠTVO !

“ Prije tri godine bili smo sretni u Hrvatskoj da smo završili europski put,međutim mi nismo uspjeli taj svoj uspjeh pretvoriti u neku energiju kojom bismo nastavili Hrvatsku reformirati i učiniti Hrvatsku jednim konkurentnijim i naprednijim društvom.Znači mi smo ulaskom u EU ušli u europski mainstream. Mi smo danas u europskom mainstreamu. Nismo sebe uspjeli dovoljno dobro pozicionirati u EU. To se donekle i može razumijeti, ja zbog toga nisam sretan, mi zbog toga nismo sretni, jer smo tek tri godine u EU, ali moramo početi koristit članstvo u EU za bolji razvoj hrvatskoga društva .Hrvatska je sada u europskom mainstreamu, ali Hrvatska se nedovoljno dobro razvija. Mi na ekonomskom planu
stagniramo. Gledao sam podatke, mi smo sada 8,9 % prosjeka EU . Mi smo se 9o.godina i krajem 80 . , to su bili Jugoslavenski mitovi, hvalili time kako je Jugoslavija razvijena, kako je Hvatska razvijena, kako su druge republike manje razvijene, kako su susjedi, prijatelji, kolege, Bugari, Rumunji, Mađari nerazvijeni. Danas vidimo da su svi oni Hrvatsku prešišali, osim dio zemalja, osim Rumunjske i Bugarske. Znači mi se moramo s time suočiti da mi jesmo uspjeli, moramo imati sada uspješnu priču Hrvatsku koja je bila “nigdje “ ako hočete, na političkom planu prije 27, 28 godina.Mi smo imalim šest jugoslavenskih republika. Danas je grad Zagreb glavni grad samostalne države, to su velike stvari, ali mi nismo uspjeli napraviti iskorak na planu gospodarstva. Prvo sada moramo sebe u Hrvatskoj reorganizirati, svjesni svojih predsnosti, ali i svojih mana i posvetigti se razvoju ovoga društva i napraviti Hrvatsku jednom uspješnom pričom, omogučiti svima onima koji ovdije žive da možemo od novca koji ovdije zarađujemo i uspješni i sretno živjeti.” Danas ima jako puno mladih ljudi koji su upozaravili i prošle godine, dok smo bili u oporbi . Mi smo izgubili samo prošle godine 50.000 hrvatskih državljana koji su otišli u Njemačku. To je kao da je otišlo milijun Njemaca u SAD. To su strašni podaci “ realno je zaključio hrvatski ministar vanjskih poslova Kovač.
"Prema tome, imamo dobar okvir, članica smo EU, imamo demokratsko društvo, imamo civilno društvo koje se dobro razvija, ali sada se moramo usmjeriti na moto da ono što imamo dobroga u sebi da to koristimo za bolji razvoj društva i da učinimo Hrvatsku jednim konkurentnijim gospodarstvom.”


ZA UVOĐENJE EURA GOSPODARSTVO JE PRESLABO!

“Što se tiče EU treba nam nova vizija, novi cilj, koji sada ne može biti euro. Za uvođenje eura kao monetarne valute nam je gospodarstvo nedovoljno otporno, to je moje osobno mišljenje, ja sam u to uvjeren. Sada mora biti cilj Schengen – sloboda kretanja. Zahvalan sam gospodinu Baričeviću da je predložio organiziranje današnje konferencije. Za zajedničku valutu nismo spremni, ali za Schengen možemo biti vrlo brzo spremni, na tome se već radi. No moramo biti realni na političkom planu. Sljedeće godine imamo parlamentarne izbore u Francuskoj, imamo izbor predsjednika u Francuskoj. Prema tome teško je očekivati napredak na tom planu ove i slijedeće godine. U Njemačkoj su također redovni izbori u rujnu 2017. godine tako da je moguće, čini mi se, računati s mogučnošću Schengena nakon toga 2018. godine. To je moja procjena. I na kraju dolazimo do same Europske unije. EU je suočena s trima velikim izazovima: s jedne strane dužnička kriza, migracijska kriza i sada referendum u Velikoj Britaniji.Taj referendum u Velikoj Britaniji je pokazao da postoji nezadovoljstvo građana sa funkcioniranjem Europske unije. To treba ozbiljno shvatiti, ali to nije samo problem u Velikoj Britaniji. Ako razgovarate taj problem postoji i u drugim zemljama Engleskoj, Francuskoj, a sve su to zemlje koje su utemeljile EU . Stanovništvo želi biti na neki način u EU, ali smatra da su institucije nedovoljno transparentne. Bilo to opravdano ili ne takva je percepcija u javnosti. Najlakše se oglušiti na Luxemburg, Bruxelles, Strasbour, na institucije EU. ČInjenica je da i mi u EU moramo zajedno vidjeti kako strukture možemo učiniti transparentnijima, efikasnijima. Moramo razgovarati o ovlastima u EU, što se može i mora raditi na europskoj razini? To mora biti jasniji, dobro definiran posao. U nekim segmentima mora djelovati Europska Komisija .U nekim segmentima treba prepustiti djelovanje regijama i drugim lokalnim razinama “ riječi su ministra Mire Kovača.


Image and video hosting by TinyPic
Miro Kovač ministar vanjskih poslova RH za govornicom u Westinu 1.7.2016 u prigodi obilježavanja tri godine od ulaska RH u EU. (mzz)

MORAMO SE EMANCIPIRATI

Mi u Hrvatskoj moramo pokazati da sami razmišljamo o Europskoj uniji. Moramo se osloboditi kompleksa da mi ni o čemu ne odlučujemo . Hrvatska isto tako može na neke procese utjecati. To smo pokazali za vrijeme migranstke krize, tu je puno pomogao gospodin Orepić, ministar unutarnjih poslova, kada smo sa kolegama u Austriji i Sloveniji te sa Srbijom I Makedonijom kada smo tom suradnjom pomogli da se smanji broj migranata koji pristižu u EU. Ja sam bio sa predsjednikom Vlade u Bavarskoj kada nam je gospodin Zeshuber zahvalio na našooj ulozi u riješavanju migrantske krize. Isto tako na nama je da inzistiramo na nastavku procesa širenja EU, imamom u tome Hrvatski koncenzus Želio bih da naši prijatelji Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Makedonija, imaju Europsku perspektivu, mi ćemo se na tom planu aktivno zalagati da se ta šansa može ostvariti. Dakako treba poštivati prisutne kriterije, ali mi ćemo biti taj motor, ta svajest EU, što se tiče koncepta proširenja. Na tom planu akta proširenja postoje I neke druge države koje su tako motivirane poput nas. Tu je i gospodin Vainčak iz Slovačke koja je danas 1.7. preuzela predsjedanje EU, koji je aktivan na tom planu proširenja. Ta ideja proširenja manje je zanimljiva večim zemljama članicama EU, ali sve u svemu mi ćemo biti ti koji će se brinuti da se ove zemlje na jugoistoku ne zaborave. Na kraju krajeva imamo tamo i Hrvata koji su jedan od tri naroda koji su ustavotvorni i tu ćemo nastojati pomagati.Imamo tri godine članstva u EU. Puno toga smo napravili. Ta ideja članstva je nas hranila devedesetih godina i u prošlom desetljeću na planu društvenih promjena. Sada moramo sebe emancipirati i vidjeti kako Hrvatska može profitirati od svoga članstva i kako može pomoći zemljama na jugoistoku.”

Image and video hosting by TinyPic
Ministar vanjskih poslova RH Miro Kovač (mzz)

“ JA vjerujem u budućnost EU bez obzira na referendum u Velikoj Britaniji,bez obzira na sve one snage koje idu u razaranje europskog projekta”. Tim je riječima ministar kobač završio svoj prigodni govor povodom obilježavanja tri godine otkako je Republika Hrvatska u punopravnom članstvu Europske unije.
( mzz)

02.07.2016. u 14:36 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 01.07.2016.

TRI GODINE HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

BRANKO BARIČEVIĆ:

EUROPSKA UNIJA OSTAJE PROJEKT MIRA I BUDUĆNOSTI


Tri godine poslije - SCHENGEN KAO SLIJEDEĆI IZAZOV naslov je konferencije koja je održana 1. srpnja u Zagrebu povodom obilježavanja tri godine punopravnog članstva Republike Hrvatske otkako je 1. 7. 2013. postala 28. članica asocijacije Europske unije. Moj su interes bili govornici uvodnih govora, Branko Baričevč voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, ministar vanjaskih europskih poslova MiroKovač i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Branko Baričević , voditelj predstavništva Europske komisije u RH pozdravivši diplomatski zbor i
prisutne veleposlanike zemalja članica Europske unije započeo je svoj govor u kome je rekao "Danas je 1.srpnja i Hrvatska obilježava tri godiene članstva u Europskoj uniji. U tom preriodu nastupile su brojne promjene . Europska unija u koju je Hravtska ušla nije ona ista o kojoj se maštalo prije dvedesetak godina, čvrsto sam uvjeren da je čitav ovaj mukotrpan posao kroz koji je Hrvatska išla tijekom pristupanja bio vrijedan truda. Tijekom prethodne tri godine članstva u EU Hrvatska je postala dio zajednice koja se suočila sa brojnim izazovima. Bili smo svjedoci posljedica najveće ekonomske i finacijske krize u povijesti Europe eskalaciji sukoba koji su u neposrednom susjedstvu s Unijom, a koji su u konačnici utjecali na najveću migracijsku krizu u novijoj povijesti, te ono o čemu smo svjedočili prošli tjedan - referendumskoj odluci ujedinjene Kraljevine da napusti EU. Premda su sve zemlje članice tako i europske institucije izrazile žaljenje zbog takve odluke, tu odluku valja poštivati. Međutim, kako je istaknuo predsjednik EU Junker, činjenica je da Europska unija ostaje projekt mira i projekt budućnosti.Prednost toga projekta smo bili svjesni posebno mi u RH prije tri godine, kada je ulaskom RH realizirala svoj najvažniji vanjskopolitički cilj nakon neovisnosti. Toga smo projekta svjesni i danas jer su u međuvremenu uslijedile mnoge promejene i unutar hrvatskog društva i unutar Europe, ali svakako je najvažnije da su temeljna prava i slobode unutar EU, četiri temeljne slobode a, to su sloboda kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala ostale nešto na čemu se bazira naša Unija.Te su slobode sada primjenjive i na sve građane RH.Europska komisija je na čelu s predskednikom Juan Klodom Junkerom preuzela mandat s obvezom da poduzme niz žurnih koraka sa glavnim gospodarskim i socijalnim izazovima u Europi, da spomenem samo neke od njih: nezaposlenost posebice mladih ljudi,spori rast, visoke razine javnog duga, investiciski jaz, nedostatak konkurentnosti na svjetskom tržištu, poticanje sigunosti zbog pojačanih terorističkih prijetnji u svijetu, a u zadnje vrijeme i na Europskom tlu. Uzimajući u obzir sve ove izazove Komisija je usredotočila svoje aktivnosti i napore na ograničeni broj inicijativa. " Voditelj Baričević dalje kaže:
“Naglasak je na deset odabranih prioriteta s tim da ambicije budu pretvorene u djela. Zadatak Europoske komisije su nadnacionalne politike, zasto i govorimo primejerice o energetskoj uniji, digitalnoj uniji, o uniji tržišta kapitala, bankarskoj uniji te snažnoj i poštenoj ekonomskoj uniji . To čini taj element - više Europe, u poznatoj paradigmi," Manje Europe u malim stvarima, više Europe u velikim stvarima." Dakako time načelo supsidijarnosti dobiva na dodatnoj važnosti, jer države članice imaju veću ulogu u zajedničkim politikama koje ćine budućnost Europe, dok je za nacionalna pitanja ojačana uloga pojedinih država članica. Uzgred važno je naglasiti kako je deset prioriteta plod zajedničke usuglašene rasprave o budućnosti Europe koje sam malo prije spomenuo i to na razini Europskog vijeća, ali i Europskog parlamenta i Hrvatska je bila, jest, i biti će dio tih rasprava. Za pojedine od deset prioriteta zasigurno već znate, od prvog prioriteta a to su zapošljavanje, rast i ulaganje , unije demokratskih promjena, skupovi politika koji će značajno u većoj ili manjoj mjeri utjecati na živote svih građana EU pa tako i RH. Jedan od naših prioriteta, a postao je poslije izazova s kojim smo se suočili, pojava masovnih migracija, naročito iz ratom pogođenih područja iz susjedstva EU. Duhovi prošlosti su uvijek prisutni, oni nam služe kao podsjetnik na toliko koliko je važan mir, solidarnost, ali i sigurnost. Program europske Komisije za migracije postavlja sveiobihvatan europski odgovor koji kombinira unutarnju I vanjsku politiku, I koji uključuje države članice, institucije, međunarodne organizacije, civilno društvo i partnere izvan Europske unije.U ime EK želio bih naglasiti da je Hrvatska u potpunosti predana najboljim načelima naše politike o migracijama pa bi stoga još jednom izrazio naše čestike i zahvalnost na onome što je učinjeno u veoma teškim uvjetima i trenucima.Ipak EK kontinuirano naglašava kao se migrantska izbjeglička kriza može riješiti samo ako se budemo drćali zajedno, a ne ako budemo radili jedni protiv drugih.

Image and video hosting by TinyPic
Branko Baričević voditelj predstavništva europske komisije u RH prilikom govora na konferenciji povodom tri godine RH u EU.
(mzz)

“Hrvatska ima na raspolaganju 70 milijona eura u razdoblju 2014. - 2020 . za pomoć vezanu za migracije i sigurnost države. A tu je i 120 milijuna eura za unapređenje infrastrukture kako bi se poštivala schengenska pravila. Još mnogo toga predstoji za učiniti. Europa se još uvijek suočva sa humanitarnom krizom. EK ustraje i ustrajati će na kontinuiranoj i potpunoj provedbi Sporazuma EU – Turska od 18.3. 2016. Implementacija tog sporazuma iprimjenom Schengenskih pravila značajno je utjecala na smanjenja broja prelazaka iz Turske u Grčku. Nastavak provođenja ovog Sporazuma ovisi prvenstveno o politici svih uključenih strana.Obje strane trebaju se držati dogovorennih obveza. Migracijski izazov nije samo pitanje Europe, ili šire regije migranti su postali globalno pitanje .
Sloboda kretanja osoba temeljno je pravo zajamčeno svim građanima unije. Ta prava uključuju mogučnost putovanja rada i života u bilo kojoj zemlji članaci bez posebnih formalnosti. Schengen poboljšava tu slobodu, omogučuje građanima da prelaze unutarnje granice bez podvrgavanja graničnim kontrolama. Schengenski prostor bez granice jamči slobodu kretanja više od 400 milijuna građana EU kao i za mnoge državljane izvan EU, poslovne ljude, turiste i druge osobe koje zakonski borave na teritoriju EU. Europljani svake godine ostvaraju preko milijardu putovanja u Schengenskom prostoru . Za ostvarivanje tog prava bile su potrebne godine mukotrpnog rada. Njegova je vrijednost i važnost neprocijenjiva. Hrvatska je na putu ostvarivanja tog cilja i da bi se priključila prostoru slobodnog kretanja potrebno je ispunjavanje određenih kriterija. To uključuje potrebu ispunjavanja određenog kriterija, kojima ćemo doprinijeti održavanju sigurnosti, povjerenja i slobode kretanja. Ti kriteriji su poznati, i oni su sposobnost preuzimanja kontrole vanjskih granica i ujednačena mogučnost izdavanja kratkotrajnih viza, - Hrvatska ima jednu od najdužih granica europske unije – učikovita i kontinuirana suradnja s drugim članicama Schengenskog prostora, sposobnost primjene svih Shengenskih pravila na kopnu , moru i zraku, a na kraju i povezanost u Schengenski formacijski prostor. “

Baričević je zaključio rekavši “ Ulaskom Hrvatske u EU naša svakodnevnica se nije odmah drastično promijenila. Kako sam već istaknuo tri prethodne godine nisu bile jednostavne jer smo bili svjedoci različitih izazova u Europskoj uniji , ali i u Hrvatskoj. Međutim promjene jesu uslijedile i promjene su stvarne. EU je stvorila okvir u kome Hrvatska živi, okvir koji je u velikoj mjeri definirao naše ciljeve I našu budućnos. Taj okvir je ono za što smo se zalagali i predstavlja našu najvažniju korist od europske integracije i garanciju za budućnost. Prilike, sredstva, mogućnosti i instrumenti postoje, radimo na prioritetima politika, kao što je investicijski plan koji se već provodi i već ostvaruje određene rezultate. Hrvatska tu nema vremena za čekanje.Imnplicitna poruka naših politika je kako rezultati ne dolaze sami po sebi. Potreban je kontinuitet i zajednički napori u učinkovitoj provedbi europskih politika. To je jedini način da se suočimo s izazovima. Schnengen kao slijedeći veliki korak za Hrvatsku primjena upravo tog načela koordiniranog i zajedničkog rada. Na nama je i institucijama EU DRŽAVAMA ČLANICAMA, političarima, poduzetnicima, sindikatima i u konačnici svim građanima da ujedinimo snage, iskoristimo resurse koji nam stoje na raspolaganju kako bismo ostvarili ono za što se zalažemo, a to su nova radna mjesta, bolji životni standard i siguran život svih građana Europske unije”
(mzz)







01.07.2016. u 23:50 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2016 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Srpanj 2017 (13)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se