AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 31.03.2016.

U PALAČI MATICE HRVATSKE PROMOVIRAN ETNOGRAFSKI FILM “ NAGRIŠPANE TRAVERSE “

FILM O ŽIVOTU ZAJEDNICE NA DUGOM OTOKU


Image and video hosting by TinyPic

U Palači Matice Hrvatske u srijedu 30. ožujka predstavljen je dokumentarni etnografski film pod imenom “ Nagrišpane traverse”. Film je sniman na Dugom otoku i općini Sali tijekom ljetnih mjeseci 2013. i 2014. godine. Scenaristica filma je Lidija Bajuk, a režiser i snimatelj Ante Rozić . Produkciju filma radili su Ante Rozić i Koraljka Kuzman Šlogar iz Instituta za folkloristiku i etnologiju.Montažer filma je Damir Cimperšak, a majstor zvuka u ovom dokumentarnom filmu je Zoran Knežević.
Svijet se mijenja vrlo brzo. Vrijeme koje protiče mnoge stvari odnosi a nove donosi. Prošlost i sadašnjost se isprepliču. Čovjek je u prošlost ukorijenjen. Zato iako se suvremeno doba želi odmaknuti od prošlosti kao anakrone kategorije to potpuno nije moguće. Ufilmu o životu na otoku i o svom vlastitom životu govorila je Arizona Raljević, rođena 1920. godine . Krajem ljeta 2014. kada su snimatelj i scenaristica otišli s otoka, Arizona je u svojoj 94. godini je umrla. Ali njen lik i njena svjedočanstva ostali su na filmu. Film je tako posvećen Arizoni Raljević. Dokumentarni etnografski film “Nagrišpane traverse” ( nabrane pregače) film je o svakodnevnom i blagdanskom životu različitih genetracija žena na Dugom otoku. Na filmu je zabilježena raznovrsna i osebujna prirodna i kulturna baština Dugog otoka koji je kolijevka hrvatske kolijevke pomorstva, a uvala Telašćica je u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Kornati . Film je retrospektiva vremena prema iskazima ljudi s Dugog otoka, već spomenute Arizone Raljević, poljoprivrednika i ribara Ante Tončija Puhova, liječnice Karmen Frke Šeparović, knjižničara Ante Mihića i biologinje Vesne Petešić te prema zapisima s terenskih istraživanja povjesničara Goroslava Oštrića pohranjenih u Dokumentacijski Institut za etnologiju i folkloristiku , prema publikacijama pojedinih stanovnika Dugog otoka, kao i prema zavičajnim zbirkama Hrvatske knjižnuce i čitaonice Sali, Narodnog muzeja Zadar i Parka prirode Telašćica. U filmu scenaristica propitkuje mjesto i patrijarhalnost žene u svakodnevnom i blagdanskom okruženju života zajednice Dugog otoka.
U najavi projekcije autori filma su napisali ” Današnja društvena ravnopravnost otočanki , nezamjenjivih sudionica prodičnog privređivanja i čuvarica tradicije, donedavno opasanih nagrišpanim traversama, posljedica je ekonomsko političkih previranja i sustavnijeg obrazovanja ženskog stanovništva u 20. stoljeću. Pod površinom naizgled statične slike stočarsko - poljoprivrednog i ribarsko - pomorskog otočkog načina života, u kojem kultivirani krajolik kostrišta, vinograda, maslinika, hrastika i borika presijecaju povijesne lokve, gomile, humci, vile, utvrde, natpisi, i preslice, postojano pulsira živopisno tkivo promjenivih društveno – ekonomskih odnosa i utjecaja. Nove tradicije i znakovi identiteta razgrađuju i prožimaju one prethodne, o čemu od 1958. godine kontinuirano svjedoči manifestacija Seljačke užance, upisana na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.”

Dokumuntarni etnografski film Nagrišpane traverse traje 54 minute.Završen je 2016. godine. Nakon projekcije filma snimatelj filma Ante Rozić koji je završio filmsku akademiju kratko se obratio publici rekavši da smo “ u posljednjih 20 godina godina izgubili produkciju, ali i gledatelje . Ovaj je film napravilo, zahvaljujući tehničkom razvoju, petero ljudi, ali nitko nije dobio nikakav honorar. A u normalnim okolnostima snimanje ovog dokumentarca stajlo bi pedeset do šezdeset tisuća kuna.Kada samo boravili na Dugom otoku radi snimanja Turistička zajednica nam je osigurala noćenje. To je sve što smo dobili. No ono što opažam je da sustav ne funkcionira. Nema fikcije, nitko ne misli za unaprijed, nema ideje”- rekao je između ostalog Ante Rozić.
Gdje će se i kada film prikazivati, tek treba dogovarati i organizirati. U predstavljanju filma sudjelovao je POZITIV FILM ZAGREB i UDRUGA MATAPUR.

Margareta Zouhar Zec

31.03.2016. u 16:52 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 30.03.2016.

SASTANAK MINISTARA POLJOPRIVREDE SLOVENIJE I REPUBLIKE HRVATSKE


SUGLASNI OKO UKLJUČIVANJA INSTITUCIJA
EU U RIJEŠAVANJE NASTALE KRIZE!


Ministar prof.dr.sc. Davor Romić sastao se 29. ožujka 2016. godine sa slovenskim kolegom ministrom mr. Dejanom Židanom na Fakultetu za poljoprivredu i prirodne znanosti Sveučilišta u Mariboru. Na prvom bilateralnom susretu ministri su razmijenili mišljenja o stanju tržišta poljoprivrednih proizvoda na zajedničkom EU tržištu i mjerama stabilizacije. Ministri su suglasni oko potrebe jačeg uključivanja institucija Europske unije u rješavanje nastale krize, bolje međudržavne suradnje na svim razinama, ali i jačeg udruživanja proizvođača pogođenih sektora na nacionalnoj razni.
Ministar Židan istaknuo je kako Hrvatska ima kvalitetan Pravilnik o doniranju hrane i iskazao interes za razmjenu iskustava kako bi model koji Slovenija namjerava uspostaviti bio što sličniji modelu koji je uspostavljen u Hrvatskoj. Ministar Romić kazao je kako uskoro imamo namjeru napraviti analizu učinka Pravilinika o doniranju hrane nakon čega bismo pozvali slovenske kolege na razmjenu iskustava na tehničkoj razini. O doniranju hrane raspravljat će se i na slijedećem sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU.
Ministri su razgovarali i o jednom segemntu suradnje u okviru Kina + 16 zemalja SIE u kojoj Hrvatska podupire Centar za suradnju u poljoprivredi između Kine i 16 zemalja SIE. Taj Centar je uspostavljen u Ministartsvu poljoprivrede i prehrane u Bugarskoj. A kao što postoji Centar za suradnju u poljoprivredi, inicijativa je Slovenije da se sličan Centar, ali za suradnju u području šumarstva osnuje u Sloveniji. Ministar dr.Romić tu je inicijativu podržao.
Ministri su se dotaknuli pitanja zaštite proizvoda, promocije zaštićenih proizvoda na zajedničkom tržištu, ali i otvorenih pitanja u tom segmentu. Ministri su sastanak završili dogovorom o zajedničkom djelovanju na zaštiti zajedničkih interesa unutar EU i nastavkom i jačanjem suradnje u područjima za koja su nadležni- informacije su Ureda za informiranje Ministarstva poljoprivrede.

30.03.2016. u 00:28 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 29.03.2016.

PRORAČUN ZA 2016. U POLJOPRIVREDI 6,83 MILIJARDE


ZA IZRAVNA PLAĆANJA OSIGURANO JE 2,5 MILIJARDI KUNA

Ukupan proračun Ministarstva poljoprivrede za 2016. godinu iznosi 6,83 milijarde kuna dok je proračun za 2015. godinu iznosio je 6,58 milijardi kuna što predstavlja povećanje u 2016. godini za 245 milijuna kuna.
Za izravna plaćanja (poticaje) u poljoprivredi proračunom za 2016. godinu osigurano je 2,5 milijarde kuna. Isplate za proizvodnu 2015. godinu biti će na razini isplata za proizvodnu 2014. godinu, pri čemu treba napomenuti da su krajem prethodne godine već isplaćena avansna sredstva u visini od 750 milijuna kuna.

Ministar poljoprivrede prof.dr.sc. Davor Romić, imenovao je svog zamjenika i pomoćnike u poljoprivrednim djelatnostima. Evo njihovih imena:
Tugomir Majdak, zamjenik ministra
dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju
Nenad Šćulac, pomoćnik ministra za financijske i pravne poslove
dr.sc. Mario Njavro, pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju, EU i upravljanje poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj
dr.sc. Zdravko Barać, pomoćnik ministra za kvalitetu hrane i fitosanitarnu politiku
Elizabeta Kos, pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo
Ivica Francetić, pomoćnik ministra za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju
mr.sc. Ante Mišura, pomoćnik ministra za ribarstvo
Tomislav Kiš, dr.vet.med., pomoćnik ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane
Uskoro će ministar poljoprivrede dr. Romić i javno predstaviti ljude koji bi trebali biti važni pokretaći dinamike promjena iz stagnacije koja je popriomila
zabrinjavajuće loše stanje u poljoprivredi.



29.03.2016. u 23:52 • 0 KomentaraPrint#^

ČIŠĆENJE OBALE RIJEKE DRAVE



AKCIJA ZA SUBOTU 2. TRAVNJA




Image and video hosting by TinyPic

29.03.2016. u 21:59 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 27.03.2016.

MIGOVI NA REMONT ODLETJELI, A SA REMONTA VRAĆENI NA KAMIONIMA


A F E R A - REMONT AVIONA


KAKO 130 MILIJUNA KOJI SU NESTALI VRATITI U HRVATSKU ?

Tema emisije U MREŽI PRVOGA emitirana u četvrtak 24. ožujka 2016. na Prvom program radio Zagreba u 7,30 bila je ISTRAGA O REMONTU BORBENIH ZRAKOPLOVA. Vojna policija i USKOK provode istragu o tome tko je odgovoran za aferu s avionima MIG 21 te da li je u pitanju korupcija ili veleizdaja. Emisiju je vodila novinarka MIRJANA GRAHOVAC.
Sugovornici u emisiji Mirjane Grahovac bili su general Josip Štimac, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Đuro Sesar predstavnik rumunjske tvrtke Aerostar koja je sudjelovala kod prvog remonta.
Samo iz odgovora ovih dvaju sugovornika u emisiji koja traje pola sata može se zaključiti da je remont aviona bio je u drugom planu. Neovisni istražitelji lako bi došli do imena počinitelja i odgovora na pitanje zašto je do afere uopće došlo i gdje je završio novac iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojim je plaćen remont, a avioni nisu osposobljeni za letenje. No koliko će trebati istražiteljima USKOKA i Vojne policije da dođe do rezultata nejasno je. Njihov istražiteljski rad na tom predmetu nije ničim uvjetovan. Kad bi bio uvjetovan visinom dohotka ili budučnošću radnog mjesta, istraga bi imala mnogo učinkovitiji tijek.
Hrvatski sistem u kome su svi svima veza i prijatelji, a koji se pučkim jezikom zove “ ruka ruku mije “ a koji Hrvatsku drži na vrhu korupcije u Europi, za pretpostaviti je da radi punim kapacitetom i dalje. Prema izvještaju od 23. 3. 2016. Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Latvija zbog korupcije godišnje izgube oko 15 posto BDP-a kaže analiza neprofitnog instituta RAND Europe, koja se temelji na nekoliko metodoloških pristupa. Taj je institut utvrdio da korupcija Europsku uniju godišnje stoji između 179 i 990 milijardi eura. Institut RAND Europe predlaže i osnivanje Europskog ureda javnog tužitelja koji bi proširio područje djelovanja OLAF-a, europskog ureda za suzbijanje prijevara te uvođenje javnog sustava nabave.


Zbog aktualnosti teme, ali i zbog svojstva radijskog i pisanog novinarstva koje se sažima u latinskoj izreci VERBA VOLAN SKRIPTA MANET - RIJEČI LETE, NAPISANO OSTAJE - objavljujem sadržaj radijske emisije u MREŽI PRVOG u pisanom obliku, na istovjetan način na koji je novinarka Mirjana Grahovac emisiju vodila.

TIJEK RAZGOVORA

Novinarka Mirjana Grahovac
: USKOK provodi Istragu o remontu borbenih zrakoplova. Tko je odgovoran za aferu s MIG -ovima 21, da li je u pitanju korupcija ili veleizdaja? Može li Hrvatska s tri borbena aviona nadzirati svoj zračnii prostor? Državni vrh očekuje rezultate istrage.
Generale tko je u lancu odgovornosti zakazao, da su sve te nepravilnosti što se tiće naših borbenih zrakoplova dogodile. Kada je u pitanju tako jedan zahtjevan posao kao što je remont MIG-ova 21 da se u svim tim fazama postupka tu nije nadziralo, i da se nije prije moglo utvrditi da će cijeli posao završiti s ovakvim skandalom. Tko je po vašim informacijama i saznanjima za ovo sve na neki način krivac?
General Štimac: Pa meni je teško tražiti krivca. To nije moja dužnost. Ima onih koji su zaduženi za traženje krivaca. Ja samo mogu reći da cijeli taj postupak od samog početka je pokazivao da bi se moglo dogoditi ovo što se dogodilo, odnosno da će biti upitan taj remont koji je morao osigurati do 2024. godine funkcioniranje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva odnosno zadržavanje njegove sposobnosti do donošenja odluke o daljnjim postupcima. Već od samog početka je bilo jasno da ukrajinski export neće moći izvršiti remont i modernizaciju po zahtijevanom stupnju. Još za sam remont ja sam čak vjerovao da to može napraviti. Oni jesu nekad bili jedan od najboljih remontnih zavoda za remont MIG-ova međutim za modernizaciju i opremanje kako bi ti MIG-ovi bili inter operativni NATO sustavu gdje smo mi članovi i jednako djelujemo, bilo je jako sumljivo i stoga smo upozoravali generalski zbor i ja sam osobno upozoravao i bilo je i u natpisima. Od samog Natječaja već se vidjelo da je to neprihvatljivo. Dati su rokovi koje je bilo nemoguće ispuniti. Znate, ne možete vi za tri mjeseca napraviti remont, a tamo se zahtijevalo do Božića pet aviona, što je Aerostar odmah rekao da to ne može napraviti, ovi su rekli da mogu napraviti. Isključili su u startu izraelsku firmu jer su kao zakasnili na taj Natječaj i po tome je dosta bilo sumnjivo da će taj posao biti odrađen kako treba.
NOVINARKA: Ako je bilo sumnjivo zašto se išlo dalje u sve te faze poslova?
General Štimac: Ta sva upozorenja koja su dolazila i od generalskog zbora i od saborskog zastupnika gospodina Miroslava Tuđmana koji je postavljao saborsko pitanje i ministar i svi koji su bili u tom procesu jednostavno su govorili da treba biti strpljiv. Jer prvo već za Božić 2013. godine kada je trebalo stići prvih pet aviona, da zamjene ove druge koji su ostali u Hrvatskoj, ja sam predlagao raskid ugovora jer su prekotračili rok. Tih pet aviona nije stiglo i nije bilo u funkciji. Do kraja srpnja 2014. je trebalo doći svih 12 aviona, mi smo vidjeli da je po ugovoru trebalo preletjeti, znaći oni nisu tamo napravili remont, nego su remont pokušavali raditi kod nas., što je neizvodivo. Mi da smo remont mogli napraviti kod nas u Tehničkom centru ili kod nas u Zrakoplovnoj bazi na Plesu mi ne bismo slali avione niti bismo raspisivali međunarodni Natječaj I tendere za remont tih MIG-ova. Međutim uvjeravali su nas iz Ministarstva i iz Zrakoplovstva da će sve biti u redu da samo treba biti strpljiv i da će sve biti kako treba. Međutim sad vidimo da to nije bilo tako i nije bilo u redu.


Novinarka: Gospodine Sesar vi ste predstavnik rumunjske tvrtke koja se također javila na natječaj MORH-a za remont borbenih zrakoplova. Jeste li vi imali saznanja, u medijima se pisalo o dokumentima s kojima vi raspolažete vi kako upozoravate, je li vas tko kontaktirao sada u vrijeme istrage koju provodi USKOK, Vojna policija, jeste li vi nekome davali dokumente I nekome nešto govorili i davali službene iskaze?
Sesar: Ja sam učestvovao na Rumunjskoj strani u suočavanju povjerenstva koje je dodijelilo taj posao ukrajincima. Ja sam im tada rekao da je taj dio posla nemoguće izvršiti kako su oni isplanirali kako su napisali u ponudebnoj dokumentaciji da će do 15.10. 2013., isporučiti tri borbeda aviona DIS, a do do kraja godine, znaći do 30,12.2013. dva aviona školska UM. To se po tome vidjelo da je taj Natječaj unaprijed dogovoren. Znaći vi napišite da možete, a onda ćemo vam na kraju sve oprostiti.
Novinarka: I koliko je na kraju sve kasnilo?
Sesar: Pa to je kasnilo, i praktički još uvjek kasni. To ni dan danas još uvijek nije završeno, jer ti avioni u biti ne migu letjeti, ili u biti nesigurno lete. To uglavnom probni pilot leti koji ima veliko iskustvo u letenju. I mislim da normalna upotreba tih aviona nije moguća.
Novinarka: Niti uz bilo kakvu reviziju.
Sesar: To se vidjelo tada da je taj posao dogovoren unaprijed. E sad zašto su oni zbog nekekve hrpice novaca nama čak isporučili, nisu ni jemenske avione koji su toliko bili možda bolji, nego su sa otpada bugarskog kupili avione koje su bugari dali u rezalište, nešto su ih obnovili pa su ih nama dali. Jas sam pozvan bio od strane Vojne policije da dam iskaz.
Novinarka: I dali ste? Kada je to bilo?
Sesar:Ja sam dao iskaz, upravo sličan ovom, sa više detalja, možda prije tjedan dana. Čitam jučer (23.3) u Večernjaku gdje je gospodin Ivanković novinar Večernjeg lista dao lijepo naslovnice Večernjeg lista od 2014. Ne može nitko reći da se nije znao za to.
Novinarka: Da se nije upozoravalo! Pa i saborski odbor za Odbranu je 2014. o tome raspravljalo.
Sesar:Ja sam učestvovao u inicijativi za saborski odbor da se rasprava dogodi, međutim, oni su, došao je gospodin Kotromanović, došao je zapovjednik zrakoplovstva general Šuri, došao je probni pilot Selak. A sa suprotne strane je bio gospodin Ivić Tomislav. I kada je Selak rekao da su avioni u redu – taj Saborski odbor je faktički to morao zaključiti jer nije imao drugu stranu tako da je to bila farsa. Isto je bila farsa kada je ugovor sklopljen da bi se to osiguralo, ta interesna grupa je sve skupa opet provela i kroz Saborski odbor, da kao imaju dobro zaleđe u tom poslu. Međutim to nije moglo proći i to se sada vidi da to ne valja. A posebno mene je sada iznenadilo, ja imam tu i pločice kako izgledaju te koje su lažirane praktično na zrakoplovima. I postavlja se pitanje, naši su avioni mogli preletjeti u Ukrajinu prije remonta, ali se nisu mogli vratiti leteći. I vratili su se sa drugim pločicama, sa drugim brojevima.


Novinarka: Kako je moguće da vi dođete do tih pločica?
Sesar: Ja sam deset godina sa Ukrajinom radio, normalno je da imam poznatih ljudi koji su isto tako taj remont pratili, odnosno razgovarali smo šta se dešava u Ukrajini, a posebno bi istaknuo to što oni govore da je u Ukrajini počeo rat. 2013.godine kada je nama trebalo isporučiti pet mogova. Nije ztada bilo ni govora o ratu. Vađenje na rat, to nije normalno.
Novinarka: Generale, ako je već Ukrajina radila te nepravilnosti na našim zrakoplovima, dakle krivotvorila kako se navodi, dokumentaciju, sporne ploćice, sporni djelovi, ali tko je sa hrvatske strane kontrolirao i nadzirao cijeli postupak? Jesu li naši mehaničari i vojni piloti bili tamo? Tko je sve uključen sa hrvatske strane da to nadzire i da u jednom trenutku kaže “ ovo se ne radi dobro, ovo se mora zaustaviti”
General Štimac: Cijela ta ekipa odbijala je činjenicu da se ne radi kako treba, nego su govorili da se radi po propisima od samog Natječaja. Natječaj je bio transparentan to može potvrditi Aerostar, kao i njihov predstavnik koji je ovdije. Međutim rokovi koji su postavljeni nisu bili realni, cijena isto tako, vjerojatno nije bila realna zato su ponuđeni avioni stariji 10 godina od konkurencije i recimo tim avionima 2024. ističe 50 godina, ako su čak 84. ili 85. godište ako nisu stariji pet godina kako se sada tvrdi. Zadnji MIG-ovi su izašli 1984. Godine. Tim MIG-ovima je vijek trajanja do 2034., ne do 2024. Hrvatska bi u tom slučaju mogla opet produžiti za 10 godina dok se ne stabilizira..
Prvi remont nad MIG-ovima je napravljen je 2003. godine . Tada smo vjerovali da je Hrvatska u nekakvoj financijskoj krizi i tada smo vjerovali da ćemo u 10 godina smoći snage i kupiti novi borbeni avion. Međutim 2013. Hrvatska je ponovo motrala ići na remont. I to je bila dobra odluka, ja sam pohvalio i ministra i cijelu tu ekipu da su donijeli jedinu moguću odluku. Kao i danas, danas je opet pitanje da li Hrvatska ima novce i to je ono što ja zamjeram i gospodinu Cvrtili i svima onima koji tvrde da je to iluzija kako Hrvatska sama sebi ne može priuštiti tu sposobnost nadzora i zaštite vlastitog zračnog prostora vlastitim snagama.
Novinarka: Vi znate da mi to trebamo imati?
General Štimac: Ne samo ja, svi smatraju da to treba imati zato što, da bi bilo komercijalnih letava pa ako netko nema zaštite zračnog prostora, to je obaveza koja je proizlazila iz Ustava, zaštite prostora vlastitim snagama. Ustav iz 2010. unio preinaku, točka 2 i točka 7 Ustava kaže da su oružane snage zadužene za suverenitet cjelokupnog Hrvatskog državnog prostora kopna, mora i zraka, ali od 2010. se pruža mogučnost da se međudržavnim sporazumima ta sposobnost prepusti, odnosno ta zadaća prepusti nekom od partnera, s tim što je to vrlo kompliciran postupak, imamo slučaj Slovenije i Baltičkih zemalja. Čak je bilo iz Brisla govora iz EU o zemljama koje imaju do 2 milijuna stanovnika da same ne ntrebaju održavati tu sposobnost, a koje su od dva do pet da bi trebale imati bar jednu eskadrilu borbenih aviona. Hrvatska ima tu sposobnost jer nisu samo avionic ti koji ulaze u sustav, tu je I radarska mreža, zapovjedni sustav, infrastruktura koja je na zemlji postavljena, obučeno ljudstvo, na radarima, inžinjere, pilote. E sad često se lažno prikazuje da Hrvatska nema tih novaca u proračunu. Proračun sustava domovinske sigurnosti u koje ulazi i ministartsvo unutarnjih poslova, u koje ulaze obalne službe, službe zaštite I spašavanja je oko 9,5 milijardi kuna. Od toga je i četiri milijarde za
milijarde za
Obranu. U te četiri milijarde remont migova je trebao koštati, koštao je 150 milijona kuna, a možda je trebao ići na 200 milijona kuna. Postoje unutanje reserve, pravilnom preraspodjelom tog proračuna se moglo sigurno dati.
Novinarka: To je uglavnom još odluka koju čekamo, što će Hrvatska na kraju napraviti ?
General : Prije tri godine sam govorio unaprijed da ovaj remont neće bito kako treba jer sam se bojao ovoga. E sada meni se čini da se ovaj fijasko može iskoristiti kao adut da Hrvatska to nemože, jer MIG -ovi su stare kante koje se više ne mogu remontirati, što sigurno nije točno, imamo migove koji se mogu naći u svijetu, mlađi i u puno boljem stanju i mogu se remontirati i dalje mogu izvršavati te zadaće, to je jedna opcija, a druga je opcija ; lažno se prikazuje isto tako da Hrvatska nema mogućnosti u svom proračunu. Iako Hrvatska za sada ima manje od jedan, dva posto u svom proračunu za obranu sa tim sredstvima Hrvatska se može nositi. Nabava, teško da mi možemo nabaviti eskadrilu nekih aviona poput “kiropajtera” ili “ rafala”.


Novinarka: Koliko bi bilo potrebno tih zrakoplova? U ovom trenutku lete samo tri.
General: Tri je dovoljno. Dežurni par koji izvršava zadaće “er polisinga” u okviru sustava NATO-a za nadzor i zaštitu zračnog prostora i njegove obrane, ima dva aviona I treći je kao rezerva. To je dovoljno da Hrvatska ispunjava svoju funkciju koju ispunjava, koju treba.
Novinarka: Gospodine Sesar rekli ste da ste dali iskaz vojnoj policiji , no očito istraga je vjerojatno krenula i ranije nego što je ova Vlada prisegnula. No da li su detalji i rezultati istrage stajali negdje u ladici, negdje “ pod tepihom” kako se kaže pa se sada smjena vlasti iskoristila da se izađe u javnost s ovako poraznim podacima kako je napravljen remont.
Sesar: Mislim da ovo što je rađeno u istrazi do sada bilo je zataškavano. Ja sam bio u Vojnoj policiji i video sam da oni imaju hrpu dokumenata koji stoje, praktično. Oni su davali dokumente nadležnim službama koje ih nisu prosljeđivali dalje, tako da je to skupljano i ja mislim da ta interesna grupa koja je to zataškavala ona će biti otkrivena.
Novinarka: Da li je to bilo zbog korupcije?
Sesar: Najvjerojatnije. Ali kada se gleda da smo mi dobili ne remontirane avione onda je tu ostatak novaca bio jako velik. Po mojoj procjeni, tu je bilo 12 ukrajinaca, dnevna potrošnja tih ljudi je vrlo skromna, negdje od 30 - 40 dolara, koristili su našu kompletnu infrastrukturu, znači vodu, struju, čak i rezervne dijelove su skidali sa starih aviona, tako da je negdje oko 100 milijona kuna po mojoj procjeni praktično nestalo, a bilo je namijenjenio da se ti avioni naprave kako treba. Cvrtila je jednom prilikom, mislim i u ovoj emisiji rekao da je otišlo to u vjetar i to je točno. Di su završili ti novci? Upravo je to zadatak istrage koja se sada obavlja. A najveća katastrofa je što je naših sedam aviona koji su bili u dobrom stanju odveženo tamo, a vraćeni su kao mrtvaci praktično, u kamionima. I sada se postavlja pitanje, zašto su na našim avionima mijenjali pločice? Da li su i vraćeni uopće naši avioni ili su to neki drugi.
NOVINARKA: Jesu li to uopće hrvatski borbeni zrakoplovi? Što smo mi dobili na kraju? Kakve dijelove, kakve pločice?
General: To mora istraga utvrditi da li su to avioni koje smo mi poslali ili nismo poslali?
Novinarka: Dobro što kažu piloti?
General: Gospodin Đuro o tome ima više informacija nego imam ja, mene više zanima – iako treba utvrditi tko je zapalio požar pa gledati kako ćemo izgraditi novu kuću – mene zanimaju posljedice koje će se dogoditi ovakvim jednim postupkom. Ako je gospodin ambasador ukrajinski rekao da je ukrajina spremna otkupiti te avione, ja bi ih vratio natrag, neka vrate novce, neka Hrvatska raspiše novi Natječaj I javiti će se vjerojatno i izraelci, javiti će se ponovo i rumunji i mi u vrlo kratkom vremenu možemo imati avione koji su mlađi i koji mogu obavljati ovu zadaću koju imamo. Iako bi naravno bilo bolje da se pronađu sredstva, jer već predugo traje ta trakavica sa izborom novog borbenog aviona.
Novinarka: Da li očekujete da će biti donesena ta odluka?

Sesar:Ja sam bio član HDZ-ovog Odbora za nacionalnu sigurnpost na kojem smo mi tri godine uporno radili u izgradnji sustava domovinske sigurnosti.Ovaj sustav nadzora i zaštite zračnog prostora samo je jedna kockica u mozaiku ukupne domovinske sigurnosti i mi smo zaključili da to treba i da to je . E sad koliko će ova nova vlast prihvatiti argumente tog Odbora od onog što smo mi pripremili to ćemo vidjeti. U svakom slučaju ja vjerujem da se to može i da će to tako biti.

DA NIJE MEDIJA O REMONTU AVIONA SE NIŠTA NE BI ZNALO

Budući da je emisija U mreži prvoga koncipirana tako da se u eter s pitanjima u zadnjih nekoliko minuta javljaju i slušatelji, jedan je slušatelj postravio pitanje generalu Štimcu “Da li je ovo potrebno rastezati u javnim medijima, dovodimo u pitanje nacionalnu sigurnost zemlje “ a slušatelje je za sebe rekao da je umirovljeni bivši djelatnik vojske.
Odgovorio je g. Sesar:Da nije javnosti pitanje je što bi se desilo. Jer interesna grupa – ja tako nazivam ljude koji su se udružili da bi određeni novac podjelili. Ta interesna grupa je vrlo jaka i ona bi te avione naše uz pomoć političara opet nekih, dala u rezalište, izrezali bi ih, prekucane brojeve pretopili bi u aluminijum i ništa se ne bi desilo. A nitko ne pita šta je sa naših 140 milijuona koje smo iz naše blagajne, hrvatskih poreznih obveznika dali ukrajincima, odnosno dali krimiunalnom lobiju međunarodnog karaktera. Da nije javnosti, da nije medija, o tome se ništa ne bi znalo. Prema tome slušatelj koji misli da to ne treba “rastezat” ja mislim da treba.
Drugi je slušatelj konstatirao da je Hrvatska u Nato savezu da nas Nato štiti i da nama ti avioni ne trebaju, poprativši to impresijom da smo mi mala zemlja pa “ naš avion kada se digne sa zemlje, već je u Bosni, ili Mađarskoj ili Sloveniji” te zaključio da je ovo sve prljava politika koja ničemu ne void već samo da se pare zgrču i eventualno korupcija. “A jučer smo čuli na Dnevniku da smo među prve tri zemlje po korupciji u Europi “ dodao je slušatelj
Sesar: Što se tiče pitanja da li nama trebaju MIG-ovi-;nama trebaju migovi za er policising. Znaći ako neki uljez sa CESNOM pokuša ući u naš zračni prostor da ga zaustavimo i da mu zaprijetimo. Ne da ga rušimo. I nema boljeg I jeftinijeg aviona za te namjene od MIG-a.
General; U okviru Nato obrane mi imamo er policising, znaći to je nadzor, ovo što je gospodin Đuro govorio, ako neki od aviona koji nije najavljen uđe u naš zračni proctor. Nedavno smo imali jednog kralja koji je nenajavljeno ili neznam kojim sticajem okolnosti ušao u Hrvatski zračni prostor,gdje su ga naši MIG-ovi presreli identificirali i poslije je sve bilo kako treba. Ali to je slučaj bez kojih nema komercijalnih letova iznad Hrvatske, a tu svaki komercijalni let po kilometru se naplaćuje i naša kontrola leta lijepe novce zarađuje od svega toga. Postoji slučaj renege, slučaj kada je otmica aviona I kada se avion usmjerva na neki od objekata u Hrvatskoj. Tu NATO više nema nadležnosti. Neće nitko od NATO zemalja - niti Talijani niti Mađari – oni nemaju ovlasti srušiti taj avion ako se recimo zaleti u zagrebačku Katedralu. To je dužnost Hrvatskih oružanih snaga prema Ustavu točke 2 i 7 . I svaki onaj tko govori da smo mi pod NATO kišobranom pokazuje da ne poznaje kako sustav funkcionira.Ovo je istraga koja se možda trebala povesti mimo javnosti, ali javnost treba biti upoznata šta sve to znaći.



Novinarka: Očekujete li novi Natječaj gospodine Sesar? Što to sve sada znaći?
Sesar:Ja očekujem da se pronađu i prokažu ljudi koji su dozvolili i koji su učestvovali u ovoj kriminalnoj radnji. To očekujem. A ujedno to će otvoriti prostor da se naši avioni dovedu u red. Jer povratak para je težak, međutim eskadrila se može povratiti. Postoji tehnologija, postoje Zavodi koji se bave tim i nije problem avione ospsobiti, ali je problem kako naših 130 milijuna koji su nestali kako ih vratiti u Hrvatsku i iskoristiti za obnavljanje naše zrakoplovne eskadrile.
Novinarka: I da imamo MIG-ove 21 koji će braniti hrvatsko nebo.

27.03.2016. u 16:43 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 26.03.2016.

SLASTICA SE POVLAČI S TRŽIŠTA


POJEDINA PAKIRANJA SADRŽE ONEČIŠČUJUĆI ELEMENAT



Image and video hosting by TinyPic

26.03.2016. u 18:13 • 0 KomentaraPrint#^

OSAM MLJEKARA IZ BiH IMA DOZVOLU IZVOZA MLIJEKA U ZEMLJE EU


POLJOPRIVREDA BiH FOKUSIRA SE PREMA IZVOZU U EU

„Euro Food“ Sarajevo „Eko-sir Puđa“ iz Livna, „Poljorad“ Travnik i „Mliječna industrija 99 Gradačac „ su mljekare koje su 25.3. 2016. dobile dopuštenje za izvoz mlijeka u EU.Mljekare koje od ranije izvoze u zemlje EU su „Meggle“ Bihać, „Mljekara Livno“ „Milkos“ iz Sarajeva i Mljekoprodukt iz Kozarske Dubice. To je informacija koju je na konferenciji za novinare u Sarajavu u petak poslije podne rekao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović
Naime inspekcijska misija Direkcije za zdravlje i hranu, revizije i analize Europske komisije boravila je u BiH od 14. - 25.3. 2016. Inspektori su obišli i kontrolirali mljekare kojima je odobren izvoz mlijeka u EU te farme koje snabdijevaju mljekare sirovim mlijekom. Prema Šarovićevim riječima inspekcija je konstatirala značajan napredak na farmama u odnosu na 2014. godinu.
Napredak je posebno ostvaren u kvaliteti sirovog mlijeka, te na nivou kontrole veterinarskih inspektora što je, smatra Šarović, rezultat zajedničkog rada institucija na svim nivoima vlasti. Šarović je uvjeren da će pored ovih osam mljekara koje imaju dozvolu izvoza u EU, vjerojatno za mjesec-dva biti najmanje još jedna mljekara koja će dobiti tu dozvolu. U narednim tjednima će Kancelarija za veterinarstvo BiH raditi na ispunjenju uvjeta za izvoz mesa peradi, odnosno bijelog mesa i konzumnih jaja za izvoz u Europsku uniju.

26.03.2016. u 08:13 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.03.2016.

SVJETSKI METEOROLOŠKI DAN


TOPLIJE, SUŠNIJE, KIŠOVITIJE

Svjetski meteorološki dan 23. 3 i Svjetski dan voda 2016. obilježeni su pod sloganom "U budućnosti: toplije, sušnije, kišovitije" Svečanost obilježavanja održana je u u Kongresnom centru tvrtke Kraš u Zagrebu.U svom govoru Ivan Čačić ravnatelj Državnog Hrvatskog Meteorološkog Zavoda (DHMZ) i predsjednik WMO RA VI (Europa) Svjetska meteorološka organizacija (WMO) istakao je kako nacionalne meteorološke i hidrološke službe imaju značajnu ulogu u upozoravanju na klimatske promjene. „Živimo na dnu oceana koji se zove atmosfera“ rekao je slikovito ravnatelj Čačić, te dalje rekao da budućnost donosi više toplijih dana, više suše i kišovitijeg vremena. Klimatske promjene utječu na prirodu i čovjeka. Emisije stakleničkih plinova nastavljaju se povećavati, a temperature nižeg sloja atmosfere i oceana rastu.
Zemlja je već 1 °C toplija nego početkom 20. stoljeća pa je svjetska zajednica jednoglasno prepoznala potrebu za značajnom i zajedničkom akcijom.
Vlade su 2015. godine na Konferenciji o klimatskim promjenama prihvatile Pariški sporazum sa zadatkom da zadrže porast globalne prosječne temperature ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje kao i u naporima da se temperatura zadrži na razini ne višoj od 1,5 °C. Donositeljima odluka treba pružiti smjernice za izgradnju učinkovitih politika i strategija za upravljanje zemljištima. Također je nužno omogućiti što jednostavniji pristup znanstvenom znanju kao i informirati o najboljoj prakse u suočavanju sa sušom. Klimatske promjene povećavaju rizik od ekstremnih oborina i poplava. Zahvaljujući prognozama utjecaja od meteoroloških opasnosti moguće je zaštititi živote i dobra. Pristup upravljanja rizicima najbolji je način da hitne službe pravodobno dobiju informacije na temelju kojih mogu djelovati. Prema riječima mr. Ivana Čačića uspjeh realizacije Pariškog sporazuma definiranog na Konferenciji o klimatskim promjenama u prosincu 2015 u Parizu, uvelike ovisi o informacijama koje u javnost emitiraju nacionalne meteorološke i hidrološke službe koje su temeljna podrška ostvarivanja učinkovite prilagodbe na klimatske promjene i ublažavanje njihovih posljedica.

Na obilježavanju Svjetskog meteorološkog dana 23.3. izlagali su i Zoran Pasarić, pročelnik Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu Alen Sajko, predsjednik Hrvatskog meteorološkog društva Tanja Lisko, voditeljica Odjela za praćenje klime i klimatske podloge gdje je prikazala rezulatate praćenja klime na globalnoj razini i u Hrvatskoj temperatura, oborina, suša sosvrtom na 2015. godinu. Ksenija Cindrić Kalin, voditeljica Odjela za istraživanje klime i biometeorologiju Prikazala je u svojoj prezentaciji proračune prognoza klimatskih promjena u Hrvatskoj. Dijana Oskoruš, voditeljica Službe za hidrološke studije, analize i prognoze u prezentaciji je govorila o poslovima i potrebama pri održavanju vodnih resursa, a Dan voda obilježen je pod motom „Voda i poslovi“
Hrvatsko meteorološko društvo dodijelilo je priznanje za uspješan dugogodišnji rad meteorologu Milanu Sijerkoviću koji je javnosti poznat po tome što uz vremensku prognozu izgovara i opisnu pučku izreku za taj dan ili godišnje doba. Primajući priznanje za životno djelo Milan Sijerković je rekao „ Priznanje sam i zaslužio“. Karmen Babić mlada meteorologinja je rekla pak da priznanje za dosadašnji rad možda još i nije zaslužila, ali da će ga kroz 40 godina zaslužiti.
mzz
TOPLIJE. SUŠNIJE .KIŠOVITIJE

Klima se mijenja i nastavit će se mijenjati onoliko koliko će se u atmosferi akumulirati topline zbog stakleničkih plinova čije su emisije rezultat ljudskih aktivnosti. Svako od proteklih nekoliko desetljeća bilo je znatno toplije od onog prethodnog. Razdoblje od 2011. do 2015. bilo je najtoplije zabilježeno, a 2015. godina – uz dodatni utjecaj snažnog El Nińa – bila je najtoplija od kada su, krajem 19. stoljeća, započela službena mjerenja. U 2015. godini toplinski valovi pogodili su mnoge dijelove svijeta, suše su nastavile svoj višegodišnji razorni utjecaj, ali ekstremne količine oborine sve su učestalije.
U 2015. godini staklenički plinovi u atmosferi dosegli su novi rekord. Tijekom proljeća na sjevernoj hemisferi ugljikov dioksid prešao je simboličku granicu od 400 ppm (u usporedbi sa 280 ppm u predindustrijskom razdoblju), a očekuje se da će njegova globalna prosječna koncentracija prijeći ovaj prag tijekom čitave 2016. godine.

Image and video hosting by TinyPic


Toplije .Toplinski valovi pogodili su mnoge dijelove svijeta a zabilježeni su i brojni lokalni toplinski rekordi. U Španjolskoj je zabilježen novi temperaturni rekord od 46,2 °C u Valenciji i na Lanzarotu u svibnju, što je bilo 6 °C više od prethodnog rekorda za taj mjesec. U Egiptu, u Luxoru, maksimalne temperature dosegnule su 47,6 °C u srpnju. U Vredendalu u Južnoj Africi je u listopadu zabilježena temperatura od 48,4 °C.

Sušnije. Suše su nastavile svoj višegodišnji razorni utjecaj u sjeveroistočnom Brazilu i zapadnom dijelu Sjeverne Amerike što je dovelo i do rekordne sezone požara na Aljasci. Centralna Amerika, Karibi i južna Afrika također su patili od suše (pogoršane utjecajem El Nińa). Monsunske kiše u južnoj Aziji bile su ispod dugoročnog prosjeka u Indiji, dok su suše u Indoneziji pridonijele pojavi snažnih požara koji su ugrozili i susjedne zemlje.

Kišovitije. Ekstremne oborine sve su učestalije kao odgovor na porast količine vlage u zagrijanoj atmosferi. Malavi je doživio strašne poplave u siječnju, a svibanj je bio najkišniji mjesec ikad od kada su započela službena mjerenja u kontinentalnom SAD-u. U porastu su meteorološke prilike u kojima je ukupna količina oborine u 24 sata premašila onu srednju mjesečnu. Za ljetnih monsuna jedna je postaja u Pakistanu zabilježila u 24 sata 540 mm oborine, pri čemu je uobičajeni godišnji prosjek za Pakistan 336 mm. U indijskom gradu Chennaiu zabilježeno je 500 mm oborine u 24 sata u razdoblju s 1. na 2. prosinca – potop još neviđen u pisanoj povijesti, a u Ujedinjenoj Kraljevini rekordna količina oborine u 24 sata 341,4 mm zabilježena je 5. prosinca u Cumbriji.

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD član je Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze

Hrvatska se 5.1. 2016. službeno pridružila Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čime se broj država članica sada popeo na 22. Hrvatska je 1995. godine postala pridružena članica ECMWF-a, a sporazum za ostvarenje punopravnog članstva potpisan je 2011. godine. Dana 25. rujna 2015. godine Hrvatski sabor je potvrdio Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i ECMWF-a.
ECMWF je međuvladina organizacija podržavana od 34 europske države, od kojih su neke punopravne članice, a neke pridružene. ECMWF izdaje globalne srednjoročne prognoze do 15 dana unaprijed, te mjesečne i sezonske prognoze. ECMWF računalni sustav smješten je u Readingu, Velika Britanija i jedan je od najvećih na svijetu namijenjenih meteorologiji te sadrži najveću svjetsku arhivu podataka numeričkih vremenskih prognoza. Nacionalne meteorološke službe članica ECMWF-a koriste njegove prognoze za svoje proizvode i usluge, posebno za izdavanje ranih upozorenja na potencijalno opasne vremenske uvjete.
Kao država članica, Hrvatska stječe pravo na korištenje ECMWF-ovih super-računala i arhive podataka numeričkih vremenskih prognoza u vlastite svrhe, potpuni pristup ECMWF-ovim produktima i uslugama te pravo glasa u Vijeću Centra. Gospodin Ivan Čačić, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i stalni predstavnik Hrvatske u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) iznimno je zadovoljan što je Hrvatska ostvarila ovo značajno a sada i punopravno članstvo u ECMWF-u. Naglasio je da se prihvaćanjem članstva u ECMWF-u Hrvatska obvezala i na podršku misiji i rezultatima ECMWF-a nadodavši kako je DHMZ sa zadovoljstvom prihvatio priliku da nastavi predstavljati Hrvatsku u ECMWF-u kao što je činio od 1995. godine. Novoizabrana ravnateljica ECMWF-a dr. Florence Rabier Dr. sc. Rabier je međunarodno priznata stručnjakinja za numeričku prognozu vremena, zaslužna za provedbu glavnih operativnih promjena numeričkih modela i ECMWF-a i Meteo France-a. Posebno je poznata po ključnoj ulozi kod uvođenja nove metode asimilacije podataka, tzv. 4D-Var, tijekom 1997. godine.


SVJETSKI DAN VODA

Svjetski dan voda obilježava se 22.3. od 1992.godine kada je na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (UNCED) u Rio de Janeiru pokrenuta inicijativa temeljem koje je Generalna skupština UN-a usvojila deklaraciju o vodama te je od 22. 3. 1993. po prvi puta obilježen Svjetski dan voda.
Bez vode nema života i zato je ona vrlo draagocjen resurs. Svjetske zdravstvene organizacije 663 milijuna ljudi, 1 od 10 njih nemaju pristup pitkoj vodi, a 1/3 stanovništva nema pristup dobrim sanitarnim uvjetima čime su uvelike izloženi riziku od zaraznih bolesti i prerane smrti. Od 1,6 milijuna ljudi koje svake godine umru od dijareje (i kolere), njih 90 % su djeca ispod 5 godina što argumentirano izražava važnost vode za život i zdravlje.
UN ističe kako je pristup pitkoj vodi i pristup adekvatnoj sanitarnoj infrastrukturi ključan za ljudsko zdravlje, a osim što štedi vrijeme i novac donosi i nematerijalne koristi kao što su očuvanje dostojanstva, dobrobiti, privatnosti i sigurnosti ljudi. U srpnju 2010. Generalna skupština UN-a je tako prepoznala pristup čistoj vodi i odvodnji kao temeljno ljudsko pravo te je potvrdila da ono predstavlja osnovu za ostvarivanje svih ostalih ljudskih prava.
Kao i svake godine, UN-Water, entitet koji koordinira UN-ov rad na vodi i odvodnji određuje temu za Svjetski dan Voda koja odgovara trenutnim ili budućim izazovima. Ovogodišnja tema naziva Voda i poslovi (engl. Water and Jobs) fokusirana je na to kako kvaliteta i količina vodnih resursa može promijeniti živote radnika i transformirati ekonomiju i društvo. Prema podacima UN-a skoro pola radno sposobnih građana u svijetu radi u sektoru koji je povezan s vodom, koji ovisi o vodi ili osigurava njezinu sigurnu opskrbu.Čovjek bez vode može izdržati do sedam dana, dok bez hrane ipak može tri puta dulje.
Izvor www.meteo.hr

160 GODINA METEOROLOŠKIH MOTRENJA I NJIHOVA PRIMJENA U HRVATSKOJ, naziv je publikacije koju je 2014. izdao Hrvatski Hidrometeorolški Zavod . Iz te publikacije su skenirane informacije u izrazu grafika koje objavljujem:

Image and video hosting by TinyPic



Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Citat iz publikacije 160 GODINA METEOROLOŠKIH MOTRENJA I NJIHOVA PRIMJENA U HRVATSKOJ: „Primjerice 1996. u operativnu primjenu ulazi hrvatski dijagnostički model HRID (Righ Resolution Isentropic Diagnosis) namijenjen post procesnoj obradi pseudotempova srednjoeuropske verzije mezoskalnog prognostičkog modela ALADIN /LACE i izradi objektivne lokalne prognoze. Nakon što je iste godine bio implementiran i u francuskoj službi Meteo-France HRID Sse operativno koristio u više zemalja sudionica projwkta ALADIN. Na slici 3.17 prikazan je jedan od proizvoda modela HRID koji se temelji na objektivnoj analizi vertikalnih vremenskih presjeka atmosfere i proračunu lokalnih vremenskih promjena niza elementarnih i izvedenih termodinamičkih parametara te parametara stabilnosti pomoću kojih se prikazala prognoza olujne ciklonalne bure na području Zadra“ završen citat.

Image and video hosting by TinyPic

24.03.2016. u 06:57 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 22.03.2016.

DA LI JE MOGUĆE PROVODITI INTERREG PROGRAM SA SLOVENIJOM?


MINISTAR POLJOPRIVREDE RH OD SLOVENSKOG KOLEGE
MORA ZATRAŽITI UKLANJANJE ŽILET ŽICE !



Da li je moguća provedba Interreg programa Republici Hrvatskoj sa Republikom Slovenijom budući da je Vlada Slovenije još prošle godine u studenom odlučila separirati se od Hrvatske žilet žicom, a sve u strahu od ulaska migranata s Bliskog Istoka?

Pitanje je realno postaviti jer 11.ožujka 2016. završen prvi krug prijave projektnih prijedloga čija je prijava započela 18. siječnja 2016.godine.
Program koji kreira Europska unija i Europski fond za regionalni razvoj ima - u novonastaloj situaciji sa žilet žicom - uistinu specifične ciljeve koji nisu ostvarivi. Detalji su navedeni u skeniranoj infotrmaciji.
Naime premijer Republike Slovenije Cerar izjavio je 21.3. da će žilet žica biti uklonjena, ali ne za dva tjedna i ne potpuno!
Za pretpostaviti je da će na područjima gdje nema prirodnih prepreka prijelazu granice premijer Cerar i dalje inzistirati na ne uklanjanju žilet žice koja će u vrijeme vegetacije kada još djelomično zaraste i u travu biti još veća pogibeljna opasnost ne samo za divlje životinje, što se događalo zimi a može se očekivati i dalje, već i za domaće životinje,perad,pse itd, posebno na pograničnim područjima ruralnog neposrednog prijelaza. Kako bi se izbjegle štete hrvatskim stanovnicima od žilet žice u selima uz granicu ministar poljoprivrede dr. Romić trebao bi što prije na ministarskoj razini od Slovenije zatražiti uklanjanje po život opasne žice s naglaskom na ruralna područja koja su na granici sa Republikom Slovenijom.




Image and video hosting by TinyPic


WEB STRANICA Interreg Slovenija- Hrvaška : http://84.39.218.255/si2/

Evo kratkog sadržaja informacija sa navedene web stranice:

http://84.39.218.255/si2/2016/03/14/91-projektnih-vlog-oddanih-v-prvem-roku-za-predlozitev-projektov/

91 projektnih vlog oddanih v prvem roku za predložitev projektov

14. 3. 2016/in novice, novice 2014 - 2020 /by admin

V petek, 11. marca 2016, se je zaključil prvi rok za oddajo projektnih vlog v okviru Javnega razpisa za predložitev projektov Programa sodelovanja Interreg V-A Slovenija-Hrvaška v obdobju 2014-2020.

Do navedenega roka je bilo oddanih 91 projektnih vlog.

Naslednji rok za oddajo projektnih vlog se predvideva v drugi polovici leta 2016. Datum drugega roka za predložitev projektov bo objavljen na spletni strani programa vsaj dva meseca pred zaključkom roka.

22.03.2016. u 04:52 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 21.03.2016.

TRADICIJA ČEŠKE MANJINE U HRVATSKOJ DUGA 142 GODINE


ČUVAJU KULTURU I OBIČAJE ČEHA

Češka beseda Zagreb održala je 20. ožujka 2016.u dvorani svog Češkog narodnog doma u Šubićevoj 20 u Zagrebu redovnu godišnju skupštinu . Češku besedu osnovao je Jozef Vaclav Frič 14.10. 1874. god ine kao kulturno i prosvjetno društvo Čeha u Zagrebu i tako ta udruga ima danas tradiciju dugu 142 godine. Češka beseda Zagreb okuplja pripadnike češke manjine odnosno građane češkog podrijetla kao i ostale građane koji prihvaćaju Statut Češke besede Zagreb. Društvo djeluje na kulturnom, prosvjetnom, humanom, zabavnom i gospodarskom području, njeguje češki jezik, pismo i običaje češke manjine u Republici Hrvatskoj te promiče prijateljsku suradnju između građana Republike Hrvatske i matične zemlje i taj rad je javan.
Gost Besede i aktualne predsjednice Alenke Štokić u svečanom dijelu Skupštine bio je gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić .U kratkom obraćanju članovima Društva gradonačelnik Bandić je zahvalio na uspješnoj suradnji s društvom vrlo duge tradicije u Hrvatskoj te rekao da su najvažniji ljudi, jer ljudi su ti koji čine multikulturalnost.“ A multikulturalnost“, rekao je, „nije mrtvo slovo na papiru“. “ Vjerujmo u svoje snage, zasučimo rukave, učinimo ovu zemlju još bogatijom „ rekao je gradonačelnik Grada Zagreba članovima češke nacionalne manjine na Skupštini 20. ožujka.

Image and video hosting by TinyPic

Gradonačelnik Milan Bandić ima riječ na redovnoj godišnjoj skupštini Češke Besede.

Image and video hosting by TinyPic



Image and video hosting by TinyPic

Mješoviti pjevački zbor Bohemija osnovan je 4.10. 2001. godine izveo je nekoliko čeških pjesama . Za klavirom je muzička voditeljica zbora Marta Bergovec.
Češka beseda imam više folklornih skupina čiji su članovi razlićitog uzrasta. Svečani dio godišnje skupštine umjetnički su uveličale folklorne skupine Zahrebske sluničko i Jeteliček.


Image and video hosting by TinyPic
Sastav LIPA u izvedbi zabavnih melodija.
Fotke M.Zouhar Zec

21.03.2016. u 15:50 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 18.03.2016.

SVJETLANA KASUNIĆ NOVA JE PREDSJEDNICA MREŽE ZA RURALNI RAZVOJ


ZALAGANJE ZA ODRŽIVI RAZVOJ HRVATSKE

Image and video hosting by TinyPic

Karta hrvatskih LAG-ova. Aktivnosti lagova i mreže ruralnog razvoja su u zavisnom odnosu.

Svjetlana Kasunić nova je predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR), a izabrana je na Izbornoj skupštini koja je održana 7.3. 2016. u Popovači. Ona je zamijenila Višnju Jelić Muck.
Svjetlana Kasunić je voditeljica Lokalne akcijske grupe Gorski kotar koja je nastala 2009. kao ostvarenje projekta " Održiva budućnost ruralnih područja Hrvatske" u kojemu je HMRR bio partner.
Hrvatska mreža za ruralni razvoj je mreža udruga koja se zalaže za održiv razvoj ruralnih područja Hrvatske. Članovi umrežavanjem, partnerstvom i prijenosom znanja pridonose poboljšavanju uvjeta za cjelovit razvoj i kvalitetan život u ruralnim područjima. Načela djelovanja HMRR-a zasnivaju se na uvažavanju propisa o ruralnom razvoju i dobroj praksi. Mreža ima 41 člana. Članovi i članice mreže zalažu se za ravnomjerno razvijenu RH


Područja aktivnosti HMRR-a su:
1. zagovaranje interesa iz ruralnih zajednica u kreiranju i provedbi javnih politika,
2. umrežavanje i informiranje svih koji rade na ruralnom razvoju,
3. edukacija, razmjena znanja i prijenos iskustava te
4. organizacijski razvoj.


Važan događaj HMRR-a, je organizacija prvog Hrvatskog ruralnog parlamenta u travnju 2015. Parlament se organizira svake dvije godine. U organizaciji su izravno sudjelovali članovi Slap i LAG Baranja te Grad Beli Manastir uz ured HMRR-a, upravni i organizacijski odbor. I drugi su članovi svojim aktivnostima i sudjelovanjem pridonijeli radu u kome je sudjelovalo 220 sudionika To je potvrdilo potrebu i interes lokalnih zajednica i javnosti za ovakvim okupljanjima.
Ruralni parlament povećao je razumijevanje za HMRR-a i dao zamah obnovi ranije suradnje i novim suradnjama s Udrugom gradova, Udrugom općina, CEDRAom,LEADER mrežom Hrvatske, Zadrugom za Etično financiranje, GTF-Inicijativa za održivi rast, Udrugom mladih poljoprivrednika, Udrugom OPG-a Hrvatske "Život", Zajednicom županija i drugima. Nastavljena je dobra suradnja s Geografskim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu uključujući suradnju na projektu CRORURIS kojeg vodi docent Aleksandar Lukić.


18.03.2016. u 18:32 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 17.03.2016.

ZAŠTO SE LIHVA U HRVATSKOJ KROZ VISOKE KAZNE NE UČINI NEISPLATIVOM?



TELEFONSKI ZAJAM

Image and video hosting by TinyPic

Ovako sofisticirano složene nelegalne, protuzakonite ponude za pozajmicu novca, u ruke su došle vjerojatno mnogima koji razmišljaju o pozajmici novca, jer im je novac potreban . Posljednjih nekoliko dana primjetila sam da je upravo ovaj letak u više kvartova u gradu Zagrebu prisutan; razbacan pred ulazima u zgrade, pred ulazima u neke trgovine, u tramvaju, čak i u parku.
Opasnost ovog letka je u tome što ništa ne objašnjava komintentu koji će pozajmiti novac, ne govori o visini kamate već samo piše “ dvije minute za prijavu, a 15 minuta za isplatu” . A ta kobna prijava je vjerojatno broj OJB-a , preko kojeg lihvar kasnije zajam naplačuje uz visoke kamate i teške uvjete.
Ovakav način pozajmice upučuje na činjenicu da iza navedenog telefonskog broja stoji mreža ljudi kojima je dostupan veliki broj podataka o građanima.

POSTOJI LI VEZA IZMEĐU MINIMALNE PLAĆE I PONUDE KREDITA
KOJI POSTAJU LIHVARSKI
?


Hrvatska Vlada minimalnu plaću već nekoliko godina drži u rasponu od 3 000 - 3 120 kuna. Tu plaću u Hrvatskoj prima najmanje 50 000 zaposlenih, a ta plaća ruši svako ljudsko dostojanstvo obitelji koja od te plače živi jer nizašto nije dostatna . Ali ta ista Vlada ništa ne čini da suzbije lihvu i lihvarske kredite koji su se u proteklih 25 godina u Hrvatskoj više puta pojavljivali u raznim oblicima sa istim ciljem da na svaki način građanima otuđe što više njihova novca. Lihvarski krediti bili su i krediti u švicarskim francima kojim su banke pod okriljem hrvatskih bankarskih zakona otvoreno pljačkale građane, a što je bivši ministar finacija Boris Lalovac svojim odlućnim stavom, argumentima i upornošću ipak uspio zaustaviti. Često se oglas o posudbi novca može vidjeti na izlogu napuštene trgovine, uz pločnik. Pred pokretnim stepenicama Importane centra na Tomislavovu trgu često stoje mlade osobe koje dijele letke za pozajmicu novca prolaznicima. Razlika između tih letaka i ovog je u tome što tamo piše visina kamate uz koju se novac posuđuje.
Oštećenici Reifeizen štednih i drugih zadruga traže da se ponište svi štetni ugovori dok se čeka odluka o njima. Predstavnici svih austrijskih zadruge i njihovi opunomoćenici nude dužnicima nove kreditne uvjete. Vlada RH tri godine ne poduzima ništa, a građane otoka Raba, gdje je štedno kreditnIh zadruge najviše izrabljuju građane koji strepe od ovrha i deložacija. Zato traže poništenje svih štetnih ugovora. Sudovi su se ograđivali jer su tumačili kako su ugovori sklopljeni sa stranim bankama.
Da li je to slučajna ili namjerno stvorena lihva? Da li je Hrvatska u tom kontekstu pravna država?


Margareta Zouhar Zec

17.03.2016. u 01:59 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 16.03.2016.

TOMU MEDVEDA PREMIJER IMENOVAO MINISTROM BRANITELJA

BRANITELJI 514 DANA U ŠATORU

Premijer RH Tihomir Orešković 15. ožujka 2015. donio je odluku kojom je za ministra branitelja imenovao Tomu Medveda, po činu generala, koji je u mirovini, a član je političke stranke HDZ-a. U Domovinskom ratu Medved je bio u sastavu brigade Tigrova i prošao je hijerarhijski put od zapovjednika voda 1. gardijske brigade Tigrovi 1991. do načelnika Uprave za personalne poslove GS OSRH 2008. Godine 2009., ulaskom RH u NATO, promaknut je u čin brigadnog generala, a 2011. umirovljen je na vlastiti zahtjev. Predsjednik je Udruge veterana Tigrova te član HDZ-ovog Odbora za branitelje. Rođen je 1968. godine u Slunju
Tomo Medved je završio poslovnu ekonomiju i financije te govori engleski jezik.
Od vojne izobrazbe ima završenu Zapovjedno-stožernu školu „Blago Zadro“ i ratnu školu OS RH „Ban Josip Jelačić“. Branitelji posebno oni u šatoru u Savskoj 66 Tomu Medveda dobro poznaju jer je mnogo puta u 514 dana bio u šatoru i zna za sve braniteljske probleme .
Imenovanje Tomu Medveda za ministra branitelja glasovanjem moraju potvrditi i zastupnici u Hrvatskom Saboru te će nakon toga on stupiti na dužnost ministra branitelja.


Image and video hosting by TinyPic

Glavna informacija na ovoj fotki je broj 514 . Broj označava koji je broj dana koje branitelji provode u šatoru. Dakle 15. ožujka 2016 braniteljima je 514 dan koji borave u šatoru u Savska 66.
Da podsjetim; prosvjed branitelja započeo je 20.10.2014. godine zbog nezadovoljstva braniteljske populacije vođenjem ministarstva branitelja tadašnjeg ministra Matića što je rezultiralo smanjenjem braniteljskih prava, disperzijom tih prava u više ministarstava, skidanjem invaliditeta za 20-40%, te ukidanjem dijela mirovina i opskrbnine na koju su branitelji imali pravo. Tražili su i izradu novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Branitelji su zbog svega intenzivno tražili smjenu ministra Matića, njegove zamjenice Vesne Nađ, te pomoćnika Bojana Glavaševića. No tadašnji premijer RH Milanović ignorirao je argumente i zahtijeve hrvatskih branitelja. Zbog neispunjenja zahtijeva koje traže branitelji, među kojima su i 100% ratni invalidi Domovinskoga rata ostali su u šatoru u Savskoj 66 do danas.

Image and video hosting by TinyPic

Dan nakon imenovanja Tome Medveda za ministra branitelja u šatoru je obično kao da se ništa značajno dan prije dogodila. Iskustvo s prethodnim izborom ministra Crnoje koji je bio imenovan pa opozvan iskustvo je koje upućuje na oprez. Kada će napustiti šator – o tome branitelji, kažu, još ne razmišljaju.

Image and video hosting by TinyPic

Na platnenom zidu šatora i na polici ispred tog dijela platnenog zida su obilježja koja za branitelje imaju značenja i poruke.Tu je popis 100 % ratnih invalida preminulih od 2002. do 2014. godine. Slika na kojoj dominira veliki crni križ i Zagrebačka katedrala je milenijska fotografija autora Strikomana na kojoj crni križ čine živi branitelji. Tu su kipići Majke Božije – crni kipić je Majka Božja Bistrička s djetetom Isusom, zatim Gospa Lurdska, te Gospa Međugorska, nekoliko krunica – jer s krunicama oko vrata mnogi su branitelji bili u Domovinskom ratu, slika kolegice Nevenke iz Dubrovnika koja je umrla u krugu šatora nekoliko dana nakon početka braniteljskog prosvjeda u Savskoj 66. Fotke:M.Zouhar Zec

Margareta Zouhar Zec

16.03.2016. u 17:56 • 0 KomentaraPrint#^

SMANJUJE SE POVRŠINA LEDA NA ARKTIKU


NA DAN PLANETE ZEMLJE RATIFIKACIJA GLOBALNOG KLIMATKOG SPORAZUMA


Prema informacijama iz WWF nezavisne organizacije za zaštitu prirode nakon neobično tople zime na Arktiku, arktički ledeni pokrivač smanjio se na rekordno nisku razinu. Dana 2. ožujka arktički led dosegao je novi apsolutni minimum pokrivajući tek 14,478 milijuna km2. Ako se količina leda ove godine više ne poveća, to će biti najmanja količina arktičkog leda ikad zabilježena u povijesti.
Maksimalno niska razina leda ima velik utjecaj na arktički biljni i životinjski svijet. Nove majke polarnih medvjeda, koje su dobile mladunčad tijekom ove zime, izlaze iz brloga i nakon dugog posta potreban im je brz pristup ledu kako bi se nahranile i vratile snagu.
„Ova godine je najekstremnija godina koju sam ikada vidio“, rekao je Jon Aars, istraživač polarnih medvjeda s norveškog Polarnog instituta, čiji terenski rad na norveškom arhipelagu Svalbard djelomično financira WWF. „Situacija je vrlo loša u istočnim dijelovima arhipelaga, gdje smo tradicionalno imali najviše brloga. To znači da je medvjedima vrlo teško doći do tih područja“, rekao je Aars, koji također očekuje da će se niska razina leda odraziti i na tuljane, glavni plijen polarnih medvjeda, koji trebaju led kako bi okotili svoje mlade.
„Ovu godinu bilježimo kontinuirani nestank arktičkog leda, s velikim posljedicama za biljni i životinjski svijet te vremenske prilike u sjevernoj hemisferi“, rekla je Samantha Smith, voditeljica WWF-ove inicijative za globalnu klimu i energiju. „Ako nam je bio potreban podsjetnik, dobili smo ga: Vlade država, tvrtke i gradovi moraju odmah početi djelovati na ispunjenju svojih klimatskih obveza usvojenih na pregovorima UN-a u prosincu“. U prosincu 2015. Vlade država su na sastanku u Parizu usvojile sporazum koji postavlja temelje za dugoročne dobrovoljne napore u borbi protiv klimatskih promjena. Pariški sporazum obuhvaća dugoročni cilj ograničavanja porasta temperature daleko ispod 2 °C i referencu na cilj od 1.5 °C. Time su Vlade poslale snažan signal s obvezom da slijede znanost.Pariški sporazum je prvi sporazum koji spaja sve narode u zajedničkom cilju borbe protiv klimatskih promjena na temelju svojih povijesnih, sadašnjih i budućih odgovornosti.
„Kako pokazuju najnovija znanstvena saznanja o Arktiku, ne postoji alternativa za provedbu klimatskih obveza. Moramo zaustaviti konstantno uništavanje osjetljivih ekosustava našeg planeta i početi graditi novu i obnovljivu budućnost“, rekla je Smith.
Prošli tjedan, Kanada i Sjedinjene Američke Države složili su se oko provedbe nekoliko inicijativa za Arktik, naglašavajući potrebu poduzimanja akcija za ublažavanje klimatskih promjena i na očuvanje Arktika kako bi se smanjio utjecaj promjena kojima svjedočimo.
U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku sastati će se 22. travnja predstavnici država, kako bi stavile prve potpise na novi globalni klimatski sporazum. Toga dana obilježava se Dan planete Zemlje.



16.03.2016. u 01:17 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 15.03.2016.

SCHNEEKOPPE HLADNO PREŠANO LANENO ULJE CLASSIC POVUČENO IZ PRODAJE



PROIZVOD SADRŽI POLICIKLIČKE AROMATSKE UGLJIKOVODIKE

Ministarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o povlačenju iz prodaje proizvoda SCHNEEKOPPE LANENO ULJE CLASSIC, 250 ml,
s rokovima upotrebe 12.05.2016. i 06.08.2016.
Utvrđeno je da proizvod nije siguran za prehranu ljudi budući da sadrži policikličke aromatske ugljikovodike (PAH4) u koncentracijama koje prelaze najveću dopuštenu količinu propisanu Uredbom Europske komisije 1881/2006.

Putem EU RASFF sustava zaprimljena je obavijest o nalazu policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH4 – kombinacija benzo(a)pirena, benzo(a)antracena, benzo(a)fluorantena i crisena) u hladno prešanom lanenom ulju SCHNEEKOPPE LANENO ULJE CLASSIC, 250 ml, proizvođača R & S Pflanzenöle GmbH, na njemačkom tržištu. Dio predmetnog proizvoda isporučen je i na tržište Republike Hrvatske. Prema obavijesti zaprimljenoj od Uprave za unaprjeđenje zdravlja Ministarstva zdravlja, distributer predmetnih proizvoda, tvrtka Müller trgovina Hrvatska d.o.o., dobrovoljno je pokrenula povlačenje proizvoda iz prodaje.

Podaci o proizvodu su slijedeći:
Proizvođač: R & S Pflanzenöle GmbH
Distributer: Müller trgovina Hrvatska d.o.o.
Pakiranje: 250 ml
Rokovi uporabe: 12.05.2016. i 06.08.2016.
Zemlja podrijetla: Njemačka

Više informacija potrošači mogu pronaći na web stranici distributera:

http://www.mueller.hr/fileadmin/mount/cr/pdf/2016/schneekoppe_povlacenje.jpg






15.03.2016. u 23:47 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 14.03.2016.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2015. GODINE



NEOBRAĐENO JE 750.000 HEKTARA

Zemljište je resurs bez kog poljoprivredna proizvodnja ne može egzistirati, a u Hrvatskoj poljoprivredno zemljište nije raspodjeljeno poljoprivrednim proizvođačima prems njihovim potebama. To je već jedan važan pokazatelj da u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda može biti poteškoća. Nesrazmjer u potrebi za zemljištem je najaktualniji u djelatnosti govedarstva koja implicira ishranu stoke.

Prema podacima o zemljištu iz sustava ARKOD za 2015. godinu stanje je slijedeće: U sustav je upisano 1.128. 549 hektara poljoprivrednog zemljišta. U privatnom vlasništvu je 797.954 hektara.
Oranice čini 848.899 hektara. Livade su na 91.000 hektara. Pašnjaci su na 83.000 hektara.
Vinogradi su na 20.000 hektara. Maslinisu su na 17.000 hektara. Voćnjaci su na 29.000 hektara.

No Hrvatska ima 2,7 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Neobrađeno je 750.000 hektara. Državnog zemljišta je 738.125 hektara. Od toga u zakupu na 50 godina je 117.000 hektara. Prodano, dok nije uvedena zabrana prodaje, 62.000 hektara zemljišta. U komasaciji je 88 .000 hektara. Slobodno je 350.000 hektara – u Lici je gotovo 100.000 hektara. Neobrađeno je 300.000 hektara privatnog zemljišta.
Registrirano je 176. 092 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

14.03.2016. u 04:25 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 13.03.2016.

SOLARNA KLUPA BEŽIČNO PUNI MOBILNE UREĐAJE


KLUPA IVANA MRVOŠA NA PROMOCIJI ISPRED EUROPSKOG PARLAMENTA


Mladi hrvatski izumitelj iz Solina Ivan Mrvoš je na poziv hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule ispred Europskog parlamenta u Strasbourgu 9. 3. 2016. predstavio svoj novi model solarne klupe "Steora". Za razliku od prvobitnog modela koji je napravio 2015. u srpnju, ovaj model uz žično omogućuje i bežično punjenje mobilnih uređaja i wi-fi spot - dovoljno je samo položiti mobitel na klupu i punjenje počinje.
"Nova klupa ima vodeni sustav hlađenja, idealno pročišćavanje zraka i svaka klupa dolazi s internet modulom. Radimo trenutno na prednarudžbama po Hrvatskoj i na državama u okruženju, zbog čega sam sretan što sam dobio ovu priliku predstaviti klupu i u Europi", rekao je Mrvoš prilikom predstavljanja klupe.
"Pozvao sam ovog kreativnog mladog čovjeka ovdje jer je Europski parlament mjesto na koje se dolazi lobirati i u kojem mnogi zagovaraju neke svoje posebne interese; mislim da ne može poželjeti bolju pozornicu za predstavljanje od Europskog parlamenta", rekao je Tonino Picula. Rekao je da je Europska unija uređeno tržište s 510 milijuna građana, a prezentacija u europskim institucijama od kojih je najvažnija Europski parlament, otvara mogućnost da se ljudi s idejama predstave na najbolji mogući način i pobude interes ne samo ljudi koji će ovdje proći, nego i poslovne zajednice."Ovo neće ostati samo jednokratna izložba već će prije svega preko moga ureda, jedan ovakav hvalevrijedan izum stvoren u Hrvatskoj, dobiti dodatnu promociju", istakao je Picula, koji se nada da će ova klupa jednom postati i trajno nasljeđe Europskog parlamenta.
Solarna klupa težine je oko 60 kilograma. Izazvala je pozornost u Strasbourgu, a postavljena je dosad u desetak gradova u Hrvatskoj i inozemstvu.
Prvu pametnu klupu koja se pomoću panel-ploča koristi sunčevom energijom Ivan Mrvoš postavio u Solinu, i bila je to prva takva klupa postavljena u Europi. Dosad je prodao stotinjak klupa u ovoj godini, a cijena jedne klupe je od 13 000 kuna do 16 000 kuna.


13.03.2016. u 01:40 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 12.03.2016.

15 SAJAM PROIZVODI HRVATSKOG SELA

KUPCI VJERUJU DOMAĆIM PROIZVOĐAČIMA

Petnaesti sajam PROIZVODI HRVATSKOG SELA održan je u Boćarskom domu, Prisavlje 2, u Zagrebu od 11. – 13. ožujka 2015. godine. Na sajmu je bilo oko 200 štandova sa proizvodima koji se proizvode na selu a to je voće, povrće, voćne rakije, sušeno meso i mesne prerađevine, med, ljekovito bilje, ručni radovi, proizvodi od drveta te nekoliko štandova proizvođaća cvijeća i presadnica. Na Sajmu su bili i proizvodi registrirani u EU sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla, a to su Baranjski kulen, Drniški pršut i Slavonski kulen.
Sajam je od kupaca bio vrlo dobro posjećen. Organizator Sajma je Ministartvo poljoprivrede i Grad Zgreb te profesor Kovačević sa Agronomskog fakulteta. Sajam je otvorio resorni ministar dr. Davor Romić.

Image and video hosting by TinyPic
Veliki šator

Image and video hosting by TinyPic
Mali šator

Image and video hosting by TinyPic
Štand OPG Fuček
OPG Ivan Fuček izložio je na Sajmu ječmenu i hajdinu kašu bućino ulje, sušene pržene bućine koštice i kukuruzno brašno. Proizvodnja je u prijelaznom razdoblju Ta proizvodnja je plodored proizvodnji povrća, a to su krastavci cikla, paprika i miješana salata, koje u prodaju ide sve kiseljeno u jabučnom octu. Jabučni ocat dajde zimnici, kaže Ivan drugačiji okus. Ali zimnice više nije bilo na sajmu jer je već tokom zime prodana u jednom dućanu zdrave hrane, hotelu i restoranu. Proizvodnja se odvija na OPG u Prelogu i Zlatar Bistrici zato što u Međimurju i Zagorju OPG ima zemlju. Naprimjer 750 grama ječmene kaše ima cijenu 9 kuna, a kilogram heljdine kaše košta 30 kn. BIOHERBA je robna marka OPG Fuček. Povrće za zimnicu proizvedeno je u ekološkom sustavu te ima markicu koja o tome daje informaciju. (mobitel: 095 – 940 – 4819)

Image and video hosting by TinyPic

Štand supružnika Halambek iz Starog Petrovog Sela koji proizvode pekmeze i đemove od šljive, jagode, višnje, kupine.. po starinskim receptima. Drago Halambek kaže da jedva financijski opstaju. Malo odlaze na sajmove jer je, kaže supruga, placarina jako skupa. Dobili su u deset godina više medalja za kvalitetu svojih domaćih prozvoda pa ih to obvezuje da odu pred svoje kupce. Tako uskoro idu u Dubrovnik u Babin kuk na Mediteranski sajam, jer su i tamo dobili više medalja za kvalitetu. "No biti ćemo sretni ako se iz Dubrovnika vratimo sa nulom, a to znoći troškovi naprama zaradi. Jer tamo plaćamo i smještaj tri dana." Objašnjavaju da je na ovom sajmu štand financirala županija. Pekmeze i đemove proizvode sa površine nasada od 2,5 hektara.

Image and video hosting by TinyPic

Gospođa Barbara sa suprogom koji nije želio biti na fotografiji izašla je iz šatora sa tri vrećice, a suprug je u svakoj ruci imao još po tri vrećice. Pitam ih odakle su došli i što su kupilia a gospođa Barbara odgovora:
- Iz Velike Gorice smo došli na ovaj Sajam. Jako sam zadovoljna jer vjerujem da ovdije zaista kupujem domaće proizvode. Kupila sam šunku, bućino i maslinovo ulje, ovčiji sir i koziji sir, špeka, čvaraka, meda…. svega. Puno smo potrošili. Maslinovo ulje smo kupili sa otoka Brača, pronašli smo gospodina kod kojeg smo već kupili maslinovo ulje, a njegovo je ulje izversno” rekla je kratko gospođa Barbara.



12.03.2016. u 23:06 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 10.03.2016.

ZAŠTO EUROPSKI POLITIČARI LJUDE S BLISKOG ISTOKA KAŽNJAVAJU SPRIJEČAVAJUĆI IM ULAZK I PROLAZ KROZ EUROPU?


ZAŠTO SU ZABORAVLJENA NAČELA EUROPSKE UNIJE?

Što će biti sa migrantima i izbjeglicama koji u uvjetima koji nimalo nisu uvjeti za ljudski život borave u Idomeniu na Makedonsko Grčkoj granici već nekoliko tjedana čekajuči otvaranje granica za prelazak u Europu ? Put kroz Balkan, tzv. balkanska ruta kojim je prošle godine u Europu stiglo oko 1,3 milijuna migranata je zatvorena . Na terenu punom blata i vode, jer kiša pada nekoliko posljednjih dana živi oko 15.000 ljudi u niskim šatorima u kojima se može samo sjediti ili ležati. Prema informacijama koje emitira Al Jazeera Tv, odrasli i djeca, djece ima mnogo čak oko 5 000 i često putuju sama bez pratnje odraslih, su stalno mokri, imaju povišenu ili visoku tjelesnu temperaturu, slabu prehranu, nedovoljno toaleta, nemaju u tom prostoru tekuće vode, bez higijene su. U izjavama za AL Jazeera TV ljudi se pitaju zašto se s njima postupa na način da im se ne dozvoli prelazak u Europu jer oni dolaze iz Sirije gdje su teški ratni sukobi između ISILA i ruskih odnosno američkih snaga. Migranti dolaze i iz Iraka i Afganistana gdje su često prodali sve i krenuli u Europu su tražeći bolji život za sebe i svoju djecu jer su u svojoj zemlji izloženi teroru koji vlada.

Image and video hosting by TinyPic

Zemlje na balkanskoj ruti koje su zatvorile svoje graanice za prolazak migranata. Osim Slovenije, Hrvatske, Srbije, granicu je zatvorila i Makedonija,

VELIKE SILE ODLUČUJU - SLABI SNOSE TERET ODLUKA!

Zašto Europski političari kažnjavaju ljude s Bliskog istoka spriječavajući im ulazak u Europu? Politička je laž da u Europskoj uniji koja ima oko 500 milijuna stanovnika nema mjesta za još nekoliko stotina tisuća, ili milijuna ljudi koji očajnički traže pomoć. Osim toga zašto je prihvat migranata fokusiran samo na Europu? Zašto prihvat migranata ne dogovarati i sa Sjevernom i Južnom Amerikom te Australijom, kao i dijelom Rusije? Iako je kriza rata na Bliskom Istoku, a time i migrantsaka kriza svoju veličinu nagovjestila još u svibnju 2015. europski političari kao da nisu imali volje ni snage da je pravovremeno riješavaju.
Zar političari poput povjerenika za migracije EU, Dimitrisa Avramopulosa, Jeana Clouda Junckera predsjednika EU, Donalda Tuska predsjednika Vijeća EU, Marina Shultza predsjednika parlamenta EU sada ne prepoznaju očaj ljudi i njihovu potrebu da im se pomogne? U javnosti se ne čuju ni glasovi europskih parlamentarnih zastupnika, iako ih ima čak 751. Tko je od tih političara otišao na teren na Makedonsko Grčku granicu da snimi stanje u koje su dovedeni ljudi? Političari kao da neznaju da se politika uvijek vodi radi ljudi, bez obzira na razine odlučivanja! I dok su političke odluke velikih svjetskih sila proizvele raspadanje i ratno stanje na Bliskom istoku, ljude s tog područja se iscrpljuje do nemogućih granica izdržljivosti . Informacije koje dostavljaju novinari s područja Idomenia kažu da lječničke ekipe kažu da je stanje ljudi takvo da bi ih sve trebalo poslati u bolnicu.
Političari i njihove politike izdale su EUROPSKU UNIJU i njena načela o dostojanstvu, slobodi, jednakosti, solidarnosti i pravdi. Ta načela su Povelja EU i odnose se na 28 zemalja članica. Ali može li se držati načelo prema susjedu u zajednici, a ne uvažavati to načelo prema ljudima koji žele proći ili uči u zajednicu zbog ugroženosti svoga života? Javnost vidi što je na djelu u naravi. I zato se kao činjenica može reći - Evropo više nisi ono što si bila nakon što držiš zatvorena vrata pred ljudima koji očajnički traže pomoć! Bez obzira na sve druge kao i na geopolitičke interese, humanost ne smije nikada izostati bez obzira tko financira i tko plaća.Humanost je u postupanju sa ranjenicima propisana i za ratne operacije. Bez humanosti politika postaje os koja ubija.


Image and video hosting by TinyPic

Reporterka Al Jazeere TV izvještava 9.3. 2016. iz Idomenia.

ZAŠTO STRAH OD MIGRANATA?

Bojazan pred migraantima najprije je počeo iskazivati premijer Republike Mađarske Orban, ogradivši državu sa žicom.Nakon toga zatvaranje granica počela je nametati već u listopadu 2015. Republika Austrija, apostrofirajući šengenski režim. Svoj animozitet prema migrantima potkraj 2015. žestoko je počeo iskazivati slovenski premijer Miro Cerar ogradivši granicu Republike Slovenije sa žilet žicom . Taj je političaar iskazao nevjerojatan strah od mogućeg ulaska bilo kojeg migranat u Sloveniju. Hrvatska i Srbija prihvatile su sada također ponašanje zemalja u regiji i također zatvorile svoje granice za migrante. No to nije riješenje. Orban, Cerar te premijeri makedonski Grueski i austrijski Fayman ne mogu misliti za sve zemlje na Balkanu. Mogu misliti samo svaki za svoju zemlju. Hrvatska u Slavonskom Brodu ima kapacitete u koje se može smjestiti najmanje 2000, a po potrebi, podizanjem šatora i nekoliko tisuća migranata. Hrvatska je u jesen 2015. imala najbolje uređene kapacitete za migrante u regiji što je potvrdio i povjerenik Avramopulos. U Srbiji je još uvijek više od tisuću migranata. U Hrvatskoj ih je oko 400 koji navodno u roku od 30 dana moraju napustit kamp(??). Kroz Hrvatsku je prošlo oko 650 000 migranata, a 39 ih je zatražilo azil.

Za prelazak granica na balkanskoj ruti na snazi je od 8.3. 2016. šengenski režim – što znaći potrebni su legalni dokumenti. Svi ostali ne mogu prijeći granicu. Može li to stanje potrajati, s obzirom da je u Grčkoj i Turskoj oko 30 000 migranata i svakim danom preko Egejskog mora pristižu novi migranti?. U nihovu transporut posreduju krijumčari ljudima kojima migranti skupo plaćaju taj neizvjesni prelazak. No neki od ljudi koji dolaze više puta su novinarima izjavili da radije idu u neizvjesnost nego da prisilno ratuju.


Image and video hosting by TinyPic

Egejskim morem svakodnevno u Grčku dolaze ilegalni migranti koji na put iz svojih zemalja odlaze u organizaciji krijumčara ljudima koji im taj put skupo naplaćuju.I to svi političari znaju. Godine 2015. se zbog nesreća koje su se dogodile zbog potonuća čamaca u moru pretrpanih ljudima utopilo oko 1 400 ljudi. Ove se godine utopilo već više od 300 osoba.
Margareta Zouhar Zec

10.03.2016. u 07:32 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 09.03.2016.

SAT ZA PLANET ZEMLJU


SIMBOLIČNO GAŠENJE SVIJETLA I POŠUMLJAVANJE - PODSJEĆANJE NA KLIMATSKE PROMJENE


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Martin Šolar, Snježana Malić- Limari, Petra Boić Petrač, Max Krznarić i Igor Štefanec.

09.03.2016. u 21:13 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 08.03.2016.

KAKAV PROGRAM IMA EUROPSKA KOMISIJA ZA UKLANJANJE OTPADA IZ JADRANA?


OTPAD SE ŠIRI IZVAN GRANICA ONEČIŠĆENJA


Zbog zatrpavanja plaža smećem u Trsteniku na otoku Pelješcu, smećem iz susjedne Crne Gore i Albanije, zbog čega je dobio brojne meilove od zabrinutih građana, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula postavio je pitanje Europskoj komisiji: “Koje mjere poduzimate kako bi umanjili problem morskog otpada i ostvarili cilj dobrog ekološkog stanja svih morskih voda do 2020. godine?”Prema informacijama iz ureda za odnose s javnošću,u svom jednominutnom govoru na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu 7.3. 2016. zastupnik Picula upozorio je da je “u posljednjih 100 godina proizvodnja smeća porasla za 10 puta, a do 2025. godine svijet bi mogao proizvoditi dvostruko više smeća nego sada. Značajan dio proizvedenog otpada završava u moru te ozbiljno ugrožava ekosustav mora, okoliš i zdravlje. Visokih 80% tog morskog otpada na kopnu i 20% na moru, rezultat je isključivo ljudskih aktivnosti”.
Kao potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, pohvalio je projekte MARELITT i Derelict Fishing Gear (DeFishGear), prekogranični projekt financiran iz fondova EU. Njegov je glavni cilj pomoći kod integriranog planiranja kako bi se smanjio utjecaj aktivnosti koje proizvode morski otpad i osigurati održivo upravljanje morskog i obalnog područja Jadranskog mora.

“Aktivnosti projekta provodi multidisciplinarni tim uključujući akademsku zajednicu, istraživačke institute, nacionalne i lokalne vlasti i nevladine udruge iz svih sedam zemalja Jadranskog mora. Vrijednost projekta je 5.353.765 € te će se provoditi do kraja ožujka ove godine”, istaknuo je Picula i postavio dodatno pitanje Komisiji: “Planirate li nastavak ovog programa ili pokretanje novog programa koji će se baviti pitanjem morskog otpada u Jadranu?”
Morski otpad ne poznaje granice i predstavlja stalan problem koji se širi izvan granica od izvora onečišćenja. Iako više od 40 % stanovništva Europske unije živi u obalnim područjima, prikupljanje otpada uglavnom se provodi na inicijativu lokalnih zajednica i udruga za zaštitu okoliša bez znanja o opsegu problema odnosno kao reakcija na posljedice, kao nedavno na Trsteniku, upozorio je Picula.
“Uz ekološki trošak, morski otpad ima i društveno-ekonomski utjecaj koji pogađa obalne zajednice jer čista jeobala od ključnog značaja za turizam. Ključno je zato govoriti o problemu morskog otpada u obalnom području Republike Hrvatske kojeg u velikim količinama ima na plažama i morskom dnu, a donose ga morske struje i vjetrovi iz susjednih jadranskih zemalja”.
Poražavajuća je činjenica da godišnje otprilike 10 milijuna tona smeća godišnje završi u svjetskim morima i oceanima. Koordinirana suradnja zemalja radi efikasnijeg rješavanja problema morskog otpada ključna je za ostvarivanje važnog cilja: dobrog ekološkog stanja svih morskih voda do 2020. godine.

08.03.2016. u 07:07 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 06.03.2016.

NA KONFERENCIJU O OTOCIMA U STRASBOURG DOLAZE MLADI S HRVATSKIH OTOKA


OTOCI SU 21 % MANJE RAZVIJENI OD KOPNA

Na sljedećem plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, zastupnik Tonino Picula organizira konferenciju “Otoci i kohezijska politika” koja će se održati u 10.ožujka u 10.00 h u Europskom parlamentu (Room Louise Weiss S3.5). Na konferenciji će sudjelovati predstavnici Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, CPMR-a (Conference of peripheral maritime regions) i Europske komisije. Zato će na poziv Tonina Picule u četverodnevnom posjetu Strasbourgu boraviti 30-ak mladih otočana, predstavnika pet hrvatskih primorskih županija, koje je pozvao kao potpredsjednik Međuskupine zadužen za otoke. Smisao poziva mladih s otoka u Strasbourg je pružiti im priliku da iznesu svoje ideje i razmišljanja, kao i da se upoznaju sa zakonodavnom procedurom Europskog parlamenta i radom Međuskupine.
“Pozvao sam mlade ljude koji su odlučili ostati i živjeti na otocima, unatoč brojnim poteškoćama koje život na njima nosi, da predstave svoja iskustva kolegama i ostalim predstavnicima institucija. Otoci su suočeni s mnogim nedostacima, u prosjeku su 21% manje razvijeni od kopna te zaslužuju posebno mjesto na EU agendi. Stoga i organiziram ovu konferenciju jer kohezijski fondovi imaju jasnu zadaću pomoći manje razvijenim regijama da se približe europskom prosjeku. Glavna zadaća Međuskupine je upravo ta da otočnu problematiku jasno artikulira prema Komisiji”, ističe zastupnik Tonino Picula. O životu na otocima se u EU sve više govori od formiranja Međuskupine, te je ova konferencija nastavak plenarne rasprave prije mjesec dana na kojoj je usvojena Rezolucija o europskim otocima. Traži se od Europske komisije da ubuduće zakonodavne prijedloge uzme u obzir koji se odnose na života na otocima a to je prometna povezanost otoka i kopna, depopulacija, loša dostupnost zdravstvene skrbi pa sve do visokih troškova života, pristupa obrazovanju i drugih problema. “Svaki je otok jedinstvena prirodna, kulturna i gospodarska cjelina. Iako na europskim otocima živi gotovo 15 milijuna ljudi, u institucijama EU politike prema otocima nikad nisu zaživjele u punom smislu” rekao je Picula.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula se područjem očuvanja života na otocima bavi od početka mandata 2013. godine, kada je u posjet Europskom parlamentu prve pozvao učenike s malih otoka Prvića, Iža i Silbe kako bi upozorio na depopulaciju otoka zbog zatvaranja područnih osnovnih škola. U 2014. su na njegov poziv u Bruxellesu boravili ribari i ribarice s otoka Pašmana, Ugljana i Dugog otoka, a 2015. je u Dubrovniku organizirao konferenciju i radionicu “Strategije održivog razvoja otoka i priobalnog područja” . Na taj je način Tonino Picula građane i poduzetnike informirao o apliciranju za sredstva iz EU fondova, informacije su iz ureda za odnose s javnošću Tonina Picule



Image and video hosting by TinyPic

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Toninio Picula

06.03.2016. u 23:46 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 05.03.2016.

PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE U SEKTORU MLIJEKA OD VLADE TRAŽE MJERE ZA UBLAŽAVANJE KRIZE




POKRENUTI AKTIVNI INSPEKCIJSKI NADZOR NAD MLIJEKOM I MLIJEČNIM PROIZVODIMA U PRODAJI




Image and video hosting by TinyPic

05.03.2016. u 07:51 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 04.03.2016.

DEVASTIRAN SPORTSKO REKREACIJSKI CENTAR SVETICE

MOĆNI LJUDI ODLUČUJU ŠTO ZAGREBU TREBA A ŠTO NE !

Duž ulice Svetice bb, do ulične strane, odvojeni od nogostupa dvometarskom žićanom ogradom četiri su teniska terena. Tereni su namijenjenji rekreativcima, kao što kaže ime lokacije, Sporsko rekreacijski centra Svetice . Taj sportski centar lokacijski je između Maksimirske ulice na sjeveru i ulice Divka Budaka na jugu, dok je Kenedijev Trg na južnoj strani u odnosu na sportsko rekreacijski centar Svetice. Sporsko rekreacijski sadržaji su teniski tereni i atletska staza. No samo su dva terena pripremljena za igru i to oni na sjevernoj strani. Ni ta dva terena nisu prebukirana igračima tenisa tijekom dana. Neki pojedinci dođu do podne ili poslije podne, na sat ili dva, a nakon toga teniski teren ponovo ostaje prazan.

Teniski tereni sa sjeverne strane na koje ponekad ipak netko dođe trenirati ili odigrati teniski meč izgleda ovako:

Image and video hosting by TinyPic

Dva teniska terena s južne strane.

Image and video hosting by TinyPic

Fotografija pokazje kako izgledaju dva teniska terena s južne strane. Suhi debeli korov svjedoći da i prošle godine teniski tereni nisu bili ni jednog trenutka u teniskoj igri. Tko bi mogao odgovoriti zašto ti tereni nisu prepušteni upotrebi mladih sportaša i sportskih rekreativaca, već stoje prazni i zapušteni. Živica koja je uz vanjsku ogradu devastirana je na sjevernoj i južnoj strani još od 2012.godine Otada se živica do ulice Svetice holikulturno ne uređuje.
Kakvi su, ali i koji su to ljudi koji takvo postupanje uopće naređuju? I tko su ti koji njihove naredbe izvršavaju ? Zašto nitko od strane vlasti Grada Zagreba i Republike Hrvatske ne reagira. Pa ovi su tereni, iako su na zemljištu Kaptola, sportski tereni u Republici Hrvatskoj. Ili je ovo očiti dokaz
sprege kapitala i vlasti? Tako često za svoje poteze političke osobe argumente vole tražiti u usporedbi s postupanjem u drugim europskim zemljama.
Da li itko zna da se u Europi sa sportskim terenom postupa na sličan ili ovakav naćin?

Ispod južnog teniskog terena je veliki bijeli šator koji je imao i odličnu rasvjetu u kome je također bilo nekoliko teniskih terena. Sve u šatoru je devastirano.Evo kako izgleda unutrašnjost tog šatora:


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Nasilno je devastirana razvodna kutija za električnu energiju u bijelom šatoru - te izgleda kako pokazuje fotografija:

Image and video hosting by TinyPic


Do južnog teniskog terena, koji je na drugoj slici po redu ,su još dva manja teniska terena koji su od pogleda s ulice zaklonjena visokom živicom od
čempresa, Da li je prošlih godina na ovom terenu itko igrao tenis? U pozadini dolje vidi se bijeli šator. U istom je stanju i drugi teniski teren.

Image and video hosting by TinyPic

Pored početka pločnika koji se vidi s desne strane je drvena kućica od nekoliko kvadrata s toaletom, koji je sada potpuno devastiran te jednom prostorijom u kojoj je bio frižider za hlađenje skokova, te mala kuhinja s dva kuhinjska elementa, što je po svemu sudeći služilo igračima tenisa. No taj mali prostor je veoma devastiran. Evo fotografije:
Fotografije: M.Zouhar Zec

Image and video hosting by TinyPic

ZAŠTO SU OVI TERENI I OBJEKTI DEVASTIRANI? Teniski teren se lako može urediti, ali zašto su tereni u bijelom šatoru devastirani, šator poderan, električna razvodna kutija kao što pokazuje fotografija potpuno uništena? Taj šator na željeznoj konstrukciji ima sijalice i mogao je biti osvjetljen prema potrebi samo mali dio šatora. Šatoru su sada skinuta i vrata - što samo znaći da je otoren put totalnom uništenju šatora.
Pitam- zašto nekoliko moćnih ljudi iz Grada, a vjerojatno i iz nogometa gospodare sportskim terenima koji trebaju biti na korištenju i mladima i starima, svima koje interesira sport? Morbidni ljudi upravljaju sportskim dobrima u Zagrebu, to je strašno i zabrinjavajuće u društvu u kome svi govore kako žele boljitak, napredak itd, aliI očito su to samo prazne priče i laži.
Društvo izražava čuđenje nad mladim srednjoškolcima koji zabavu pronalaze u pijenju alkohola i tulumarenju u vrijeme odmora od škole i u dane vikenda. Ali to isto društvo ne pokazuje potrebe voditi brigu o sportskim terenima napraviti njihov popis, dostaviti srednjim školama i poručiti da su mladi dobrodošli na sportske terene radi rekreacije. Ne bi li se ministar sporta u Vladi RH trebao ZAINTERESIRATI ZA stanje na Sportkom centru Svetice? Uvjerenja sam da netko mora postati odgovoran za imovinu koja je u socijalističkom uređenju imala vlasnika, a u dmokraciji obični ljudi bez utjecaja i bez političkog zaleđa doslovno se boje reči - čini se šteta tamo i tamo. A boje se radi posljedica koje rizik brige za opće dobro, u kontekstu vlastite sigurnosti, nosi u hrvatskom društvu sa sobom. To je još jedan primjer kako su vrijednosti izopačene.
Da li je hrvatskim političarima poznato da su svi sportski klubovi i društva loše i nikako finacirani? Pomak se u tom smjeru treba napraviti! Mladima se napokon mora dati ponuda sportskih terena i aktivnosti - bez mjesečne naknade - bez vlastitog financiranja odlaska na sportska natjecanja.

Da bi informacija o Sveticama bila potpuna treba reći da Hrvatski nogometni savez i Grad Zagreb upravo na prostoru Svetica namjerava raditi nogometni kamp.Zemljište je u vlasništvu Kaptola, vlasništvo nije još uvjek 1/1 i vjerojatno zato do početka gradnje nogometnog kampa još i nije došlo iako je više puta najavljivan početak gradnje. A ovo devastiranje sportsko rekreacijskog prostora Svetice očito ide u smjeru isčekivanja početka gradnje. A takvo postupanje nikako nije opravdano. To je izvan zdravog razuma, prethodno sve uništavati da bi postalo što bezvrijednije, a onda sve rušiti i raditi novo !!!!

DA li je na Sveticama potrebno i moguće graditi nogometni kamp? Ta ideja nema odobravanje građana. Arhitekt Drpić uvjeren je da postoje i mnogo bolja lokacijska rješenja. On je kao arhitekt napravio tri riješenja za gradnju kampa na drugim gradskim lokacijama O tome sam opširno pisala u dva teksta 2014. godine.
Radi potpunije informacije pročitati moje tekstove na internet adresi http:// agropolitika.blog.hr
tekst s naslovom: ŠTO SE SPREMA SRC SVETICE na datumu 20.1. 2014. i TRI PRIJEDLOGA ARHITEKSTE DRPIĆA datum 6.2. 2014. godine.


Margareta Zouhar Zec





04.03.2016. u 14:06 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 02.03.2016.

MILODUH, ORIGANO I MAJČINA DUŠICA SU KRALJICE MEDONOSNIH PAŠA ZA PČELE



AKCIJA " POSADI BILJČICU ZA NAŠU PČELICU"

Damir Rogulja, predsjednik UP „Pčelinjak“ navodi da su klimatske promjene i neke pčelinje bolesti zadnjih nekoliko godina donijele ozbiljne gubitke na pčelinjacima diljem Hrvatske. Slabe pčelinje zajednice direktna su posljedica izostanka kasnih ljetnih i jesenskih medonosnih paša. Zato su u UP „Pčelinjak“ pokrenuli akciju „Posadi biljčicu za našu pčelicu“ kojom žele sugrađane potaknuti da gdje god to mogu siju i sade medonosno bilje. Odabrane su za to tri kraljice tihih medonosnih paša – miloduh, origano i majčina dušicu, a sadnice tih biljaka dijeliti će se UP Pčelinjak u petak, 4. ožujka na radionici u 18 sati u Preradovićevoj 29 na kojoj će biti govora kako uspješno razmnožavati te biljke a pripremljeno je i stotinjak paketića sjemenki pčelinjeg drva (evodije) s uputama za sijanje u nastavku akcije .
Uz podjelu sadnica svi će biti zamoljeni da te biljčice uzgajaju u vlastitim nasadima te da se svake godine pripremi po desetak sadnica koje će potom svatko širiti dalje.

Rogulja kaže da bi pčelari na pitanje koja je biljka medonosna kraljica mogli odgovoriti da je to bagrem, ili se opredijeliti za kadulju, neki pak za kesten, medun, medljiku, lavandu... " Sve to mogu biti glavne paše nekog područja. To su paše koje raduju pčelara i koje mu popravljaju stanje u lisnici. No naše autohtone biljke koje cvatu cijelo ljeto, sve do prvih mrazova, koje neće pčelaru, na prvu loptu, donijeti ništa, to su prave kraljice naših medonosnih paša. To su biljke koje će svojom tihom pašom, u pravo vrijeme i redovito, stalno poticati maticu na nešenje upravo u vrijeme kad zajednica stvara zimsku pčelu. Te biljke nemaju prevelike zahtjeve prema tlu ili vlazi. Doduše ne podnose baru i kaljužu, ali to su biljke koje uspijevaju posvuda, a pčelinjim zajednicama mogu donijeti kvalitetne hrane koje u prirodi sve češće manjka radi ekstremnih vremenskih oscilacija koje su donijele klimatske promjene (više u članku Tehnološki izazovi suvremenog pčelarenja - klimatske promjene dr.sc. Zlatka Puškadije) Zato su medonosne kraljice miloduh, origano i majčina dušica i one će pomoći da zimske zajednice pčela budu jake i zdrave te da u proljeće krenu u prikupljanje medne ljetine. I ako pčelama pripremimo dovoljnu površinu ovakve paše - recimo, za početak, barem po 1 m˛ od svake, odnosno 3 m˛ po košnici ukupno, možda ostane i nešto ovog prefinog meda i za nas" - kaže Damir Rogulja



Damir Rogulja
10000 Zagreb
Svačićev trg 11
098/322413
mail: damir.rogulja@gmail.com

www.pcelinjak.hr

02.03.2016. u 22:22 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 01.03.2016.

EUROPSKA KOMISIJA POZDRAVLJA PONOVNO OTVARANJE AMERIČKOG TRŽIŠTA ZA NIZOZEMSKU GOVEDINU


PROBLEM IZVOZA NA AMERIČKO TRŽIŠTE BIO JE U BSE STATUSU !


Iz Bruxellesa, 29. veljača 2016. javnosti je upućena informacija o otvaranju američkog tržišta za govedinu iz Nizozemska.Objavljujem materijal koji se odnosi na tu informaciju.

Image and video hosting by TinyPic

Komisija pozdravlja ponovno otvaranje američkog tržišta za nizozemsku govedinu

Sjedinjene Države najavile da će ukinuti zabranu na govedinu iz Nizozemske

To je dobrodošao korak prema ponovnom otvaranju američkog tržišta, zatvorenog još od izbijanja goveđe spongiformne encefalopatija (BSE) 1990. godine.
Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, Vytenis Andriukaitis, rekao je. "Pozdravljam ovaj potez kao znak priznanja za naše sveobuhvatne i učinkovite mjere za iskorjenjivanje BSE u Europi. Nadam se da će SAD sada dati odobrenje za sve uvoze iz EU i pozivam ostale partnere u EU koji još uvijek održavaju restriktivne mjere kako bi u potpunosti usvojiti priznate međunarodne standarde ".
"U vrijeme kada smo naporno radili na izgradnji novog partnerstva za trgovinu i investicije, čuvanje stare nepotrebne zapreke nema smisla. Drago mi ide u pravom smjeru u tom pogledu, a nadam se da će nizozemski proizvođači govedine moći imati koristi od novih tržišnih prilika vrlo brzo ", rekao je europski povjerenik za trgovinu, Cecilia Malmström.
"Otvaranje američkog tržišta za nizozemsku govedinu pruža izvoz i izlaz za naš kvalitetan proizvod u Europskoj uniji. Otključavanje tehničke prepreke za izvoz je dio naše diplomatske ofenzive za pronalaženje novih tržišta za proizvođače u EU", izjavio je povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan.
Nakon Irske i Litve, Nizozemska je treća zemlja EU koja će dobili pristup američkom tržištu od zabrane povezane s BSE. Otvaranje američkog tržišta za nizozemsku govedinu šalje se pozitivan signal proizvođačima u drugim dijelovima EU koji još uvijek čekaju zbog strogog američkog trgovinskog ograničenja.


Pozadina

Američko tržište je zatvoreno za govedinu iz EU od siječnja 1998. godine, kada je Amerika uvela uvozna ograničenja na govedinu, kao i ovce, koze i svoje proizvode, na temelju BSE problema.
Ove mjere su otišle dalje od preporuka Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), prema kojoj otkoštena govedina, na primjer, je sigurna i njome se može slobodno trgovati iz svih zemalja bez obzira na njegov BSE status.
Osim toga, prema ocjeni OIE BSE rizik u zemljama članicama EU - temelji se na standardima utvrđenim u 2005. –
gotovo svi od njih predstavljaju ponekad manje rizika nego u većini zemalja u svijetu. Drugim riječima, govedina EU je sigurna.
EU jamči visoku razinu sigurnosti hrane za potrošače, kako u EU i svijetu, na temelju međunarodnih standarda i čvrste znanosti. Poljoprivreda i prehrambeni sektor trebao bi biti u mogućnosti iskoristiti ovo postignuće.
Gotovo sve države članice EU imaju isti ili bolji status rizika od većine zemalja u svijetu. Govedina u EU je sigurna.



U informaciji koja slijedi riječ je o kravljem ludilu. Činjenica je da je informacija nije nova budući da je ažurirana 28.9.2007. godine. Spoznaja je to znanosti o kravljem ludilu, o načinu manifestiranja na životinje, o načinu zaštite hranjenja i sprečavanju širenja te bolesti, navedena je u ovom tekstu. Tema je aktualizirana povodom odluke SAD-a da govedinu uvozi iz Nizozemske. Uvjerenja sam da mnogo toga treba znati i imati uvid u različite službene informacije, a ova se informacija može smatrati takvom jer dolazi iz institucije Europske unije, te objavljujem ovu informaciju. Objavljujem djelomičan tekst – prve tri stranice.
Informacijski materijal možete pronaći upisom linka u tražilicu
:


http://ec.europa.eu/food/food/biosafety/tse_bse/docs/web-2007-01431-00-00-en-tra-00.pdf

Glavni dio propisa za BSE u EU je Uredba (EZ) br 999/2001. Ovaj okuplja sve BSE mjere donesene tijekom godina u jedan, sveobuhvatan okvir, konsolidiranje te ih ažurirati u skladu s znanstvenim savjetima i međunarodnim standardima.


Pitanja i odgovori o BSE ažurirani 28. rujna 2007

Što je BSE?

Goveđa spongiformna encefalopatija (BSE) je bolest mozga kod stoke.Uobičajeno prihvaćeno uzrok bolesti je deformiran prion (PrPres). Zajednički simptomi kravljeg ludila uključuju promjene u ponašanju, nedostatak koordinacije, poteškoće hodanja ili stajanja, smanjenu proizvodnju mlijeka i gubitak težine. Međutim, bolest je otkrivena kod životinja koje ne pokazuju nikakve simptome ili atipične znakove bolesti.BSE je prvi put dijagnosticirana u Velikoj Britaniji 1986. godine, a dosegla je razmjere epidemije zbog meso-i- koštano brašna, proizvedenih od životinjskih lešina, koji se hrani stoka. Do sada (do kolovoza 2007.), bilo je oko 184.600 BSE slučajeva u Velikoj Britaniji, a oko 5.250 slučajeva i drugdje u Europskoj uniji. Većina zaraženih goveda su rođena 1994, 1995 ili 1996, prije provedene su mjere poduzete od 1996. godine.

Kakav učinak može BSE imati na ljudsko zdravlje?

BSE Pretpostavlja se da je povezan s ljudskom bolesti varijanta Creutzfeldt-Jacobova
Bolesti (vCJD). vCJD je prvi put dijagnosticiran 1996. godine, a do srpnja 2007. godine, nalazi se
195 potvrđenih ili sumnjivih slučajeva u EU, uglavnom u mladih ljudi. Najviše
slučajeva su se dogodili u Velikoj Britaniji (163), iako slučajevi su također dijagnosticirana u Francuskoj (22), Irska (4), Italija (1), Nizozemska (2), Portugal (2) i Španjolska (1).
Procjene budućeg broja vCJD slučajeva uvelike variraju, kao i to da se premalo zna
o periodu inkubacije između izlaganja infektivnog agensa i pojava simptoma. Međutim, pretpostavlja se da je bilo slučajeva koji se mogu pojaviti
u budućnosti.To će biti zbog izloženosti zaraženim materijalom.
Provedene su mjere kontrole protiv BSE.

Kakvo je trenutno stanje stvari s obzirom na BSE u EU?

Tijekom posljednjih pet godina, broj pozitivnih BSE slučajeva je u opadanju u EU. Bilo je o smanjenju od 35% u pozitivnim slučajevima od 2002, uz figure pada s 2129 BSE slučajeva u EU-15 u 2002. na 320 u EU-25 u 2006. godini silazni trend, što je uvedeno u velikoj mjeri zahvaljujući strogim EU
pravilima utvrđene protiv BSE, Čini se da će se nastaviti i u narednim godinama.

Što je incidencija BSE strane države članice?

Trenutno, ukupna incidencija BSE pada u cijeloj EU. U Velikoj Britaniji incidencija je oštro pala s više od 37.056 slučajeva u 1992 (na vrhuncu
epidemije) 129 slučajeva u 2006. godini broj pozitivnih BSE slučajeva je također pao u većini drugih država članica.
Kada se analizira evolucija pozitivnih BSE slučajeva, treba imati na umu da, je prije 2001. godine, aktivno praćenje BSE je bilo ograničeno. Prošireno aktivno praćenje samo je postalo u potpunosti primjenjivo u srpnju 2001. godine, a broj obavljenih testova godišnje je oko 25% veći u razdoblju 2002-2005. u odnosu na 2001. Ipak unatoč tom povećanom ispitivanju, broj prijavljenih slučajeva i prevalenciji BSE još uvijek pada od 2002. godine.

Države članice dostavljaju svoje uzorke na BSE testiranja radi pozitivnih slučajeva
Komisiji, koja ih izrađuje u mjesečnim i godišnjim izvješćima.
Click http://ec.europa.eu/food/food/biosafety/bse/monitoring_en.htm for details on BSE monitoring and the Commission reports.

Koji je očekivani razvoj u budućnosti od bolesti?

Prosječna Razdoblje inkubacije BSE kod goveda je 4-6 godina, ali u nekim slučajevima
može biti mnogo više. Stoga BSE slučajeva će se vjerojatno i dalje dogoditi do 2010. godine
ili kasnije. Međutim, trend u broju pozitivnih BSE slučajeva ne pokazuje znak zaustavljanja.

Što zakonodavstvo EU u mjestu s obzirom na BSE?

Glavni dio propisa za BSE u EU je Uredba (EZ) br 999/2001. Uredba okuplja sve BSE mjere donesene tijekom godina u jedan, sveobuhvatan okvir, konsolidiranje , ažuriranje u skladu s znanstvenim savjetima i međunarodnim standardima. Osim toga, Uredbom se propisuju instrumenti za upravljanje rizikom od BSE i druge slične bolesti kao što grebeža svih životinjskih vrsta i relevantne proizvode. Uredba 999/2001 je izmijenjena mnogo puta tijekom godina, kao odgovor na evoluciji BSE situacije, novi ili ažurira znanstvene savjete i / ili tehnološki razvoj. (Pogledajte dolje za EU mjere protiv BSE)
Sve mjere Zajednice temelje se na neovisnim znanstvenim savjetima vodećih stručnjaka. Ova znanstvena mišljenja u početku su bila pod uvjetom i ažurirana.
Znanstveni upravni odbor Europske unije i drugi znanstveni odbori usredotočeni su na BSE
pitanja. Od svibnja 2003. godine, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ima
ulogu pružanja znanstvenih savjeta Komisiji u tom području
(Http://www.efsa.eu.int/EFSA/efsa_locale-1178620753812_home.htm)
Koje mjere su na snazi u EU zaštitila javnost protiv BSE?
Prioritet Europske komisije je da zaštiti životinje i javno zdravlje, te da
osigura hranu sigurnu od polja do tanjura. U tu svrhu, Komisija je uvela sveobuhvatan i strog set BSE mjera koje se primjenjuju u cijeloj EU.
Te mjere uključuju:
• Veterinarske inspekcije: Sve životinje prikazane za klanje moraju proći veterinarsku inspekciju, kako bi se osigurao lanac hrane za životinje (od 9. travnja 1990.);
• SRM uklanjanje: specifičnog rizičnog materijala (SRMs), kao što je leđna moždina, mozak,
oči, tonzile (vidi potpuni popis u nastavku), mora biti uklonjena iz goveda, ovaca i
koze prije nego što uđu u hranu i lanac hrane (od 1. listopada 2000.).Treće zemlje izvoznice mesa i mesnih proizvoda u EU mora ispunjavati zahtjeve, osim za zemlje s neznatnim statusom od BSE rizika.
( Treće zemlje neznatnim rizikom navedeni su u Odluci Komisije 2007/453 / EZ od 29. lipnja 2007. o uspostavljanju BSE status država članica ili treće zemlje ili regije istih u skladu sa svojim BSE rizikom)

• MBM zabrana: Postoji zabrana hranidbe mesno-koštanim brašnom sisavaca (MBM) za goveda, ovce i koze (od srpnja 1994). Ova zabrana je uvedena nakon utvrđenja od strane znanstvenih odbora, koji su povezani zbog širenja BSE konzumiranja hrane onečišćene proteinima preživača u obliku MBM.
Ova zabrana je proširena u siječnju 2001. godine, a sada farmske životinje ne mogu biti
hranjene prerađenim životinjskim bjelančevinma. To je kako bi se osiguralo da nema unakrsne kontaminacije od preživača proteina u obliku MBM između hrane za druge vrste koje sadrže MBM i stočna hrana određena za prehranu preživača. Samo određeni životinjski proteini koji se smatraju
da su sigurni (poput ribljeg brašna) se može koristiti.


• Liječenje preživača otpada: Postoje strogi standardi obrade u liječenju preživača otpada (od 1. siječnja 1995.). Ovi standardi, se ponovno provode od 1. travnja 1997. godine, Zahtijeva da se sav otpad sisavaca koji se koristi za proizvodnja MBM se kuha na (133 şC / 3 bara / 20 minuta). To pomaže da se smanji rizik od infekcija i izbjegnu zarazne tvari koje mogu biti prisutne u recikliranim životinjskim leševima.

Smanjenje populacije potencijalno zaraženih životinja:Za sve životinje smatra da će potencijalno zaražene hrane kao životinja zaražena BSE mora biti uništen i uništeni (od srpnja 2001). Životinje iste dobi iz isto krdo (skupina životinja) su najvjerojatnije dobili istu stočnu hranu i stoga uvijek moraju biti uništene. Ovisno o epidemiološkoj situaciji i sljedivosit životinja, također može biti potrebno uništiti životinje iz istog stada. Osim toga, i potomci ženki BSE slučajeva moraju biti uništen zbog potencijalnog prijenosa majčinom hranom.
Praćenje i nadzor: Jake mjere nadzora za otkrivanje, kontrolu i iskorjenjivanje BSE (od 1. svibnja 1998. godine), uključuju pasivni nadzor veterinara / poljoprivrednika (identifikacija klinički osumnjičenih) i aktivno praćenje putem testova.

Evo originalnog teksta
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic





01.03.2016. u 22:33 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2016 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Studeni 2017 (17)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se