AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 28.08.2015.

3.REGIONALNA KONFERENCIJA O PRIVATNIM ŠUMAMA

UPISOM ŠUME U UPISNIK ŠUMOPOSJEDNIKA,
POSJED DOBIVA LEGITIMITET


3. Regionalna konferencija o privatnim šumama održana je 26. kolovoza 2015. u hotelu Westin u Zagrebu.

Image and video hosting by TinyPic
Sudionici 3. regionalne konferencije o privatnim šumamq bili su : Tonino Picula hrvatski predstavnik u Europskom parlamentu, Milorad Batinić i Franjo Lucić iz Hrvatskog sabora,Marijan Škvarić, Hrvatski sabor / Grad Lepoglava, Domagoj Križaj i Igor Đurišević iz Ministarstva poljoprivrede , Hrvoje Horvat, Robert Ojurević i Matija Volnar iz Savjetodavne službe,Stjepan Posavec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Tomislav Dubravac sa Hrvatskog šumarskog instituta, Ivica Knežević -, Grad Delnice , Domagoj Troha iz Hrvatskih šuma, Danijel Bertović iz Lokalne razvojne agencija PINS,Zdenko Bogović, predsjednik RH Saveza udrfuga privatnih šumovlasnika i član upravnog odbora CEPF, Miljenko Županić iz Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Marko Tepić Gora Dalmatina Brač,Antun Babojelić UPŠ Jela Lukovdol , Rafael Slijepčević šumovlasnik iz Siska ,Mirko Habijane šumovlasnik iz Križevca , Ivan Mahnić iz Terra Concordia, Fito-ekologija , Pro Silva zatim Gerhard Pelzmann iz Poljoprivredne komore Štajerske, Nike Krajnc iz Slovenskog šumarskog instituat ,Rajko Štefanić Zveza lastnikov gozdov Slovenije ,Veronika Valentar iz Gozdarske zadruge Slovenj Gradec, Duško Topić iz UPVŠ Naša Šuma BiH, Simeon Apostolov iz Paulownia u Bugarskoj, JP Šume Republike Srpske te Udruženje drvni klaster Hercegovina.
NA konferenciji su bili i predstavnici tvrtki čija je osnovna sirovina drvo i to :Spin Valis d.d., A.M.S. Biomasa d.o.o., Drvoproizvod d.d., OTK d.o.o. DI Rubinić i Hrast-export Puklavec.

U Hrvatskoj ima 600.000 privatnih šumovlasnika koji imaju, 585.000 ha šuma, što je 22 % šuma . Zdenko Bogović je predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, a izabran je u upravni odbor CEPF ,Europske konfederecije privatnih šumovlasnika . Savez šumovlasnika Hrvatske ima 37 udruga.U RH je obilježeno 250 godina organiziranog šumarstva .
Suma sredstva za sektor šumarstva u sklopu Programa ruralnog razvoja u mjeri 8. 5 i 8.6. iznosi oko 30 milijuna eura. Natječaji bi trebali biti raspisani početkom 2016. godine, prema riječima Igora Đuriševića, načelnika u Ministarstvu poljoprivrede.


Organizator 3. Regionalne konferencije o privatnim šumama je bio HRVATSKI DRVNI KLASTER.
Suorganizatori konferencije bili su Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Savjetodavna služba, dok je pokrovitelj bilo Ministarstvo poljoprivrede.


Objavljujem Publikaciju u kojoj je objašnjana potreba i način upisa šume kao posjeda u Upisnik šumoposjednika:

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Izvor: Publikacija Savjetodavne službe

28.08.2015. u 13:52 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 27.08.2015.

POLJOPRIVREDNA POLITIKA U RH NE DAJE REZULTATE


KOMUNIKACIJA JAKOVINA - UDRUGA OPG ŽIVOT

Relacija komunikacije je ministar poljoprivrede Jakovina - Udruga OPG Život. Udruga nije zadovoljna s ministrovim odgovorima koje on , po moći i snazi svoje funkcije, odvodi u provođenje.
Da ministar misli poljoprivrednim proizvođačima veću proizvodnju , veći broj malih poljoprivrednih gospodarstava - odluke ministra i realizacija na terenu bila bi drugačija.
Evo odgovora ministra Jakovine:


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Udruga ŽIVOT želi da ministar Jakovina stavove Udruge OPG Život razmotri, te otvori putove dijalog sa Udrugom."Predlažemo da nas se uvrsti u Savjet za praćenje provedbe programa ruralnog razvoja u
Hrvatskoj. Držimo to mogućim, korisnim i potrebnim" - poručuju rukovodeći ljudi Udruge OPG Život.
Evo stavova onih kojima je Program ruralnog razvoja RH namijenjen.



Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic



27.08.2015. u 06:35 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 25.08.2015.

POJAVA MASLININE MUHE U ZADNJOJ DEKADI LIPNJA



DOC.DR.SC. MARIO BJELIŠ:
MASLININE MUHE REZULTAT SU ZARAZE PLODA U PROŠLOJ SEZONI

Maslinina muha (Bactrocera (Dacus) oleae) je najopasniji štetnik ploda masline. Štete na plodovima čini ličinka maslinove muhe koja tijekom razvoja jede unutrašnjost ploda masline i tu polaže jedno ili više jaja. Ličinke buše unutrašnjost ploda masline i hrane se njime. Na taj se način smanjuje ukupna masa ploda i ukupna količina uroda ali i kvaliteta masline, te kakvoća i boja maslinova ulja.
Doc. Dr. Mario Bjeliš iz Zavoda za zaštitu bilja u Solinu objavio je 21. 8. tekst na web stranici Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, čiji je on djelatnik, u kome govori o stanju štetnika masline u Južnoj, Srednjoj j i Sjevernoj Dalmaciji. Novinarski prilagođen tekst objavljujem.


Doc.dr. Mario Bjeliš zabilježio je da se tijekom sezone 2015. godine, maslinina muha, Bactrocera oleae Rossi javila u zadnjoj dekadi lipnja na području podregija Južna Dalmacija i Srednja Dalmacija, na području podregija Sjeverna Dalmacija Istra i Kvarner u prvoj ili drugoj dekadi srpnja.
Na području podregija Južna Dalmacija i Srednja Dalmacija početkom srpnja je na većem broju lokaliteta zabilježena vrlo intenzivna pojava i visoka brojnost odraslih jedinki maslinine muhe koja je iznosila od 20 do 50 jedinki tjedno. Posebno možemo istaknuti vrlo visoke vrijednosti ulova na pojedinim lokacijama ili žarištima na kojima se muha javila u vrlo visokoj brojnosti od preko 100 jedinki tjedno pa čak i u svega par dana po kontrolnoj lovci.
„Ovakve iznimno visoke vrijednosti ulova odraslih maslinine muhe, odmah početkom pojave i leta maslinine muhe, rezultat su visoke zaraze plodova u prošloj sezoni. Prezimjela populacija maslinine muhe se stoga javila trenutno u značajno visokoj brojnosti i kao takva je predstavljala značajan i velik biološki potencijal kao i opasnost za plodove. U optimalnim uvjetima za razvoj, ovakva bi populacija ostvarila značajne ekonomske štete“ – značajno je za naglasiti u tekstu doc.dr. Bjeliš
Doc dr.Bjeliš konstatirao je da je razvoj plodova masline od samog zametanja i tijekom cijelog srpnja bio vrlo dobar, a plodovi su već u prvoj dekadi srpnja bili napredni i predstavljali odličan medij za polaganje jaja i razvoj ličinki maslinine muhe. U tom su razdoblju na određenim žarištima i lokalitetima prije svega priobalnog područja podregija Južna Dalmacija i Srednja Dalmacija na kojima se maslinina muha tradicionalno javlja vremenski najranije, zabilježeni prvi ubodi i početak napada maslinine muhe. Isti je bio evidentiran u obliku prisutnih jaja i mladih ličinki.
U razdoblju od druge dekade srpnja, nastupili su nepovoljni uvjeti za razvoj maslinine muhe koji su se očitovali u ekstremnim temperaturnim uvjetima. Temperature su u razdoblju od sredine srpnja do sredine kolovoza kontinuirano iznosile od 35-39 °C što je značajno negativno utjecalo na populaciju maslinine muhe. Rezultat ovakvih uvjeta je prije svega bio vidljiv u izraženom mortalitetu odraslih jedinki maslinine muhe, padu vrijednosti ulova na kontrolnim lovkama, izostanku polaganja jaja i zastoju u razvoju ličinki.
Intenzitet napada maslinine muhe potvrđuje i pojava „patule“ na područjima na kojima je zabilježena visoka populacija maslinine muhe. Rezultati laboratorijskog pregleda plodova maslina koji su prikupljeni sa oko trideset odabranih lokaliteta, pokazali su da je maslinina muha tijekom srpnja predstavljala značajan biološki potencijal. Najjači intenzitet napada vidljiv u prisustvu „patule“ je zabilježen na području podregije Srednja Dalmacija i to na lokalitetima: Vinišće (37%), Murter (29%), Baćina (22%), Vrsine (20%), Podstražje (11%). Mala zaraza je zabilježena na lokalitetima Starigrad, Zastražišće i Sućuraj na Hvaru (1-3 %), Supetar i Sutivan (4-5%), Gradac i Makarska (2%), Pakoštane, Drage, Pirovac, Tribunj, Poličnik, Biograd i Škabrnja (1-4%). Navedene vrijednosti zaraze plodova masline gljivičnim oboljenjem koje uzrokuje pojavu „patule“, potrebno je pridodati vrijednostima zaraze plodova od napada maslinine muhe jer je rezultat pojave „patule“ koji je vezan uz napad maslinine muhe također otpadanje zaraženih plodova."

ZBOG VISOKIH TEMPERATURA MANJI RAZVOJ MASLININE MUHE

„Rezultati laboratorijskog pregleda plodova i ocjene intenziteta napada maslinine muhe koji su provedeni tijekom prve i druge dekade kolovoza, pokazali su da je početna zaraza plodova ostvarena u različitom intenzitetu u odnosu na lokalitete ali i to da su temperaturni ekstremni uvjeti utjecali na zastoj u razvoju preimaginalnih stadija (ličinki) te da druga generacija odraslih još nije prisutna u maslinicima. Najveći postotak zaraze plodova mladim ličinkama maslinine muhe (2. stadij) je utvrđen na odabranim lokalitetima u Kaštel Starom (13 %) i Murteru (12 %). Iako s malim vrijednostima zaraze, najnapredniji je razvoj maslinine muhe u podregiji Južna Dalmacija gdje je zabilježena zaraza u Brsečinama (5%), te Klek, Orašac i Zaton (1-2%). Na području podregije Srednja Dalmacija su zabilježene slijedeće vrijednosti zaraze plodova: Drage i Zemunik (3%), te Podstražje i Zlopolje na Visu (2%). „
"Zaraza nije zabilježena na lokalitetima: Makarska, Gradac, Starigrad, Supetar, Sutivan Zastražišće, Sućuraj, Primošten, Tribunj, Pirovac, Pakoštane, Bibinje, Biograd, Škabrnja, Zemunik, kao ni na području podregije Južna Dalmacija na lokalitetima Baćina, Slivno, Ston i Janjina.
Doc. Dr. Bjeliš naveo je da ovako jak utjecaj ekstremnih temperaturnih uvjeta na izostanak napada i zaraze plodova od maslinine muhe je u maslinarskoj regiji Hrvatske zabilježen u razdoblju 2004. godine, kada su prevladavali slični temperaturni ekstremi tijekom srpnja i kolovoza, no tada je populacija muhe bila značajno niža. Obzirom na promjene klimatskih uvjeta koje su nastupile od druge polovice kolovoza, a mjerljive su u oborinama koje su zabilježene na području cijele maslinarske regije, za očekivati je da će plodovi masline biti pogodan medij za razvoj sada malobrojnih jedinki maslinine muhe. Obzirom na stanje preimaginalnih stadija u pregledanim plodovima, može se procijeniti da bi do eventualne ali svakako zaraze plodova manjeg intenziteta moglo doći najranije tijekom prve dekade rujna. Stoga je potrebno nastaviti sa praćenjem pojave dinamike populacije maslinine muhe, a suzbijanje provoditi samo ukoliko je opravdano rezultatima praćenja „ - napisao je doc.dr.sc. Mario Bjeliš iz HCPHS, Zavod za zaštitu bilja, Solin.

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo obuhvaća Zavod za zaštitu bilja, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo i Zavod za voćarstvo. Centar je započeo s radom 1. srpnja 2009. Osnivač Centra je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Centrom upravlja Upravno vijeće koje čine predsjednica i četiri člana. Centar zastupa i predstavlja ravnateljica Centra dr. sc. Tatjana Masten Milek,. Centar je na adresi Svetošimunska 25 u Zagrebu. Meil: centar@hcphs.hr

25.08.2015. u 17:43 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 22.08.2015.

KRISTIJAN MAVREK I ORaH O NATJEČAJU ZA PODMJERE 4.1. I 4.2. PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

KRISTIJAN MAVREK, KONZULTANT ZA EU PROJEKTE:

"REDEFINIRATI SUSTAV BODOVANJA, JER SADAŠNJI NE PRUŽA JEDNAKU ŠANSU SVIM PODNOSITELJIMA PROJEKTA"

Kristijan Mavrek, član je Predsjedništva političke stranke ORaH, a u profesionalnom smislu stručnjak je za EU fondove i konzultant koji je poljoprivrednim proizvođačima prema njihovim zahtjevima u posljednjih nekoliko godinaa do sada izradio oko 100 programa koji su u isplati ili čekaju isplatu, ( o njegovim projektima pisala sam na Agropolitika. blog.hr 2014. godine). Kristijan Mavrek preko političke stranke koje je član upozorava da od zatvaranja natječaja za podmjere 4.1 i 4.2 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020) na koji je zaključno s danom 15. travnja 2015. godine pristiglo čak 1.280 projekata – hrvatska javnost i mnogi prijavitelji projekata u rangu malih i srednjih poljoprivrednika sa zabrinutošću očekuju prve rezultate natječaja i rang-listu projekata koji će biti financirani sredstvima iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Zabrinutost malih i srednjih poljoprivrednika temelji se na tome što se već sad može očekivati da će zbog propozicija natječaja definiranih Pravilnikom za podmjere 4.1 i 4.2 (NN 07/15) samo jedan manji broj prijavitelja (njih oko 150) dobiti visoke iznose EU potpore dok će više od 1.000 projekata ostati bez europskog novca.
Uz to, u proteklim tjednima se u hrvatskim medijima sve češće spominje i informacija da taj mali broj prijavitelja kroz svoje projektne prijedloge traži maksimalne iznose potpore koji sukladno navedenim Pravilnicima za podmjere 4.1 i 4.2 iznose i do 5.000.000 eura po jednom korisniku odnosno po jednom projektu.
Politička stranka ORaH , zahvaljujući kompetencijama svoga člana konzultanta Kristijana Mavreka o tim pitanjima ima svoj stav prijedloge i riješenja:


ORaH predlaže poništenje natječaja iz veljače - travnja 2015. godine za podmjere 4.1 i 4.2 Programa ruralnog razvoja iz sljedećih razloga:


1. Sporni pravilnici su objavljeni u Narodnim novinama 23.01.2015. (NN 07/15) i to samo sedam dana prije objavljivanja natječaja 30.01.2015. (NN 11/15) što je prekratak rok za kvalitetnu pripremu projekata sukladno procedurama i načinu bodovanja projekata. ORaH se zalaže da od objave pravilnika do otvaranja natječaja mora proći minimalno 30 dana kako bi se potencijalni korisnici EU sredstava informirali o mogućnostima i uvjetima financiranja projekata te kako bi svi zainteresirani mogli kvalitetno i na vrijeme pripremiti i prijaviti svoje projekte.

2. Sporni natječaj i pravilnici prema kojima je raspisan natječaj u potpunosti „promašuju“ ciljeve iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020) prema kojem je planirano da se iz podmjere 4.1 financira čak 1.823 projekata s predviđenih 1,7 milijardi kuna (226,8 milijuna eura) koliko je osigurano iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj za Republiku Hrvatsku za sedmogodišnje razdoblje. Prema tim ciljevima prosječna vrijednost potpore iznosila bi oko 990.000 kuna po projektu. ORaH smatra da će (ukoliko ostane na snazi sadašnji pravilnik za podmjeru 4.1) u sedmogodišnjem razdoblju u Republici Hrvatskoj kroz mjeru 4.1 biti financirano samo 230 projekata prosječne vrijednosti isplaćene potpore oko 7.500.000 kuna.

3. Iako je Ministarstvo poljoprivrede upoznato s opasnošću da će mali broj projekata (i korisnika) dobiti velike iznose potpora jer im sporni pravilnici iz siječnja 2015. godine to omogućuju, u srpnju je Ministarstvo poljoprivrede zatražilo od članova Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH da se povećaju raspoloživa sredstva za operacije 4.1.1 i 4.2.1 unutar podmjere 4.1 i 4.2 i to na način da bi se za projekte prijavljene u spornom natječaju i sukladno spornim pravilnicima utrošilo čak 50% sredstava fonda iz ukupne programske alokacije za sedmogodišnje razdoblje. To bi iznosilo 861.840.000 kuna za operacije 4.1.1, te 366.000.000 kn za operacije 4.2.1. ORaH se protivi ovoj odluci jer smatra da će ova odluka napraviti još veću štetu hrvatskoj poljoprivredi i još jednom ponavlja da su pravilnici prekasno objavljeni (samo sedam dana prije natječaja), te da otvaraju mogućnost da mali broj projekata (i korisnika) dobije vrlo visoke iznose potpore – a na ovaj način (dodatnom alokacijom sredstava) bi prema spornim pravilnicima i spornom natječaju bilo potrošeno čak 50% sredstava koje imamo na raspolaganju do 2020. godine. Naglašavamo da prema sadašnjim uvjetima natječaja iz pravilnika vrlo mali (gotovo zanemariv) broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ima mogućnost dobiti sredstava iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a već sada ćemo potrošiti 50% svih novaca za npr. kupnju mehanizacije koja se financira iz operacije 4.1.1.

4. Zbog poljoprivrednih proizvođača potrebno je hitno započeti s izradom novih pravilnika za podmjere 4.1 i 4.2, te pritom otvoriti široku javnu raspravu sa svim zainteresiranim ciljanim skupinama u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Javna rasprava koja je bila otvorena tijekom ljeta 2014. godine na temu pravilnika za podmjere 4.1 i 4.2 nije bila ni javna, ni rasprava, a pravilnici koji su bili objavljeni na web stranici Ministarstva poljoprivrede u ljeto 2014. godine i oko kojih se vodila tzv. javna rasprava nisu imali previše veze s pravilnicima objavljenim u siječnju 2015. godine prema kojima je i raspisan sporni natječaj. ORaH smatra da pravilnici i uvjeti po kojima se raspisuju natječaji moraju biti prilagođeni širokom krugu poljoprivrednih proizvođača i prerađivača sa ciljem da što veći broj korisnika od mikro i malih OPG-a i obrta do velikih poljoprivrednih i prehrambenih gospodarstava i trgovačkih društava dobije barem dio financijskih sredstava potrebnih za modernizaciju proizvodnje i prerade. ORaH smatra da sadašnji uvjeti natječaja i pravilnici po kojima će se dodijeliti sredstava omogućuju da vrlo mali i uski krug prijavitelja dobije vrlo velike iznose za svoje projekte.

ORaH bi želio da u novim pravilnicima dođe do sljedećih korekcija, a sve s ciljem da što veći broj korisnika dobije bar dio financijskih sredstava potrebnih za modernizaciju proizvodnje i prerade:

1. Ograničiti maksimalni iznos potpore po jednom projektu na npr. 2.000.000 eura umjesto dosadašnjih 5.000.000 eura koliko je dozvoljeno sadašnjim pravilnicima. Na taj način bismo onemogućili da mali krug prijavitelja dobije sav novac jer to nije cilj Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

2. Ograničiti maksimalni udio potpore na npr. 60% od neto investicije umjesto dosadašnjih 90% koliko je dozvoljeno sadašnjim pravilnicima (smatramo da nema smisla nekolicini projekata i prijavitelja dodijeliti potporu 90% od neto investicije, a 1.000 projekata neće dobiti ništa). To nikako ne može biti cilj Programa ruralnog razvoja naše zemlje koja ima ogroman potencijal u proizvodnji zdrave hrane s malih poljoprivrednih gospodarstava.

3. Pravedno bi bilo da svi prijavitelji projekata mogu dobiti 50% od neto investicije, a taj udio potpore može se povećati za mlade poljoprivrednike (mlađe od 40 godina bez obzira koliko dugo su nositelji OPG-a ili obrta) za 5%, ekološke proizvođače za dodatnih 5%, za zajedničke projekte više OPG-a ili obrta ili trgovačkih društava koji nisu vlasnički povezani dodatnih 5%, te za ulaganja u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima za 5% - uz generalni uvjet da potpora ne može prijeći 60% neto investicije.

4. Potrebno je u potpunosti redefinirati sustav bodovanja projekata jer smatramo da sadašnji sustav ne pruža jednaku šansu svima (manje bodova za ratarstvo ili za kupnju mehanizacije), a zalažemo se i za to da se kod bodovanja više vrednuje dosadašnja poljoprivredna proizvodnja i poslovno planiranje buduće poljoprivredne proizvodnje jer smo svjedoci da mnogi prijavitelji s novoosnovanim tvrtkama (prilagođenim uvjetima bodovanja i „krojenim“ prema uvjetima natječaja) dobivaju mnogo više bodova od kvalitetnih dugogodišnjih proizvođača s provjerenom proizvodnjom i osiguranim tržištem.

5. Predlažemo da se novim pravilnikom predvidi mogućnost raspisivanja posebnog natječaja za kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme. Smatramo da prema sadašnjim pravilima svi poljoprivrednici koji žele modernizirati svoju proizvodnju kupnjom mehanizacije i opreme (bez izgradnje ili rekonstrukcije objekata) nemaju šanse sakupiti dovoljno bodova da uđu u krug projekata koji će biti prihvaćen za financiranje.

6. Predlažemo da se novim pravilnikom definira da - svi troškovi pripreme projektne dokumentacije koje su prijavitelji platiti ili će tek platiti za izradu arhitektonskih rješenja za dobivanje građevinske dozvole, za izradu elaborata zaštite okoliša ili za savjetodavne usluge (i za natječaj za kojeg predlažemo da se poništi i za nove buduće natječaje na koji će se zainteresirani poljoprivrednici javljati) – ulaze u vrijednost projekta te da će prijavitelj dobiti povrat od 50% ili 60% i za taj dio troškova.

Zaključno, potrebno je hitno donijeti ove odluke koje predlažemo (poništenje natječaja, izrada novog pravilnika i raspisivanje novog natječaja
prema poštenijim uvjetima koji će omogućiti širokom krugu poljoprivrednih proizvođača i prerađivača da dobije dio financijskih sredstava za svoje investicije) jer Hrvatska već kasni s provedbom Programa ruralnog razvoja i korištenjem sredstava iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj. Podsjećamo da je Ministarstvo poljoprivrede poslalo još 16. srpnja 2014. godine finalnu verziju Programa ruralnog razvoja 2014-2020 na usvajanje Europskoj komisiji. Nakon tri mjeseca (23. listopada 2014.) Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo je 378 komentara od strane Europske komisije na predloženi Program ruralnog razvoja. Dorađen i korigiran Program ruralnog razvoja 2014-2020 Ministarstvo poljoprivrede poslalo je Europskoj komisiji tek 13. veljače 2015. godine – gotovo četiri mjeseca od zaprimanja 378 komentara. Program ruralnog razvoja RH 2014-2020 konačno je usvojen od strane Europske komisije 26. svibnja 2015. godine, ali je već sada sigurno da se vrlo ozbiljno dovodi u pitanje mogućnost korištenja novca iz alokacije za 2014. uzimajući u obzir činjenicu da postoji pravilo N+3 i da za mnoge mjere (od 16 koliko ih ima u Programu ruralnog razvoja) još nisu izrađeni pravilnici ni raspisani natječaji. A već smo u kolovozu 2015. godine.
Očekujemo da će politička garnitura u Ministarstvu poljoprivrede nakon predstojećih parlamentarnih izbora biti sposobnija i kvalitetnija od sadašnje te da će s EU sredstvima koja su nam na raspolaganju kroz Program ruralnog razvoja RH (2014-2020) uistinu pomoći velikom -a ne izabranom - broju poljoprivrednih proizvođača i prerađivača jer se održivi razvoj svake zemlje temelji na njenoj sposobnosti da zadovolji potrebe svog stanovništva za vodom, energijom i hranom. Svakim danom smo sve više sigurni da oni koji upravljaju hrvatskom poljoprivredom nemaju ni znanja ni vizije kako to učiniti - stav je političke stranke ORaH i člana Predsjeništva, stručnjaka konzultanta za EU fondove Kristijana Mavreka iz Čakovca.

22.08.2015. u 10:25 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 20.08.2015.

ČETIRI STOLJEĆA BOGOSLOVIJE MANASTIRA KRKA



KOJE SU RAZLIKE IZMEĐU PRAVOSLAVNE I KATOLIČKE VJERE?

U srijedu, 19. kolovoza na pravoslavni blagdan Preobraženja Gospodnjeg u Manastiru Krka, u kanjonu rijeke Krke, nekoliko kilometara istočno od mjesta Kistanja pravoslavni vjernici zajedno sa katoličkim vjernicima iz Hrvatske i susjednih zemalja okupili su se u jednom od najstarijih i najpoznatijih manastira u Hrvatskoj kako bi proslavili dvije obljetnice: 400 godina od osnivanja bogoslovije u manastiru Krka i 100 godina od smrti episkopa Nikodima Milaša.
Svetu Liturgiju je predvodio Patrijarh Irinej 45. vrhovni poglavar Srpske pravoslavne Crkve i episkop Niški. Poručio je da pravi hrišćanin ljubi neprijatelja, a to je put da se zlo iskorijeni“ rekao je patrijarh Irinej. Patrijarh je došao ohrabriti svoj narod, “ one koji su ostali u svojim domovima i one koji su pod velikim pritiskom napustili ove krajeve. I ono što je postalo tragično je ono što je ( stanovništvo) zadešavalo na tom putu bežanja od smrti „ – rekao je. Prema riječima dalmatinskog episkopa Fotije na području Dalmatinske eparhije danas živi 25 000 do 30 000 stanovnika, a živjelo ih je oko 120 000 stanovnika. On dalje kaže – „očekujemo da se to izmjeni, da ljudi mogu da žive, oni koji su ovde vekovima živeli . Ako to ne budu nekako prepoznali, a to je zadatak lokalnog stanovništva, Srba i Hrvata uz pomoć državne vlasti“ – rekao je vladika - možda nam dođu azilanti, s kojima ćemo teže komunicirati, oni su ljudi nevoljnici mogu da žive svugde.“
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić bio je gost koji je čestitao patrijarhu ovu značajnu obljetnicu. Tom prilikom je rekao „da želi da današnji susret bude doprinos miru i u Hrvatskoj i u Srbiji. Voditelji vjerničkih zajednica episkopi i biskupi župnici i parosi, kao i zauzeti vjernici laici mogu na tom putu mnogo doprinijeti“ – rekao je nadbiskup Puljić.


POVIJEST MANASTIRA KRKA

Manastir Krku podigla je srpska princeza Jelena, sestra cara Dušana, udata za hrvatskog kneza Mladena II Šubića, posvetivši ga sv. arhanđelu Mihailu. Bilo je to 1345. godine. Predaja kaže da su manastir na današnjem mjestu osnovali monasi koji su došli iz Svete Zemlje i to iz manastira Sv. arhistratiga Mihaila, kojeg je tamo podigao kralj Milutin. Njih je na to nagovorio ispovjednik princeze Jelene, monah Ruvim. Odgovor na pitanje zašto je baš na tom mjestu podignut ovaj pravoslavni svetoarhangelski manastir posvećen arkanđelu Mihaelu, stoji u tvrdnji povjesničara Lucijusa koji govorio o propovijedima apostola Pavla dalmatincima, u prostoru oko rijeke Krke. Blizina rimskog vojničkog grada Burnuma i katakombe ispod samog manastira potkrepljuju tu tvrdnju i navode na zaključak da su osnivači Manastira znali za taj još stariji dio povijesti pa da su upravo tu i ustanovili manastir .Kako stoji u zapisu iznad ulaza, manastir je dograđen 1402. godine.
Od osnivanja pa do današnjeg dana manastir Krka je bio i ostao duhovni centar pravoslavnih dalmatinskih Srba, ali i šire. Također manastar je bio i ostao molitveno mjesto i jednom broju katolika Hrvata. Dabrobosanski mitropoliti, kao što su Gavrilo 1578. i kasnije Aksentije i Teodor, administrirali su nad manastirom Krka. U 17. i 18. stoljeću to su činili i neki crnogorski arhijereji, kao npr. sv. Petar Cetinski, ili mitropolit Sava Petrović.
Po blagoslovu patrijarha Pajsija Janjevca i mitropolita Dabrobosanskog Teodora, pri manastiru Krki je 1615. osnovano bogoslovsko učilište.Razlog je taj što je bila potreba za školovanim episkopima i parosima. Učilište je radilo do 1647. kada su učenici i njihovi nastavnici monasi pred turskom najezdom morali pobjeći najvećim dijelom u Zadar, a jednim dijelom u Sremske Karlovce. Tamo je kasnije jedan izbjegao monah uvezivao knjige, ne bez umjetničkog dara i iskustva, očito donesenog iz manastira Krke. Manastirska bratija se vratila u manastir 1650. godine, a bogoslovija je ponovo otvorena tek 1964. godine.
Poslije Karlovačkog mira iz 1699. namjesnik Filadelfijskog episkopa, pod čijom je jurisdikcijom bila pravoslavna crkva u Dalmaciji, postao je Nikodim Busović. On je imao iskušenja sa unijom, odolio joj je pa je bio progonjen. Poslije izbjeglištva i boravka na Svetoj Gori i Palestini, živio je u manastiru Krki i tu je nakon smrti sahranjen 1707. godine.
Brojni krčki arhimandriti bili su namjesnici nadležnih episkopa, što je manastir Krku činilo i formalnim duhovnim sjedištem pravoslavnih Dalmatinaca. Evo imena nekih: Nikanor Rajević, Nikanor Bogunović, zatim Georgije Miljević, Makarija Krneta, Vikentije Knežević, Jerotej Kovačević, Amvrosije Kolundžić i drugi.


Tijekom vremena bogatila se riznica Manastira Krka, dolazile su tu brojne dragocjenosti neprocjenjive vrijednosti ne samo iz srpskih krajeva nego i iz Jerusalima, Svete Gore, Venecije i carske Rusije, kao što je epitrahilj sv. Save i Oktoih Božidara Vukovića. Tu su i knjige Vuka Stefanovića Karadžića i Dositeja Obradovića na kojima su oni, kao autori, ispisali svoju posvetu manastiru Krki. Ovome svakako treba pribrojiti i paterik iz 1346. nazvan "bugarski" na čijim koricama piše: "Sija Knjiga manastira Vilendara". U manastirskoj crkvi se čuvaju čestice nekolicine svetih moštiju kao što su sv. Trifuna, sv. Nikole, sv. Antipe, sv. Haralampija, sv. Vlasija i drugih.
Brojna su imena srpskih velikana koji su posjećivali manastir Krku ili bili u čvrstoj vezi s njim. Uz Dositeja Obradovića i Gerasima Zelića bili su to Simo Matavulj, Nikola Tesla, Mirko Korolija, Miloš Crnjanski, Vladan Desnica i drugi. Pri samom kraju 20. stoljeća u manastiru je radila i likovna kolonija, gdje su svoj stvaralački trag ostavili brojni srpski umjetnici.
Odmah nakon rata 1991. - 1995. „ manastir je poharan“, ali ne bitnije, jer su ga hrvatske vlasti zaštitile od vandalizma. Bio je zapušten od 1995. do 1998. godine. Bogoslovija koja je postojala pri njemu od 1964. premještena je najprije na Divčibare a potom u Srbinje, nekadašnju Foču. Obnovljena je nastojanjem episkopa Dalmatinskog Fotija 2001. godine.
U zapušteni manastir Krku krajem 1998. najprije je došao mladi monah Gerasim, postrižnik ovog manastira,a potom i otac Dositej kao i otac Mihailo. Oni su manastir KRKA vratili njegovoj prvobitnoj namjeni te je on opet kao što je bio kroz vjekove, posao duhovno središte pravoslavnih dalmatinaca, ali i svih ostalih vjernika.



KAKO SE DOGODIO POVJESNI RASKOL IZMEĐU KATOLIKA I PRAVOSLAVACA?
KOJE SU NAJVAŽNIJE RAZLIKE IZMEĐU PRAVOSLAVNE I KATOLIČKE VJERE?

Još prije nego se dogodio veliki Istočni raskol 1054. godine, između Crkve na Istoku i one na Zapadu, počele su se stvarati razlike i nastajao je proces udaljavanja. Uzroci su bili raznovrsni, od političkih događanja, kulturoloških razlika, raznolikosti u crkvenoj disciplini i liturgijskoj praksi pa sve do dogmatskih nesuglasica. Posebno zategnuti odnosi s vremenom su se stvorili na relaciji Rim – Carigrad. Naime, Petrova Stolica je po svojoj apostolskoj tradiciji od samih početaka Crkve imala odlučujuću ulogu u rješavanju spornih vjerskih pitanja, shodno ulozi koju je uživao sv. Petar u apostolskom zboru, te je tako i u društvenom i u vjerskom smislu Rim bio središte Carstva. Ozbiljnije poteškoće nastaju u 5. stoljeću kad je Rim u društvenom smislu doživio razdoblje dekadencije i vandalskog pustošenja, da bi naposljetku Zapadno Rimsko Carstvo i propalo 476. godine. No, propašću Zapadnoga Carstva ne propada uloga rimskoga biskupa koja ničim nije bila vezana uz društvene strukture, nego uz apostolsku tradiciju. Istodobno u društvenom smislu jača uloga Carigrada kao carske prijestolnice, što je uvjetovalo i jačanje položaja carigradskog patrijarhata.
Prva shizma između Rima i Bizanta dogodila se u doba patrijarha Akacija (472.–488.), a trajala je od 484. do 519. Želeći smiriti netrpeljivosti među različitim strujama koje su ozbiljno sporile oko poimanja jedne osobe i dviju naravi u Isusu Kristu, ovaj je patrijarh smatrao da treba osporiti teološku valjanost Kalcedonskog sabora održanog 451. godine. Rim je ekskomunicirao Akacija, a shizma je trajala dok se nije uspostavio mir zahvaljujući caru Justinu i njegovu nećaku Justinijanu.
Druga velika shizma bila je u 9. stoljeću (867.–880.) u doba patrijarha Focija. Ne želeći ulaziti u sve ekleziološko-disciplinske detalje koji su doveli do podjele, ovdje je potrebno naglasiti da je ovaj patrijarh po prvi put izvukao neka dogmatska pitanja zbog kojih je optužio zapadnu Crkvu radi hereze. Tvrdio je da je heretičan nauk o proizlaženju Duha Svetoga »od Oca i Sina«, takozvano pitanje »Filioque«, budući da je u Nicejsko-carigradskom vjerovanju stajalo da proizlazi samo od Oca. Jednako tome, Focije je proglasio pogrješnom i zapadnu tradiciju da za euharistiju koristi beskvasni kruh. Ova će dva pitanja ostati višestoljetni kamen spoticanja ili možda bolje rečeno, izlike za dokazivanja različitosti i nepomirljivosti između Rima i Carigrada. Uz to, analizirajući sva povijesna događanja, razvidno je da je rimski biskup imao odlučujuću ulogu i da je stav Rimske Crkve bio presudan, čime se potvrđuje koliko je cijela Crkva onoga doba priznavala njegov autoritet, to jest, govoreći teološkim rječnikom, primat, što je u ovakvim sukobima dovođeno u pitanje, te je tako pitanje primata postalo jedno od važnih spornih pitanja između Istoka i Zapada.
U takvom kontekstu dogodio se Istočni raskol koji se do dana današnjega nije sanirao, nego su kasnije povijesne okolnosti učinile da se on i produbi. Tomu je najviše pridonio Četvrti križarski pohod, za vrijeme kojega su križari, na nagovor Mlečana, osvojili Carigrad te uspostavili Latinsko Carstvo i latinski patrijarhat, čime su nanijeli nesagledivu štetu i tako lošim odnosima, to jest onemogućili svaki pokušaj prevladavanja crkvenog nejedinstva. Jedinstvo koje je bilo sklopljeno na Saboru u Firenci (1439.–1443.), a koje je definiralo pitanje papina primata i spor oko izraza Filioque, ostalo je dogovoreno samo na papiru, a nikad nije zaživjelo u stvarnosti, čime do dana današnjega ostaju najveća neprevladana pitanja i razlike između Pravoslavne i Katoličke Crkve. (dr. don Ivan Bodrožić)



Image and video hosting by TinyPic

Zvonik crkve manastira KRKA.














































20.08.2015. u 07:30 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 18.08.2015.

IDEJA NA ŠTETU PRIRODE: ASFALT I BETON PODNO VINOGRADA


“ TAMO GDJE VINO UĐE, PAMET IZAĐE”

Ljudi koji se bave poljoprivredom ponekad imaju nevjerojatne ideje, koje s neobičnom lakoćom počnu provoditi u djelo. Takva ideja je ova S. B. iz sela Zgališće u Zagrebačkoj županiji, da u područje gdje on i još nekoliko poljoprivrednih proizvođača ima male vinograde tek od po nekoliko redova vinograda, doveze hrpe polomljenog betona i asfalta, sa željom da kolni put ispod, ne samo svoga vinograda, već svih ostalih koji se tim kolnim putem služe, betonizira i asfaltira.

Image and video hosting by TinyPic

S.B. je sa realizacijom ideje počeo temeljito tako da je već pedesetak metara od asvalta, koji ide po zaseoku Novaki II, a selo pripada općini Dubrava u Zagrebačkoj županiji, dovezao veću količinu otpadnog građevinskog materijala, među kojim i azbestnih ploča, što je valjanjem usitnjeno te je tako nastao poljski put među njivama nove boje, kvalitete i oblika. Na tom dijelu su se za vrijeme većih kiša stvarale duboke kolorezine sa mnogo blata. No na ovaj način “popločavanja” kolnog puta onemogućeno je stvaranje blata.

Image and video hosting by TinyPic
Sa novo trasiranog seoskog puta između njiva lijep je pogled na povjesno značajnu crkvu Sv. Margarete u Dubravi.


No da bi S.B. došao do svog vinograda u kome je sagradio vikend kuću od nekoliko kvadrata, u Vinograd je dopremio veliku količina betona i polomljkenog asfalta koji će, rekao je jedan od susjeda, za koji dan biti izvaljan sa strojem i tako pretvoren u novi oblik kolnog puta. A na moje pitanje, “Zašto se to radi” jedan od vlasnika nekoliko redova vinograda, koji tu također namjerava napreaviti vikend kuću F.F. rekao je da se to radi kako si ne bi uprljali automobile kada se tu dovezu u vrijeme kada padaju kiše.

Image and video hosting by TinyPic
Ovako izgleda nastavak- sa prethodne slike - betonizacija kolnog puta, koji je već prethodno posipan sa polomljenom ciglom i šljunkom, što se na fotki također vidi.

Image and video hosting by TinyPic
Kolni put, koji se vidi na fotografiji vlasnici vikend kuća u Vinogradu, još prije su prozvali Tudumonova ulica, a na svaku vikend kuću, oni te svoje kuće zovu "kleti" stavili su broj sa nazivom ulice. Jedna poslovica kaže “tamo gdje vino uđe, pamet izađe”, druga poslovica kaže “vino pij umjereno da ni ne poremeti zdravlje, pamet, imetak i čast”. Vikend kuće u ovom Vinogradu nisu apartmani ni nastambe za noćenje. One nemaju ni struje, ni sanitarnog čvora, one su tek simpatične nastambe za boravak tijekom pečenja roštilja, za odmor tijekom slobodnog dana u prirodi u neposrednoj blizini trsova vinove loze. Zar do takvih vikend kuće treba doći betonm i asfaltom popločenom cestom? Fotografije svjedoće da vino već djeluje na pamet, a uskoro će, čini se, i na čast nekima koji apstraktno vole Vinograd.

Image and video hosting by TinyPic
Fotografije snimila Margareta Zouhar Zec 17.8.2015.

Zajednička poljoprivredna politika EU naglašava održavanje živica, prirodnih međa, naglašava potrebu za život čovjeka u skladu s prirodom. No ovo više nije sklad s prirodom. Ovo je nesklad. Otpad građevnog materijala je na potpuno krivom mjestu, a poljoprivredni redar općine Dubrava trebao bi raditi svoj posao.

18.08.2015. u 15:46 • 1 KomentaraPrint#^

četvrtak, 13.08.2015.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE ZAPOČELE ZRAČNE NAPADE NA ISLAMSKU DRŽAVU



DŽIHADISTI SU PRIJETNJA NORMALNOM ŽIVOTU !

Sjedinjene Američke Države jučer 12. kolovoza 2015. su prvi put iz Turske zračne baze Aigili uputile avione bombardere na položaje džihadista Islamske države u Siriji.
Koalicija koju vode američke vojne snage je do sada iz te Turske baze odašiljala u Siriju bespilotne letjelice, koje su polijetale iz vojnih baza s nosača zrakoplova u regiji.
Odluka Američkog predsjednika da vojno napadne Islamsku državu samo je znak da njeni pripadnici prerastaju u snagu koja postaje prijetnja svima koji nemaju interese i ciljeve kakve imaju pripadnici Islamske države. Džihadisti nisu samo teroristi. Oni postaju mnogo više od toga. Oni postaju prijetnja slobodnom zdravorazumskom načinu života.A deklariraju se kao skupina koja pripada vjeri islama.
No osobe muslimanske vjeroispovjeti ne potvrđuju da njihova vjera propagira rat, ubijanje, sakačenje rezanjem glave, zakopavanjem živih ljudi u pijesak što džihadisti putem interneta o svojem postupanju odašilju u javnost.

ŠTO JE ISLAMSKA DRŽAVA?

Islamska Država do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ( proglašena je pod tim imenom 2013.) ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica IDIL a engleska kratica ISIL, je tvorevina vehabijskih pobunjenika na području Iraka i Sirije. Islamska država 29 lipnja. 2014. proglasila je kalifat. Kalifat arapski znaći halif , odnosno nasljednik. To je sustav vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti nasljednik Muhameda, koji se bira između najpobožnijih i najobrazovanijih. Takav vid vladavine nije nasljedan. Abu Bakr al-Baghdadi poznat među svojim pobornicima i kao Amir al-Mu'minin nazvao se kalif Ibrahim, on je svojevremeno proveo nekoliko godina u američkom zatvoru te je pušten, a skupina se preimenovala u Islamsku državu. Kao kalifat, oni tvrde da imaju vjersku, političku i vojnu vlast nad svim muslimanima u svijetu. Koncept kalifata i naziv Islamska država nisu priznati ni od Vlada muslimanskih lidera širom svijeta, kao ni od muslimanskih vjerskih velikodostojnika kao ni od muslimanskih vjernika. Ali Islamsku Državu čine i podržavaju brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke sekte i dr., kao i drugi klanovi čije stanovništvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a kasnije i Sirije.
Pripadnici Islamske države 22.5 oteli su hrvatskog državljanina Tomislava Salopeka u Kairu koji je tu radio za francusku tvrtku, a 13. 8. objavili su tonski zapis kojim potvrđuju da su ubili Salopeka. Razlog , navodno , RH radi protiv Islamske države! A razmjena za zatvorene muslimanske žene u Egipatskom zaatvoru, za koje su pripadnici Islamske države Salopeka htjeli zamijeniti, nije uspjela.Džihadisti Islamske države okrutno su ubili ukupno devet državljana iz zapadnog svijeta na iznimno okrutan način - odsijecanjem glave. Preko Internet portala svoju okrutnost ubijanja pokazuju svijetu.
Važno pojačanje Islamska država dobila je u trenutku kada je Građanski rat u Siriji postao sektaški sukob. Od tada je Islamska Država primila milijune dolara donacija i tisuće novaka širom svijeta. Utvrđenja Islamske Države protežu se od od grada Rake na sjeveru Sirije do Bagdada na jugu i sjeveru Iraka; na udaljenosti većoj od 500 km. Stanovništvo koje se nalazi pod okupacijom Islamske Države izloženo je bičevanju, sakaćenju, obezglavljivanju i razapinjanju. Žrtve ovakvih kazni bile su razložno odabrane ili po slobodnom odabiru vehabijskih skupina. Najčešće žrtve su šijiti, sunitski rivali, zarobljeni vojnici i "nemoralne" žene.
Unatoč čestom povezivanju Islamske Države s al-Kaidom, ova skupina nema zajedničke filozofske, organizacijske niti službene veze s njom, pošto se i sama proglasila neovisnom od al-Kaide. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom.
Trenutno, ove dvije skupine su u neprijateljskom odnosu, iako im je zajedničko podržavanje sunitskog islama. Al-Kaidini pojavni oblici su više-manje poznati. Ona je teroristička organizacija s "uspavanim ćelijama", kampovima za obuku, što služi za izvođenje terorističkih napada. I dok je al-Kaida nakon smrti Osame bin Ladena postala svjesnija izbjegavanja diskriminacijskih i kontraproduktivnih brutalnosti, dotle Islamska Država iskazuje svoju neobičnu vjersku filozofiju bez kompromisa.

Image and video hosting by TinyPic

Islamska Država želi se proširiti ( crna boja). Čak je i Hrvatska u zamišljenim granicama Islamske države. Izvor:internet)

ŠTO JE ISLAM?

Utemeljitel islama je Muhamed, punim imenom: Ebu al-Kasim Muhammed Ibn Abdullah Ibn Abdul-Muttalib Ibn Hašim (Meka, 12. travnja 570. - Medina, 8. lipnja 632. oba su grada u Saudijskoj Arabiji. Islam latinično al-'islm, znači predanost Bogu ili muhamedanstvo. Islam je monoteistička svjetska religija utemeljena u Saudijskoj Arabiji u VII. stoljeću. Utemeljio ju je Muhamed, a njezini sljedbenici nazivaju se muslimani. Pripada tipu objavljene i pravne religije. Islam znači religiju (din), stav predanosti Bogu (iman) i civilizaciju (ovozemaljsko uređenje zajednice po islamskim zakonima). Islamska era počinje 622., kad se Muhamed sa svojim pristašama seli iz Meke u Medinu jer su se tadašnji Arapi protivili širenju islama kao vjere.

Muhamed je po Islamu Božji poslanik (arap. Resulullah) i muslimani ga pišu kao Muhamed a.s. (čitaj: alejhis-selam, arap. "mir Božji bio s njim") Islam inače, za sebe tvrdi da je prva i prava vjera ljudskog roda od samog stvaranja, dakle, od Adama , (Adema) i Eve (Have). Opravdanje za takvo mišljenje nalaze u samom nazivu svoje vjere: "Islam" znači "Predanost Bogu", a "musliman" je izvedenica iz "Islam" te znači "Predan Bogu".


13.08.2015. u 15:11 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 11.08.2015.

SAJAM AGRA 2015. U GORNJOJ RADGONI OD 22. – 27. KOLOVOZA




PRIJAVLJENO 1.785 IZLAGAČA IZ 30 DRŽAVA SVIJETA

U hotelu Park u Čakovcu 10. kolovoza održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen 53.Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA 2015, koji će se održati od 22. do 27. kolovoza u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, Cesta na stadion 2. Miran Mate (miran.mate@pomurski-sejem.si) djelatnik iz službe za Odnose s javnošću poslao mi je materijale s informacijama o sajmu AGRA 2015. koje uređene kao novinarsku informaciju objavljujem.

Sajam AGRA će biti otvoren od subote 22. do četvrtka 27. kolovoza, od 9,00 do 19,00, sati, a zadnji dan do 18,00 sati.
Cijena ulaznice je 7 eura što uključuje i parking.
Obiteljska ulaznica (za 2 odrasle osobe i troje djece do 15 godina, s parkingom 14,00 €.
Osobe u mirovinimi mogu kupiti ulaznicu za 6 €, učenici i studenti za 4 €, posjetitelji u skupinama od 20 osoba po 6 € i članovi grupe učenika i studenata s više od 20 osoba za 3 €.

Na sajmu AGRA 2015 interes za sudjelovanjem iskazalo je 30 država svijeta i to: Australija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Indija, Irska, Italija, Japan, Kina, Luxemburg, Mađarska, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija i SAD.

Sajam AGRA 2014 u Gornjoj Radgoni posjetilo je 128.000 posjetitelja.

AGRA 2015 - MJESTO PROFESIONALNOG I POSLOVNOG DRUŽENJA !

AGRA se u svom 53. izdanju, od 22. do 27. kolovoza 2015 u Gornjoj Radgoni, Slovenija, nastoji biti najvažniji poljoprivredno prehrambeni sajam u široj regiji država Slovenije, Austrije, Hrvatske i Mađarske. Ovdje će se predstaviti vrhunska tehnologija, poljoprivredna mehanizacija i oprema za prehrambenu industriju, najkvalitetnija ponuda lokalnih i regionalnih prehrambenih proizvoda, te vina i ekoloških poljoprivrednih proizvoda. Na izlagačkom prostoru od 69.500 metara kvadratnih predstaviti će se 1.785 izlagača.
U probnim nasadima kao i na izložbama životinja, posjetitelji će na praktičan način dobiti najnovija saznanja o tome kako se mogu uspješno baviti ovim djelatnostima. Prema rasporedu događanja, posjetitelji će moći uživati u gastronomskoj ponudi, prikupljati mnoge informacije, te se stručno usavršavati.

AGRA U BROJKAMA

• 1.785 izlagača iz 30 država svijeta
• 23.200 m2 izložbenog prostora u sajamskim halama
• 28.000 m2 vanjskih izložbenih površina
• 3.000 m2 izložba životinja
• 15.300 m2 pokusnih nasada, manjež
• ukupno 69.500 m2 izložbene površine

NAGLASAK NA TLO

Sajam AGRA 2015 posebni naglasak daje na Međunarodnu godinu tla, te na mahunarke kao osnovu plodnosti tla, na industrijsku konoplju kao biljku tisuću mogućnosti, na aromatično bilje, ekološku poljoprivredu i prehranu, na hranu iz naše blizine i lokalnu opskrbu, na šumu i drvo, te na sigurnu i za okolinu prihvatljivu poljoprivredu.
Na dan otvaranja razvedriti će vas festival piva i zabavna večer s slovenskom glazbenom grupom. Evropska godina razvoja daje priliku da nam se predstave mladi uzgajivači goveda, a studenti će prezentirati školu jahanja s lipicanskim konjima.
Sajam će do četvrtka, kada će biti vrhunac događanja na području ekološke poljoprivrede, popratiti više od 150 raznih stručnih skupova i drugih društvenih događaja.

SAJAM OKUPIO SVE NAJKVALITETNIJE

Na sajmu AGRA predstavljaju se: vrhunska poljoprivredna, vinogradarska, voćarska i šumska mehanizacija, alati i oprema, hrana i vino, eko hrana, sjemena i sadnice, sredstva za prihranu i zaštitu bilja, te za tov i zaštitu stoke, oprema za poljoprivredno prehrambenu industriju, vinarstvo i vinogradarstvo, proizvodi za održivu gradnju i obnovljivu energiju, strukovne, gospodarske i obrazovne ustanove, transportna sredstva, obrtnički proizvodi i usluge…
Tržnice AGRA nude vam tradicionalne slovenske kulinarske finoće kao i proizvode dobivene bio dinamičkom i integriranom proizvodnjom.

TIJEKOM SAJMA – SVJETSKI KONGRES KONOPLJE

Međunarodnu suradnju na posebnim izložbenim prostorima nude strane države, regije i organizacije; Rumunjska, Poljska, A.P. Vojvodina, Srbija, Madžarska, Kina, tvrtke iz Australije i Hrvatske …
Na suradnju sa Slovenijom poziva vas Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane, koje započinje događajem na visokoj razini dan prije otvaranja u Ptuju s konferencijom evropskih ministara poljoprivrede na temu „Kako sačuvati poljoprivredu u Europi bez GMO“ a nastavlja s njihovim dolaskom na otvorenje sajma. Poljoprivredno prehrambene škole predstavljaju se s degustacijama proizvoda svojih učenika, Gospodarska komora Slovenije, Komora poljoprivredno prehrambenih poduzeća nudi degustaciju 50 najboljih robnih marki Slovenije, kao i pekarske proizvode i voće. Regionalna razvojna agencija Mura i Pomurska gospodarska komora skreću pažnju na odličnu ponudu prehrambenih poduzeća iz Pomurja. Zavod za šumarstvo Slovenije organizira atraktivno 17. državno natjecanje drvosječa – vlasnika šuma. Slovenska trgovačka tvrtka Tuš svakodnevno upoznaje posjetitelje s proizvođačima slovenskih delicija, s slovenskim jelima iz najvećeg lonca na svijetu, kao i s pecivima pečenim u slovenskoj keramici. U vremenu trajanja sajma AGRA u Gornjoj Radgoni održava se Svjetski kongres konoplje, što se odražava i na sadržaje sajma. U predstavljanju i događajima sudjeluju još i Prirodni parkovi Slovenije, Poljoprivredno-šumarska komora Slovenije, Pčelarski savez Slovenije, Obrtničko – poduzetnička komora Slovenije i područna komora Pomurja, Zadružni savez Slovenije, Udruga turističkih seoskih domaćinstava, Savez poljoprivrednica Slovenije, Savez ruralne omladine Slovenije te ostale istaknute ustanove.

PRIKAZ SLOVENSKIH AUTOHTONIH SORTI SJEMENA

Uz razne poslovne i stručne prezentacije, na posjet vas pozivaju izložbe stoke, svinja, ovaca, slovenske autohtone pasmine domaćih životinja, pčelarstva, peradi, malih životinja, riba u ribnjaku, te jednodnevna izložba kraških ovčara. Izložba životinja praćena je atraktivnim revijama na manježu, i stručnim komentiranjem.Sajam ima središnji sajamski vrt koji predstavlja tradicionalne ali i perspektivne poljoprivredne kulture. Permakulturni vrt na sajmu AGRA obrađen je po biodinamičkim načelima. Njegovu okolinu dopunjava ekološka kučica sačinjena iz bala slame. Novost među pokusnim nasadima je njiva s prikazom slovenskih autohtonih sorti sjemena kao i prirodnog obogaćivanja tla s zelenom gnojidbom. Prikazuje se postupak s kojim poljoprivrednik na površinama 1 do 5 hektara samo s izmjenom različitih biljnih kultura, bez gnojenja, bez zahtjevne poljoprivredne mehanizacije i bez pesticida na ekološki način poboljšava zemlju i povećava kvalitetu i prinose.
Na Sajmu će biti i samoodrživ obiteljski ekološki vrt, uređen pomoću besplatne web aplikacije. Posjetitelji će vidjeti i trajni nasad slovenskog izbora vinovih loza, ekstenzivni nasad starih sorti jabuka, nasad hmelja, a mogu se prošetati šumsko – parkovim nasadima drveća i ukrasnog grmlja te kroz sajamski šumski poučni put.
U svezi s biljnim nasadima predstavljena je i industrijska konoplja kao biljka s tisuću mogućnosti, kao prilika za razvoj novih, zelenih radnih mjesta. Biti će tu izložba modnih i inovativnih odjevnih predmeta iz bio industrijske konoplje u hali D, prikaz gradnje kučice od konoplje u blizini kučice od slame (permakulturni vrt), te izložba stare opreme za preradu konoplje.

TRADICIONALNA JELA OD NAGRAĐENIH NAMIRNICA

U hali C3 organizirana je Agrina kuhinja s pripremanjem slovenskih tradicionalnih jela na suvremen način, u živo, od nagrađenih uzoraka s ocjenjivanja kvalitete pod okriljem sajma AGRA uz dodatak povrća iz sajamskog vrta. Biti će tu degustacije vina ocjenjenih na međunarodnom ocjenjivanju Vino Slovenija Gornja Radgona, s Vinskom kraljicom Slovenije, u Vinskom hramu kao i degustacije u vinskoj hali. S kulinarskim specijalitetima predstavljaju se Seoska turistička domaćinstva. Izložbe životinja prate revije na manježu. Zavod za šumarstvo Slovenije pripremio je demonstraciju rada u šumi na siguran način. Posjetitelji mogu pokušati jahati na konju lipicancu ili se voziti u kočiji. Još je mnogo zanimljivih susreta; festival piva sa zabavnom glazbenom priredbom, susret u okviru obilježavanja 47. dana austrijske i slovenske Štajerske, susret povijesnih vozila – traktora Steyr, izbor najteže tikve ( buče ) natjecanje u povlačenju užeta, plesanju polke…

Web stranica: www.pomurski-sejem.si

IZLAGAČI IZ HRVATSKE

Arosa grande d.o.o., Dragutina Mitića 7/2, HR-10361 Sesvetski Kraljevec
Brati Ritoša d.o.o., Šime Kurelića 20/5, HR-52000 Pazin
Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, HR-40000 Čakovec
Čalopek strojarstvo d.o.o., Čakovečka 136, HR-40305 Nedelišče
Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Sisak, Kranjčevičeva 16, HR-44000 Sisak
Leško d.o.o., Brodec 3, Vratišinec, HR-40315 Mursko Središće
MD konstrukcije d.o.o., Industrijska ulica 1, HR-10431 Sveta Nedelja
Mega metal d.o.o., Varaždinska 45, HR-40305 Nedelišče
Mesna industrija - Vajda d.d., Zagrebačka 4, HR-40000 Čakovec
Metali Mitrović d.o.o., Sjeverna vezna cesta bb, HR-35000 Slavonski Brod
Petrokemija, d.d. Kutina, Aleja Vukovar 4, HR-44320 Kutina
PSO Poliuretani Sušić, Vladimira Becića 21, HR-35250 Oriovac
Stražaplastika d.d., Hum na Sutli 123, HR-49231 Hum na Sutli
Tehno - dom d.o.o., Karlovačka c. 52/c, HR-10020 Zagreb-Novi Zagreb
Umjetnićka bravarija - Inox j.d.o.o., Strossmayerova 7a, HR-40000 Čakovec

Udruga poduzetnika i obrtnika općine Nedelišće – Hrvatska
Strojarstvo Branilović, Neumannova 1, 40 000 Čakovec
Bačvarija Srnec, Josipa Štolcera Slavenskog 5 , 40305 Nedelišće
Elektronovak, Čakovečka 36, Gornji Hrašćan, 40306 Macinec
Spisak se dopunjuje …

SAJAM AGRA ISPITUJE KVALITETU PROIZVODA !

Pod pokroviteljstvom organizatora Sajma AGRA 2015 provedena su stručna ocjenjivanja kvalitete, od kojih će posjetitelji moći degustirati mnoge nagrađene uzorke.

36. međunarodno ocjenjivanje svježeg mesa održano je 22. svinja na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, a ocjenjivanje mesa i mesnih prerađevina održano je 10. lipnja u Gornjoj Radgoni. Ocjenjivanje su provodili hrvatski i slovenski stručnjaci. Predsjednik ocjenjivačke komisije bio je prof. dr. Božidar Žlender.
Na ocjenjivanju svježeg mesa sudjelovalo je 6 poduzeća iz Slovenije i Hrvatske sa 24 uzoraka, dok je na ocjenjivanju mesnih prerađevina sudjelovao 21 proizvođač (19 iz Slo. i 2 iz Hr.) sa ukupno 120 uzoraka.

29. međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda
Sudjelovalo je 24 proizvođača, 20 iz Slovenije, 3 iz Hrvatske i 1 iz Austrije, s ukupno 148 uzoraka mlijeka i mliječnih proizvoda.
107 proizvoda je iz Slovenije, 34 iz Hrvatske, 5 iz Austrije te 2 iz Njemačke.

19. međunarodno ocjenjivanje sokova, bezalkoholnih pića i embaliranih voda održano je 19.lipnja u Gornjoj Radgoni. Predsjednik ocjenjivačke komisije bio je prof.dr.Janez Hribarja
Sudjelovalo je 21 poduzeće s 95 proizvoda, 20 slovenskih poduzeća s 90 proizvoda te jedno poduzeće iz Austrije s 5 proizvoda.

41. otvoreno državno ocjenjivanje vina “Vino Slovenija Gornja Radgona”
Na oba ocjenjivanja u kvaliteti prijavilo se 137 proizvođača iz šest država sa ukupno 418 uzoraka vina.
Na ocjenjivanju Vino Slovenija Gornja Radgona je sudjelovalo 125 proizvođača iz 6 država (Austrija, Češka, Hrvatska, Makedonija, Madžarska, Slovenija), s 393 uzoraka vina.
Na ocjenjivanju vina iz ekološke proizvodnje grožđa sudjelovalo je 12 proizvođača iz 3 države (Austrija, Madžarska, Slovenija) sa 25 uzoraka vina.

- 13. ocjenjivanje meda s međunarodnim sudjelovanjem
Na ocjenjivanju meda sudjelovalo je 65 pčelara sa 91 uzorkom meda iz 4 zemalja (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovačka).
Posjetitelji sajma mogu pogledati i isprobati najbolje sa 35. međunarodnog ocjenjivanja poljoprivredne mehanizacije i opreme.


HRVATSKI SUDIONICI NA MEĐUNARODNOM OCJENJIVANJU MESA I MESNIH PROIZVODA 2015.
Koka d.d. Varaždin
Jalkovečka b.b., HR-42000 Varaždin
Telefon: 00385 42/399 701
Faks: 00385 42/399 799
www.vindija.hr

ZLATNA MEDALJA
- Crispy školica 600 g
- Panirani pileći kroketi sa dimljenim sirom i šunkom 600 g
- Koketa pileća jetrena pašteta 5x25 g
- Prestige 100 g

SREBRNA MEDALJA
- Deluxe 100 g
- Dimcek 100 g

SREBRNA MEDALJA ZA TRŽIŠNO PONUDU
- Piščančji ražnjiči Filetino
- Piščančji ražnjiči KIDS 450g


Mesna industrija - Vajda d.d.
Zagrebačka 4, HR-40000 Čakovec
Telefon: 00385/40 372 500
Faks: 00385/40 372 515
www.vajda.hr

SREBRNA MEDALJA
- Kraljica
- Mesni narezak
- Valentova

HRVATSKI SUDIONICI NA MEĐUNARODNOM OCJENJIVANJU MLIJEKA I MLJEČNIH PROIZVODA 2015
Koka d.d. Varaždin
Jalkovečka b.b., HR-42000 Varaždin
Telefon: 00385 42/399 701
Faks: 00385 42/399 799
www.vindija.hr

ŠAMPION
- Panirani camembert

ZLATNA MEDALJA
- Panirani edamac

Mini mljekara - Veronika d.o.o.
Put Matije Gupca 5, HR-49216 Desinić
Telefon: 00385 49/343 731
Faks: 00385 49/343 686
www.veronika.hr

VELIKA ZLATNA MEDALJA
- Sirutka
- Sirutka s okusom manga i marelice

ZLATNA MEDALJA
- Svježe mlijeko - Veronika
- Maslac zagorski Veronika

SREBRNA MEDALJA
- Taborgradski polutvrdi sir
- Tekući jogurt

BRONČANA MEDALJA
- Kiselo vrhnje 30 % m.m.
- Vinogradarski meki slani sir

Vindija d.d. Prehrambena industrija
Međimurska 6, p.p. 141, HR-42000 Varaždin
Telefon: 00385 42/399 999
Faks: 00385 42/399 3244
www.vindija.hr

ŠAMPION
- Vindino - mliječni desert lješnjak čokolada
- UHT Kozje mlijeko
- Mliječni puding sa šlagom - čokolada

VELIKA ZLATNA MEDALJA
- Svježe mlijeko - trajnost 21 dan 3,2 %
- Mliječni puding vanilija
- Ovidur - tvrdi sir od ovčjeg mlijeka
- Caprodur - tvrdi sir od kozjeg mlijeka
- UHT Čokoladno mlijeko
- Caprofresh - svježi sir od kozjeg mlijeka
- Vivis svježi krem s

ZLATNA MEDALJA
- Puding Choko - Loco
- Vindino - jagoda 200 g PET
- Mliječni puding sa šlagom - vanilija
- Vilikis - grčki jogurt
- Bovidur - tvrdi sir od kravljeg mlijeka
- Vilikis - grčki jogurt - višnja - nar

SREBRNA MEDALJA
- Bovizola - meki masni sir s plemenitom plijesni 100 g
- Vindino - natur 200 g PET




11.08.2015. u 16:33 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 08.08.2015.

RAVNATELJ PEZO NIJE ZADOVOLJAN S PISANJEM POSLOVNOG DNEVNIKA



ISPRAVAK NALAŽE ZAKON

Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju dipl. ing. agr. Ante Pezo nije zadovoljan sa pisanjem POSLOVNOG DNEVNIKA o temama koje su vezane za podatke Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, te je 7. kolovoza napisao otvoreno pismo glavnom uredniku POSLOVNOG DNEVNIKA Mislavu Šimatoviću koje je objavljeno na web stranici Agencije.
Zbog svih onih koji čitaju POSLOVNI DNEVNIK objavljujem pismo ravnatelja Peze koji piše A. čime nije zadovoljan, B.što su njegovi prigovori novinarki koja piše teme koje su u vezi s Agencijom za plaćanja, C. što sugerira.

OBJAVLJUJEM OTVORENO PISMO RAVNATELJA PEZE:
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic


Osim toga ozbiljan je etički propust POSLOVNOG DNEVNIKA kada se radi o ne objavljuvanju ispravka - kako to navodi ravnatelj Ante Pezo. Zakon o informiranju kaže da se Ispravak , kada je objavljena neistinita informacija, mora objaiti u prvom narednom broju od primitka Ispravka, na istoj strani i na istom mjestu gdje je objavljena neistinita informacija. Ako je to glavni urednik POSLOVNOG DNEVNIKA propustio učinit , ravnatelj Pezo se može usmeno obratiti Hrvatskom novinarskom društvu, te će mu biti rečeno što treba učiniti.

U ovom se slučaju vidi koliko je težak novinarski posao i zahtijevan za svakog novinara ponaosob. Novinar mora imati značajnu dozu razuma, fleksibilnosti u odluci - što je važno, a što nevažno, imati sve izvore informacija i još više od toga, ako radi kompromise mora jako mudro odlučivati, razumjeti što radi odnosno što piše i kako će napisano biti percipirano kod visoobrazovanih stručnih osoba, kako kod političara, kako kod stranaca koji čitaju hrvatsku štampu , kako kod osoba i institucija o kojima piše, hoće li napisani tekst tiskovinu potvrditi kao relevantnu ili će ostaviti čitatelja u skepsi, novinar mora biti u svakom trenutku spreman na dodatnu pismenu argumentaciju ako to situacija zahtijeva. A novinar koj radi u dnevniom novinama svakodnevno je na tom istom nakovnju.

Oglušiti se na Ispravak mogu samo NOVINARI KOJI NEMAJU SVIJEST O VAŽNOSTI INFORMACIJE KOJU SU OBJAVILI.

08.08.2015. u 15:27 • 0 KomentaraPrint#^

KOPRIVA



KOROV, LIJEK I HRANA

Bilo gdje u prirodu izvan svog dvorišta, da čovjek ljeti krene naiđe na koprivu, visoku čak do 1, 5 metar žučkasto zelenu s malim resama ako je starija ili mladu, tamnozelenu , ali nešto nižu.Na listovima ima male dlačice. Veliki broj ljudi smatra je korovom. Treba je zaobići jer njeni listovi peku. Osobina joj je, da peče i žari kožu i više sati nakon što je bila u dodiru s kožom ruke, noge ili nekog drugog dijela tijela.
Ali za one koji poznaju njena svojstva kopriva je hrana i lijek. Latinsko ime joj je Urtica dioica, ali i kopriva žara. Ona je trajnica koja ima puzavi korijen. Raste na zapuštenim vrtovima i zapuštenim površinama uz cestu , na rubovima polja, na ruševinama, ali na tlu u kojem ima dušika. Ako je baš netko želi uzgajati koprivi treba namijeniti njivu koja je više vlažna nego suha i bogata je dušikom.Ako se kopriva podreže prije nego što procvate, ponovo će imati mlade listove.
Ono što je na koprivi korisno je lišće i korijen . Lišće se kuha za hranu, od lišća se radi ekstrakt i losion, a korijen se suši te losion od korijena služi za ispiranje kose. I na našimm prostorima, u vremenu bijede i neimaštine žene su od koprive kuhale juhu, a njeno lišće pripremale na lešo, kao špinat. Kopriva potjeće iz južne Europe. Ima više vrsta kopriva.
Prema publikaciji “ Ljekovito bilje uzgoj i upotreba ” autorice Jassice Houdret naziv urtica koprivi je dao Plinije (stari Rim) prema riječi urere – što znaći peći. Navodno su rimski vojnici tukli sami sebe koprivom za velikih hladnoća. Kasnije je šibanje koprivom postalo lijek protiv reumatizma.”Nekoć se upotrebljavala kao proljetno povrće, tonik i sredstvo protiv skorbuta, pa su se nakon zimske oskudice od koprive pripremale sve vrtse juha, pudinga, kaša te pivo.”
“ UPORABA U LIJEČENJU. Spojevi sadrže histamin i mravlju kiselinu koja uzrokuje žarenje, zatim vitamin A, B i C, željezo i druge minerale. Visok udio C vitamin omogućuje dobru apsorpciju željeza, a njezin se sok pije protiv anemije. Njena diuretična svojstva pomažu da se iz tijela odstrani mokraćna kiselina. Uzima se kao oparak protiv reumatizma, artritisa i gihta ili se nanosi kao oblog na bolno mjesto. Potiče cirkulaciju i snizuje krvni pritisak. Uvarak od korijena i listova upotrebljava se protiv suhog vlasišta i peruti, a navodno sprijećava i čelavost. “

Image and video hosting by TinyPic
Kopriva( fotka m.z.z)

08.08.2015. u 13:43 • 0 KomentaraPrint#^

POVEĆANA SREDSTVA ZA SUFINANCIRANJE IZ 1. NATJEČAJA ZA MJERU 4



ODBOR ZA PRAĆENJE PROVEDBE PROGRAMA UDVOSTRUČIO SREDTVA

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je 6. kolovoza slijedeću informaciju „Slijedom iznimnog interesa potencijalnih korisnika za sufinanciranjem ulaganja u sklopu mjere 4, operacije 4.1.1., 4.1.2 i 4.2.1, Ministarstvo poljoprivrede, uz prethodne konzultacije s članovima Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. odlučilo je povećati razinu raspoloživih sredstava za prijave pristigle na 1. natječaj, zaključen 15. travnja 2015. godine. Na taj natječaj stiglo je 1.107 prijava za operaciju 4.1.1., 82 prijave za operaciju 4.1.2., a 91 prijava za operaciju 4.2.1.

Ukupna vrijednost tražene potpore po svim operacijama premašuje iznos od 2 milijarde i 650 milijuna kuna .Spomenutom odlukom podiže se razina raspoloživih sredstava potpore u operaciji 4.1.1. sa 360 milijuna kuna na 861.840.000 kn, a u operaciji 4.2.1. sa 140 milijuna na 366 milijuna kuna.Ukupno raspoloživa sredstva za provedbu Mjere 4 u sedmogodišnjem razdoblju ovim povećanjem iskoristit će ukupno 50% sredstava za provedbu podmjere 4.1, odnosno 55,5% za provedbu podmjere 4.2. već u drugoj godini provedbe programa.
Očekuje se kako će ovo povećanje omogućiti sufinanciranje oko 140 najboljih projekata u podmjeri 4.1.1. (primarna poljoprivredna proizvodnja), sve prihvatljive projekte prijavljene na operaciju 4.2.1 (prerada), dok su sredstva predviđena natječajem za financiranje operacije 4.1.2. (zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnoja) već sada dostatna za sufinanciranje svih prihvatljivih projekata.“

08.08.2015. u 11:54 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 06.08.2015.

MIMOHOD AKTIVNIH I POVJESNIH POSTROJBI RH

OBLJETNICA 20 GODINA VOJNO REDARSTVENE AKCIJE “OLUJA”

Obilježavanje Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dana Hrvatskih branitelja i dvadesete obljetnice vojno redarstvene operacije OLUJA, najznačajnijeg dana Hrvatske novije ratne povijsti, obilježen je 2015., kroz dva događaja: 4.8. kasno poslije podne svečanim postrojem mimohoda Vukovarskom avenijom u Zagrebu a 5. 8. u gradu Kninu polaganjem vijenaca u čast 229 poginulih branitelja u oslobodilačkoj akciji OLUJI na Trgu dr. Ante Starčevića, otvaranjem Muzeja domovinskog rata na 320 kvadratnih metara, otkrivanjem spomenika dr.Franji Tuđmanu i crkve Velikog hrvatskog krsnog zavjeta koja ima 1100 sjedećih mjesta. Crkva je 4. 8. 2015. posvećena. Hrvatska država sudjelovala je u gradnji crkve s 10 milijuna kuna.
Zapovijed za kretanje mimohoda “NEKA MIMOIHOD KRENE” dala je predsjednica RH i zapovjednica Oružanih snaga, Kolinda Grabar Kitarović. U čast mimohoda kadeti su donijeli i razvili originalnu 25 metara dugu zastavu s Kninske tvrđave iz 1995. godine. Ispaljivanjem počasnih plotuna i preletom aviona MIG 21 krenule su pješačke postrojbe, a najprije su to bile veteranske postrojbe .
Nakon postroja zastava iskoračio je ešalon branitelja, nekoliko skupina ratrnih veterana MUP-a i HVIDRE, Zagrebački i Vukovarski branitelji ukupno 405 branitelja. Na konjima su prodefilirali i sinjski alkari, kravat pukovnija, Križevačka djevojačka straža , ukupno 24 povjesne postrojbe .
S hrvatskom jurišnom puškom VHS2 u rukama ukupno je iskoračilo 7 postrojbi bojni, Kune u pustinjskim odorama, Pauci nasljednici legendarne 4. Gardijske brogade,Tigrovi, Gromovi , Sokolovi, Pume koji su prvi ušli u Knin nakon potpunog oslobođenja i Vukovi.Među 1331 pripadnikom iskoračila je Vojna i Specijalna policija MUPa, Hrvatska ratna mornarica i Ratno zrakoplovstvo. Nebom je prošao 31 zrakoplov, 10 helikoptera – školskih protupožarnih aviona. Akrobatski spektakl napravila je akrobatska grupa “ krila Oluje”.
Pred građanima grada Zagreba koja je u velikom broju došla uživo vidjeti mimohod, iako je događaj izravno prenošen i na tv ekranima, povjesnih i vojnih postrojbi prošlo je 321 borbeno vozilo s prikolicama i desantnim gumenim čamcima Bljesak ,oklopna vozila najnovije generacije PATRIJA, vozila MTV, bojno obaviještajna vozila . Nedavno kupljene pancir haubuce njemačke proizvodnje koje su hit suvremene vojne tehnike također su bile pokazane u mimohodu.
Na kraju su u mimohodu pokazani postroji topništva i tenkovi M 80 i M 84. Migovi 21 preletom od 900 km na sat označili su kraj mimohoda hrvatskih oružanih snaga.
Vojnom akcijom OLUJA vraćen je u granice države Hrvatske 1995. sjeverni sektor od preko 10 000 kvadratnih kilometara u kojem je grad Knin bio uporišna točka velikosrpskih osvajača koji su osvajačke želje svog predsjednika Slobodana Miloševića počeli ostvarivati od 1991. Godine nametnuvši tako Hrvatskoj rat u kome su se hrvatski građani odlučili braniti od osvajača . Knin su oslobodile u organiziranoj vojno redarstvenoj akciji Oluja hrvatske snage od 4. - 9. 8. 1995. godine i to 7. i 4. Gardijska brigade. Poznavaoci sastava tih dviju brigade kažu “ Knin su oslobodili zagorci i dalmatinci “ Već 6.8.1995. nakon ulaska hrvatske vojske u grad raditi je počeo hrvatski radio Knin – koji također proslavlja obljetnicu - 20 godina svoga rada. Vojno redarstvena akcija OLUJA je pobjeda hrvatskog čovjeka i hrvatskog vojnika i njegove čvrstine i odlučnosti da bude svoj na svome.
Republika Hrvatska je postala članica NATO saveza 1.4.2009. i članica Europske unije 1.7. 2013. što znaći da na planu obrane zemlje od svake eventualne agresije nije sama, već u zajednici Saveza. Više ni služenje vojnog roka u RH nije obvezno. A teško je i zamisliti da razuman susjed može, zbog pozicije Hrvatske, uopće i sanjati o agresiji na RH ili imati bilo kakve težnje prema hrvatskom teritoriju.
Ali na dvadesetu obljetnicu OLUJE odlučeno je s razine Vlasti, što je s odobravanjem prihvaćeno od hrvatskih građana, da se održi mimohod oružanih postrojbi zajedno s povjesnim postrojbama .
Koliko je to bila značajna odluka, bilo je vidljivo po iznimno velikom broju gledatelja pohoda, koji su bili svih uzrasta, s lijeve i desne strane Vukovarske avenije, od djece predškolske i školske dobi, adolescenata, studentskog uzrasta, ljudi u srednjim godinama, kao i umirovljenika u visokoj dobi.
Na svima se nakon završetka mimohoda očitovalo zadovoljstvo viđenim, ljudi su doslovno bili zadovoljni i razgovarali su o dojmovima i viđenom. Kroz interes građana za mimohod vojnih postrojbi vidljiv je interes građana za sigurnost Republike Hrvatske s vojnog aspekta.

Objavljujem nekoliko fotografija s mimohoda vojnih postrojbi RH koji je održan 4.8 2015. u Zagrebu:

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Fotografije snimila autorica bloga Margareta Zouhar Zec

06.08.2015. u 07:23 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 04.08.2015.

DELEGIRANA UREDBA EUROPSKE KOMISIJE


ODREĐENE KOLIČINE VOĆA I POVRĆA ZA HRVATSKU

Prema informacijama Ministarstva poljoprivrede od 3. kolovoza,“ Europska komisija nastavit će provedbu mjere sprečavanja i upravljanja krizama na tržištu u sektoru voća i povrća do 30. lipnja 2016. godine. Na sastanku Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda održanom 16. srpnja 2015. godine Europska komisija prezentirala je državama članicama nacrt delegirane uredbe. Objava u Službenom listu Europske unije i stupanje na snagu ove delegirane uredbe očekuje se 08. kolovoza 2015. godine, a razdoblje njene provedbe je do 30. lipnja 2016. godine.
Prema nacrtu delegirane uredbe predviđena količina za Hrvatsku iznosi 2150 tona za jabuku, 3200 tona za mandarinu i dodatna količina do 3000 tona za druge vrste voća i povrća.

Kako je Hrvatska u protekloj godini iskoristila potporu za 3900 tona od ukupno 4050 tona za jabuku i 2490 tona od ukupno 7900 tona za mandarinu u 2015. godini Europska komisija predvidjela je dodijeliti Hrvatskoj 1100 tona veću količinu za jabuku i 4700 tona manju količinu za mandarinu.

Odluka o produljenju ove mjere do sredine 2016. godine posljedica je Odluke Vlade Ruske Federacije od 25. lipnja 2015. o produljenju zabrane uvoza određenih poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz Europske unije za dodatnih godinu dana (do 05. kolovoza 2016. godine).

Mjera sprečavanja i upravljanja krizama na tržištu obuhvaća postupke povlačenja voća i povrća s tržišta za slobodnu distribuciju, za druga odredišta osim onih za slobodnu distribuciju, zelenu berbu i neubiranje.

Izračun količina dodijeljenih državama članicama Europska komisija napravila je na temelju prosjeka izvoza u Rusiju u prethodne tri godine, prije zabrane uvoza, određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Rusku Federaciju i stupnja iskorištenosti potpore Europske unije po pojedinom proizvodu u periodu od zabrane uvoza do 30. lipnja 2015. godine.

Do 30. lipnja 2015. godine, kada je istekao rok za provedbu izvanrednih privremenih mjera potpore Europske unije, postupcima povlačenja voća i povrća s tržišta za slobodnu distribuciju i za druga odredišta osim onih za slobodnu distribuciju te zelene berbe i ne ubiranja obuhvaćeno je 773.654 tona voća i povrća odnosno za navedene postupke sve države članice su ostvarile potporu od 155,3 milijuna eura od čega je Hrvatska iskoristila 2,8 milijuna eura.

Nakon objave u Službenom listu Europske Unije, Ministarstvo poljoprivrede objavit će novi pravilnik i upute za proizvođače i primatelje o provedbi ove mjere “ piše u priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede.

04.08.2015. u 07:19 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 01.08.2015.

PRAVILNIK ZA DODJELU NOVČANIH SREDSTAVA ZA ODRŽAVANJE EKO SUSTAVA ŠARANSKIH RIBNJAKA U 2015.




PRAVO NA NOVČANA SREDSTVA PO SVAKOJ POVLASTICI

Pravilnik o dodjeli novčanih sredstava za održavanje eko sustava šaranskih ribnjaka u 2015. godini, NN br. 82, objavljen je 24. srpnja, a stupio je na snagu osam dana od dana objave, točnije 1. kolovoza 2015.
Potpora iz ovog Pravilnika podrazumijeva dodjelu bespovratnih novčanih sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske kao naknadu za štete ili ograničenja nastala u proizvodnji ribe zbog zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti šaranskih ribnjaka u 2015. godini. Potpora se provodi sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji NN – Međunarodni ugovori br. 2/2012 i 9/2013) kojem je Ministarstvo poljoprivrede u propisanom roku dostavilo Europskoj komisiji popis postojećih državnih potpora u ribarstvu koje će se provoditi do 30. lipnja 2016. godine.
Korisnici novčanih sredstava prema ovom Pravilniku su ovlaštenici povlastice za akvakulturu sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu NN br. 106/2001, 7/2003, 174/2004, 10/2005 – ispravak, 49/2005 – pročišćeni tekst i 14/2014) i pod zakonskim propisima donesenim na temelju njega, koji moraju biti važeći u trenutku podnošenja Zahtjeva. Ako je korisnik ovlaštenik više povlastica za akvakulturu može ostvariti pravo na dodjelu novčanih sredstava po svakoj povlastici koje je ovlaštenik, pri čemu za svaku mora podnijeti novi Zahtjev, piše u članku 5. Parvilnika o dodjeli novčanih sredstava za održavanje eko sustava šaranskih ribnjaka u 2015. godini. NN br. 82.
„ Korisnici moraju imati podmirene obveze, sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu -NN br. 106/2001, 7/2003, 174/2004, 10/2005 – ispravak, 49/2005 – pročišćeni tekst i 14/2014) i pod zakonskim propisima donesenim na temelju njega, u smislu dostave podataka o uzgoju na propisanom obrascu i u propisanom roku za 2014. godinu“ piše u Pravilniku.

ZAHTJEV ZA POTPORU PODNOSI SE U ROKU OD 10 DANA OD STUPANJA NA SANGU PRAVILNIKA piše u članku 7. Pravilnika. Podnositelj podnosi Zahtjev na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, Planinska 2a, 10000 Zagreb, s naznakom „Zahtjev za dodjelu novčanih sredstava za održavanje eko sustava šaranskih ribnjaka u 2015. godini“. Zahtjev čini ispunjeni Obrazac I. – Zahtjev za dodjelu novčanih sredstava za održavanje eko sustava šaranskih ribnjaka koji je tiskan u Prilogu Pravilnika. Uz Obrazac I. potrebno je dostaviti i potvrdu o anuliranim financijskim obvezama prema državnom proračunu koju izdaje nadležni područni ured Porezne uprave Ministarstva financija, a koji nije stariji 30 dana od dana podnošenja Zahtjeva.
Uprava za ribarstvo provodi administrativnu kontrolu Zahtjeva pri čemu utvrđuje pravovremenost i potpunost Zahtjeva te udovoljavanje uvjetima propisanim ovim Pravilnikom što se utvrđuje uvidom u Zahtjev i službenu evidenciju koju vodi Ministarstvo.
Za nepotpune, ali pravodobno podnesene Zahtjeve od podnositelja, Zahtjevom za dopunu tražiti će se dostavljanje dodatne dokumentacije, obrazloženje, tumačenje ili ispravak podataka potrebnih za dovršenje administrativne kontrole Zahtjeva. Podnositelj je dužan dostaviti dopunu preporučenom poštom s povratnicom u roku od sedam kalendarskih dana od dana zaprimanja Zahtjeva za dopunu. Svaki podnositelj Zhtjeva mora biti upoznat s Zakonom o slatkovodnom ribarstvu NN br. 106/2001, 7/2003, 174/2004, 10/2005 – ispravak, 49/2005 – pročišćeni tekst i 14/2014) te pod zakonskim propisima donesenim na temelju njih te odredbama Pravilnika o dodjeli novčanih sredstava za održavanje eko sustava šaranskih ribnjaka u 2015. godini.

01.08.2015. u 23:55 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< kolovoz, 2015 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Rujan 2017 (9)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se