AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 26.02.2016.

INICIJATIVA KULTURNJACI 2016. I DALJE TRAŽI SMJENU MINISTRA KULTURE

SLIJEDEĆA AKTIVNOST JE TRIBINA - ZAŠTO SMO POTPISALI


Članovi inicijative Kulturnjaci 2016.o držali su 25. veljače u maloj dvorani Hrvatskog novinarskog društva press konferenciju na kojoj su informirali novinare o svojoj namjeri da ne odustaju od traženja smjene ministra kulture u Vladi RH dr. Zlatka Hasanbegovića , izvjetili su o prikupljenim potpisima, te o svojim daljnim aktivnostima.
Urša Raukar rekla je da je peticiju za smjenu ministra dr. Hasanbegovića do sada potpisalo preko 3000 osoba iz kulture, te oko 1000 osoba koji ne rade u kulturi. Predstavnici Inicijative predali su 5. veljače prikupljenu peticiju Predsjedniku Vlade Tihomiru Oreškoviću, a 16 . veljače poslan je zahtijev za sastanak predsjednika Vlade i predstavnika inicijative Kulturnjaci 2016. No još uvjek nisu primili odgovor na svoj zahtijev. Prema riječima Urše Raukar Kulturnjaci smatraju da predsjednik Vlade Orešković nije dovoljno upoznat sa problemom vezanim uz stavove ministra kulture, koje je dr. povijesti Hasanbegovića , a koji o hrvatskoj povjesti do 1990. ne govori na način prihvatljiv kulturnoj javnosti.

S namjerom da dr. Hasanbegović bude smjenjen s mjesta ministra kulture Republike Hrvatske, inicijativa Kulturnjaci 2016 namjerava organizirati niz tribina . Prva tribina pod imenom Zašto smo potpisali biti će održana 1.ožujka u 18 sati u dvorani Hrvatskog novinarskog društva a na tribini će govoriti Tihomir Milovac, Ivica Buljan, Zoran Ferić, Edo Popović, Zvonimir Jurić, Nika Radić, Olja Savičević Ivančević, Goran Sergej Pristaš, Vedrana Klepica i drugi


Image and video hosting by TinyPic

Članovi inicijative Kulturnjaci 2016. na konferenciji za novinare 25.2. u Novinarskom domu. S lijeva Zvonko Jurić, Naima Balić, Urša Raukar, Dunja Vejzović i Ivica Buljan.Fotka M.Zouhar Zec

26.02.2016. u 22:44 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 24.02.2016.

TKO ĆE U NOVO FORMIRANOJ VLADI ZAŠTITI IMOVINU OD DEVASTIRANJA ?

TKO KONTROLIRA SAMOVOLJNE DONOSIOCE ODLUKA?

Na Zetovom terminalu Glavni kolodvor je petnaestak autobusnih linija koje prometuju u smjeru Velike Gorice. Terminal počinje izlaskom iz pothodnika Importane centra, prema južnoj strani grada Zagreba,a objekti koji su u središtu te lokacije prepušteni su devastaciji. Ovaj Importane centar je na Trgu Kralja Tomislava, na kojem je lokacija željeznički kolodvor i to je uži centar grada. Objekti uz Zetov terminal više nisu u upotrebi i nemaju nikakvu ekonomsku funkciju. Nitko u njih ne dolazi raditi. Prozori su jednako ili otvoreni ili zatvoreni i za kišnog kao i za suhog vremena. Toplinska stanica je polomljena. Vrata na ulazu u objekat su polomljenja i ulazna prostorija u prozemlju sablasno izgleda. U objekat nisam ulazila radi vlastite sigurnosti.
Netko s tim objektima ima neki plan i stavio ih je izvan upotrebe. Da li je to plan šire zajednice? Da li je to neki novi plan vezan za prostorno uređenje grada Zagreba ? Ili je to plan jedne ili nekoliko utjecajnih osoba koji su na društveno političkom položaju i koji žele odlučivati o budućnosti jedne sredine; onako sami za sebe, zato što su u prilici da odlučuju? Tko kontrolira samovoljne donosioce odluka?Demokraciji se štošta pripisuje, pa i velika tzv. prava. A gdje je odgovornost? Objekti na ovoj lokaciji prepušteni su devastaciji, ne prirodnoj, dakle ne prirodnom propadanju, već onom koje može učiniti samo čovjek - nasilnom uništavanju. Vidljivo je to u prizemlju na vratima, stolovima, stropu... Za pretpostaviti je da će za kratko vremensko razdoblje ti prostori biti nekome prodani. Kupac će postojeće objekte srušiti i graditi nove. Pitanje je da li je to dovoljno ekonomično ili bi isti ovi prostori na ovoj lokaciji u centru grada mogli jako dobro služiti i Republici Hrvatskoj?
Da li će se itko u novo formiranoj vlasti RH osjetiti pozvan saznati zašto se objekti ovakve veličine prepuštaju nasilnom devastiranju i tko je inicijator odluke da objekti koji su državna imovina, ili možda imovina Grada Zagreba propadaju na ovako bezobziran način? Tko će odlučiti da se s imovinom, našom hrvatskom imovinom, jer to nije ničija tuđa imovina, više ne smije postupati na način nasilnog uništavanja i devastiranja?

Image and video hosting by TinyPic

Ovaj objekat od betona, na kome stoji adresa Paromlinska 2 je izvan ekonomske upotrebe.Prizemlje je obijeno limom. Idući cestom uz ovaj objekat stiže se odmah do Trga Stjepana Radića 1, što je adresa poglavarstva Grada Zagreba. S desne strane ovog objekta je ulica Miramarska sa neboderima od desetak katova.


Image and video hosting by TinyPic
Ovo je zgrada s gornje slike samo s druge strane, a ulica se i dalje zove Paromlinska. Niz godina je u prizemlju ovog betonskog objekta bila poslovnica Privredne banke. No poslovnica je odselila na drugu lokaciju prije dvije godine, a čitav prizemni dio zatvoren je materijalom od lima. Preko ulice je zgrada koja je vrlo devastirana i bez krova, to je Paromlinska 13 a izgleda ovako:

Image and video hosting by TinyPic

U ovoj devastiranoj zgradi koja nema ni krova ni štokova od vrata i prozora je jako puno smeća i u vrećama i bez vreća.Upravo pored te zgrade
prolaze brojni građani koji odluče što kraćim putem stoći od pothodnika Importane centra pa do dvorane Vatroslava Lisinskog. Iz smjera dvorane Lisinski svi zetovi autobusi dolaze na Zetov terminal pothodnik Glavni kolodvor. Zetov promet odvija sa na ovoj lokaciji oko ovih devastiranih objekata kružnim tokom.

Image and video hosting by TinyPic

Iza zelenog raslinja koje je iza parkiranih automobila je toplinska stanica koja je namjerno, ljudskom silom, devastirana.
Evo fotografija te devastacije: kako je uništena toplinska stanica s lijeve i s desne strane:


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic
Fotografije m: zouhar zec

Na Zetovom terminalu Glavni kolodvor je i objekat na kome je natpis DISKONTNI TRG. Stepenice ispod tog naziva vodile su prije nekoliko godina u diskont- trgovinu mješovitom robom No danas nema ničeg osim vanjskog zida i pregradnih zidova. Strop je oštećen, polpmljen. zidovi išarani, a u tom je prostoru jako mnogo smeća. U sklopu tog objekta prije desetak godina bila je jedna novinarska redakcija. Prostor te redakcije je potpuno nasilno uništen, a to su vrata i prozori, a uništavanjem je zahvaćen i strop u prostorijama. Očito je cilj što prije uništiti objekt. Treba li postaviti pitanje zašto se tako radi.? U centru Zagreba svaki objekat ima svoga vlasnika.Uništava li se namjerno radi osvete, dogovora ili je uništavanje dio plana?
To nije prihvatljivo. Treba se vratiti civiliziranom postupanju sa svime što je bilo čija imovina.

Image and video hosting by TinyPic

Ove dvije fotografije snimka su činjenice kako izgleda unutrašnjost bivšeg diskonta na lokaciji Zetov terminal Glavni kolodvor.
Fotke.m.zouhar zec

Image and video hosting by TinyPic

Margareta Zouhar Zec

24.02.2016. u 23:57 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 23.02.2016.

TRGOVAČKI LANCI UVOZOM MLIJEKA UGROŽAVAJU DOMAĆE FARMERE I INDUSTRIJU MLIJEKA

SNIŽENE OTKUPNE CIJENE MLIJEKA


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

23.02.2016. u 23:56 • 0 KomentaraPrint#^

KUPNJA PREKO INTERNETA


TONINO PICULA:

KADA ĆE PLATFORMA ZA RJEŠAVANJE SPOROVA NA ON-LINE TRŽIŠTU BITI DOSTUPNA I HRVATSKOJ?

Platforma za pomoć potrošačima i trgovcima u rješavanju sporova oko kupnje na internetu povezana je s oko 117 tijela za alternativno rješavanje sporova iz 19 država članica. Usluga za potrošače i trgovce u Hrvatskoj, kao i u još 8 zemalja članica Europske unije, rješavanje sporova oko kupnje putem interneta, na žalost još nije dostupna. Stoga je zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula povodom pokretanja platforme za pomoć potrošačima i trgovcima, pitao Europsku komisiju “koje mjere, u dogovoru sa zemljama članicama, planira poduzeti kako bi se ostvarila potpuna pokrivenost svih država članica i sektora?”Uz građane Hrvatske, građani Litve, Luksemburga, Malte, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Španjolske trenutno nemaju pravo na ovaj način rješavanja sporova.
“Platforma za internetsko rješavanje sporova europskim potrošačima i trgovcima omogućava da riješe sporove oko domaće i prekogranične kupnje putem interneta. To se postiže upućivanjem sporova nacionalnim tijelima za alternativno rješavanje sporova koje su države članice odabrale u skladu s kriterijima kvalitete”, napominje zastupnik Picula. Iako hrvatski potrošači sve više kupuju online i sve veći broj trgovaca prodaje online (oko 71% tvrtki), još uvijek se ni jedni ni drugi ne osjećaju sigurno kod provođenja online transakcija.
Prema istraživanjima svaki treći Hrvat kupuje online, no u odnosu na EU i dalje smo ispod prosjeka: “Podaci govore da Hrvatska u korištenju interneta zauzima 21. mjesto sa 65 posto aktivnog stanovništva, dok prosjek EU iznosi 75 posto”. Hrvatski Euro parlamentarni zastupnik Tonino
Picula ističe da je nužno ukloniti sve moguće prepreke razvoju internetske trgovine na obje strane i kod trgovaca i kod kupaca - i tako potaknuti povjerenje potrošača.
“Uz tradicionalne potrošačke navike hrvatskih potrošaća koje se teško mijenjaju, manipulacije kreditnim karticama u prekograničnoj kupovini te povremene slučajeve lažnih poslovnih praksi (iskustvo 25% potrošača) i činjenicu da oko 32% Hrvata nikad nije kupovalo na internetu, nedostupnost ove platforme samo još više ograničava online potrošnju koja je dostupna velikoj većini europskih građana”, zaključio je Picula u Bruxellesu 23. veljače.

23.02.2016. u 13:26 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 22.02.2016.

ADMINISTRACIJA RADI OVAKO :

HRVATSKI ZAKON STROŽI OD ZAKONA EU. ZAŠTO?

Pod naslovom ENERGETSKI CERTIFIKAT STE PLATILI? MA, NISTE TREBALI objavljen je u tiskovini 24 SATA u nedjelju 21. veljače tekst na stranama 16-17 čiji glavni dio skeniran objavljujem. Riječ je o energetskom certifikatu i razdjelnicima. Tekst je kao informacija vrijedan iznimne pažnje zato je sken vrijedno pročitati i informirati se.

Reći ću tek da hrvatski zakon nalaže jedno, a europski drugo. Zakoni su trebali biti usklađeni, jer je to bio smisao predristupnog razdoblja, dakle razdoblja prije pristupanja Hrvatske zajednici Europske unije.




Image and video hosting by TinyPic

22.02.2016. u 06:25 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 21.02.2016.

U 2015. IZVOZ PLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH PROIZVODA IZ EU POVEĆAN ZA 6 %



NAJVEĆI IZVOZ U SAD JAPAN I KINU

„EU izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u treće zemlje je prošle godine dosegao rekordnu vrijednost od 129 milijardi eura , što je porast od 6% u odnosu na 2014. godine“ navodi se u novom izvješću o poljoprivredi i ruralnom razvoju Europske komisije objavljenom 16. veljače 2016. U Bruxellesu. To potvrđuje da su izvozne vrijednosti u 10 od 12 mjeseci premašile vrijednost u odnosu na iste mjesece prethodne godine.
Veliki dobici su u izvozu u SAD-u (+ 18,5%) i Kinu (+ 39%), koji je pretekao Rusiju kao drugu izvoznu destinacije za proizvode iz EU. Žitarice (+ 1,2 milijarde eura), vina (+ 835 milijuna eura), i rakija (+ 641 milijuna eura)i su 3 sektora koja su napravili najveći napredak. Istovremeno, ruska zabrana uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda bila je očita u donjoj vrijednosti izvoza mlijeka u prahu i sira (- 963 milijuna eura, ukupno) i svježeg voća (- 341 milijuna eura). Uvoz EU poljoprivredno-prehrambenih proizvoda također je u porastu za 113 milijardi eura što je - povećanje za 8,7% za 2014. – 2015. trgovinsku bilancu za sve EU poljoprivredno-prehrambene proizvode zabilježila je ukupan višak od 16 milijardi eura, malo niže od 18 milijardi eura koliko je bilo u 2014. godini.

Podaci za prosinac 2015. dosegli su 11,2 milijarde eura - skoro 1 milijardu eura, više 9% nego u prosincu 2014. Najveći rast u mjesečnim vrijednostima zabilježen je za izvoz u SAD, Kinu i Japan, kao i U neke zemlje Bliskog istoka, posebno Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate. U sektorskom smislu, najveći mjesečni porast u odnosu na prosinac 2014. godine bio je u pšenici, povrću i svinjetini. S druge strane, izvoz je smanjen u odnosu na prošli prosinac za mlijeko u prahu, krzna i kože. Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a također je povećan u odnosu na prosinac 2015. godine.
Najveći je porast u mjesečnom uvozu iz Ukrajine, a slijede uvoz iz SAD-a i Australije. Povećan je uvoz neprženu kave, čaja, pšenice, uljarica i tropskog voća, začina i orašastih plodova,dok je smanjen uvoz kolača s uljem, repe i šećerne trske, soje i palminog ulja.



Image and video hosting by TinyPic

21.02.2016. u 15:59 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 20.02.2016.

ŠTO ĆE BITI SA DEVASTIRANOM BIVŠOM TVORNICOM U UŽEM CENTRU GRADA ZAGREBA ?

ZAŠTO JE BIVŠA TVORNICA PREPUŠTENA DEVASTACIJI!

Hoće li 13 . saziv Vlade Republike Hrvatske, kada se sva ministarstva kadrovski oforme i počnu raditi, imati neki plan sa bivšom tvornicom Nada Dimić na adresi Branimirova od broja 41- 44 koja posljednjih pet godina s vanjske strane, do ulice, izgleda ovako kako se može vidjeti na fotografijama? A vidljivo je da je bivša tvornica Nada Dimić katastrofalno devastirana.

Njen prostor čini kompleks od nekoliko tisuća kvadratnih metara i objekat je kroz sva tri kata do ulice jednako devastiran . Do ulice vrata ulaza su zaključana, zaključana su i iz pokrajnje ulice, ali se sa parkirališta za utomobile koje je na broju Branimoroa 39 vjerojatno može ući u nutrašnjost objekta. A unutrašnjost bivše tvornice Nada Dimić, koliko se može vidjeti kroz zaključana vrata kada se priđe bliže, također je potpuno devastirana.
Branimirova ulica proteže se od Glavnog željezničkog kolodvora do Autobusnog kolodvora, a tu relaciju čine samo dvije tramvajske stanice znaći nekoliko stotina metara tako da je ovaj objekat u centru grada Zagreba.Od Glavnog željezničkog kolodvora do Trga bana Jelačića su također samo dvije tramvajske stanice.
Stranci koji dolaze u Zagreb, kada primjete ovaj objekat sigurno se pitaju što se ovdije događalo i zašto bivša tvornica trikotaže i pozamanterije ima sve razbijene prozore, osim što je fasada uništena.
Da je ova tvornica imala tri zaposlene osobe u svojstvu čuvara kroz 24 sata dnevno, te da ih je financirao Grad Zagreb,jer se u Zgrebu nalazi objekt, šteta na objektu bila bi mala ili je uopće ne bi bilo, a na plaće čuvara bilo bi potrošeno neusporedivo manje novca nego što uopće može koštati uređenje objekta samo s ulične strane. Međutim, netko je očito prije pet i više godina odlučio da ovaj objekat treba srušiti pa ga je svjesno prepustio devastiranju. Devastiranju kome? Onima koji vole uništavati tuđu imovinu! A takvih očito ima.
Mnogi političari bave se politikom kroz diskusije, tvrdnje i oponiranja tvrdnji a da neznaju kako izgleda uža, a kamo tek šira okolica grada Zagreba!
Ove fotografije su činjenica i samo jedan od primjera prepuštanju devastaciji objekta u užem središtu grada Zagreba.

Fotke:Margareta Zouhar Zec

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic
Devastirana bivša tvornica čiji je dio u ulici Petra i Tome Erdedija,čija ulica izlazi na Branimirovu.



20.02.2016. u 07:01 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 17.02.2016.

UDRUGA OPG "ŽIVOT" POZIVA NA GODIŠNJU SKUPŠTINU



OČEKUJE SE UČLANJENJE NOVIH OPG-a




Image and video hosting by TinyPic

17.02.2016. u 06:50 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 16.02.2016.

BOSNA I HERCEGOVINA PODNIJELA ZAHTIJEV ZA ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI


HRVATSKI EUROPARLAMENTARNI ZASTUPNICI
AKTIVNO PODUPIRU BOSNU I HERCEGOVINU


U Europskom parlamentu 15. veljače 2016. održan je prijem povodom podnošenja formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović predao je nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu, koji predsjeda Vijećem Europske Unije zahtijev za članstvo, u nazočnosti Visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU i potpredsjednice Europske komisije Federice Mogherini i povjerenika za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesa Hahna.
Povjerenik Hahn istaknuo je kako je predaja zahtjeva za članstvo rezultat napornog rada vodstva BiH te da će Europska komisija nastaviti pružati potporu u svrhu jačanja europske perspektive Bosne i Hercegovine. Pohvalio je napredak reformskog procesa u BiH i suradnju političkih lidera te ohrabrio nastavak ekonomskih i socijalnih reformi i jačanje vladavine prava i javne uprave.

Organizatori prijema Andrej Plenković (EPP), potpredsjednik Odbora za vanjske poslove; Tonino Picula (S&D), predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH; Dubravka Šuica (EPP), potpredsjednica Izaslanstva za odnose s BiH; Jozo Radoš (ALDE), član Izaslanstva za odnose s BiH; Cristian Dan Preda (EPP), izvjestitelj EP za BiH; te Davor Ivo Stier (EPP), član Izaslanstva za odnose s BiH pozdravili su podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u Europskoj uniji kao ključan i pravodoban iskorak BiH - nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i politike novog pristupa EU - prema europskoj obitelji. Riječ je o prekretnici u institucionalnom približavanju EU - nakon ostvarivanja samostalnosti zemlje i postizanja mira potpisivanjem Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

U svom govoru predsjednik Čović zahvalio je organizatorima prijema, ali i svim drugim zastupnicima u EP koji aktivno podupiru europsku budućnost Bosne i Hercegovine. Naglasio je kako je danas povijesni dan te da je BiH ispunila sve tražene uvjete kako bi se formalni zahtjev za članstvom u EU mogao predati na vjerodostojan način.
Hrvatski europarlamentarni zastupnici podupiru procese za ulazak BiH u Europsku uniju naglasili su kako je Bosna i Hercegovina ovim činom potvrdila ambiciju da postane članica EU, a Unija je sa svoje strane potvrdila da je BiH visoko na listi prioriteta EU. Europarlamentarci su podržali napore za nastavak provođenja reformi na svim razinama u zemlji, kao i institucionalnih promjena koje bi omogućile ekonomski i društveni razvoj zemlje, uz osiguravanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, kao i ostalih građana - na crti stajališta usvojenim u ranijim rezolucijama EP o BiH. Posebno su pozdravili odluke Vijeća ministara BiH o usvajanju pregovaračke pozicije za prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon ulaska Hrvatske u EU kako bi se zadržala tradicionalna trgovina, kao i uspostava funkcionalnog koordinacijskog mehanizma za suradnju s institucijama EU.

Očekuje se da Nizozemska, kao predsjedavajuća Vijeća, stavi na dnevni red EU parlamenta razmatranje zahtjeva BiH za članstvo u EU, te da Vijeće donese odluku o nalogu Europskoj komisiji da pripremi Mišljenje o podnesenom zahtjevu s ciljem stjecanja statusa kandidata i posljedično otvaranja pregovora o pristupanju u EU. U tom procesu zastupnici će nastaviti davati potporu BiH, kao što su već i učinili organiziravši konferenciju na visokoj razini 9. prosinca 2015. na temu "Europska budućnost BiH - 20 godina nakon Daytona" koja je pridonijela stvaranju povoljnog ozračja u institucijama EU u Bruxellesu za predaju zahtjeva BiH za članstvo u EU.

Image and video hosting by TinyPic
Fotografija sa prijema povodom predaje zahtijeva BiH za članstvo u EU. S hrvatskim Europarlamentarnim zastupnicima je Dragan Čović predsjedatelj predsjedništva Bosne i Hercegovine.

16.02.2016. u 07:37 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 15.02.2016.

MINISTAR POLJOPRIVREDE dr. ROMIĆ U BRUXELLESU


PHIL HOGAN PRIHVATIO POZIV ZA POSJET HRVATSKOJ

Ministar poljoprivrede prof.dr.sc. Davor Romić po prvi puta je u svojstvu ministra poljoprivrede u Vladi RH u ponedjeljak 15. veljače bio u Bruxellesu na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije. Tu se susreo s povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Philom Hoganom koji je ministru Romiću izrazio čestitku na imenovanju te zaželio uspješnu suradnju.
Ministar Romić je pozvao povjerenika Hogana u prvi službeni posjet Republici Hrvatskoj, a povjerenik Hogan posjet je prihvatio. Ministar Romić i povjerenik Hogan razgovarali su o rješavanju pitanja prekomjernih zaliha šećera za što je ministar poljoprivrede već pismenim putim zatražio četiri dodatna mjeseca točnije krajni rok 31. srpanj 2016.
Hogan i dr. Romić razgovarali su o riješavanju nejasnoća o vinu Teran na koje ime vina aspirira i Republika Slovenija.


Deveti po redu zaštićeni hrvatski proizvod na području EU je Dalmatinski pršut. Europska zaštita oznakom zemljopisnog podrijetla Dalmatinskog pršuta potvrđena je od strane Europske komisije u petak, 12. veljače 2016. godine. PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/189 je od 3.2. 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla kada je upisan DALMATINSKI PRŠUT (ZOZP) objavljena je u Službenom listu Europske unije, L 38/1 od 13. 2. 2016.godine

Time je Republika Hrvatska uz Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Krčki pršut, Istarski pršut i Drniški pršut dobila i Dalmatinski pršut koji je 9. po redu čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.


15.02.2016. u 18:45 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 11.02.2016.

EUROPA 0D 2OO9. OBILJEŽAVA 112 KAO DAN EUROPSKOG BROJA


SAMO 27% EUROPSKIH GRAĐANA SVJESNO JE VAŽNOSTI BROJA 112

Otkada je uveden, jedinstveni europski broj za hitne službe 112 značajno je unaprijedio sustav pomoći unesrećenima diljem Europe, zbog čega 11. veljače treba obilježavati svake godine kako bi se još više podigla svijest o njegovoj važnosti“, poručio je zastupnik Tonino Picula svoju izjavu povodom Dana europskog broja 112.

Od 2009. Europa 11. veljače obilježava kao Dan europskog broja 112, koji je službeno proglašen s ciljem promicanja europskog broja za slučaj nužde.
Zastupnik Picula se krajem prošle godine u Europskom parlamentu sastao s gospodinom Milanom Erjavcem, voditeljem Službe za sustav 112 iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
“Razgovarali smo kako poboljšati rad hitnih službi na nacionalnoj i europskoj razini te tako pridonijeti većoj sigurnosti naših građana i svih drugih koji posjećuju Hrvatsku. Zabrinjavajuće je što je samo 27% europskih građana (od toga 26% u Hrvatskoj) svjesno važnosti broja 112”.
Prednosti pozivanja broja 112 je parlalelno alarmiranje nekoliko službi. Operater nakon dojave alarmira sve hitne službe koje su potrebne u konkretnom slučaju, čime se štedi na vremenu. Također, hitnim službama je olakšan rad jer operateri u centru 112 filtriraju zlonamjerne i nenamjenske pozive koji ometaju njihov rad.
Podsjećamo, zastupnik Picula je još 2014. u svom govoru u Europskom parlamentu upozorio da čak tri četvrtine građana Unije nije svjesno da im 112 može spasiti život.
“Broj 112 očito je stekao povjerenje hrvatskih građana kao i turista koji dolaze u Hrvatsku o čemu svjedoči čak 1.922.186 poziva na broj 112 u 2015. godini, od kojih je 6.993 poziva bilo na stranim jezicima. No,to još uvijek nije dovoljno zbog čega trebamo nastaviti predano raditi na daljnjem informiranju građana“, zaključio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.

11.02.2016. u 16:59 • 0 KomentaraPrint#^

ZAŠTO JE ZGRADA BEZ IKAKVE NAMJENE?



DRUŠTVO JE SIROMAŠNO A ZGRADA JE BEZ NAMJENE!

Zašto je prazna i zaključana zgrada duga šezdesetak metara na pet katova na Trgu žrtava fašizma na brojevima 10 - 14., u centru grada Zagreba? Zgrada nema nikakvu namjenu, iako bi lako mogla biti i stambeni objekat. No očito je bolje da objekat propada prazan, nego da propada od bilo čije upotrebe. Živimo u siromašnom društvu, ovakvo je ponašanje sa imovinom svojstveno pijanim milijunašima.

Ta je zgrada, bila dom za smještaj studenata zagrebačkog sveučilišta. Ime mu je bilo Studentski dom Moša Pijade, a nakon osamostaljenja Hrvatske ime mu je promijenjeno. U toj građevina na pet katova u visokom prizemlju bila je liječnička i stomatološka poliklinika za sve redovno upisane studente na Zagrebačko sveučiliše. Na katovima je bilo više od 100 studentskih soba. Na zadnjem katu bila je i učionica, a u suterenu prostor namijenjen studentskom disko klubu. No 2010. studentski dom je zatvoren, a zgrada je zaključana. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vlasnik je zgrade. Zgrada je sačuvana od devastacije . Električna rasvjeta i vodovodna infrastruktura, su u funciji, kao i centralno grijanje koje se lako može uspostaviti.
Zgrada bi uz razumne investicije mogla biti adresa za neko od ministarstava, posebno ona, koja svoje lokacije imaju na više adresa , a najam prostora skupo plaćaju.


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Na zaključanim vratima, s unutarnje strane zgrade, na Trgu žrtava fašizma 10 već nekoliko godina stoji raspred liječnika iz studentske poliklinike, kakav je bio u trenutku zatvaranja studenstkog doma.

Image and video hosting by TinyPic
Dio zgrade s unutrašnje strane dvorišta. (fotke m.zouhar zec)

11.02.2016. u 07:31 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 09.02.2016.

TRENDOVI NA MEDIJSKOJ POZORNICI

ANTE GAVRANOVIĆ:

“INTERNET POVEĆAVA PRITISAK NA BRZINU IZVJEŠTAVANJA”

TRENDOVI NA MEDIJSKOJ POZORNICI bio je generalni naslov teme na MEDIJSKIM SUSRETIMA koje je Goran Galić iz Odjela za medije Matice Hrvatske organizirao 21. siječnja 2016. u Matici Hrvatskoj za pozvane novinare, urednike, profesore novinarstva s Fakulteta Političkih znanosti i Hrvatskih studija. Glavni gost Medijskih susreta bio je poznati novinar Ante Gavranović. Njegovu novinarsku karijeru obilježilo je poslovno novinarstvo. Novinarski radni vijek započeo je Gavranović u redakciji Privrednog vjesnika, a iz uredništva te tiskovine je otišao i u mirovinu. Mnogo je radio u više Upravnih odbora u koje je bio biran, bio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Udruge novinskih izdavača u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, predsjedavajući Udruge novinara srednje Europe u okviru Europske udruge novinara, predsjednik Upravnog vijeća učilišta za odrasle ProEduka itd.Napisao je više knjiga., između ostalog “Poslovno novinarstvo između etike i zarade”.

Image and video hosting by TinyPic

Predsjedavajići Ante Gavranović, do njega Goran Galić organizator i moderator na "medijskim susretima" u Matici Hrvatskoj 21. siječnja.fotka /m.zouhar zec/

Nalov izlaganja na Medijskim susretima koje je novinar s mentorskim znanjem Gavranović održao bio je INVENTURA MEDIJSKE 2015., - trendovi tehnologija, struka . “Budućnost novinarstva stalna je tema vrhunskih stručnjaka.Gotovo više od deset godima najavljuje se smrt masovnih medija i televizije na uštrb novih medija” započeo je kolega Gvranović postavivši klasično pitanje KAKVO JE STVARNO STANJE? Nastavio je navodeći: “ WORLD PRESS TRENDS 2015.pokazuju da otprilike 2,7 milijardi odraslih čita tiskane novine, dok ih oko 800 milijuna čita u online izdanjima. Novine, tiskane i online ostvaruju na godinu 180 milijardi USD prihoda što je više nego što ostvaruje izdavaštvo, muzička ili filmska industrija. Šest najsnažnijih tržišta industrije su SAD, Japan, Njemačka, Kina, Velika Britanija i Indija. Prvi put u ovom stoljeću prihodi od prodanih naklada novina premašili su prihode koji se ostvaruju putem oglašavanja. Prihodi od prodaje iznosili su 92 milijarde USD, a prihodi od oglašavanja 86 milijardi. Ta promjena ukazuje na promjenu trenda; od snažno prisutnog BUSINESS TO BUSINESS odnosa na liniji izdavač- oglašivač stvara se novi poslovni odnos s naglaskom na potrošača tj. izdavača i publike. Usporedna analiza deset zemalja, među kojima su SAD , Japan i neke druge visokorazvijene zemlje, pokazuke da novine proširuju svoj domet u kombinaciji s vlastitim online-korisnicima i da na tom području ima još mnogo manevarskog prostora za daljnji prodor.”

Image and video hosting by TinyPic
RAST INTERNETA U SVIJETU

“Čisti internetski mediji poput Huffington Posta za sada su se uspješno etablirali samo na tržištu SAD “ rekao je novinar Gavranović te nastavio “Evaluacija 56 izvješća pojedinih zemalja ,Open Society Foundation, jasno pokazuje kako etablirani masovni mediji i dalje dominiraju u stvaranju javnog mnijenja. Utjecaj građanskog novinarstva u otvorenim raspravama ostao je, unatoč velikim očekivanjima, na margini posbno u SAD i zapadnoj Europi. Mark Thompson, izvršni predsjednik New York Timesa, dnevnih novena koje su i inovativnim Storytelling- eksperimentom (“Snow Fall) uspostavili nove digitalne standarde, vjeruje u komercijalni uspjeh tiskanih novena, barem za razdoblje od narednih deset godina. Upozorava, međutim da se proizvođači novina moraju suočiti s potrebom da se izrade prihvatljive tiskane platform u svijetu “ pametnih telefona”. “Živimo u vremenu tiska i digitala. Svakako, s vremenom očekujemo daljnji neuzastavljiv rast digitala. Stoga smatramo uputnim da se usmjerimo na rast digitalnog tiska i prihode od digitalnog oglašavanja, prije svega kroz smartphone. Najvažnije je u narednim godinama pronaći primjerene modele kako bi sadašnja tiskovna platforma mogla funkcionirati u svijetu smartphona. Ovo tim više što se očekuje da će se 2020., najveći dio vijesti čitati preko pametnih telefona.”

Prema riječima novinara i kolege gospodina Gavranovića poput najvećeg broja američkih medijskih kompanija i NYT se okreće potpuno prema NATIVE ADVERTISINGU, smatrajući plaćeno oglašavanje dovoljno lukrativnim načinom poslovanja koje se pretvara brzo u rastući biznis, posebno prikladan za visokokovalitetne sadržaje. Još 2013. NYT nije imamo nikakve prihode od Native Advertisinga, da bi u 2014. ostvario kroz taj oblik oglašavanja 13 milijuna USD, a u 2015. se taj prihod povećao na 35 milijuna USD.
Uspjeh primjene Native Advertisinga predstavlja za marketare veliki novi izazov. “ Ideje da se potrošaće u digitalnom okruženju može prisiliti da prate loše sadržaje koji ih uopće ne zanimaju više ne funkcioniraju. Ta vremena su prošla”- tvrdi Thompson.U svim medijskim kućama posebna se pozornost stavlja na četiri skupine problema a oni su:
1. Poslovna politika 2. Uređivačka politika 3. Korištenje elektroničkih medija 4. Informacijske tehnologije

DRUŠTVENE MREŽE

” Komunikacija je centralni fenomen suvremene kulture i ona zapravo na najbolji način pokazuje sva obilježja zajednice. Komunikacija se velikim dijelom preselila na internet i na društvene mreže. To je mjesto virtualnog okupljanja ljudi.Internet je međutim sav u znaku kontraverzi. Na njemu je izbrisana granica između privatnog i javnog između lokalnog i globalnog. Prema tome sve dobre strane interneta idu pod ruku i sa njegovim lošim stranama. Tu u povećoj mjeri dolazi do izražaja obilježje niske političke kulture niske medijske culture i pismenisti. Neki celebrity skreću pažnju na sebe šokantnim ponašanjem. Taj model ponašanja prihvatili su i naši političari, koji se počesto poistovjećuju s estradnim zvjezdama. Zapravo kroz društvene mreže imamo neku vrstu estradizacije društva i politike u svakom smislu” – rekao je Gavranović te nastavio
“Prema podacima Internet World Stats Newslettera u studenom 2015., zabilježeno je 3.666,261.156 internet korisnika što znaći da je 46.4% svjetske populacije uključeno u ovu mrežu komunikacija
sken
Podaci Facebook World Stats pokazuju da je u isto vrijeme bilo 1.515,204.150 pretplatnika na ovoj društvenoj mreži i da je ona penetrirala 20,9 posto svjetskog stanovništva. Iako novinari istiću kako su im korištenjem internetskih usluga dostupni dodatni izvori, pokazalo se da akteri društvenih rubnih skupinana ne dolaze u novinskim napisima češće do riječi u javnosti. Ponešto drukčiu sliku dobivamo analizom previranja na medijskoj pozornici u zemljama u razvoju. U autoritativnoj Kini novinari koriste učestalo tzv “microblogging” usluge za istraživanje i ujedno nude akterima i alternativnu platformu u odnosu na službene obavijesti. Analitičari naglašavaju primjer kako u Egiptu, čitatelji češće koriste društvene mreže kako bi kritizirali masovne medije i kako bi medijske institucije prisiljavali na povećanu profesionalizaciju.Izvješće također pokazuje da državne institucije preplavljujuju digitalne kanale određenim informacijama i spinovim kako bi utištili opozicijske glasove.”
Općenito se novinari žale u svim zemljama na sve lošije uvjete rada. Tu posebno naglašavaju kako ubrzano širenje novosti preko interneta enormno povećava pritisak na brzinu izvještavanja te nedostaje vremena za ozbiljnija istraživanja. Takva kretanja u središte pozornosti dovode pitanja kvalitete novinarskoga rada. Spomenuto izvješće Reuters Institute for the Study of Jurnalism ukazuje da se u mnogim zemljama povećava broj netočnih vijesti i plagijata. To nameće pitanje da li zaista kvaliteta novinarstva opada. Istraživanja na Baskijskom sveučilištu pokušavaju na to pitanje odgovoriti svojim proijektom “ Mediji, društvo, obrazovanje”.

KVALITATIVNE RAZLIKE

“ Analitičari su pokušali proučiti kvalitativne razlike između online i offline izdanja pet kvalitetnih novina – Frankfurter Allgemeine Zeitung, Financial Times, Corriere della Sera, Le Monde I EL Pais. Utvrdili su da tih pet istraženih dnevnih novina u razdoblju od posljednjih 13 godina drži svoje standarde kvalitete, iako se pokazalo kako u online izdanjima tih novina kontrola kvalitete ipak počesto zakazuje.
Pokazalo se da vijesti i članci koji se javljaju u online izdanjima tih novinma, osim u Le Monde, imaju manju kvalitetu vrijednosti od onih u tiskanim izdanjima. Posebno je zapaženo da se to očituje u učestalim pogrešnim vijestima, brojnim gramatičkim pogreškama, ekstremno dugim rečenicama, ponavljanju konfuznih ideja, lošem layout, kao i pogrešnim dodatnim informacijskim elementima poput grafika i fotosa. Analize pokazuju da samo Le Monde pokazuje veliku brigu za svoje online čitatelje s dobro formuliranim, pomno istraženim vijestima i analizama. Odmah se postavlja pitanje; zašto mnoge redakcije ne ulažu u kvalitetan internetski pristup? U Financial Timesu smatraju da se tiskane novine i online izdanje komplementarno dopunjuju i tako funkcioniraju, pa korisnici trebaju koristiti oba kanala. Kod drugih stjeće se utisak da veću pozornost i dalje posvećuju tiskanom mediju, iako primjer Le Monda pokazuje da se kvaliteta i u online izdanjima isplati. “

PET TRENDOVA EUROPSKOG NOVINARSTVA



Norbert Kuepper dizajner novina i osnivač prestižnog European Newspaper Awards , koji se dodjeljuje u okviru Europskog kongresa novinskih izdavača, smatra da su reducirani elementi i jasan layout novina središnji trendovi unutar europske novinarske branše u 2015. godini. Prozračnost i oblikovanje slično uređenju časopisa neće obilježiti samo tiskovna izdanja. Tu formulu sve više koriste i online izdanja. U oblikovanju novena koriste se samo bitni elementi čime se postiže “velika vizualna jasnoća” u naslovnicama ali i u strukturi pojedinih stranica. Novine se sve više oslanjaju na naslovnice i “cover story” koje se u nastavku lista razrađuju. Time se dnevne novine sve više približavaju pojmu “dnevnih časopisa” ili dnevnim magazinima. Upotpunjene su i fotografijama koje osiguravaju i optičku zainteresiranost čitateljstva. Dnevne novine iskušavaju multimedia – storytelling na predlošku uspješno provedene konvergencije New York Timesa. To znaći prošireni repertoar vizualnih grafičkih i sadržajnih oblika prezentacije. Tako veliki broj europskih novina predstavlja dulje tekstove na svojim web stranicama upotpunjene filmovima, animiranim grafičkim rješenjima i audio slideshowom.”
“Novine pojačavaju vizuelni storytelling” rekao je Ante Gavranović te nastavio “Online trendovi mijenjaju temeljni proizvod tiskane novine. U novinama se ne prikazuje samo tekst, već se upotpunjuje ilustracijama, slikama ili infografikama. Novinarstvo činjenica postaje nezamjenjivo. Infografike nisu više važne samo za layout novina, već postaju nasušni sastavni dio izvještaja, jer na jednostavan način prikazuju činjenice. “

ULOGA OGLAŠAVANJA

“Pozornost poslovnih krugova u novinskoj industriji usmjerena je na traženje novih puteva za povećanje prihoda, rast naklade i dodatnu vrijednost kroz povećanu razinu oglašavanja. Istodobno se vodi snažna bitka za povratak kredibiliteta novina i uspostavu određenih međuodnosa sa čitateljima. Proteklih nekoliko godina bile su godine izuzetno velikih promjena i izazova za novine. Nastavljen je pritisak na naklade, ali su izdavači pokazali veću spremnost za inovacije i uvođenje strategija za pridobivanje novih čitatelja nego u ranijim razdobljima. Mnogi izdavači širom svijeta mijenjali su format novina u želji da zadovolje želje i potrebe čitateljstva za kompaktnijim novinama koje se mogu čitati u svakoj prigodi. Mnoge su novine prešle na tiskanje u potpunom koloru, što je donijelo koristi i prednosti objema stranama – oglašivačima i izdavačima. Evidentno je da novinske internetske operacije uzimaju sve više maha i stvaraju nove korisnike. Zanimljiva su i kretanja u novinskom oglašavanju, koje postaje sve dominantnija odrednica u proizvodnji i oblikovanju dnevnih novina – od formata do sadržaja. Prema analizama Zenith Optimedia prihodi od mobilnog oglašavanja prijeći će prihode od oglašavanja na svim internetskim mrežama. Ti će prihodi u 2018., iznositi 114 milijardi američkih dolara. Prihodi u 2015., su iznosili 50 milijardi američkih dolara. Biti će veći od svih prihoda od oglašavanja na svim platformama osim kod TV-a gdje će se prihodovati 215 milijardi američkih dolara, u odnosu na 296 milijardi ostvarenih 2015. godine. Mobilno oglašavanje je zaslužno i za globalni rast prihoda od oglašavanja i učestvuje sa 87% u priljevu novih sredstava u razdoblju 2015.-2018. godine. TV je dominantan medij za oglašavanje s udjelom od 38% u ukupnom oglasnom kolaču 2015. godine. Predviđanja pokazuju da će u 2018. internetsko oglašavanje preuzeti primat.

HRVATSKI MEDIJSKI PROSTOR

U svom izlaganju Ante Gavranović se osvrnuo i na oglašavanje u hrvatskom medijskom prostoru te rekao da su iskustva na tom području su vrlo slaba. Nema čvrste povezanosti između medija i oglašavanja, nema dostatne transparentnosti cijena i uvjeta prodaje oglasnog prostora, nema jasne korelacije između troška i učinka oglašavanja.
Native Advertising (oglašavanje u poznatom okruženju) je odvojeno oglašavanje na internetu i u tiskanim medijima, pri čemu se pokušava pozornost korisnika interneta i tiskanih medija povećati pomoću ponude kvalitetnih sadržaja. Oglasni sadržaji su pritom teško uočljivi. Pokušaj je to da se u prvi plan ne stavlja oglašavanje već prikrije i pažljivo uklopi u sadržaj tekstova. Intencija oglašivača je da se plaćeno oglašavanje tako prikrije da nije direktno prepoznatljivo i na taj način privlači pozornost korisnika platforme. Korisnik pritom nesvjesno “ kupuje” i transportiranu oglasnu poruku. Usko povezani s Native Advertising su PR tekstovi, tzv. Advertorials. Tu je velika opasnost približavanja sivoj zoni “puzajućeg oglašavanja”.
U povijesti hrvatskog novinarstva nikada se nisu tako užurbano tražila nova riješenja za uspješno izdavanje i ekonomsko održavanje pojedinih medija. Sve to svakako dalje zaoštrava tržišnu utakmicu i raspodjelu objektivno ograničenog oglasnog kolača i dovodi u pitanje realnu egzistenciju pojedinih novina i elektroničkih medija. Preživjet će one novine i TV postaje koje su se uspjele nametnuti na tržištu i oglašivačima, što je uostalom trend u ukupnom svjetskom novinarstvu. Riječ je o novim strategijama za pridobivanje čitalačke publike, zatim o novim koncepcijama oglašavanja, korištenju najbolje prakse u izdavanju novina, o utjecaju novih formata i novih dizajna novina. Sve se svodi na promišljanja kako novine mogu i što rade da bi povećale svoje prihode od oglašavanja; proučavaju se modeli uspješnih inovativnih novina, jačanje lokalnih dijelova novina kao snažno i nedovoljno iskorišteno uređivačko oruđe povećanja dodane vrijednosti novinama; otkrivene su tajne ponajboljih web stranica europskih novina. S tim je usko povezano i pitanje smanjivanja proizvodnih troškova, ali i bitnih promjena u strategiji vezano za lokalno okruženje.

OZBILJNA MOGUĆNOST PREŽIVLJAVANJA JE VJERODOSTOJNOST

Prema riječima novinara s bogatim radnim iskustvom Ante Gavranovića, kada je riječ o TV postajama, koplja se lome oko pitanja kako na najbolji način povezivati tiskano i elektronsko novinarstvo, kako uspostavljati modele novih medijskih kompanija i kako oblikovati redakcije budućnosti s multimedijalnom funkcijom. Iz ovih kratkih naznaka jednostavno je zaključiti da se na hrvatskoj medijskoj pozornici, s određenim zakašnjenjem odvijaju procesi koji su već dulje prisutni u svijetu. Postoji čvrsta linija odgovornosti, koju bismo mogli podijeliti na četiri razine. Prva je razina upravo novinarska. Činjenica je da je snažno razvijena autocenzura i da nam danas mediji bježe u “žutilo”, senzacionalizam, a elektronski mediji sve više u tzv. infotainment. Druga je razina urednička. Dosta su raširena mišljenja i unutar same struke da nam na tom području dosta škripi. Urednici su oslabljena karika u stvaranju novina i emisija jer često podliježu interesima menađmenta i vlasnika, što se odražava na kvalitetu medija. Treća razina je menađment u medijima. To je u svijetu novo područje koje se tek posljednjih godina javlja kao ozbiljan problem. Naime pad naklada i prihoda u medijima, pojava novih medija i međusobna utakmica među njima, kombinacija više usporednih medija s istim brojem novinara i redakcija otvorila je potpuno nove poglede na materijalnu uspješnost medija. Četvrta razina - nedovoljno transparentni vlasnički odnosi u medijima. Na tom se području stvaraju potpuno novi odnosi, gdje je manje nesporazuma na relaciji mediji – politika, a sve više konflikata ( sukob interesa) na relaciji novinar – vlasnik.”
Novinar i publicist Ante Gavranović u svom se predavanju osvrnuo i na budućnost te naveo pet trendova koji bi trebali obilježiti 2016. godinu, a po njemu je to :
1. Eksperimentalno novinarstvo 2. Iskustveno novinarstvo 3.Emocionalno novinarstvo 4. Objašnjavajuće novinarstvo 5. Ekonomično novinarstvo
Gavranović je rekao da Reuter Institute for the Study of Jurnalism u svom projektu Digital News Project odnosno u izvješću Journalism, Media and Technology Predictions 2016. upozorava na nove tehnološke trendove koji se očekuju u medijima. To su: 1. povećana ulaganja u online video vijesti uz nove eksperimente s virtualnom realnošću 2. povećano zanimanje za inovativne video sadržaje 3. uvođenje 3D touch tehnologije na smartphonima uz povećanu brzinu prijema i dometa 4. povećana briga izdavača za zaštitu sadržaja 5. više oglašavanja kroz video uratke kako bi se oglasi otežano blokirali 6. pokušaj osiguravanja visokovrijednog oglašavanja u nastojanju da se privuče i visokokvalitetna publika .

Image and video hosting by TinyPic
WAN - IFRA: Trendovi koje smo identificirali 2015. u svjetskim redakcijama:

” Zaključak iz iznesenih spoznaja je taj " rekao je kolega Gavranović, “ da praksa pokazuje da su tiskane novine sve više izložene konkurenciji drugih medija. To već odavno nisu moćne medijske kuće koje se međusobno nadmeću, već su to velike TV kuće odnosno Google ili Facebook. S tim u vezi rastu zahtjevi da se izmjeni zastarijeli zakon o medijskim kartelima jer “ današnji pravni okvir više ne štiti preživljavanje novinskog pluralizma već potiće na smanjivanje broja medijskih jedinica”. Manji izdavači su sretni da postojeći zakon onemogućava karteliziranje, jer bi u tom slučaju opstali samo veliki. Novine su u svojoj biti sustav solidarnosti s čitateljima. Tu snagu čitatelja tiskanih medija, posebno lokalnih, morali bismo više iskoristiti, pri čemu ne smijemo zaboraviti na novine, što se tiče aktualnosti, osjetno zaostaju jer donose vijesti od jučer. Jedina ozbiljna mogućnost preživljavanja je vjerodostojnost, pri čemu se mora viditi računa o tome da se čitatelje ne vara već da ih treba uvjeriti objektivnošću, profesionalnošću i etičkim postavljanjem “- temeljna je poruka Kongresa izdavača novina. A to je i moja temeljna poruka,” rekao je na kraju Ante Gavranović.

09.02.2016. u 07:26 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 07.02.2016.

DVIJE FOTKE O RUŠENJU UGOSTITELJSKOG OBJEKTA MEDVEDNICA

KRAJ JEDNOG VREMENA

Ni istražiteljima nije jasno tko je srušio kultnu Medvednicu.
Pod tim je naslovom u Večernjem litu 5. 2. objavljen novinarski tekst , a tema o kultnom srušenom ugostiteljskom objektu na adresi Bukovačka cesta 2B, čiji je vlasnik Zvonimir Boban i njegov otac, ima nastavak u Večernjem listu i 6.2. 2016.
Imam dvije fotografije koje sam slučajno snimila za vrijeme rušenja tog objekta kada sam prolazila, jer u kvartu Maksimir stanujem. Objavljujem te fotografije možda istražiteljima mogu biti od pomoći. Kako je ostalo zabilježeno uz snimljene fotke rušenje je izvedeno 16.1. 2016.


Image and video hosting by TinyPic Fotka: Margareta Zouhar Zec


Image and video hosting by TinyPic
Fotka: Margareta Zouhar Zec

07.02.2016. u 23:48 • 0 KomentaraPrint#^

OSNOVAN SAVEZ UDRUGA EKOLOŠKIH PROIZVOĐAČA

U DESET UDRUGA 177 EKOLOŠKIH PROIZVOĐAČA


U Buzinu kod Velike Gorice u subotu 6. veljače osnovan je Hrvatski Savez Udruga ekoloških proizvođača. U Savez Udruga na osnivačkoj skupštini pristupilo je deset Udruga čiji proizvođači iskuljičivo proizvode ekološke proizvode, koji su nadzirani od ovlaštenih nadzornih stanica te proizvodi nose europski ekološki znak.

Image and video hosting by TinyPic
Za stolom sjede: prvi s lijeva Ilinčić predstavnik udruge EKO Stolisnik iz Zagreba,stoji Nenad Kuftić iz Pule koji je predsjednik Saveza Eko udruga,a do njega Branko Vidmar predsjednik udruge BIO Pčela iz Rijeke. (fotka m.zouhar zec)


Ekološke udruge koje su u Hrvatskom Savezu udruga ekoloških proizvođača su:

1. EKO Izvor 2007 iz Sisačko moslavačke županije,

2. EKO KULTURA iz Bjelovara

3. EKOLOŠKI ISTARSKI PROIZVOD iz Pule

4. Eko Plod iz Koprivnice

5. EKO DUGA iz Čakovca

6. EKO Dalmacija iz Splita

7. EKOP iz Karlovca

8. EKO Stolisnik iz Zagreba

9. BIO PČELA iz Rijeke

10. EKO DUNAV iz Dalja

U nastajanju je ekološka Udruga u Ličko - senjskoj županiji gdje su proizvođači aronije, meda, voća i povrća. Predsjednik Hrvatskog Saveza Udruga ekoloških proizvođača je Nenad Kuftić iz Pule ( meil: nenad.kuftic@gmail.com ) koji je prvi pokretač ekoloških tržnica u Puli, Rijeci, Rovinju i Zprešiću, a u pripremi je ekološka tržnica i u Zadru. Sjedište Saveza udruga ekoloških prizvođača je u Zagrebu. Savez kroz Udruge okuplja 177 ekoloških proizvođača voća, povrća, bobičastog voća, ljekovitog bilja, otrašastog ploda i meda.


Image and video hosting by TinyPic
Predstavnici ekoloških udruga na osnivačkoj skupštini Saveza ekoloških udruga u Buzinu 6.veljače 2016. ( fotka m.zouhar zec)

07.02.2016. u 18:00 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 05.02.2016.

HRVATSKI OTOCI ZASLUŽUJU STRATEŠKI PROGRAM EU



JOŠ NISU OSTVARENE MOGUĆNOSTI ZA EUROPSKE OTOKE
IZ LISABONSKOG SPORAZUMA

“Dolazim iz Hrvatske, zemlje s više od 1200 otoka i pridružujem se pozivima Komisiji da napravi analizu troškova života na otocima i tome prilagodi financijske potpore i programe. Trebamo Strateški program i posebnu EU agendu za otoke da im barem djelomično nadoknadimo sve propušteno i pomognemo da ostvare svoje pune potencijale, rekao je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je u EP i podpredsjednik Međuskupine za more, rijeke otoke i priobalna područja, zadužen za otoke u raspravi o stanju na otocima, 4.2 na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.
Rekao je da stanovnici otoka žive s puno problema - od podatka da otoci u prosjeku zaostaju za petinom BDP-a za kopnom, preko depopulacije, loše povezanosti i dostupnosti zdravstvene skrbi pa sve do visokih troškova života, teškog pristupa obrazovanju i ostvarivanja drugih realnih potreba . Istaknuo je da BDP nije dovoljan kriterij stanja otoka jer ne obuhvaća druge parametre koje život na otoku čine složenijim i težim.
“Možemo raspravljati o različitim definicijama no mislim da za europske otoke nismo učinili dovoljno da ostvarimo obveze iz članka 174. Lisabonskog sporazuma. Svaki je otok jedinstvena prirodna, kulturna i gospodarska cjelina, a u institucijama EU politike prema otocima nikad nisu zaživjele u punom smislu”, naglasio je zastupnik Picula.
Također je pozvao Europsku komisiju da osim BDP-a uzme u obzir i druge statističke pokazatelje koji odražavaju ekonomski i socijalno osjetljiv položaj koji proizlazi iz trajnih prirodnih poteškoća. Podsjetio je da je na mnoge otoke u Sredozemlju došao veliki broj migranata. Istakao je da otoci imaju teritorijalni potencijal koji se treba iskoristiti kao prilika za razvoj i otvaranje radnih mjesta.
Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, hrvatski zastupnik Tonino Picula 10. ožujka 2016. organizira konferenciju “Otoci i kohezijska politika” na kojem će biti prisutni predstavnici otoka i Europske komisije, a na njegov će poziv u višednevni posjet Strasbourgu stići i mladi s hrvatskih otoka.

Govor zastupnika Tonina Picule na linku:

https://www.youtube.com/watch?v=CRGbvaGrqcU

05.02.2016. u 10:04 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 04.02.2016.

NAPREDAK SRBIJE I KOSOVA - REZULTAT POZITIVNIH PRITISAKA EU


POBOLJŠANJE ODNOSA SA SUSJEDIMA


“Otvaranje pregovora sa Srbijom početak je "pozitivnog pritiska" s ciljem ozbiljne transformacije velikog broja sektora. Od iznimne važnosti u tom procesu je i poboljšanje odnosa sa susjedima i rješavanje preostalih bilateralnih pitanja poput: granične demarkacije, utvrđivanja sudbine nestalih, sukcesije, prava manjina u Vojvodini i zakona o procesuiranju ratnih zločina, poručio je zastupnik Tonino Picula u raspravi o izvješću o napretku Srbije, na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu 3. veljače. Ova se pitanja nalaze i u Piculinim amandmanima koji su se svi, zajedno s amandmanima na izvješće o napretku Kosova, našli među usuglašenim amandmanima. Picula je napomenuo da ovogodišnje izvješće obuhvaća veliki dio sadržaja prošlogodišnjeg što znači da je pred Srbijom još puno posla. “Na to-do listi kojoj Srbija mora pristupiti bez odgode su: ugroženost slobode medija, neučinkovita borba protiv korupcije, nužan napredak u vladavini prava, sudjelovanje oporbe u demokratskim procesima, poštivanje ljudskih prava i prava manjina te usklađivanje s vanjskom politikom Europske unije”. Govoreći o eurointegracijskom procesu Kosova, Picula je kao predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom pozdravio potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je nedavno ratificiran u Europskom parlamentu kao svojevrsno priznanje za predanost Kosova priključenju Uniji.

Kao što je u amandmanima pozvao na istragu vezanu uz eventualna prekoračenje ovlasti tijekom uhićenja predstavnika oporbe, Picula je i danas naglasio da se opstruira rad u parlamentu.
“Nadam se da će biti istražene sve okolnosti slučaja koje su uključivala i uhićenja predstavnika oporbe jer scene koje u zadnje vrijeme gledamo ne priliče zemlji ozbiljnih europskih aspiracija. Očekujemo da predstavnici vlade i opozicije sukobljavanja čim prije zamijene suradnjom na europskim pitanjima”, zaključio je Picula, predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom
Istaknuo je probleme koji ostaju konstanta: organizirani kriminal, razina korupcije, visoka stopa nezaposlenosti posebice mladih i ugrožena slobodna medija, a pohvalio usvojene mjere za borbu protiv terorizma i radikalizacije, smanjenje broja ilegalnih migranta kao i napredak ostvaren u ispunjavanju kriterija za ukidanje viza za građane Kosova.
“Vrijedi pohvaliti i konstruktivan pristup i napredak u dijalogu sa Srbijom. Žao mi je što isti pristup nije primijenjen prilikom apliciranja Kosova za članstvo u UNESCO-u”, naglasio je zastupnik u europskom parlamentu RH Tonino Picula.

Govor zastupnika Picule na:
https://www.youtube.com/watch?v=qW8CLJsEr9k





04.02.2016. u 06:56 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 02.02.2016.

USLUŽNE DJELATNOSTI U EU ZAPOŠLJAVAJU 68 % RADNE SNAGE


TONINO PICULA:

TISA JE PRILIKA DA REGULIRAMO GLOBALIZACIJU

TISA (The Trade in Services Agreement), odnosno Sporazum o trgovini usluga, bio je tema rasprave na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta večeras u Strasbourgu. On se pregovara između 23 partnera odnosno 50 zemalja koje zajedno pokrivaju oko 70% svjetske trgovine uslugama.
Zastupnik Tonino Picula, koji je suizvjestitelj za stajalište Odbora za regionalni razvoj o TISI, poručio je da ovaj sporazum „predstavlja najosjetljiviji i financijski najobuhvatniji trgovinski sporazum za EU obzirom da uslužne djelatnosti zapošljavaju 68% radne snage, a samo u 2013. trgovinom usluga ostvarena je dobit od 173.2 milijardi EUR-a.“
Razvojem interneta tržište usluga se izmijenilo i premda su europski pružatelji usluga konkurentni na globalnom tržištu i znanjem i kvalitetom, zbog pravnih barijera je pristup mnogim tržištima onemogućen, dok je istovremeno pristup europskom tržištu liberalniji.
„Takvim nereciprocitetom su posebno zapostavljena mala i srednja poduzeća. No, reciprocitet ne smije biti naš jedini cilj – on treba biti popraćen snažnim standardima zaštite radnika, podataka i prava potrošača. Njegove odredbe trebaju biti dostupne javnosti“, naglasio je Picula u raspravi. Picula je izrazio zadovoljstvo time što izvješće o smjernicama sporazuma traži isključenje svih javnih usluga iz sporazuma poput zdravstva i školstva te što lokalnoj samoupravi ostavlja pravo da regulira usluge i prema potrebi uvede zaštitne mjere.

"Ovo izvješće jasno označava prioritete i očekivanja Parlamenta od nastavka pregovora. Ono nikako ne prejudicira finalni sadržaj niti znači automatsko prihvaćanje. TISA je naša prilika da reguliramo globalizaciju, ali je prihvatljiv jedino ukoliko omogući zadržavanje naših principa i standarda", zaključio je Picula. Podsjećam, TISA ima za cilj otvoriti tržišta i unaprijediti trgovinu u područjima financijskih usluga, telekomunikacijskih usluga, e-trgovine, pomorskog prijevoza. Pregovore su 2013. započele 23 članice WTO-a. Hrvatska se u pregovore uključila kada je postala članica Unije te je podržala mjere transparentnosti. Očekuje da će pregovori rezultirati novim otvaranjem tržišta, posebice u odnosu na one zemlje s kojima EU nije sklopila sporazume o slobodnoj trgovini a to Australija, Novi Zeland, Hong Kong, Tajvan, Izrael, Pakistan. Europska komisija vodi pregovore u ime država članica Europske unije koje, uz Europski parlament, trebaju odobriti konačni dogovor. Bez njihovog zelenog svjetla Sporazum ne može stupiti na snagu stoga zastupnici pozorno prate pregovore, a Parlament glasuje o smjernicama kako bi utjecao na pregovore prije nego što je dogovoren konačan tekst. Jednom kada je tekst završen Parlament ga može odbiti ili prihvatiti, ali ne i mijenjati. Od ožujka 2013. do danas je održano 14 krugova pregovora. Roka za završetak još uvijek nema jer se radi o pregovorima između 23 članice s različitim pogledima i interesima, koji utječu na dvije trećine svjetske trgovine. Glasovanje zastupnika o smjernicama za TISA-u predviđeno je u Europskom parlamentu za 3. veljače.

Strasbourg, 1. veljače 2016.

02.02.2016. u 06:31 • 0 KomentaraPrint#^

SVJETSKI DAN MOČVARA


MOČVARE POKRIVAJU 3 POSTO KOPNA

Kako bi podigli svijest o prirodnim i očuvanim rijekama i močvarama, svemu što one pružaju ljudima, te istaknuli opasnosti s kojima se slatkovodni sustavi suočavaju, WWF na Svjetski dan močvara 2. veljače, naglašava kampanju „Naše rijeke, naše blago!“, koja će se provoditi putem društvenih mreža do Svjetskog dana zaštite voda, 22. ožujka. „Močvare, rijeke i jezera u regiji pružaju dom za preko 250 vrsta riba te više od 70 vrsta vodozemaca, od kojih je mnogo endemskih vrsta. Močvarna staništa jedna su od najproduktivnijih, a iako pokrivaju samo 3% površine kopna, pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. U našoj regiji najviše ih ugrožavaju regulacije za navodnjavanje, te brojni, loše isplanirani hidroenergetski projekti“, ističe Petra Remeta, voditeljica programa za slatkovodne sustave u WWF Adria.
Cilj WWF-a je zaštiti najznačajnija slatkovodna staništa u Dinarskom luku, uključujući proglašenje novih zaštićenih područja. Mura, Drava i Dunav predstavljaju jedinstveno riječno područje značajnog prirodnog i kulturnog naslijeđa koje se proteže kroz više od 800.000 ha i pet zemalja: Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju. Zbog svog velikog prirodnog bogatstva sve tri rijeke, koje nazivamo „Europskom Amazonom“, predložene su za zaštitu u sklopu UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere. Time bi se osigurala zaštita i dobro upravljanje tim prekograničnim riječnim ekosustavom te očuvanje jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Image and video hosting by TinyPic

Prema zadnjem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta,Living Planet Report slatkovodne vrste su pod najvećim pritiskom i njihov broj je u posljednjih 50 godina pao za više od 70 posto. Agresivnom regulacijom slatkovodnih ekosustava ugrožavamo i njihov opstanak i segmente značajne za ljude i društvo pročišćavanje vode i opskrba vodom za piće, zadržavanje visokih voda u slučaju poplava, mogućnosti za turizam i rekreaciju, ali ugrožavamo i opstanak brojnih životinjskih i biljnih vrsta.

Naša regija obiluje svim tipovima rijeka, jezera i močvara, te se može pohvaliti s nekoliko iznimnih prirodnih obilježja:

- najvećim povremenim jezerom u Europi (Cerkniško jezero, Slovenija),
- najveća klisura u Europi (Djerdapska klisura na rijeci Dunav, Srbija),
- drugim najdubljim kanjonom na svijetu (rijeka Tara, Crna Gora),
- drugim najdubljim jezerom u Europi (Ohridsko jezero, Makedonija),
- najvećom mrežom podzemnih rijeka i jezera u Europi,
- posljednjim lagunama i deltama na Mediteranu (delta Neretve u Hrvatskoj i BiH, Karavasta laguna u Albaniji),
- iznimnim brojem endemskih vrsta riba, špiljske faune i beskralješnjaka.

Rijeke u regiji su sve više na udaru zbog gradnje obalnih utvrda, vađenja sedimenta iz korita, regulacije toka kao mjera obrane od poplava i izgradnje hidroelektrana. Time se ugrožavaju prirodni dijelovi rijeka i životni prostor brojnih životinjskih i biljnih vrsta, posebno endemičnih, koje se teško prilagođavaju promjenama u količini, brzini i temperaturi toka rijeke.
„Želimo da bude jasno: hidroenergija nije zelena energija po definiciji. WWF provodi projekt o održivoj hidroenergetici kojim želi postići sustavnu promjenu načina na koji su hidroenergetski projekti zamišljeni, planirani i odobreni. To uključuje i proglašenje zona isključenja – područja na kojima je zabranjena gradnja zbog iznimnih prirodnih vrijednosti, obaveznu gradnju funkcionalnih ribljih staza, te osiguravanje ekološkog protoka nizvodno od brane“, rekla je Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata u WWF Adria.
Do značajnog porasta planiranja i izgradnje novih hidroenergetskih projekata u regiji Dinarskog luka došlo je zbog kombinacije domaćih potreba za energijom, ekonomskih poteškoća gdje se na izvoz energije gleda kao na važan izvor dodatnih prihoda, dostupnosti sredstava stranih investitora, kao i raspoloživih vodnih resursa. Svojim radom u regiji WWF želi utjecati na sustav planiranja razvoja hidroenergetike, na način na koji investitori odlučuju o ulaganjima te na zastupljenost civilnog društva u procesu donošenja odluka.

Kampanja „Naše rijeke, naše blago!“ će korisnicima Facebooka u nekoliko sljedećih tjedana predstaviti najznačajnije i najljepše rijeke i močvare u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Sloveniji i Albaniji, te koje su to prijetnje s kojima se suočavaju. Kako bi se uključili u kampanju pratite https://www.facebook.com/wwfadria. (Petra Boić)

Living Planet Report, LPR, je vodeća svjetska znanstveno utemeljena analiza o zdravlju našeg planeta i o utjecaju ljudskih aktivnosti na nju. Imajući u vidu da imamo samo jedan planet, WWF vjeruje da čovječanstvo može napraviti bolje izbore kako bi zaštitili prirodu, te dugoročno doprinijeli razvoju društva i gospodarstva.
Najnovije izdanje Izvještaja o stanju planeta LPR pokazuje da je kod 10 000 predstavnika populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba, njihov broj drastično opao za 52 posto od 1970. godine. Drugim riječima to znaći da za manje od dvije ljudske generacije, populacije kralješnjaka su se dvostruko smanjile. U pitanju su živa bića koja čine tkivo ekosustava koji omogućuje život na Zemlji – i ona su barometar onoga što činimo Zemlji koja je naš jedini dom. Čovjek ignorira njihov nestanak na svoju štetu. Izvor LPR
„Vođe zemalja moraju se aktivirati i početi razmišljati globalno; tvrtke i potrošači trebaju prestati s neograničenim korištenjem prirodnih resursa. „Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a

02.02.2016. u 05:29 • 0 KomentaraPrint#^

UDRUGA OPG "ŽIVOT" OBRATILA SE PREDSJEDNIKU VLADE OREŠKOVIĆU


MINISTAR POLJOPRIVREDE dr. DAVOR ROMIĆ:

OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA SU DEFINITIVNO TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE
I OD TOG KONCEPTA NEMAM NAMJERU ODUSTAJATI



U emisiji za selo i poljoprivredu koja je na prvom programu Radio Zagreba emitirana 31. siječnja ministar poljoprivrede dr. Davor Romić bio je gost koge novinara Martina Vukovića te je u razgovoru o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima rekao :" Obiteljska poljoprivredna gospodarstva su definitivno temelj hrvatske poljoprivrede i od tog koncepta nemam namjeru odustajati, jer ja bih odustao od temelja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pa i jedan prijedlog donošenja zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, jer ona su nedefinirana, ja u ovom trenutku kroz zakon želim u sljedećim koracima definirati što je to obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva su temelj hrvatske poljoprivrede. Veliki poslovni subjekti trebaju raditi u sinergiji sa obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.Obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju višefunkcionalnu ulogu. Ona imaju ulogu čuvanja ruralnog prostora, ona imaju ulogu poljoprivredne proizvodnje koja će biti održiva unutar tog njihovog okruga djelovanja, ali ako oni nešto proizvode, a u jednom trenutku nemamo to gdje i plasirati, mi smo u problemu. Ta sinergija povezivanja obiteljskih poljoprivrrdnih gospodarstava zajedno sa poslovnim subjektima može povečati konkurentnost hrvatske poljoprivrede, ali ona mora biti jasno artikulirana" - rekao je ministar dr. Romac o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

.
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

02.02.2016. u 04:07 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 01.02.2016.

DENUNCIRANI NOVINARI


MINISTAR MORA ZNATI RJEŠAVATI PROBLEME

Informacija da se Hrvatsko novinarsko društvo protivi imenovanju dr. Zlatka Hasnbegovića za ministra kulture vrlo me je iznenadila u srijedu 22. siječnja.Članica sam Hrvatskog novinarskog društva, ali naglašavam da javno izrečena informacija kao i u vidu priopćenja koju je potpisao predsjednik Hrvatskog novinarsko društva Saša Leković nije i moj stav. Novinarima čiji je poziv izvještavanje, obrada informacija i infomiranje javnosti, nije priroda posla biti arbiter –odnosno ni mjerodavna osoba, ni izabrani sudac, koji će prije imenovanja javno sugerirati da ministar nije dobar i da ga ne treba ni imenovati. Donositi javni sud o osobi predloženoj za ministra kulture u Vladi RH, u ovom slučaju o dr. Hasnbegoviću a samo na temelju nekoliko prethodnih rečenica izrečenih u javnosti o antifašizmu, koje je svatko shvatio prema svojim predznanjima, u ime novinarske udruge kako je to učinio predsjednik HND-a Leković potpuno je neprihvatljivo. Time je, koliko ja poznajem novinarstvo, prekršio etiku novinarske profesije. Ne treba smatrati nevažnim da je Hasanbegović obrazovana osoba, da je doktor znanosti u području povjesti te da zasigurno nije govorio nebuloze bez pravog značenja. Saša Leković je denuncirao novinarsku profesiju i novinare pred Vladom RH. Nije jasno na temelju kojih ovlasti je Leković izašao u javnost s takvim priopćenjem u ime HND-a, jer HND ima oko 3000 članova a peticije nije bilo.

BURA U ČAŠI VODE

Dr. Hasanbegović je preuzeo dužnost ministra u ministarstvu kulture te odmah otkazao suradnju Stručnom povjerenstvo za neprofitne medije. Članove povjerenstva ministar nije usmeno obavijestio o svojoj odluci, već im je obavijest poslao poštom na kućne adrese.Najavio je reviziju ugovora kojeg su neprofitni mediji potpisali s ministarstvom kulture .
Tim je činom predsjednik HND-a ponovo bio po svom prosuđivanju moralno izazvan te je sazvao press konferenciju, ali sada u društvu gospođa Sanje Sarnavke i dr. Nadežde Čačinović koje su bile predstavnice Platforme 112 i P.E.N centra te održao u HND-u press konferenciju na kojoj je u verbalnim tumačenjima do izražaja došla potreba o traženju smjene ministra kulture dr.Zlatka Hasanbegovića. Osim toga Saša Leković predsjednik Hrvatskog novinarskog društva obratio se podpredsjedniku Vlade RH Karmarku preko facebooka s istim stavom, na što mu je Karamarko negativno odgovorio.
Dr. Hasanbegović je Lekovićevo pričanje u ime Hrvatskog novinarskog društva i medijsko događanje u vezi s njegovom prvom ministarskom odlukom djelovanja nazvao “burom u čaši vode”.


MINISTRU TREBAJU SURADNICI KOJI POZNAJU STANJE U NOVINARSTVU

Za očekivati je da ministar kulture dr. Hanabegović koji je došao na funciju ima novih i boljih riješenja u resoru za medije, nego što je to imao prethodni ministar. Problema ima mnogo a oni najveći i najozbiljniji su veliki broj nezaposlenih novinara kao i veliki broj onih koji rade na internet portalima bez plaće ili honorara, bez staža i bez ikakvih prava koja proizlaze iz Zakona o radu. Za otkazivanjem suradnje stručnom povjerenstvu za neprofitne medije ne treba žaliti jer to je povjerenstvo bilo sastavljeno od ljudi bez dovoljno znanja, iskustva i kompetencija za dodjelu financijskih sredstava, tvrdim, s obzirom na moja saznanja. Poznanstva i subjektivne procjene bile su ispred realne računice i realnih kriterija kojim medijima i koliko novca treba dodijeliti.
Neodgovorno je i neprimjereno funkciji predsjednika HND-a nastupati s pozicije da imenovani ministar nije profesionalno odgovarajuća osoba za ministra kulture. Zasigurno doktor znanosti Hasanbegović koji ima samo 43 godine nebi prihvatio portfelj kulture da u percepciji nema moguća rješenja, bolje prijedloge, a time i novi smjer rješavanja problema kojima su članovi strukovne udruge okupirani. Ne vjerujem da je dr. Hasanbegović preuzeo resor ministarstva kulture, kojem pripada i novinarski sektor s formom “tabula raza”.
Dojmovi nisu činjenice, zato ne treba suditi po dojmu. Ne treba imati strah pred novim, nelagodu od nepoznatog, ministar ne treba biti prijatelj kao ni osoba maznoga glasa u komunikaciji. Ali ministar mora znati rješavati probleme, mora okupiti oko sebe ljude koji će to također znati i biti mu suradnici. Cilj svega je da sektor medija u ministarstvu kulture ima što kvalitetnija riješenja za novinare koji rade na internet portalima, kao i za one koji niz godina rade u drugim medijima u honorarnom statusu. Honorarni status se mora zakonski razgraničiti za sve oblike medija, iako je, ili jer je, novinarstvo zanat. Ali poslodavac novinara ne može iskorištavati bez radnoga staža godinama.To mora biti prošlo svršeno vrijeme, ali novinar mora imati fakultetsku naobrazbu. Novinari kao djelatnici u profesiji moraju u društvu imati drugi status. Mnogo je posla za dr. Hasanbegovića . Vjerujem da može na tom planu jako mnogo učiniti.


Margareta Zouhar Zec


01.02.2016. u 08:00 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< veljača, 2016 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29            

Rujan 2017 (9)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se