AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 27.09.2015.

ODLUKE USTAVNOG SUDA OD 24.9. TUMAČENE SU POVRŠNO I NETOČNO

IZ PRIOPĆENJA DR. OMEJEC PREDSJEDNICE USTAVNOG SUDA:

“ 7. SAZIV SABORA ISTJEČE 22. PROSINCA 2015.”

Svi koji su u elektroničkim medijima u protekla dva dana bili pozvani komntirati Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske koja je donesena 24., rujna, a odnosi se na prijedlog Demokratske stranke žena iz Zagreba, gdje je osporavano više članaka Zakona o izmjenama i dopunama Zkona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor NN 19/2015, komentirali su odluku Ustavnog suda površno, ili samo neke dijelove, što dovodi u zabludu ONE KOJI TE MEDIJE SLUŠAJU I ČITAJU. A komentirali su Odluku s dozom ljutnje. Također se može zaključiti da “komentatori” nisu pročitali ni Prioćenje koje je predsjednica Ustavnog suda dr. Jasna Omejec potpisala, doduše tek 26.rujna, ni SAŽETAK odluke Ustavnog suda koji ima narav Priopćenja i pripremljen je upravo radi argumentiranog razumijevanja Odluke Ustavnog suda.

Objavljujem Priopćenje i Sažetak Ustavnog suda RH:

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic


Osobe koje su iznijele svoja mišljenja naglasile da je Odluka donesena, odnosno potpisana od starane Ustavnog suda samo dan prije raspuštanja 7. Saziva Hrvatskog sabora, 25. , rujna, a da je Ustavni sud za riješavanje tog predmeta imao šest mjeseci. Razlog raspuštanja Sabora je, kako je tumačeno javnosti od strane političara, da moraju proteći dva mjeseca u kojem roku predsjednica RH mora raspisati datum održavanja parlamentarnih izbora. Političari vladajuće koalicije su tumačili javnosti, da je optimalan rok za izbore prvi, drugi ili treći vikend u mjesecu studenom, o čijem će datumu odlučiti predsjednica RH. Podsjećam da je dugogodišnji političar, pravnik, Vladimir Šeks, odnedavno savjetnik predsjednice RH Grabar Kitarović još tijekom ljeta kada su od strane novinara počela pitanja o datumu izbora, izjavio za medije da Ustavni rok za održavanje izbora istječe 20., veljače 2016.

ZAŠTO JE VLADA BEZ KOMUNIKACIJE SA USTAVNIM SUDOM
O ROKOVIMA IZBORA ?


U Priopćenju predsjednica Ustavnog suda dr. Omejec navodi još jednu važnu informaciju da prema Ustavu mandat 7. Saziva Hrvatskog sabora istječe 22., prosinca 2015., a ustavni rok za održavanje parlamentarnih izbora istječe 20., veljače 2016. Dr. Omejec navodi još jednu čini se neopozivu rečenicu “ Ustavni sud se u svom radu vodi ustavnim rokovima”.

Sada je jasno je da političari koalicije na vlasti, ni premijer RH ni ministar pravosuđa nisu o tako važnom datumu raspuštanja Hrvatskog sabora komunicirali sa Ustavnim sudom. Jer da je komunikacije bilo, njihova bi odluka vjerujem bila identična rokovima Ustavnog suda. Kako su mogli vjerovati sami sebi, svojim računicama i misliti samo na svoje planove?

Što građanin i primatelj informacija može misliti o stanju zemlje u kojoj živi kada je suočen sa datumom isteka 7. saziva Sabora prema Ustavnom sudu i prema roku isteka 7. Saziva koji je računica političara vladajuće koalicije, a koji počinje teći od ponedjeljka 28. rujna 2015? Simptomatično je da taj datum raspuštanja Sabora nije potpisala oporbena stranka HDZ kao ni stranke s kojima je HDZ već potpisao kalicijski sporazum. To će sada opet biti jaka politička poruka biračima kojima će narednih dana govoriti o političarima koji su na vlasti.

PREDSJEDNICA RH NIJE NEUTRALNA!

Ovo su prevelike političke igre za malu REPUBLIKU HRVATSKU koja je pogođena ekonomskom krizom i čiji dio građana živi u siromaštvu, a koja je od 16. rujna postala intenzivna tranzitna ruta migrantima iz Bliskog istoka prema zemljama Skandinavije kroz koju je do sada prošlo 70 000 migranata. Neutralna i izvan igre u borbi za Vlast dvaju koalicijskih stranaka, jer i HDZ sada je već ustrojen koalicijski - potpisivanjem koalicijskih sporazuma, trebala je ostati predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i komunicirati sa predsjednikom Sabora. Trebala je komunicirati sa premijerom Milanovićem, ali i sa podpredsjednicima Vlade RH barem ih pismeno UPOZORITI NA DATUM kraja 7. saziva Sabora RH koji zastupa Ustavni sud RH. Tada bi forma predsjedničke dobre volje, ako ne već propisane dužnosti, bila zadovoljena. Činom šutnje predsjednica Grabar –Kitarović se nedvosmisleno priklonila stranci HDZ-a . S jedne strane gospođa Grabar Kitarović putovala je po Hrvatskoj sa dijelom svog ureda želeći biti što konstruktivnija u riješavanju problema koje čuje od građana, a s druge strane ne komunicira i ne radi na spriječavanju neugodnog čina i za javnost i za koalicijsku stranku na Vlasti. Jer Zakoni RH moraju se poštivati . Odluka nekoliko stranaka o raspuštanju Sabora ne može imati snagu iznad ustavnih rokova.
Ustavni sud Republike Hrvatske je ustanovljen Ustavom Republike Hrvatske a posao mu je njegovo poštivanje i primjena. Ustavni sud nije ni izvršna ni zakonodavna, ni sudska vlast. On radi neovisno o svim tijelima državne vlasti. Ustavni sud je institucija iznad svih triju vlasti.

27.09.2015. u 10:42 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 26.09.2015.

KONAČNE ODLUKE O SREDSTVIMA ZA UNIŠTAVANJE BRODOVA


NOVAC DOBILO SAMO 18 KORISNIKA!

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je u mjeri „1.1. Trajna obustava ribolovne aktivnosti“ izdala konačne Odluke o dodjeli sredstava za 18 korisnika koji su zadovoljili uvjete propisane Pravilnikom i tekstom Natječaja, a ujedno ostvarili i najveći broj bodova.

OBJAVLJUJEM POPIS RIBARA I RIBARSKIH OBRTA KOJI SU DOBILI SREDSTVA

Image and video hosting by TinyPic

Ukupno je dodijeljeno skoro 36 milijuna kuna, što je gotovo 100% raspoloživih sredstava. Uništenje/prenamjena 18 ribarskih plovila za koje je potpora odobrena mora se obaviti u ovlaštenim brodogradilištima/rezalištima.

Svi korisnici koji su podnijeli Zahtjev za potporu dobit će Konačan izvještaj o provedenom natječaju putem AGRONET-a ili e-maila. Krajnji rok za predaju Zahtjeva za isplatu je 1. prosinac 2015. godine.

Image and video hosting by TinyPic

Detalji se mogu vidjeti na linku:

http://www.apprrr.hr/za-scraping-dodijeljeno-gotovo-36-milijuna-kuna-1613.aspx

26.09.2015. u 08:17 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.09.2015.

MANIFESTACIJA 100 % ZAGORSKO ODRŽANA 6. PUT


PODRUČJE KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE
RODNO JE MJESTO VIŠE VAŽNIH POVJESNIH LIČNOSTI


Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održana je 18. i 19., rujna 6. Sajamska izložba Krapinsko – zagorske županije pod već tradicionalnim nazivom 100% Zagorsko.

To je manifestacija prodajno izložbenog karaktera. Na Trgu su bili postavljeni štandovi na kojima su poljoprivredni proizvođači prodavali proizvode uzgojene na tradicijski način, na način konvencionalne i ekološke poljoprivrede na zagorskim poljima i brežuljcima. Ponudu su sačinjavali proizvodi proizvedeni od voća i povrća, sir , med, vino, meso i mesne prerađevine ali i tradicijski obrti i kućna radinost Krapinsko Zagorske županije. Prema riječima djelatnice iz Turističke zajednice bilo je postavljeno 120 prodajnih štandova . Na Trgu je bila i pozornica na kojoj se oba dana održavao kulturno umjetnički program sa izvođenjem zagorskih pjesama i plesova.


Image and video hosting by TinyPic



ŠTO IMA KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA?

Predstavljena je i turistička ponuda Krapinsko zagorske županije koja je vrlo bogata dvorcima, crkvama i muzejima. Na području Krapinsko- zagorske županije je više srednjovjekovnih dvoraca, u Zagorju je 1573. godine Matija Gubec pokrenuo seljačku bunu koja je neuspješno završila, ali pokazala je želju zagorskih kmetova da drugačije žive. U regiji Zagorja je selo Kumrovec u kome se 1892. rodio Josip Broz Tito, tu je svetište Majke Božije Bistričke u kome se od 1688., godine događaju ćudesna uslišanja. U selu Veliko Trgovišće rođen je 14. 5. 1922. Franjo Tuđman, koji je 1992., izabran za prvog Hrvatskog predsjednika. U Zagorju, kod Zaboka u plemičkoj obitelji rođen je i Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić 26. 10. 1854. a tu je i umro 9. 2. 1935. Bio je književnik. Pisao je romane, pripovijetke, kronike, književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Po njemu je utemeljena i književa nagrada na razini RH . Akademik, kipar i likovni pedagog Antun Augustinčić rodio se u Klanjcu , 4. 5. 1900.a umro 10. 5. 1979. u Zagrebu. Svjetski je poznat po spomenicima kiparski izrađenim poput; Rudara iz Ženeve i Vjesnice mira – ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Augustinčić je autor spomenika žrtvama fašizma u Adis Abebi te Spomenika seljačkoj buni u Stubici.

Zagorje ima čak pet muzeja. Muzej krapinskog pračovjeka je otvoren 27. 2. 2010. godine. Taj muzej krapinskih neandertalaca je se na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, i spada u najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka. Sam lokalitet zaštićen je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Izložbeni prostor muzeja je između brdašaca - Hušnjakova i Josipovca kod Krapine, a ima 1200 metara četvornih i podijeljen je na dvije etaže. Geološka i paleontološka istraživanja trajala su od 1899. do 1905. godine pod nadzorom poznatog znanstvenika Dragutina Gorjanovića Krambergera. U naslagama špilje nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja." Staro selo" Kumrovec je etnografski muzej na otvorenom u kome je očuvano iz starih vremena četrdesetak stambenih i gospodarskih objekata s zajedno njihovim namještajem. Tu su još muzej seljačkih buna u Gornoj Stubici,Dvor Veliki Tabor u Desiniću, te galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu.


Image and video hosting by TinyPic
Barbara Gajšek koja radi u Upravi Grada Klanjca podsjetila je da je upravo u Klanjcu grob Antuna Mihanovića, autora Hrvatske himne Lijepa naša, koji je rođen 1796., u Zagrebu, a umro 1861. , u Dvorima Klanječkim.

PURANI I ŠTRUKLE

Mnoga seoska domaćinstva Krapinsko zagorske županije imaju purane životinje neobično lijepa perija. U Zagorje su na samostanske posjede purani dopremljeni još u 16., stoljeću. Purani također imaju svoju povijest. Udomaćili su ih Asteci, stanovnici Sredneje Amerike . Oko 1511. dospjeli su u Španjolsku. Godine 1561., purani su već u Zagorju kod fratara Pavlina. Odatle su se proširili po seoskim gospodarstvima. Tradicija uzgoja purana duga pet stoljeća dovela je do stvaranja autohtone hrvatske pasmine zagorskih purana koji su različitih boja: sivi, brončani, gotovo bijeli i crni. Tradicionalni uzgoj purana u malim jatima na OPG gospodarstvima u posljednjih 20 godina postao je vrlo cijenjen te je nastala robna marka Puran zagorskih brega, a zaštićen je i oznakom zemljopisnog porijkla. Ljubitelji dobre hrane vrlo cijene pureće meso . Turistička zajednica objavila je u jednoj publikaciji podatak da je 1935., na gospodarstvima uzgojeno 35 000 purana. Purani su bili izvoženi u Englesku, Švicarsku, Italiju, Francusku i Njemačku. Zagorska je tradicija da za Božić mora na stolu biti purica s mlincima.
Zagorje ima još jedan izvorni specijalitet koji se proširio već na ukupnu hrvatsku gastronomiju, a to su Zagorski štrukli. Rade se od vučenog tijesta s nadjevom od svježeg kravljeg sira,kiselog vrhnja i jaja.Treba ih lijepo saviti, preliti vrhnjem, te zapeći u pećnici. Kako bi se sačuvala tradicija pripreme svake se godine u Krapinsko zagorskoj županiji ali u drugom mjestu organizra Štruklijda koja okuplja najbolje kuhare, pekare I domaćice da bi se natjecali u pripremanju štrukli.
Kroz više stotina godina su u siromašnim zagorskim kućama štrukli bili glavno jelo, a danas su zagorske štrukle - poslastica.


Pokrovitelj manifestacije 100% zagorsko, Bajka na dlanu bilo je Ministarstvo poljoprivrede, a partneri pokrovitelja bili su Zagorska razvojna agencija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije, Županinska komora Krapina,Obrtnićka komora, Muzeji Hrvatskog zagorja,. Zagrebački holding d.o.o. i Grad Zagreb.





24.09.2015. u 23:51 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 23.09.2015.

UOČI SASTANKA ZEMALJA ČLANICA UN-A




USMJERITI NOVAC PREMA ODRŽIVIM LOKALNIM POLITIKAMA!


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

23.09.2015. u 18:55 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 22.09.2015.

SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU O DONIRANJU HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE

SMANJENO BACANJE HRANE!

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je na svojoj web stranici 19. rujna obavijest o tome da je Prijedlog Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje nakon posljednje sjednice Povjerenstva dostupan zainteresiranom javnosti na linku
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=2022 putem e-savjetovanja koje će trajati do 5. listopadom 2015. godine.

Ovim Pravilnikom će se po prvi puta u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav doniranja hrane i hrane za životinje koji će osigurati da donirana hrana dođe do onih kojima je najpotrebnija. Sustav predviđa i značajno smanjenje uništavanja, odnosno bacanja hrane te zaštitu okoliša.
„Koristimo priliku pozvati zainteresiranu javnost da nam, putem za to predviđenih obrazaca, dostavi svoja mišljenja i prijedloge kako bi konačni tekst pravilnika bio kvalitetan put prema uspostavi sustava koji će svima biti na ponos“ – piše u obavijesti Ministarstva poljoprivrede.

22.09.2015. u 23:17 • 0 KomentaraPrint#^

EU JE DOZVOLIO AVANSNU ISPLATU U 1. RATI DO 70%


ODVOJENO 100 MILIJONA KUNA ZA DIREKTNE POTPORE



Image and video hosting by TinyPic

22.09.2015. u 22:40 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 20.09.2015.

POZVANI STE PRUŽITI SVOJU POMOĆ !


AKCIJA UDRUGE " PRIJATELJI ŽIVOTINJA"

Od udruge Prijatelji životinja primila sam 19.9 iza 22 sata meil koji objavljujem.
Među onima koji čitaju ovaj blog AGROPOLITIKA vjerojatno ima osoba koje žele sudjelovati u pomoći za osobe koje migriraju iz područja Bliskog Istoka prema Njemačkoj i Skandinavskim zemljama .


Image and video hosting by TinyPic

20.09.2015. u 13:45 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 19.09.2015.

U TABLICE VREDNOVANJA GOSPODARSKOG PROGRAMA TREBA UNIJETI REDOSLJED PRIORITETA

AGENCIJA ZA ZEMLJIŠTE VODI SVOJU POLITIKU!

Agencija za poljoprivredno zemljište objavila je 15.9 podatke u tablicama o dodjeli poljoprivrednog zemljišta stočarima bez natječaja na donjem linku:

(http://www.zemljiste.mps.hr/novosti/vijesti/rezultati-izravne-dodjele-dr%C5%BEavnog-poljoprivrednog-zemlji%C5%A1ta-sto%C4%8Darima/) .

Na temelju toga UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE - ŽIVOT objašnjava svoje nezadovoljstvo načinom raspodjele 12,5 tisuća hektara zemlje. Ne govori Udruga OPG-a prvi puta o tome, ali Agencija za poljoprivredno zemljište doslovno vodi svoju politiku, pod vodstvom svoje ravnateljice i ne uvažava mišljenja i razloge ljudi kojima to zemljište treba i na kojem oni rade.U tablice vrednovanja gospodarskog programa treba unijeti redosljed prioriteta - traži u svom prijedlogu Udruga OPG "ŽIVOT".

OBJAVLJUJEM OČITOVANJE UDRUGE OPG "ŽIVOT":

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

19.09.2015. u 16:35 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 18.09.2015.

KONOPLJA

MARINKO MARUŠIĆ:

“ KONOPLJA VOLI UGODNO TLO “

Biljka Konoplja je tema o kojoj se raspravlja na više nivoa: zdrastvenom, u civilnom sektoru kroz tribine na kojima mišljenja iznose i stručnjaci i laici, u Hrvatskom Saboru, na nivou političkih stranaka, a glavno pitanje na koje se traži odgovor je “treba li konoplju legalizirati”. Na 2. Ekološkom sajmu u Čazmi 12. i 13.rujna jedan je proizvođač na prodaju ponudio proizvode od konoplje. Nije me zanimao njegov stav o legalizaciji konoplje, jer njegov stav ništa ne može promijenitu, ali je moj interes bio saznati ono što zna proizvođač, a ne znaju teoretičari, a vezano uz proizvodnju konoplje.
Razgovarala sam sa Marinkom Marušićem koji sa Stankom Janković razvija , kako je rekao “ plodonosnu suradnju u organskoj proizvodnji konoplje “. “Naše poslanje je u tome da osim što proizvodimo i dolazimo do finalnog proizvoda pokušavamo ljudima objasniti odnosno pomoći kako da na malim parcelama uz ekološku poljoprivrednu proizvodnju mogu stvoriti egzistenciju za sebe i svoju obitelj. Mišljenja smo, da kada nema pomoći države u plasmanu proizvoda na tržište, jedno od riiješenja su upravo sajmovi i mjesta gdje možemo izložiti i prodati svoje proizvode, dogovoriti suradnju sa drugim ljudima, čak je moguća i razmjena roba za robu, znaći sve ono što može upotpuniti naš buđet. Činjenica je da mi smatramo da na hektar ili dva konoplje jedna obitelj može živjeti cijele godine pod uvjetom da sve što proizvede i proda “ rekao je u uvodu predstavljajući se gospodin Marušić.

- Podsjetite kako stoje činjenice o konoplji. Želite li je sijati, morate to najprije prijaviti Ministarstvu poljoprivrede, a onda i policijskoj upravi na svom području. To kaže Zakon. Da li je takvo i vaše iskustvo ?
- Da ali ljudi Zakon tumače na mnogo načina. Mediji su tu dosta krivi posebno državni, koji to prenose onako kako to odgovara političkoj situaciji.Postoje samo dvije vrste konoplje, to je indijska i industrijska konoplja, nema medicinske konoplje. Jedna i druga su dobe. Indijsku konoplju pustimo stručnjacima i policiji, mi ovdije govorimo isključivo o industrijskoj konoplji. Ono što se sada trenutno sadi, sadi se zbog vlakana, ali zahvaljujući našem Zakonu, vlakna ne možemo koristiti, možemo koristiti samo ono što daju sjemenke. Možemo je koristiti isključivo u prehrambene svrhe.

- Zašto ne možete do vlakana konoplje?
- Zato što to ne dozvoljava Zakon.Dvije su otegotne okolnosti. Prvo je Zakon koji striktno govori – da se od industrijeske konoplje može kiristiti samo zrno. I druga okolnost: U krugu od tisuću kilometara nema niti jedne tvornice za preradu vlakana. Osim ako ne mislimo da bi naprimjer Česma, prekrasan riječica u blizini, poslužila za ispiranje vlakana na primitivan način – kako su to bake radile. To su dvije vrlo bitne otegotne okolnosti. Mislim prvo da bi se trebala maknuti zakonska legislative za uzgoj konoplje, jer je to bila biljka hraniteljica. Stoljećima su ljudi u području između rijeka Mure, Drave i Save živjeli od uzgoja konoplje. Ono što savjetujem ljudima je: ako se želite baviti konopljom, dobro se informirajte. Informacije koje dolaze sa više strana nisu uvijek točne. Nije to samo hajdemo posijati i dragi Bog će nam dati . Dragi Bog će nam dati, ali traži obradu, ruke, zemlja traži slugu, ne traži gospodara. Ono što treba napraviti je napisati zahtijev ministarstvu poljoprivrede za posijati minimum jedan hektar, to je zakonski, a ministarstvo odradi svoje i podnositelj zahtijeva dobije dozvolu. Prijavu policji o sadnji konoplje odrađuje resorno ministarstvo.
-
-Gdje je polje konoplje koje obrađuje OPG Janković?
- Imamo dvije lokacije, jedno je između Hrvatske kostajnice i Dvora na Uni a druga je u Slavoniji kod Osjeka –Ernestinovo, između Đakova i Osijeka. Jer tamo je Rijeka Una, ovdje je Rijeka Drava, dakle idealni uvjeti za uzgoj konoplje.

- Voli li konoplja vlažno tlo?
- Konoplja voli ugodno tlo, ni puno vlage ni suho tlo. Ona je biljka koja je dosta čudljiva ako uzmeno na znanje da su klimatski uvjeti prije 50 ili 100 godina bili bitno drugačiji nego danas. Danas su uvjeti više ekstremni, jer se smjenjuju sušne godine sa kišnim godinama. Ali literatura i stručnjaci kada pitate gdje je najkvalitetnija konoplja u Europi govore : južno od rijeke Drave. A to je u Hrvatskoj, Podravina, Međimurje, Posavina, dakle ono što je između Drave i Save i na istoku.To je bogom dana zemlja za uzgoj industrijske konoplje. I ono što je bitno ponavljam: jedna obitelj može od hektar ili dva konoplje vrlo solidno živjeti godinu dana, od prodaje konopljinih proizvoda.

- Što sve proizvodite iz sjmena konoplje? Kakve proizvode nudite kupcima?
- Osim ulja konoplje tu je čaj, sjemenke oljuštene i neoljuštene, keksi slatki i slani, med sa konopljom, kvalitetna krema za lice, koja je takva zbog sastava konoplje. Konoplja ima u sebi gama lanolinsku kiselinu, obilje masnih nezasićenih kiselina. Od konoplje se može raditi tjestenina različiti kruh i to je to bogatstvo mogućnosti. Od zrna konoplje se ne baci ništa.Mi bi htjeli ljudima pokazati, educirati ih da nauče kako on može svoju plaću zaraditi na svom pragu. Rada treba, ali možda ne toliko previše koliko zahtijevaju druge kulture. Ljude treba educirati. Mislim da nema puno ljudi koji imaju 20 ili 50 hektara svoje zemlje. Puno je više onih koji imaju hektar ili dva.I upravo za takve je konoplja idealna.

Image and video hosting by TinyPic
Marinko Marušić na štandu.

- Gdje vi nabavljate sjeme, odnosno gdje bi ljudi koji bi imali interes saditi konoplju mogli kupiti sjeme?
- Hrvatska nema trenutno svojih sorti konoplje, a budući da smo u EU, po sjeme treba otići u Mađarsku. Mađarsko sjeme je kvalitetno, bez problema se može kupiti i krenuti u proizvodnju.
-
- Hoćete li vi kao proizvođač konoplje ikada imati sjeme konoplje?
- Sjeme zahtijeva jedan drugi vid proizvodnje i organizacije. Da, mi ćemo jednoga dana vjerojatno imati sjemensku proizvodnju, ali do tada treba puno toga naučiti, do tada proizvođač mora malo stasati i imati određene tehničke uvjete da bi mogli proizvpoditi certificirano sjeme.

-Da li je OPG Janković veliki ili mali proizvođač konoplje?
-Ja bih rekao da smo mi srednji proizvođači. Mi svaki obrađujemo oko 20 hektara ekoloških površina heljde, lana i konoplje. To je 40-50 hektara površina , što bi ja svrstao u nekakve srednje proizvođače.

- Da li su zaštita i bolesti prepreka sadnji konoplje na većim površinama?
Nisu. Nema većih štetnika, niti nekih bitnijih bolesti konoplje. Problem je korov. Generalno kada gledate ekološka proizvodnja traži dosta fizičkog rada u mehaničkom uništavanju korova.Drugim riječima- treba kopati motikom. Ako želite imati čista polja od korova treba kopati. Ekološka proizvodnja je jednako motika.

-Što ste po struci?
- Po struci sam viši medicinski tehničar, sa 29 godina staža u struci.Radio sam kao glavna sestra na odjelu kardiologije bolnice Sveti Duh.A moj prijatelj Janković po struci je trgovac.

-Kako ste ušli u posao, a ni jedan nije agronom?
Ljubav je tu prema prirodi i uzgoju, htjeli smo najprije napraviti vlastitiu hranu koju pamtimo da smo jeli, drugo Hrvatska ima jako mnogo neobrađene zemlje i mogućnosti da se kvalitetno proizvodi.Treća je stvar što smo isto tako htjeli pokazati da se od svog rada na zemlji može živjeti. I ne trebate biti agronom da biste se uspješno bavili ekološkom proizvodnjom hrane.

- Tko nadzire vašu ekološku proizvodnju?
Naše nadzorne stanice su Hrvatske šume i Bioinspekt. Pet godina smo u sustavu ekološke poljoprivrede i pisani certifikat postoji za sve proizvode.
Meil : slavonska.konoplja@gmail.com


PODSJEĆAM:
Na temelju članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 18. stavka 2. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga , NN broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09 ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio je PRAVILNIK O UVJETIMA ZA UZGOJ KONOPLJE, NAČINU PRIJAVE UZGOJA MAKA TE UVJETIMA ZA POSJEDOVANJE OPOJNIH DROGA U VETERINARSTVU
Pravilnik je objavljen u NN br. 18 /2012. na dan 2. 2. 2012. godine



18.09.2015. u 23:55 • 0 KomentaraPrint#^

ZDENKO JAMBREŠIĆ IMA U PROIZVODNJI GORKU DINJU !


GORKA DINJA JE LIJEK PROTIV ŠEĆERNE BOLESTI

Na svom poljoprivrednom imanju, registriranom kao obrt Zdenko Jambrešić iz Dubrave kod Vrbovca proizvodi sezonsko povrće koje na imanju prodaje, a posebno je orjentiran na proizvodnju prirodnih sokova kruške, kruške i breskve, rajčice, grožđa, kruške i aronije, te gorke dinje. Gorka dinja je plod koji ima jaka antikancerogena svojstva . Koristan je u zdrastvenoj preventivi, ali lijek je za šećernu bolest. Detaljnije na materijalu koji objavljujem.
Meil:jami@jami.com , gsm: 098 655- 655


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

18.09.2015. u 05:19 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 17.09.2015.

UPRAVLJANJE MORSKIM RESURSIMA JADRANA NIJE ODRŽIVO ZA BUDUĆNOST



RIBA IZ SREDOZEMNOG MORA SE PREKOMJERNO ISKORIŠTAVA
g>



Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

17.09.2015. u 00:18 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 16.09.2015.

EKOLOŠKI CERTIFIKAT


EKOLOŠKI CERTIFIKAT IZDAJE OSAM KONTROLNIH OVLAŠTENIH TIJELA U RH !

Put do ekološkog certifikata dug je nekoliko godina. Ekološki certifikat ili potvrdnicu izdaje ovlašteno, od Ministarstva poljoprivrede, kontrolno tijelo. U Hrvatskoj je registrirano osam ovlaštenih kontrolnih tijela, a ona su slijedeća:

1. BIOINSPEKT d.o.o. Đakovština 2, 31000 Osijek, tel. 031/204 620

2. PRVA EKOLOŠKA STANICA, Kuraltova 8, 10000 Zagreb, tel. 01/ 2348 628

3. HRVATSKE ŠUME d.o.o., Lj.F. Vukotinovića 2, 10 000 Zagreb, tel. 01/48 04 111

4. ZADRUGA AGRIBIOCERT, Veli dvor 11, 51 513 Omišalj, tel. 051/84 26 07

5. BIOTECHNICON d.o.o., Hrvatskih iseljenika 30, 21 000 Split, tel. 021/48 54 61

6. TRGO-INVEST d.o.o. D. Rakovca bb, 35209 Bukovlje, tel: 035/276-119

7. AUSTRIA BIO GARANTIE d.o.o. Ruđera Boškovića 12, 40000 Čakovec, tel: 040/390-163

8. BUREAU VERITAS d.o.o., Linhartova 49a, 1000 Ljubljana, tel: 386 14757661


Stručno kontrolno tijelo koje proizvođač odabere kao stručni nadzor svoje proizvodnje je obvezno najmanje jednom godišnje nadzirati ekološku proizvodnju.
Proizvođač koji je odlučio proizvoditi ekološki, mora biti upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji a proizvodnja mora biti pod stručnom kontrolom sukladno članku 28. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.
Nakon što kontrolno tijelo izda poljoprivrednom proizvođaču ekološki certifikat proizvod je stekao uvjete da može na etiketi nositi zeleni europski ekološki znak.To je vizuelni znak koji kupcu šalje poruku da je proizvod proizveden po ekološkim principima proizvodnje. Obično je sa pripremom etikete koja će biti naljepljena na ambalažu proizvoda vrlo mudro proizvod odnijeti na kontrolu ili analizu na Hrvatski zavod za javno zdravstvo, gdje će proizvod biti stručno i zdravstveno ispitan. Kompetentne osobe u Zavodu za javno zdravstvo reći će da li je tu potrebno, ovisno o vrsti proizvoda ili namirnice učiniti i još neke analize, naprimjer analizu na alergene, analizu na metale, analizu na pesticide, i slično, a tu je moguće dobiti i savjet što je sve s obzirom na analizu, potrebno napisati na etiketu proizvoda.

ETIKETA KUPCU OPISUJE PROIZVOD !

Što je i kakav je proizvod treba pisati na etiketi proizvoda. Etiketa je osnovna informacija KUPCU o PROIZVODU i zato je vrlo važno što će na njoj pisati. Etiketa kupca ne smije ostaviti u nedoumici - već mu mora poslati provjerenu i jasnu poruku o kvaliteti, a europski ekološki znak je poruka o kvaliteti proizvodnje. Na etiketi treba također biti informacija o zdravstvenoj ispravnosti i roku trajanja proizvoda.Rok trajanja se također ne može odrediti proizvoljno već tu informaciju proizvođač mora tražiti od Zavoda za javno zdravstvo. Svaka prehrambena namirnica koja je dobila ekološki certifikat trebala bi proči kontrolu i analizu na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za što će dobiti pisanu argumentaciju. Tek tada proizvođač može biti siguran u kvalitetu proizvoda koji stavlja na tržište.


OBJAVLJUJEM UPUTE ZA STAVLJANJE EKOLOŠKIH PROIZVODA NA ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE EU I PRI
IZVOZU NA TREĆA TRŽIŠTA iz Uprave za ekološku poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede


Image and video hosting by TinyPic
Više informacija na linku Ministrstva poljoprivrede: http://www.mps.hr/default.aspx?id=6184

16.09.2015. u 07:06 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 15.09.2015.

JOŠ NIJE PRONAĐEN PUT DO IZVOZA



SUSTAV NE DOZVOLJAVA DA PROIZVOĐAČ MNOGO PROIZVEDE
I MNOGO ZARADI


Na 2. EKO SAJAM koji je održan 12. i 13. rujna u teniskom centru Glumina u gradu Čazmi na kome je svoje proizvode izložilo 30 proizvođača koji svi redom imaju ekološki certifikat, a time i ekološki znak na proizvodu, nisu došli pozvani gosti nadležni za poljoprivrednu granu. Nije došao, iako je predsjedniku Udruge EKO KULTURA potvrdio dolazak ni predsjednik saborskog odbora za poljoprivredu Franjo Lučić. Nije došao nitko pozvan iz Ministarstva poljoprivrede, nitko iz gospodarskog miljea, koji bi mogao vidjeti proizvođača i porazgovarati s njim i poželjeti neki od proizvoda u svojoj trgovini ili u svom hotelu. Jer poljoprivredni proizvodi s ekološkim certifikatom spremni su ne samo za domaće tržište, već i za izvoz, bilo u Europsku uniju, bilo u zemlje trećeg svijeta. U RH još ne postoji kultura interesa ljudi iz gospodarskih krugova za upoznavanjem i odabirom proizvoda na sajmovima poput 2. Eko sajma. Hrvatska još nema Odjel u Gospodarskoj komori kome bi bio zadatak KONTAKT SA PROIZVOĐAČIMA I PLASIRANJE PROIZVODA NA EUROPSKO TRŽIŠTE. A takav bi Odjel bio potreban i funkcionalan i znatno bi pridonio gospodarskom oporavku hrvatskog sela i poljoprivrednih proizvođača koji su se odlučili za komercijalnu proizvodnju . Takvog odjela nema i zato jer još uvijek ne postoji jasna svijest da pomoć državne administracije u pronalaženju tržišta za poljoprivredne proizvode s certifikatom nije posao koji bi naštetio statusu demokracije i političkom opredjeljenju da je sve privatno i da je državni aparat strogo razgraničen od poslova državno i privatno. Posao prodaje i izvoza trebale su i trebaju preuzeti Udruge no veći uspjeh plasmana proizvoda teško je očekivati – jer posao prodaje i plasmana je posao koji treba odrađivati osoba s ekonomskim znanjima. A takvog znanja u Udrugama nema. Udruživanje proizvođača je potrebno i zbog malih količina proizvoda koje proizvode.Sadašnji sustav ne dozvoljava da proizvođač poljoprivredne namirnice proizvede mnogo i da mnogo zaradi. Zašto? Zar je sreća za državu da ima siromašno stanovništvo i mlade generacije bez budućnosti proizvodnje na selu? No 50 posto proizvođača i sa ovog Sajma spremno je povećati svoju proizvodnju kada bi njihova certificirana namirnica imala siguran plasman. Plasman proizvoda je glavna prepreka ozbiljnijoj proizvodnji malih OPG-ova i malih poljoprivrednih obrta. Hrvatska u malim proizvođačima ima veliki potencijal, ali ti proizvođači nisu shvaćeni od službene državne gospodarske politike. A razlog je u tome što oni koji odlučuju ne poznaju ili bolje reći ne mare za bitak proizvodnje, a ne mare ni za certificiranu ekološku poljoprivrednu proizvodnju.

TURIZAM BEZ POLJOPRIVREDE!?

Ove je godine premijer Milanović rekao informaciju da je turizam glavna hrvatska gospodarska grana.To je sada tako jer se poljoprivreda sustavno zapostavlja na razini i proizvodnje i izvoza i Hrvatska politika opredjeljena je za uvoz. Hrvatski poljoprivredni proizvodi još uvijek nisu značajno prepoznati kao konzumne namirnice u jadranskim turističkim objektima. No turizam kao gospodarska grana nije dovoljan za rast BDP-a. kao što se to u aktualnoj Vladi želi. A zašto željeti imati samo turizam kada Hrvatska ima poljoprivredne površine i ljude koji su učeći u hodu spremni i sposobni kvalitetno proizvoditi? Hrvatski gospodarski sustav treba imati odlučne ljude koji će razumijeti procese u hrvatskom gospodarskom miljeu, koji će biti fleksibilni i odgovorno odlučiti kada kako treba raditi. A raditi treba tako da rad poljoprivrednih proizvođača bude prepoznat i kroz proizvod valoriziran i na inozemnom tržištu. Hrvatski poljoprivredni proizvođači imaju certificirane robe za izvoz – ali nije pronađen put do mjesta izvoza. Osim velikih hrvatskih tvrtki i kompanija koji imaju po nekoliko desetaka tisuća hektara zemlje kao što ima Agrokor, Žito, Osatina grupa i drugi solidan život treba omogućiti i za one proizvođače koji kvalitetno proizvode, a koji imaju tek nekoliko hektara ili nekoliko desetina hektara zemlje na kome se mogu proizvoditi izvrsni i rijetki proizvodi.
Poznata mi je rečenica, koja kao da ima željezni sadržaj, a pred kojom prestaje svaka daljnja inicijativa aktivnosti, a ona glasi “ PRIZVOĐAČI S MALIM KOLIČINAMA ROBE NE MOGU NA TRŽIŠTE, JER NEMAJU DOVOLJNO PROIZVODA ZA PONUDITI. ZATO SE MORAJU UDRUŽIVATI. Ta je rečenica jako mnogo puta izgovorena od službenika ministarsrstva poljoprivrede u javnosti i političara raznih interesa i profila. Proizvođači su se u velikom broju udružili, i ostali su na početku : prodaju na izložbenim sajmovima i na kućnom pragu, bez obzira na kvalitetu svog proizvoda, proizvodeći manje nego što bi mogli proizvesti i zarađujući manje nego što bi mogli zaraditi. Jer proizvedena a neprodana namirnica stvara gubitak.

POLITIČARI NA 2. SAJMU EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U ČAZMI

Pozvane osobe, koje po svojim funkcijama spadaju također u sferu politike – jer je to hrvatski model službene vlasti – nisu došle na 2. Eko sajam u Čazmu, ali su zato došli neki drugi. Ovi su došli samoinicijativno i pokazali volju da bar vizuelno vide ljude koji proizvode prvorazredne ekološke proizvode. Jasno je da je dolazak političara, iako nije bilo njihovih govora, vrsta političke predizborne promocije. No u Hrvatskoj je to uobičajeno.

OBJAVLJUJEM FOTOGRAFIJE OSOBA IZ POLITIKE KOJE SU POSJETILE 2. EKO SAJAM ONIM REDOM KOJIM SU NA SAJAM STIGLI:


Image and video hosting by TinyPic

Đurđa Adlešić ispred štanda OPG Ranko Zec koji ima certificirane proizvode od lavande.

Image and video hosting by TinyPic

Mr. Josip Kraljičković srdačno se rukovao s poznanicom Mirjanom Strancarić koja ima certificirane namaze, senfove, i više vrsta octa itd.
Mr. Kraljičković je u vrijeme ministarskog mandata Božidara Pankretića bio njegov pomoć ministra za ruralni razvoj . U Ministarstvo poljoprivrede došao je kada je već imao iskustva u projektima. mr. Kraljičković je autor projekta Vinske ceste zagrebačke županije.

Image and video hosting by TinyPic

Bivši predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović u većem je društvu stigao u razgledavanje proizvoda Sajma. Pažnju dr. Josipovića zaokupile su tikve za ukras i jelo. Bivši predsjednik je u pratnji predsjednika Udruge EKO KULTURA i organizatora Sajma Dražena Diktića.

Image and video hosting by TinyPic
Dr. Kregar degustira orginalni sok od aronije. Plod aronije je trpka okusa, a takav je i čisti sok. Aronija spada u ljekovito bilje. Njena glavna karakteristika je antioksidativna snaga i pozitivno dijeluje na svaki organ u tijelu. Dr. Kregar sok aronije je degustirao na štandu OPG-a Mire Cug, koja je zdrastvena djelatnicapo struci, a koja ima oko 13 000 sadnica aronije na dva hektara i ubire bobice aronije u tonama. To je jedan primjer da na maloj površini može biti velika količina uroda, ali i proizvoda.

Image and video hosting by TinyPic
Branko Hrg predsjednik HSS i njegov bliski suradnik Ivan Vuk.

Fotografije snimila Margareta Zouhar Zec 12.9.2015. na 2. Eko sajmu u Čazmi.

15.09.2015. u 06:45 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 12.09.2015.

NAJSTARIJA EKOLOŠKA UDRUGA - EKO KULTURA - ORGANIZIRALA 2. EKO SAJAM



EKOLOŠKA PROIZVODNJA PROMOVIRA ZDRAVE NAMIRNICE

Udruga EKO KULTURA održala je u Čazmi u županiji Bjelovarsko bilogorskoj u sportskoj dvorani Glumina 12. rujna prvi dan svog 2. Eko sajma - prodajne izložbe poljoprivrednih proizvoda . Specifičnost ove izložbe je u tome što su svoje proizvode izložili samo poljopruvredni proizvođači koji imaju ekološke certifikate za svoje proizvode.
Udruda EKO KULTURA značajna je po tome što je to prva osnovana ekološka udruga u Hrvatskoj. Udruga je osnovana 2000. godine, a zakon o ekološkoj poljoprivredi donesen je 2002. godine. Neki su ljudi o hrani i prirodi razmišljali na jedan liberalniji način,željeli su jesti zdravo, konvencionalan način uzgoja namirnica bio je za njih prevaziđen.Marijan Radanec inovator prisjeća se da su Vesna Marinov i suprug joj Branko došli živjeti iz Zagreba na selo gdje su počeli proizvoditi hranu bez pesticida i prodavati je prijateljima u Zagrebu. Ideju o ekološkoj proizvodnji hrane imao je i Pavo Budrovčan iz Velike Pisanice, kao i supružnici Zlata i Marijan Radanec kao i Ivan Ivančan iz Ivanjske . Iako se tada nisu međusobno poznavali imali su iste ideje. Povezala ih je Županija.A danas su u petnaestoj godini od službenog osnivanja Udruge Eko KULTURA . Nakon otvorenja prodajne izložbe koju je otvorila pročelnica grada Čazme podjeljena su priznanja osnivačima ekološke udruge EKO KULTURA. Na Priznanju je potpis aktualnog prdsjednika Udruge Dražena Diktića koji je Priznanje i urućivao. Priznanja su dobili Franjo i Vanja Trgovac, Pavao Budrovčan koji nije bio prisutan -a u njegovo ime priznanje je preuzeo sin Ivica Budrovčan koji nastavlja tradiciju ekološke proizvodnje hrane, uzatim Zlata i Marijan Radanec, Sonja Novak pročelnica Grada Bjelovara, Vesna Marinkov, Ivan Ivančan iz Ivanjske , Mihaela Hađasija Čauš i Tereza Nakany koja je istakla da je u svojoj 60. godini ušla u ekološku poljoprivredu i da joj je prekrasno.

Image and video hosting by TinyPic


Osnivači Udruge EKO KULTURA.


Image and video hosting by TinyPic

Djeca predškolske dobi iz ekološkog vrtića Pčelicaiz Čazme sa tetama, uz prisustvo roditelja, sudjelovala su u programu Sajma. Pripremili su voćnu salatu, ražnjiće od voća, kuhani kukuruz i juhu od bundeve. Vrtić Pčelica u Čazmi prvi je vrtić koji je u županiji dobio status ekološki, a taj naslov je dobio 2014. godine.

Image and video hosting by TinyPic

Ekološko gospodarstvo Ivice Budrovčana, u čijem nazivu piše " Cjeloviti održivi organizam poljoprivrede". Otac Ivice, Pavao Budrovčan prije više od petnaest godina imao je ideju ekološke proizvodnje i konzumacije hrane. Ivica očevu ideju nastvlja te želi i radi na tome da sve što se OPG ima bude ekološki proizvedeno,a ne samo povrće. Na izložbi su na štandu ekološko povrće promovirali kćerka Danijela studentica agronomije i sin Dario Budrovčan.

Image and video hosting by TinyPic

Djeca su sa tetama obišla štandove te sa velikim intesom gledala što su sve odrasli donijeli na Sajam. Na slici djeca sa zanimanjem gledaju kako izgleda kupina, te što se od nje proizvodi.

Image and video hosting by TinyPic

OPG Zvonko Jambrešić iz Dubrave kod Vrbovca na svom štandu na ekološkom sajmu promovirao je jedan novi proizvod od također nove vrste povrća - sok od gorke dinje. Sok od gorke dinje konzumacijom smanjuje razinu šećera u krvi i zato je vrlo koristan za dijabetičare. Sok je proizveden bez konzervansa, koncentrata, bez aroma i dodatnog šećera.
Mobitel OPG Jambrešić : 098 655-655, telefon: 01 2725 -646

12.09.2015. u 23:57 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 10.09.2015.

LOVNI TURIZAM


PREDSJEDNIK EUROPSKE FEDERACIJE LOVACA U HRVATSKOJ

Do nedjelje 13. rujna u Hrvatskoj u Ekoetno selu Strug, koje se nalazi na području Parka prirode Lonjsko Polje boravi gospodin Gilbert de Turckheim, predsjednik Europske federacije udruga za lovstvo i zaštitu – The European Federation of Associations for Hunting & Conservation (http://www.face.eu/). S njim je i nekoliko njegovih francuskih prijatelja lovaca.
Gospodin Gilbert de Turckheim Lonjsko polje posjetio je već nekoliko puta na vlastitu inicijativu te redovito odsjeda u Ekoetno selu Strug koje vodi obitelj Mlinarević. Tu je prepoznao ljepotu i mogućnosti lovnog turizma u Hrvatskoj. S gospodinom Turckheimom će se susresti čelnici Hrvatskog Lovačkog saveza te će zajedno obići lovišta u blizini Parka prirode Lonjsko Polje.

10.09.2015. u 11:53 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 09.09.2015.

ŠTO JE S SLUŽBENIM PODACIMA O DODJELJENOM DRŽAVNOM POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU?


AKTUALNA VLADA SE PRAVI DA NIŠTA NE VIDI I NE ZNA !

U D R U G A O B I T E L J S K I H P O L J O P R I V R E D N I H G O S P O D A R S T A V A H R V A T S K E – Ž I V O T tri puta se obratila AgenciIe za poljoprivredno zemljište i njenoj ravnateljici mr.sc. Blaženki Mičević, Vukovarska 78 u Zagrebu , kao tijelu javne vlasti, tražeći podatke o direktnoj dodjeli državnog zemljišta stočarima koja je započela 20. travnja i trajala je 15 dana. Datumi traženja podataka o podijeljenom odnosno dodjeljenonm državnom zemljištu su bili 9.7. 2015, zatim 28.7. i 31.8 . Tek na treći upit Udruge OPG – Život – iz Agencije je došao odgovor meilom – ne u obliku dokumenta- ali slijedećeg sadržaja:

OBJAVLJUJEM SADRŽAJ MEILA OD AGENCIJE ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

„Odgovor je stigao 01.09.2015. na mail Udruge . Napominjemo da je krajnji rok za upis
poljoprivrednog zemljišta bio 10.07.2015. (nakon gotovo dva mjeseca Agencija nema uređene podatke)... „

KLASA:008-02/15-03/27
URBROJ:376-02-15-1

PREDMET: Zahtjev za pristup informacijama
- odgovor, daje se

Poštovani,

nastavno na Vaš zahtjev za pristup informacijama očitujemo se kako slijedi:

Agencija za poljoprivredno zemljište državnim poljoprivrednim zemljištem raspolaže sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 39/13, 48/15), Zakonu o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13, 85/15) i Zakonu o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, br.106/12).
Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisana je interventna mjera dodjele poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u zakup bez javnog poziva osobama koje se bave stočarstvom. Interventnu mjeru zajednički su provodili Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za poljoprivredno zemljište, Hrvatska poljoprivredna agencija, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Savjetodavna služba.
S obzirom da su se akciji odazvalo 2.612 subjekata koji se bave stočarstvom potrebno je određeno vrijeme da se svi podaci obrade. Nakon što postupak završi odnosno Agencija za poljoprivredno zemljište dobije sve podatke od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, isti će biti javno objavljeni na mrežnim stranicama Agencije za poljoprivredno zemljište, o čemu će Vaša udruga biti obaviještena pisanim putem.
Zahvaljujemo na razumijevanju.

S poštovanjem,

Željana Ivanuš
Službenica za informiranje


Udruga OPG Hrvatske Život u obraćanju Agenciji za poljoprivredno zemljište piše „ Zakon o pravu na pristup informacijama ,NN 25/13 i u njemu čl. 10 (III. OBVEZE TIJELA JAVNE VLASTI, Objavljivanje informacija) i čl. 20 (rokovi), molimo Vas da nam kao tijelo javne vlasti, na temelju dopisa dostavljenih Vam mail porukom i poštom dostavite podatke o završenim aktivnostima direktne dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta stočarima. Aktivnosti su završene tijekom mjeseca lipnja tekuće godine.
Opetovano ističemo kao korisnici prava na pristup informacijama zainteresirani smo za
konačne i transparentno vidljive podatke o (tabelarno prezentirane); korisnicima, površinama i
pozicijama direktno dodijeljenog državnog poljoprivrednog zemljišta stočarima u RH.
Kako od Vas do sada nismo dobili odgovor, niti usmeni, niti pismeni, a podatke
koje smo tražili nismo zamijetili objavljene na javnim internetskim stranicama podsjećamo upućujemo na neprovedena načela Zakona o pravu na pristup informacijama“.

Udruga OPG Život ima pravo na informaciju o dodjeljenom državnom zemljištu baš kao i sva zainteresirana javnost, jer i Agencija za poljoprivredno zemljište , kao i cijelo resorno ministarstvo, živi na državnom proračunu – koji je novac građana RH.
Evo kako Udruga piše Agenciji:

"Obzirom smo kao Udruga aktivno i javno sudjelovali u raspravama, predstavljali svoja stajališta i
moguća rješenja temeljem materije ovog dopisa, a za što je i javnost pokazivala interes, ovom prilikom nalazimo potrebnim o našem Zahtjevu obavijestiti druge ovlaštene i odgovorne institucije od kojih također tražimo savjet i odgovor, te širu javnost za koju držimo da je podaci, koje ovom prilkom tražimo, uistinu interesiraju."

PODSJEĆAM :
INFORMACIJA O RASPODJELI DRŽAVNE ZEMLJE BEZ NATJEČAJA
objavljeno 18.4. 2015. na Agropolitika.blog.hr

RASPODJELA DRŽAVNE ZEMLJE BEZ NATJEČAJA !

Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede u Hrvatskoj je više od 10.000 stočara koji nemaju dovoljno poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju na svojim farmama temeljem broja uvjetnih grla stoke upisanih u Jedinstveni registar domaćih životinja i ARKOD.
Hrvatska poljoprivredna agencija i Savjetodavna služba će od ponedjeljka 20.4. će službeno započeti pozivati sve korisnike čija stoka je upisana u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ), a kojima nedostaje poljoprivredno zemljište na ispunjavanje prijavnog obrasca.

ROK ZA PRIJAVU JE 15 DANA – 20.04.-04.05.2015. Sve informacije zainteresirani poljoprivrednici će dobiti od Hrvatske poljoprivredne agencije i Savjetodavne službe.


AKTUALNA VLADA SE PRAVI DA NIŠTA NE VIDI I NEZNA

Raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta rezultat je nasilnog oduzimanja državnog zemljišta poljoprivrednicima u nekim općinama oko Đakova, kojima je na snazi ugovor o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta sklopljen putem redovnog natječaja. OPG Poljoprivredni proizvođač Branko Zorić ima velikih problema s tvrtkom Osatina grupa, koji su došli silirati kukuruz koji je on posadio, na državnoj zemlji koju ima u zakupu. Očito je privatnim dogovorima zemlja poljoprivrednika Zorića postala zemlja Osatina grupe. Može li se tako varati ljude koji samo žele raditi na svojim gospodarstvima?

Čitajući tekstove na portalu direktno.hr postaje jasno da su problemi poljoprivrednikja sa državnim zemljištem ozbiljni. Ozbiljnog posla u tim zbivanjima bilo je i za policiju. No tekstovi na portalu direktno.hr još su jedan argument da poljoprivreda kao grana za resornog ministra ima čovjeka koji radi i protiv poljoprivrednika i protiv svoje Vlade. Evo samo nekoliko naslova s portala direktno.hr koji svjedoče o tome:
Poljoprivrednici se nadaju kako će Ustavni sud srušiti Jakovinu , Poljoprivrednici zbog Jakovininog pogodovanja prijatelju na USKOK-u, Jakovinino pogodovanje prijatelju: ljudi ne znaju što ih čeka u ponedjeljak, Represija u zaštiti SDP-a: policija u Osijeku upravo hapsi i legitimira ljude,
Dramatična večer u Osijeku, ostali bez zemlje zbog Jakovininog prijatelja, Posjet Jakovini uzdrmao baruštinu, DORH u Đakovu zbog dodjele zemljišta


Aktualna Vlada se pravi da ništa ne zna i ne vidi što se u resoru poljoprivrede događa. I dok i ministri poput Borisa Lalovca, dr. Branka Grčića, ministra Davora Marasa rade za koirist građana, svatko za resornu pripadajuću populaciju, resorni ministar poljoprivrede Jakovina izabrao je tanji kraj i stao na stranu onih s kojima provodi slobodno vrijeme, vjerojatno. Poljoprivrednike za koje obnaša dužnost na mjestu ministra poljoprivrede RH, sada kad se radi o državnom zemljištu i njegovoj dodjeli gleda precipira kao svoje protivnike. Osim što postupa nepravedno, ministar Jakovina nije u svoj nadzor uzeo ni žurnu izradu evidencije o dodijeljenom državnom poljoprivrednom zemljištu za 2.612 subjekata. Prošlo je punih pet mjeseci – od službene prijave poljoprivrednika za zemljište i tri mjeseca od podjele zemljišta. RH je u Europskoj uniji, a zbog neprimjerenog odnosa prema poljoprivrednim proizvođačima, dobiva se dojam primitivizma i nedoraslosti obvezama i etici državnog službenika.
Da li to ide u prilog i korist resornom ministarstvu, poljoprivrednim proizvođačima, Vladi RH čiji je član resorni ministar poljoprivrede? Zasigurno ne ! Ali se ipak događa ! Ali zašto se onda događa?

09.09.2015. u 10:40 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 04.09.2015.

TREBA GRADITI NOVE ZAKONSKE UVJETE RADA U NOVINARSKOJ PROFESIJI

HRVATSKOM NOVINARSTVU TREBA REFORMATOR

Što je radio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković otkako je izabran na funkciju predsjednika 25.4. 2015?

OBJAVLJUJEM NJEGOVU EVIDENCIJU AKTIVNOSTI KOJE JE SAM NAPISAO za dva perioda od od 25.4- do 10.7 te od 11. 7. - 13. 8. 2015.
Prvo izvješće objavljeno je na web portalu HND-a.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA HND-a SAŠE LEKOVIĆA O AKTIVNOSTIMA OD 11. SRPNJA DO 13. KOLOVOZA 2015. GODINE

Nakon gotovo tromjesečnih nastojanja HND-a uspješno su završeni razgovori koji će omogućiti da i slobodni novinari/honorarci imaju jednak tretman pri otvaranju i korištenju zaštićenih računa u slučaju kad su im redovni bankovni računi blokirani zbog ovrha. Za razliku od prijašnjeg Ovršnog zakona koji je protuustavno onemogućavao otvaranje zaštićenih računa pripadnicima slobodnih profesija /honorarcima novi je Ovršni zakon to formalno omogućio no praktično je to pravo, iz nekoliko razloga, ostalo neprovedivo

Na inicijativu HND održani su sastanci sa ministrom financija, ministrom pravosuđa, te predstavnicima Porezne uprave i FINA-e. Konačan je zaključak da će FINA na svojoj web stranici objaviti jasnu i potpunu proceduru izdavanja uvjerenja u Poreznoj upravi na temelju koje će potom FINA rješavati otvaranje zaštićenog računa. Ministarstvo pravosuđa se obvezalo već na zajedanju Sabora u rujnu predložiti dodatne izmjene Ovršnog zakona kojima bi se pripadnici slobodnih profesija/honorarci kod otvaranja i korištenja zaštićenih računa izjednačili sa stalno zaposlenima.

Koncept projekta „Western Balkan’s RegionalPlatform for advocating media freedomandjournalists’ safety“ u kojemu je HND partner uz NUNS iz Srbije, udrugu B-H novinari iz BiH, Sindikat novinara Crne Gore te Udruženje novinara Makedonije prošao je prvu razinu odlučivanja u Europskoj komisiji. Do kraja rujna bit će predan čitav projekt a potom će biti donesena konačna odluka o tome koje će od ponuđenih projekata Europska komisija financirati u svom IPA programu.

Dogovoreno je da HND sudjeluje u provođenju projekta „Istinomjer“. U Hrvatskoj će ovaj projekt (kakav već postoji u BiH te Srbiji) provoditi GONG. Riječ je o „online“ platformi na kojoj će se po jasnoj metodologiji i na temelju činjenica objavljivati ocjene ispunjavanja političkih obećanja i provođenja političkih programa, te izjave političkih aktera u Hrvatskoj.

U proteklih mjesec dana konstituirani su Komisija za članstvo HND-a te Upravni odbor Novinarskog doma i odmah su počeli raditi poslove iz svoga djelokruga. Također je održana konferencija za novinare na kojoj se povodom pravomoćne presude u slučaju Vidović Krišto - Zagreb Pride govorilo o sukobu dvaju prava na slobodu izražavanja. Sudjelovali su suradnica HND-ovog Centra za slobodu izražavanja Vesna Alaburić i predsjednik HND-a Saša Leković.
Predsjednik HND-a razgovarao je sa povjerenicom za informiranje Anamarijom Musa o mogućnostima suradnje na provedbi Zakona o pristupu informacija. Sabor je usvojio izmjene Zakona…koje djelomično smanjuju njegovu efikasnost u odnosu na raniji tekst Zakona… Uz to je Vlada usvojila Smjernice fiskalne politike prema kojima ispada da će se proračun Ureda Povjerenice za informiranje smanjiti ispod minimuma, tako da neće biti novca niti za inspektore, a niti za provedbu novih ovlasti/odgovornosti koje je Povjerenica dobila posljednjim promjenama Zakona… To je očigledna opstrukcija rada Povjerenice za informiranje pa će HND, čim dobije službenu potvrdu svih informacija, javno izraziti zabrinutost zbog takvog tretmana Povjerenice i poslova koje njen ured treba obavljati.

Predsjednik HND-a se sastao i sa Mirjanom Rakić, ravnateljicom Agencije za elektroničke medije i predsjednicom Vijeća za elektroničke medije a od Vijeća… je zatražio i objašnjenja u nekoliko slučajeva pritužbi nakladnika elektroničkih medija na odluke Vijeća… o dodjeli novca za rad iz Fonda za pluralizaciju medija, s obzirom na to da se u pritužbama naglašavalo kako odluke o dodjeli novca nisu jasno obrazložene a utječu na egzistenciju zaposlenih.

U Hrvatskoj Kostajnici predsjednik HND-a je prisustvovao otkrivanju spomen-obilježja Gordanu Ledereru, snimatelju HTV-a, ubijenom 1991. godine u Domovinskom ratu.

Predsjednik HND-a je sudjelovao kao panelist na dvodnevnoj konferenciji „ Sloboda izražavanja, medijske slobode i (auto)cenzura na području djelovanja Organizacije za sigurnost i suradnju“ koja je održana u Beogradu. Ujedno se sastao i sa predstavnicima Medijskog odjela OSS-a i više nacionalnih novinarskih udruga te dogovorio konkretnu suradnju. Sve troškove su snosili organizatori.

I u ovom razdoblju HND je izdao više priopćenja u vezi aktualnih događaja vezanih za medije, novinare i novinarstvo, koje s e može pronaći na web stranici HND-a. Nastavljena je komunikacija sa ograncima i zborovima HND-a kako bi se povećala njihova aktivnost a nastavljen je i rad na pripremi novog web portala HND-a.

Nastavljene su i aktivnosti na organizaciji prvog „Fra-Ma-Fu festivala“ koji bi trebao biti održan u rujnu u Virovitici te dogovorene aktivnosti na realizaciju još nekoliko aktivnosti u organizaciji ogranaka/zborova do kraja godine.

U skladu sa financijskim mogućnostima isplaćivane su jednokratne pomoći i pozajmice članovima HND-a te posmrtne pripomoći obiteljima preminulih članova.

Odvjetnici Centra za zaštitu slobode izražavanja i dalje svakodnevno dežuraju i pomažu članovima HNDS-a koji to zatraže. U slijedećem mjesečnom izvješću bit će navedeno koliko je zahtjeva stiglo, o kakvim je slučajevima riječ i kako su odvjetnici pomogli. Popis dežurstava sa kontaktima dežurnih odvjetnika je na web stranici HND-a

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) je potpisalo ugovor o posebnim popustima za svoje članove ali i članove drugih nacionalnih novinarskih udruga iz regije pri korištenju apartmana u Beogradu. Apartmane, koji su i inače jeftiniji od hotelskog smještaja, tako sada i članovi HND-a, uz predočenje važeće članske iskaznice, mogu koristiti sa 20-30 posto popusta. Više pojedinosti može se naći na web stranici HND-a.




HRVATSKOM NOVINARSTVU TREBA REFORMATOR

Što je radio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković otkako je izabran na funkciju predsjednika 25.4. 2015?
U državi sređenog ekonomskog stanja to bi pitanje bilo suvišno. Međutim istraživački novinar Saša Leković došao je na funkciju predsjednika HND-a u trenutku kada je sasvim jasno da se status hrvatskih novinara u medijima u kojima rade, a nisu u stalnom random odnosu, mora poboljšati. Novinari koji su u stalnom random odnosu, koriste prava iz rada. No veliki je broj novinara koji pišu na portalima, honorarno, privremeno ili povremeno, s neredovitim honorarima i Zakon o radu se na njih ne odnosi , niti će ikada uživati prava iz rada ako se takvo stanje nastavi. A naredno pitanje je:, Što novinare koji tako rade čeka u budućnosti? Kako, odnosno od čega će ti novinari živjeti kada će, zbog godina starosti biti umirovljeni i hoće li uopće imati mirovinu - ako im se ne pišu godine staža. O problemu zapošljavanja novinara i upisanog staža rada, koji mnogi nemju, HND i Saša Leković trebali bi pripremiti ozbiljnu Konferenciju s kompetentnim osobama, gdje bi se usuglasili relevantni zaključci povoljni za novinare i održivi za provođenje.

NEPRAVDE PROŠLOG VREMENA

U prethodnih 14 godina mnoge hrvatske tiskovine su izbrisane iz registra postojanja, jer su neki ljudi pod imenima svojih tvrtki u kraćem ili dužem vremenu više tiskovina doslovno uništili, novinare otpustili, a kapital tvrtke prisvojili. Tako je bilo s pisanim medijima i na lokalnim i na ragionalnim razinama, s lokalnim radio postajama također. Novinari su postali žrtve u egzistencijalnom smislu., često puta su morali biti poslušnici novoizabranih lokalnihpolitičkih čelnika – koje je zanimala samo vlast, a o informaciji nisu znali ništa, ali nisu ni željeli da se o njihovu radu izvještava. Zato su mediji morali biti prilagođeni njihovim viđenjima događanja. Novinari koji su se protivili odlukama takvih otpušteni su s posla i vode dugogodišnje sudske parnice.Tko takvim novinarima može vratiti porušenu egzistenciju? Predsjednik HND-a Leković trebao bi zapravo biti reformator hrvatskog novinarstva. HND bi trebao stvoriti arhivu istinitih informacija o tome kako su i pod kojim prethodnim okolnostima prestale izlaziti tiskovine zbog kojih je danas veliki broj novinara bez posla.

INTERNET PORTALI

Treba li posvijestiti i izrijekom reči da su mnogobrojni internet portali nastali zbog potrebe novinara da radi, da pišu i objavljuju informaciju, nakon što su ostali bez posla zbog otkaza, zbog toga što su bili višak zaposlenih ili se medij u kome su radili ukinuo pod sumljivim pravnim okolnostima. Zanimanje je promijenio mali broj novinara. Jedan od razloga je i taj što, ako je na Zavodu za zapošljavanje osoba sa već visokom stručnom spremom, ne može se doškolovati, usavršiti neki od jezika ili doktrorirati o trošku Burze rada, a nema posla u svojoj struci, jer Hrvatski zavod za zapošljavanje nije predvidio opciju da takvim zaineresiranima financira usavršavanje po njihovu odabiru. U Europskoj uniji bi to trebalo biti moguće. Pisanje na portalu je postalo riješenje sa novim problemima. Otvaranje portala zahtijeva ozbiljno riješenje u financiranju, koje se u ekonomskoj krizi teško realizira. Novinari tada rade potplaćeni i bez ikakvih prava iz Zakona o radu. Članstvom u Europskoj uniji, Ministarstvo kulture otvorilo je opciju dodjele financijskih sredstava portalima po natječaju. No ta priča neće još biti dugog trajanja, jer Fond nije beskrajno dubok, a vrijeme prolazi. Nakon toga problem će biti isti. Hrvatski novinari podnijeli su teret liberalne demokracije, kao i građani zaposleni u mnogim proizvodnim zanimanja. No ljudi koji oblikuju i prenose informaciju moraju poboljšati uvjete svoga rada i svoga života. Iako je zanat, novinarstvo je intelektualan posao. Zato treba tražiti riješenja sa zakonskim odlukama.

Da li je članstvo HND trebao biti aktivnije u vrijeme dva mandat prošlog predsjednika HND? Svakako da, no kako novinari mogu raditi više nego što je bivši predsjednik pokazivao potrebe za inicijativom. Vrijeme koje je prošlo se ne može vratiti, ali treba graditi nove zakonske uvjete rada u novinarskoj profesiji .
Margareta Zouhar Zec


04.09.2015. u 14:41 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 02.09.2015.

12. I 13. RUJNA DRUGI EKOLOŠKI SAJAM U ČAZMI



SAMO PROIZVODI S EKOLOŠKIM CERTIFIKATOM

U drugoj polovici mjeseca kolovoza, zatim u rujnu i listopadu mjesecu održavaju se mnoge prodajne izložbe poljoprivrednih proizvođača. No ekološki sajam u gradu Čami izdvaja se po tome što na ekološkom sajmu mogu sudjelovati samo proizvođači koji imaju ekološki certifikat. Certifikat je uvjet za
sudjelovanje . A onaj tko ima ekološki certifikat ima pravo na svoj proizvod staviti etiketu na kome je zeleni europski ekološki znak.
Na 2.ekološkom sajmu Udruga eko kultura - koja je osnovana 2000. godine i kao takva je najstarija ekološka udruga u RH - koja je organizator sajma, okupila je četrdesetak poljoprivrednih proizvođača koji će izlagati i prodavati svoje proizvode.
Vrijeme , datum i mesto odžavanja 2. eko sajma piše na marketinškom materijlu koji objavljujem.


Image and video hosting by TinyPic

02.09.2015. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 01.09.2015.

RADOVI U PRIVATNIM ŠUMAMA !


ŠUME TREBA OČUVATI U AUTOHTONOM OBLIKU!


Image and video hosting by TinyPic

Na 3. Regionalnoj konferenciji šumoposjednika koja je održana 26.8. u Zagrebu u drugom dijelu dana održana je radionica pod imenom RADOVI U PRIVATNIM ŠUMAMA. Govorilo je nekoliko sudionika. Tijekom izlaganja moguće je bilo raspoznati probleme koje šumoposjednici imaju kako i načine njihova rješavanja. Objavljujem najznačajnije dijelove izlaganja osoba koje su u kratkom vremenu iznijele niz zanimljivih i novih informacija.

280 ZAHTJEVA ZA ŠUMSKE CESTE

Ing. Matija Volner, djelatnik Savjetodavne službe iz Karlovca govorio je o svojim iskustvima rada u šumarstvu i činjenicama: “ Ljudi dolaze s idejom i govore “što će meni netko govoriti što ću ja sjeći u svojoj šumi”.Mi pokušavamo objasniti ljudima da u svojoj šumi žive od kamate. Ne živite vi od drveta koje ćete posjeći, ni od šume koju ćete posjeći na čisto.Nije vam svejedno da li vam prirašćuje kamata trupcu , u obliku hrasta, u obliku bukve itd. Znaći kada se doznaka u šumi izvrši, šuma bi trebala imati bolju kamatu, bolji prinos koji je u njenoj valuti. Znaći, nije to sve jedno i u principu, nije to ograničenje, to je gledanje u budućnost i veliki doprinos šumama šumoposjednika. Imamo uzgojno biološke radove u šumama, u principu zaštite šuma od biljnih bolesti i štetnika i sanaciju od katastrofa i požara, kojih su izvođači privatni šumopsjednici. U mojoj Karlovačkoj županiji sve veću ulogu imaju licencirani izvođaći, čak ja mislim oko 70 - 80 % poslova izvode licencirani izvođači.”

Image and video hosting by TinyPic
Za govornicom ing. Matija Volner djelatnik Savjetodavne službe u Karlovcu. Desno Marijan Kavran moderator radionice.

“Zašto je to tako?” – postavlja pitanje ing. Volner ali i odgovara “ Zato što oni znaju što rade. Šumoposjednik kojem ja dam 20 000 sadnica ima možda volju da to posadi jer je to 20 000 sadnica. A kada to dođe na šleperu, onda svi traže - tko će im sadnice posaditi. Ja imam krasne primjere ljudi koji su posadili po 30 jutara šuma, sami. Znam čovjeka koji ima 75 godina i još uvijek ide saditi šumu . Ali inače imamo na raspolaganju kvalitetne licencirane izvođače koji to obavljaju. Radimo izradu Programa gospodarenja, to se radi preko javnih nabava koje dobivaju određene tvrtke. Neznam koliko ste upoznati sa Programom gospodarenja. To je određena inventurta stanja u šumi, plus propis – što će se uraditi u slijedećih deset godina. Radimo doznaku stabala, a to rade inžinjeri šumarstva.”Ing. Matija Volner je rekao da je prikaz radova u šumama šumoposjednika, za izradu šumskih protu požarnih cesta , najaktualniji je podatak koji kaže da je zaprimljeno 280 zahtijeva. Izvršiti će se sve cestogradnje koje su kao zahtijev predane.

DOZNAKA STABALA

Robert Sambolek dipl.ing šumarstva, ima tvrtku koja je licencirana za rad u šumarstvu i lovstvu i govorio je o doznaci stabala. “Započeo sam privatni posao još kada je bila formirana prva šumarska savjetodavna služba, tako da imam iskutva sa prvom službom, a pozdravljam i reformiranje savjetodavne službe. “Da bi ugovorio doznaku stabala šumoposjednik mora doći u regionalnu područnu Savjedovnu službu i zatražiti zahtijev za doznaku. Nakon toga djelatnik Savjetodavne službe mora od osobe zatražiti urednu dokumentaciju : katastarski izvadak, pravno riješenje – da je on stvarno vlasnik te šume i pristupa izradi tog zahtjeva. Nakon što se taj zahtijev uruđbira , imali smo period do tri mjeseca , po pitanju radova za obilježavanja stabala za sjeću, a ponuđeno je to i licenciranim izvođačima.Moja firma ima županiju Međimursku i Varaždinsku. Zahtjev se može podići osobno ili biti poslan elektroničkom poštom. I od dana preuzimanja tog zahtijeva imamo 30 dana kao firma rok da uspostavimo kontakt sa privatnim šumo posjednikom i obavimo terenski I uredski dio posla. Nakon toga izrađuje se knjižica doznake, ako se radi o doznaci stabalam po Programu gospodarenja šumama ili obrazac nužne oznake, ako je riječ o nužnoj doznaci i to bi trebalo sa evidencijom doznačenih stabala, gdje bi mi morali kao firma pripremiti uredno sve podatke i to proslijediti u digitalnom obliku u programu excela Savjetodavnoj službi. Isto tako tablicu ovjerenu s potpisom dgovorne osobe, skenirati ili osobno dostaviti na adresu savjetodavne službe.”
“Stvar je firme koja to radi da nastoji uskladiti suradnju sa djelatnikom Savjetodavne službe, a ujedno i sa svim privatnim šumoposjednicima gdje bi trebalo dnevno više raditi. Moja firma dnevno zapošljava tri ing. šumarstva. Hrvatske šume su se javile na neke natječaje, za neke županije su oni dobili doznaku kao glavni izvoditelj.To je bilo protokolarno. To prije nije bilo dobro, ali se u nekim županijama ponavlja. Prema nekim mojim iskustvima, bila je jedna indolentnost prema privatnim šumoposjednicima. Koliki je interes privatnih šumoposjednika najbolje pokazuje broj zahtijeva šumoposjednika po županijama. Kada se napravi evidencija doznačenih stabala slijedi kovalidacija radova. To je ono što je najvažnije, da licencirani izvođać poštuje pravila struke, poštuje sve radove; tu dakako treba 30 % uzeti želje šumoposjednika.
Problematika iz moje prespektive kao šumara je slijedeća : Naime, imamo veliki broj čestica u Međimurju, Zagorju, ali i u drugim županijama.Tu je vrlo mala prosječna veličina čestica, tek 0,4 ha. Iznosi se podatak da je prosječna veličina posjeda u RH po šumoposjedniku 0,7 ha. Znaći to je ne adekvatno za neko ozbiljnije gospodarenje. Druga stvar iz moje perspective; prosječna starost šumoposjednika je visoka, ljudi su u visokoj životnoj dobi, a nisu skrenuli pažnju svojim budućim genercijama na granice šumskog posjeda. Također Progrmi nisu obuhvatili sve dijelove Hrvatske. Po meni, neki bi trebali biti čak i malo fleksibilniji. Siječe se puno u nelegalnim sječama, što rade prekupci i šverceri, tome bi također trebalo stati na kraj kroz zakonsku regulativu. Danas je svima dostupan ARKOD i može se vidjeti tko je vlasnik, može se znati da li taj vlasnik posječuje i siječe svoju šumu. Na ARKODU se vidi da li je šuma prekomjerno posječena. Zadatak i cilj nas šumara je da čuvamo trajnost svake šume, da nastojimo šumu održati u prirodnom autohtonom obliku. Mi moramo davati savjete, da se sade autohtone zavičajne vrste, moramo preko Udruga educirati da se otvore šume sa cestama i komunikacijama. I stari rimljani su znali da treba napraviti cestu da bi se moglo gospodariti.” Ing. Sambolek je podsjetio da je Savjetodavana služba spona koja treba dinamizirati poslove u šumi.

PROPIS PROGRAMA GOSPODARENJA NIJE RAĐEN ZA ČESTICU!

Goran Jankov, vlasnik tvrtke SILVA PLAN, HUP vezano za doznaku i za raspolaganje sirovinom iz privatnih šuma istakao bih” rekao je jedan od problema,” a taj je što nema programa gospodatrenja, za sigurno 40 % privatnih šuma ako ne i više , a tvrtke koje se privatno bave tim poslom ili su propale ili su počele se baviti nečim drugim. “Zašto je to tako”? upitao je Goran Jankov, ali je odmah i odgovorio: “Zato što zadnjih pet godina Hrvatske šume su četiri ili pet puta više naplačivale hektar izrade Programa gospodaranja, od one cijene koju su ponudile na sada zadnjem Natječaju. Hrvatske šume su radile za 300 i više kuna po hektaru, a na zadnjem Natječaju su ponudile 9o kuna s obrazloženjem da oni to mogu napraviti. “ Zbog nepostojanja programa šumoposjednici mogu raditi samo nužnu doznaku. A sada dolazimo do pravog problema. Čovjek če doći sa zahtijevom za doznaku, a nema Programa. Čovjeku trebaju novci. A nužna doznaka je u principu bolesno, suho , nikakvo drvo “ ispričao je Goran Jankov te nastavio:

Image and video hosting by TinyPic

Goran Jankov s mikrofonom u ruci na radionici Konferencije o privatnim šumama.

“Hrvatske šume doznačuju tako da ako je na jednom odjelu 100 čestica, propisano je 23 kubika po hektaru, onda dođe na česticu na kojoj nema ništa, isto će doznačiti 23 kubika po hektaru, na čestici na kojoj ima 800 kubika, isto će doznačiti 23 kubika po hektaru.” Znaći sam propis Programa nije rađen za česticu, on je rađen za Odsjek” zaključuje Jankov i nastavlja” Onaj stručnjak koji izlazi na teren, on mora jednostavno zaboraviti osnov. Ona je njemu samo vodilja” konstatira Jankov i analizira dalje “ Ako vi imate na terenu na čestici preko 500 kubika drveta, pa nečete doznačiti 20 kubika, doznačiti čete 100 kubika. Znači zatvaramo stvari na Odjel. Znači tu su dva problema: 1. ne postojanje Programa gdje ljudi ne mogu raspolagati sa svojom imovinom, zato što to država nije napravila. A nije napravila zato što je netko potrošio novac bespravno i 2. Ne poznavanje načina gospodarenja ljudi koji provode doznaku na terenu. Sve to rezultira niskim intenzitetom doznake, a u konačnici manjkom drvne sirovine na tržištu o čemu su govorili kolege iz drvne industrije”- rekao je vlasnik tvrtke SILVA PLAN. “Što se tiče doznake dodao bi da šumoposjednici imaju na izbor tvrtke koje su dobile na javnom natječaaju ostale doznake njima će to platiti država, čiji korisnici mogu angažirati i ostale izvođače koji imaju licencu, jedino moraju sami platiti” rekao je Goran Jankov.

NEDOSTATAK ŠUMSKIH SADNICA!

Problem sadnog materijala kratko je istakao Mirko Habijanec šumovlasnik iz Križevca, kazavši “ Hrvatske šume nemaju dovoljno sadnica ni sadnog materijala. I taj je problem počeo eskalirati prije dvije, tri godine iako sadnju prijavljujemo na vrijeme. Ako želite četiri hektara posaditi I još nešto trebate podsađivati, znaći treba do 40 000 sadnica. Sadnju treba pripremiti, kupiti zemlju i kada to napravite kažu vam u jesen “ Mi sada imamo sadnica samo za dva hektara.”” Tako znam da Hrvatske šume nemaju više dovoljno sadnica, nemaju dovoljno ni sadnog materijala. No neznam zbog čega: da li je to pitanje da se u to ne ulaže, koliko znam “okaj feš” poduzeća plaćaju. Šuma se ne može saditi i obnavljati ako nema sadnog materijal .Najkvalitetniji material za sadnju je taj što ga rade Hrvatske šume, tek ima nešto tu i tamo privatno.”
Marijan Kavran, glavni urednik časopisa Privatne šume i moderator radionice odgovorio je šumoposjedniku Habijancu: “Ovo što je rekao gospodin Hbijanec je točno. Rasadničarski biznis za pošumljavanje šuma je u krizi. Ta je grana ostvarila pad od 10%, ostvarili su 48 milijuna prihoda, u odnosu na period od 2013. godine kada su ostvarili prihod od 54 milijuna kuna. Sa terena znamo da je taj segment u krizi, a sve ostale usluge u šumarstvu su porasle za 34% . To je ipak jedan dokaz da se u tom sektoru radi, da se ulaže, investira i slično. Rekao bih da treba malo strpljenja, jer ništa ne ide preko noći.”
JOŠ SE NEZNA TOČNA POVRŠINA PRIVATNIH ŠUMA!

Ing. Tomislav MEŠTROVIĆ , djelatnik Savjetodavne službe izvjestio je sudionike radionice da je u RH 68% površine privatnih šuma pokriveno sa Planovima gospodarenja, što u izradi, ili je već izrađeno.To je površina veća od 400 000 ha. Za 2015. smo raspisali Natječaj za 28 programa ili ukupno 45 000 hektara. Uskoro ćemo potpisati Ugovore i početi raditi. Znamo da se programi rade duže od godinu dana. Ostalo nam je neuređeno u RH oko 208 000 hektara, nadamo se da ćemo to također pokriti. Pitanje je koliko će biti novca. Stalno se priča o ukidanju “ okaj feša” .
Marijan Kavran je odmah rekao da ova konferencija ima pozitivan stav o “okaj fešu”,”zato što ne možemo dovoditi u pitanje granu na kojoj sjedimo- ako nam je to na raspolaganju” – rekao je.
Tomislav Meštrović je rekao da se barata s cifrom od 657 000 ha privatnih šuma, ali da taj broj nije točan., zatim barata se i cifrom od 580 000 ha površine. Zato se i rade Programi gospdarenja da bi se kroz nekoliko godina moglo reči koliko privatnih šuma ima u RH. Jer nitko nikada nije izmjerio private šume. Tek kada se naprave programi gospodarenja, tek onda će to biti točan podatak s kojim će se sa sigurnošću moći izać na bilo kakvo tržište”. Nadalje bih Vas izvjestio o šumskim prometnicama” rekao je Meštrović i rekao da su one rađene od početka osnivanja šumarske Savjetodavne službe 2006. godine “ kada smo napravili 220 km prometnica po prosječnoj cijeni od 145 000 kn za kilometar što je jako dobra cijena. Hrvatske šume imaju broj od 280 000 kuna po kilometru. Iz EU fondova će se financirati izgradnja i rekonstrukcija šumskih privatnih cesta. Savjetodavna služba je zadužena za održavanje privatnih šuma. Tko dobije novac iz Europe, za izgradnju cesta dužana je održavati tu cestu pet godina. Na području Ivanca je napravljeno najviše cesta za vrijeme stare Savjetodavne službe” ispričao je ing. Meštrović. Rekao je zatim da je javni poziv za održavanje prometnica bio je raspisan 2014.” Zaprimili smo 34o zahtijeva, od čega je bilo ispravno 280 zahtijeva. Napravljene su rang liste i sada po tim rang listama postupamo.Moramo reći da cijena koju samo sada dobili po kilometru iznosi 100 000 kn, što je još povoljnije nego prije. Moramo biti svjesni da su šumske prometnice u Hrvatskim šumama i šumske prometnice u privatnim šumama sasvim različite stvari. Postoji investicijsko održavanje koje traži malo više ulaganja” – rekao je ing. Meštrović.

DOGOVORENA JE POVIŠICA POREZA U PRIVATNIM ŠUMAMA
KOJA IDE NA USVAJANJE U SABOR !


“ Iskazali smo kompletnu problematiku u privatnim šumama” , rekao je Zdenko Bogović na kraju radionice RADOVI U PRIVATNIM ŠUMAMA 26.8 te nastavio” Naglasio bih osnovnu stvar koju još možda mi nismo posvjestili u Hrvatskoj, a to je da smo nakon 70 godina dobili pravo na rad i pravo na izbor u našim privatnim šumamam. To je tek početak jednog procesa koji treba dovesti privatno šumarstvo na tržišne osnove kao recimo poljoprivredu. Mora nam se dozvoliti da možemo upravljati s naišim proizvodima. Žao mi je što samo fokusirani samo na drvnu sirovinu, što je apsolutno pogrešno. U našim šumama postoji bogatstvo proizvoda.Kada to sve skupa zbrojite vidjeti ćete da je to jedan veliki potencijal! Znači pravo na vlasništvo je poslovna stvar, da se pokrene privatno šumarstvo. Neću govoriti o monopolisti koji je držao neznam koliko privatne šume. Ali mi smo se od toga otkačili. Pokrenuli smo se. Na nama je da stvaramo tržište šumarskih izvoditelja radova, tržište proizvoda, a u konačnici da i određeni dio našeg stanovništva ulaže u šumarstvo i tako pokrene cijelo gospodarstvo Hrvatske.” Zdenko Bogović je nastavio kazavši “ Čuo sam da su gospoda predložila izmjene i dopune Zakona o šumama da dignu šumski doprinos, sa 5 % na 7 % i sa 3,5% na 5%. Neznam da li uopće svi shvaćamo da je to nalog protivan tržištu. Znači netko se dogovorio da će jedinica lokalne samouprave dignuti taj porez i to ide sa Vlade prema Saboru. Druga stvar je ista: znaći naš proizvod iz šume država daje nekom trećem i taj neki treći plaća državi novac, a ne vlasnicima šume. Divljač je sastavni dio šume i ona je proizvod šume. Ne živi divljač i jelen u kukuruzu. Kada jelen i srna uđu jesti kukuruzu, vlasnik tog kukuruza naplati štetu, jer ima mogućnost. Ta srna ili divlja svinja pojede žir u toj šumi, a ja s tim žirom hranim svinje pa proizvodim pršut, a divlja svinja ode na drugu stranu, dakle netko naplati taj proizvod. To su nevjerojatne stvari što se danas događa u Hrvatskoj s obzirom na privatne šume.” rekao je Zdenko Bogović član Upravnog odbora europske konfederecije privatnih šumovlasnika CEPF.

Image and video hosting by TinyPic

Zdenko Bogović s mikrofonom u ruci.
Fotografije snimila Margareta Zouhar Zec 26.8.2015.

01.09.2015. u 16:18 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2015 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Srpanj 2017 (13)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se