AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 31.05.2015.

DO 30.LIPNJA RH SE MORA LEGISLATIVOM ODREDITI PREMA GMO!



POTROŠAČI NE VOLE HRANU OD GMO SJEMENA


Image and video hosting by TinyPic

31.05.2015. u 16:48 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 28.05.2015.

... izvan teme ... DANI OTVORENIH VRATA UDRUGA OD 28. - 30. SVIBNJA


U RH REGISTRIRANO 52 800 UDRUGA

“Danas bismo htjeli čuti primjere dobre prakse kako naći najbolju suradnju lokalne vlasti i udruge. Nijedno tijelo javne vlasti nema monopol na znanje i na mudrost. Zato je ovo prilika za sugestije I komentare za primjere i iskustvo. Imamo registrirano preko 52 800 udruga, preko 10 000 zaposlenih u udrugama i i preko 50 000 volontera i provode preko 5000 programa na državnoj razini za opće dobro . Mala skupina posvećenih pojedinaca u stanju je promijeniti svijet” rekao je između ostalog 27. svibnja Igor Vidaček ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH u auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pri otvaranju konferencije “Udruge kao pokretači lokalnog razvoja”. Ravnatelj Vidaček je rekao da project” Europa za građane” djeluje u sklopu Udruga i da u sklopu tog projekta treba povući što više novca.

Image and video hosting by TinyPic
Konferencija "Udruge kao pokretači lokalnog razvoja" u auli Nacionalne biblioteke u Zagrebu 27.5. (fotka mzz)

Na konferenciji je Igor Roginek iz udruge Autonomni centar – ACT, predstavnik udruge u Savjetu za razvoj Civilnog društva, sa Ratkom Mutavdžićem iz Hrvatske udruge poslodavaca predstavio mobilnu aplikaciju UdrugeInfo koju je osmislio Ured za Udruge Vlade Republike Hrvatske. Tom se aplikacijom želi povećati vidljivost udruga u lokalnoj zajednici te tako dati važnost aktivnostima u kojima sudjeluju građani . Aplikacija omogućuje jednostavno pretraživanje podataka o aktivnostima i uslugama registriranih udruga. Preko aplikacije biti će dostupno pretraživanje prema mjestu i vremenu, odnosno informacijama koje su upisane u registar udruge. Preko aplikacije biti će moguće uspostaviti kontakt s udrugom prema želji.
O radu Udruga na nivou lokalne politike govorili su Vili Bassanese gradonačelnik grada Umaga, Jany Hansal predsjednica udruge Deša iz Dubrovnika, te Snježana Kovačević projektna menađerica udruge Breza iz Osijeka. Mogu li udruge biti pokretači lokalnog razvoja, bilo je ključno pitanje za ovo troje sugovornika.
Jany Hansel s udrugom je počela raditi početkom Domovinskoga rata, no rekla je više zanimljivih činjenica “Dubrovnik je već 1436 .godine imao bolnicu, dom za stare i nemoćne I čak 116 zaklada. Bila je tako zaklada za časne sestre, zaklada za siromašne djevojke, za nahočad za pomorce itd., a onda su sve zaklade objedinjene pod jedan košabran i zaklada je dobila ime Opera pia ( blaga djela). Godine 1997. N. Obuljen je tu zakladu “oživio” i postalo je jasno da 1/3 Dubrovnika pripada zakladi Blaga djela. U Dubrovniku je danas 500 udruga”- rekla je Jany Hansel. Istakla je da su udruge postigle to da u Vijeću grada Dubrovnika radi i nekoliko članova koji čine Vijeće civilnog društva. “Nitko nam ništa neće dati, ako se sami za to ne izborimo” rekla je gospođa Hansel.

Image and video hosting by TinyPic
Sudionici konferencije. S lijeva: Snježana Kovačević, Jany Hansal, Vili Bassanese, moderatorica Tina Šimurina, Ratko Mutavdžić i Igor Roginek. Za govornicom je Stela Fišter Marković voditeljica Odjela ureda za udruge Vlade RH. (fotka mzz)

Gradonačelnik grada Umaga Villi Bassanese rekao je da se ne želi miješati u rad Udruga, pa je zato grad donio PRAVILNIK u kome su postavljeni kriteriji za funkcioniranje Udruge. Rekao je da grad Umag ima 15 000 stanovnika i 190 udruga.
Prema riječima gospođe Snježane Kovačević iz Osijeka koja je predstavnica udruge Breza, Vijeće za razvoj socijalnih usluga je savjetodavno tijelo Grada Osijeka .Aktivnosti Vijeća usmjerene su na osnivanje neformalne mreže organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga te uključivanju volontera u projekt. Gospođa Kovačević je rekla da Udruga pruža usluge socijalne skrbi u Švicarskoj , usluga se naplaćuje po danu, što je svojevrstan izvor financiranja. Primijetila je to da Grad nema plana za područje socijalne politike, da gradskoj upravi teba dva mjeseca da napravi dokument, a udruzi treba dva dana. Također je navela da je udrugi ozbiljan problem od Grada dobiti potreban prostor za rad . “Rad udruge Breza prepoznat je od socijalno ugroženih građana te od drugih Udruga koje su zatražile, vidjevši što sve poduzetna Udruga Breza može, revitaliziranje pojedinih dijelova grada “- rekla je Snježana Kovačević.

Najvažnije područje je financijski opstanak udruge. Tijela javne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini
financijski podupiru programe i projekte udruga koji su od interesa za dobrobit šire zajednice .
Na konferenciji je zamjenica ravnatelja Vesna Lendić Kasalo predstavila Uredbu o kriterijima mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge , NN 26/15 .

Na linku su natječaji Fondova Europske unije:
http://www.uzuvrh.hr/natjecaji.aspx?pageID=20

DANI OTVORENIH VRATA UDRUGA
Dana 28., 29., i 30., svibanja su Dani otvorenih vrata udruga. Udruge koje žele da ih se posjeti su na popisu na linku
http://www.daniudruga.hr/

28.05.2015. u 16:34 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 26.05.2015.

U PAKETU OD 24 PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA EK ODOBRILA I HRVATSKI !


HRVATSKI PROGRAM DONOSI 2026,2 MILIJUNA EURA!

Dilema više nema, Europska komisija odobrila je program reuralnog razvoja RH i tako demantirala sve koji su izražavali zabrinutost što program ruralnog razvoja nije već priznat. Europska komisija je 26. svibnja u Bruxellesu odobrila program ruralnog razvoja Reublike Hrvatske s još 23 programa zemalja EU. Vrijednost hrvatskog programa je 2026, 2 milijuna eura. Uz Hrvatski odobreni su ruralni programi Bugarske, Češke, Njemačke, Irske, Italije, Ruminjske, Španjolske, Švedske , te Ujedinjenog Kraljevstva.

Objavljujem priopćenje Europske komisije.



Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

26.05.2015. u 15:12 • 0 KomentaraPrint#^

PODACI AGENCIJE F I N A O BLOKADI OPG DO 31.3. 2015. !

U FINANCIJSKOJ BLOKADI 1. 070 OPG - DUGOVANJA 447 MILIJUNA KUNA

Financijska agencija FINA objavila je 18 . svibnja na svojoj web stranici pregled broja blokiranih OPG za razdoblje od 30.6. 2011. do 31.3. 2015. godine. Objavljujem tu informaciju.

Image and video hosting by TinyPic

26.05.2015. u 14:06 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 25.05.2015.

… izvan teme… 27. SKUPŠTINA SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE


ANTON FILIĆ PONOVO PREDSJEDNIK

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) održao je subotu 23. svibnja u Novinarskom domu u Zagrebu izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika ponovo izabran Anton Filić novinar Večernjeg lista. Filić nije imao protukandidata, što je on, kako je rekao, doživio kao jednodušnu podršku.
U izvještaju za proteklo četverogodišnje razdoblje svog mandata Filić je rekao da je na nacionalnoj razini ostao nepotpisan Nacionalni kolektivni ugovor od strane poslodavaca. Pregovori su zastali radi neslaganja poslodavaca oko dogovora za rješavanje pitanja minulog rada za novinare, napredovanje novinara u statusu temeljem godina radnog iskustva, te osnovice i dodataka na plaću. Najveći uspjeh Sindikata je taj što je uspio zaustaviti bujanje zasnivanja rada u sustavu RPO, dokazivanjem, da se radi o prikrivenom radnom odnosu. “RPO gubi zamah. Od preko 800 novinara koji su prije radili u sustavu RPO, sada ih ima oko 360. I tu su sada uglavnom novinari koji su zaista slobodni novinari“- rekao je Filić. Naglasio je da je suradnja sa novinarskim sindikatima u regiji jako dobra. Govoreći kako „ želimo imati uređenu državu i transparentno vlasništvo“ Filić je rekao kako su mediji ostali bez vlasništva „EPH je ostao bez imovine, a Stirya je prodala sve što je Večernji imao „ rekao je Filić podsjećajući da su se onda udružili. „Tiskara je u većinskom vlasništvu države i bilo bi dobro od Vlade tražiti da u Slavonskoj 4 ostane prostor namijenjen RH novinarstvu“ rekao je predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić .

Image and video hosting by TinyPic
s lijeva: Mario Kavain iz Slobodne dalmacije, Sonja Šegedin Mariovski iz HRT.a, Nenad Miculinić iz Novog lista. Za govornicom Anton Filić.(fotka mzz)


POSLOVANJE SINDIKATA

Prema izvještaju Nadzornog odbora Sindikata u poslovnoj godini 2014. ostvaren je prihod u iznosu od 576.196 kuna, dok je raspod iznosio 624.162 kune. Prihode u najvećem dijelu čini članarina od članova sindikata. Visina članarine iznosi 0,7% iz neto plaće člana sindikata mjesečno. Najveći rashodi sindikata su u naknadama za plaćanje odvjetnika koji vode sudske sporove novinara na sudovima. Likvidnost i opstanak Sindikata za sada spašava mogućnost da se dugovi odvjetnicima plaćaju u mjesečnim ratama. Prema riječima tajnice sindikata Marinke Boljkovac Borković počela je isplata odvjetnika za 2012. godinu. U 2014. godini odvjetnički troškovi iznosili su 269.533 kune. U izvještaju Nadzornog odbora piše “ Konstatira se da je tijekom cijelog razdoblja SNH poslovao u skladu sa zakonom i racionalno raspolagao sredstvima. Nadzorni odbor je razmatrao i usporedne podatke o poslovanju SNH u prva tri mjeeca 2015.Temeljem uvida u podatke, konstatira se da je dinamika rashoda većine stavaka u prvom kvartalu u skladu s financijskim proračunom SNH za 2015. i dinamikom rashoda u istom razdoblju 2014. što pokazuje da se i nadalje posluje racionalno. “ U potpisu Nadzornog odbora je Marta Meder.U izvještaju se navodi također da Hrvatsko novinarsko društvo nije nikakvim sredstvima dotiralo Sindikat 2014. godine.

UNIŠTAVAJU MEDIJE

Kolege novinari iz Novog lista, Glasa Istre, Karlovačkog lista, Glasa Slavonije, radio Ogulina i radio Karlovca govorili su o problemima koje generiraju vlasnici medija. Albert Faggan zna kako treba uništavati novine. Zajednički problem novinara je da ostaju bez posla. Vjerojatno vlasnici ostaju i bez dijela kapitala koji bi sigurno imali da čitateljima budu dostupne brze, točne i raznovrsne informacije. No vlasnici medija samo trenutno malverzacijama dolaze do više kapitala. Ali dugoročno, osim što gube novinari, kao u Glasu istre gdje je 30 zaposlenih dobilo otkaz, kao i u radio Ogulinu , sigurno gube i vlasnici medija jer kapital s kojim malverziraju će potrošiti jako brzo. U Novom listu ostali su samo dugovi i zaposlenici bez plaće. Budućnost svih je upitna. Sanja Šegedin Mariovski iz podružnice sindikata HTV-a je rekla da zbog odlaska s HTV-a, koji je bio u vidu otkaza ili sporazumnog dogovora je sindikat izgubio više od 60 ljudi, sada podružnica ima 242 člana. Tako sindikat novinara gubi respektabilnu snaga a novinari kao medijski radnici neće sudjelovati u pregovaranju za nacionalni kolektivni ugovor, jer je po broju članova sindikat Tehnike HTV-a jači. U Glasu Slavonije prije dva mjeseca bilo je 69 članova sindikata, a sada ih je 59. Ostali su dobili otkaz. Plaća im ne prelazi 3000 kuna.

PLANOVI ZA NOVI MANDAT

Anton Filić je rekao da će u mandatu koji je dobio raditi na spajanju Sindikata i Hrvtaskog novinarskog društva u jednu udrugu. Praksa je u Europi da je novinarska udruga i sindikat novinara u u fuziji. U prilog tome ide i podatak da je 85% članova hrvatskog novinarskog društva i u članstvu sindikata. “No treba raditi na shvaćanju važnosti sindikata među mladim kolegama koji dolaze u novinarsko društvo već na fakultetu “ rekao je predsjednik Anton Filić. Rekao je da će raditi na očuvanju, obnavljanju i potpisivanju kolektivnih ugovora u medijskim kućama . Predsjednik Anton FILIĆ istakao je da će promicati važnost članstva kako u velikim tvrtkama tako i u malim online medijima. U svoje zadatke naveo je potrebu za otvaranjem Bijele knjige i objavljivanjem podataka o pritiscima na sindikalne povjerenike koji se rade sa strane vlasnika u redakcijama medija. Sada se kao dobro riješenje vidi zapošljavanje pravnika u Sindikatu čime bi dio odvjetničkih poslova pripao njemu i tako bi se smanjili izdaci za odvjetničke usluge. U planu je i formiranje fonda solidarnosti za Sindikat novinara Hrvatske za slučaj štrajka, koji je legitiman način traženja boljih prava iz rada.


Image and video hosting by TinyPic
Delegati 27. Skupštine SNH 23.5. 2015. u Novinarskom domu. (fotka mzz)

SKUPŠTINA SINDIKATA BEZ POZVANIH MEDIJA !

Predsjednik HND-a Saša Leković nije prisustvoavao skupštini SNH jer je zbog istraživačko -novinarskih obveza bio izvan Hrvatske. Indikativno je da Skupštinu novinara Hrvatske novinarski nisu popratile ni HTV, kao ni jedna komercijalna TV, ali ni novinari dnevnih tiskovina. Glatko se može zaključiti da nisu bili pozvani! Kakva može biti snaga novinarskog sindikata kada se skupština održava bez novinara kojima je dužnost izvjestiti javnost? Na Skupštini ponovno nije izrečen broj članova sindikata, kao ni broj novinara koji vode sudske sporove.

25.05.2015. u 08:08 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 24.05.2015.

PRIRUČNIK ZA POLJOPRIVREDNIKE - „ZELENO PLAĆANJE“


NOVA PRAVILA ZA PROVEDBU IZRAVNIH PLAĆANJA

Europska unija je u okviru Zajedničke poljoprivredne politike od 2015. uvela nova pravila za provedbu i odobravanje izravnih plaćanja koja su propisana Uredbama Europskog parlamenta, Vijeća Europe i Europske Komisije, a koje je Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije obvezna primjenjivati. Specifičnosti i detalji primjene europskih uredbi u Republici Hrvatskoj definirane su u Zakonu o poljoprivredi (Narodne novine br. 30/15) i Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja (Narodne novine br. 35/15) te u Pravilniku o višestrukoj sukladnosti (Narodne novine br. 32/15).

Najznačajnije novosti u programu izravnih plaćanja u poljoprivredi su slijedeća:

1. uvedena je definicija aktivnog poljoprivrednika kao korisnika izravnih plaćanja
2. uvedeno je osnovno plaćanje za koje se poljoprivrednicima dodjeljuju prava na plaćanja na temelju prihvatljivih površina poljoprivrednog zemljišta slično je dosadašnjem regionalnom plaćanju
3. ukupna obveza ispunjavanja pravila višestruke sukladnosti postupno će se proširivati tijekom reformskog razdoblja
4. uvedeno je preraspodijeljeno plaćanje koje se dodjeljuje korisnicima osnovnog plaćanja za prvih dvadeset hektara,
5. uvedeno je plaćanje za poljoprivrednu praksu prihvatljivu za klimu i okoliš -zelena plaćanja 6.uvedeno je plaćanje za mlade poljoprivrednike do 40-te godine života, kao dodatak na osnovno plaćanje, za prvih dvadeset pet hektara
7. nastavlja se financiranje određenih proizvodno vezanih plaćanja dosadašnji stočarski sektori i novi sektori biljne proizvodnje
8. uveden je pojednostavljeni program potpore za male poljoprivrednike
9. omogućen je nastavak državne potpore iznimno osjetljivim sektorima ,plaćanja iz državnog proračuna, u prijelaznom razdoblju.

„Dodatno, korisnici programa izravnih plaćanja moći će se kandidirati i za IAKS mjere ruralnog razvoja i to one koje se financiraju iz državnog proračuna kao i za IAKS mjere ruralnog razvoja predviđene Programom ruralnog razvoja RH. Kako je plaćanje za poljoprivredne prakse prihvatljive za klimu i okoliš, odnosno za zelene prakse najsloženijih novosti u programu izravnih plaćanja, priručnik „ Zeleno plaćanje“ detaljno ga objašnjava.“ Priručnik se u pdf obliku može vidjeti na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju koja ga je objavila 22.5. 2015. na linku

http://www.apprrr.hr/objavljen-prirucnik-za-poljoprivrednike-%E2%80%9Ezeleno-placanje%E2%80%9C-1460.aspx

24.05.2015. u 05:30 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 23.05.2015.

INFORMIRANJEM DO EU SREDSTAVA!



OPERATIVNI PROGRAMI

Iako ovaj dokument ima datum od prije godinu dana, na internetu je, na stranici Europske komisije i klikom na "jezik" preveden je na hrvatski jezik.
Važan je zbog toga što je on informacija na putu do finaciranja projekata. U vremenu do 2020. mnoge institucije i Udruge mogu do novca europske unije koji je Hrvatskoj namijenjen kao zemlji koja je postala 28 članica Europske unije.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

23.05.2015. u 16:13 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 21.05.2015.

JADRANKA BOBAN PEJIĆ MENEĐERICA ZA 2014.


MENEĐERICA KOJA POTIČE EKOLOŠKU PROIZVODNJU

I PROMIČE EKOLOŠKE PRINCIPE ŽIVOTA

Na Svjetski dan poduzetnica 19.5. Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović, u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zgrebu dodijelila je priznanja za 2014. najboljim poslovnim ženama u kategorija poduzetnica godine, poduzetnica u kategoriji socijalnog poduzetništva i najboljoj menadžerici.
HRVATSKA Udruga poslovnih žena Krug za meneđericu 2014. godine izabrala je Jadranku Boban Pejić direktoricu tvrtke Biovega grupa d.o.o. Poduzetnica godine je Gordana Nikolić, a u kategoriji socijalnog poduzetništva poduzetnica godine je osnivačica socijalne ustanove Zlatne ruke Vesna Plavšić.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Jadranka Boban Pejić i francuski filozof hrvatskih korijena Romano Krznarić koji je 20. 5. u ustaniovi Makronova za obrazovanje odraslih
održao izvrsno predavanje pod naslovom " Empatija revolucija ljudskih odnosa" (fotka: mzz)

Kakvi su bili uvjeti za dodjelu naslova i priznanja?
Hrvatska udruga poslovnih žena Krug raspisala je javni natječaj za dodjelu priznanja za najbolju poduzetnicu, poduzetnicu u kategoriji socijalnog poduzetništva te menadžericu godine za poslovnu godinu 2014.Evo kakvi su bili uvjeti:
Za trgovačka društva : Bilanca za zadnje tri godine ,račun dobiti i gubitka zadnje tri godine ,prijava poreza zadnje tri godine ,novčani tijek ,izjava o broju zaposlenih u zadnje tri godine po godinama ,izjava o redovitoj isplati plaća potvrdu o plaćenim svim obvezama prema državi.
Vlasnice obrta trebale su - ako su se željele natjecati - dostaviti slijedeću dokumantaciju:
Prijavu poreza na dohodak zadnje tri godine,pregled primitaka i izdataka zadnje tri godine ,izjavu o broju zaposlenih , izjavu o redovitoj isplati plaća, potvrdu o plaćenim svim obvezama prema državi ".Dokumentacija mora biti potpisana i ovjerena od Porezne uprave i mora sadržavati broj i datum primitka u Poreznoj upravi." - pisalo je u Natječaju.
Krug danas ima više od 150 članica u Zagrebu i u ograncima u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Virovitici i Dubrovniku. Rezultati natječaja postali su javno poznati 19. svibnja.

ETIKA, EKOLOGIJA, EKONOMIJA

Slogan Biovega grupe je „Najbolje što čovjek i priroda mogu dati“ .Meneđerica Jadranka Boban Pejić tvrtku Biovega u kojoj je direktorica od samog početka predodredila je ekološkim principima. Ono što se u tvrtki proizvodi, proizvodi se ekološki, prodaju se ekološki proizvodi, na život i prirodu gleda se kroz ekološke principe, u ustanovi za obrazovanje poučava se ekološkim principima života, a u izdavačkoj kući Planetopija, Ilica 72, mnogo je prevedenih knjiga od provjerenih autora koje upučuju na zdrav način života, duševni mir i ravnotežu duha i tijela, u što se uklapa i način prehrane i život s prirodom. Biovega grupa ima 170 zaposlenih, postoji već 21 godinu i u svojih 14 trgovina ima više od 3800 proizvoda. Biovegu čine bio & bio trgovine, Zrno najstarije hrvatsko ekološko imanje, Zrno bio bistro- organic vegan restaurant koji je u Medulićevoj 20, Makronova ustanova za obrazovanje odraslih, Planetopija izdavačka kuća i Orgona studio za prirodnu njegu.

Image and video hosting by TinyPic
Dva logotipa; prvi bio&bio je od trgovina u kojima se prodaje ekološka hrana, a drugi Makronova, od ustanove za obrazovanje odraslih koja je u Ilici 11

Slogan tvrtke Biovega je „Najbolje što priroda i čovjek mogu dati“
Biovega je vodeća u regiji u proizvodnji i distribuciji organskih proizvoda. U trgovinama se prodaju vrlo kvalitetni lokalni i uvozni organski, dakle ekološki i cjeloviti proizvodi. U tvrtki vlada uvjerenje da je zdrav pojedinac preduvjet zdravog okoliša te su ustrajni u misiji da educiraju kupce i osiguraju im relevantne informacije o pravoj vrijednost organske hrane i proizvoda, kao i o važnosti zdravih stilova života uopće. Razlog je to što Biovega grupa kontinuirano razvija etičke, ekološke i ekonomske vrijednosti koje su preduvjet održivog razvoja.

Poslovna filozofija Biovege ima tri važna načela u poslovanju: etiku, ekologiju i ekonomiju.
ETIKA je za Biovegu važan dio ophođenja s djelatnicima, poslovanja s kupcima i poslovnim partnerima što nalaže poštivanje zakonskih propisa i standarde etičkog poslovanja. Etika je razlog ulaganja u edukaciju svakog zaposlenika i unaprjeđenje uvjeta poslovanja i kvalitete života te poticanje, poštivanje i uvažavanje edukativnog razvoja pojedinca.
EKOLOGIJA podrazumijeva poticanje eko proizvodnje, recikliranje materijala, štednja energije i resursa.
EKONOMIJA zahtijeva ulaganje dobiti u razvoj i unapređenje poslovanja. Tvrtka ima ISO i HACCAP standard kvalitete, transparentno poslovanje i prema djelatnicima i prema nadležnim institucijama te razvitak i usvajanje načela poštenog poslovanja.

Direktorici Jadranki Boban Pejić iznimno su važni ljudi zaposlenici te je naglašen CILJ da treba raditi tako da zaposlenici imaju pozitivan stav prema tvrtki u kojoj rade i da se osjećaju zadovoljni kada dolaze na posao.
„Također, vrlo nam je važno održavati zdravu i otvorenu komunikaciju unutar tvrtke, ali i s našim poslovnim partnerima, kupcima, sa svima s kim komuniciramo.Naše zaposlenike ohrabrujemo da otvoreno izražavaju svoja mišljenja i stavove, kako bismo zajedno stvorili ugodniju radnu okolinu.“

SURADNJA S POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA

Godine 2002. godine Biovega je pokrenula suradnju s hrvatskim eko poljoprivrednicima i proizvođačima na način da usvoje ili prošire ekološku proizvodnju nudeći im plasman proizvoda i partnerstvo.
Ovaj projekt predstavlja jedinstvenu praksu u Hrvatskoj čiji su rezultati vidljivi održavanjem malih ekoloških gospodarstava, što spremno ističu i proizvođači uključeni u projekt.
Biovega surađuje s 30-tak ekoloških proizvođača diljem Hrvatske i ta se suradnja kontinuirano proširuje uspostavljanjem novih suradnji.Voće, povrće i eko proizvodi distribuiraju se u bio&bio trgovine, na čijim se policama trenutno nalazi više od 1000 domaćih eko proizvoda.
Potražnja za hrvatskim eko proizvodima raste, a Biovega je potiče ponudom te stalnom edukacijom svojih kupaca.
Zbog potražnje za eko proizvodima na ukupnom hrvatskom tržištu, proizvođači proizvode eko proizvode za brand EKOZONA, koji distribuira najveći hrvatski maloprodajni lanac Konzum, te za robnu marku Natur Pur u Interspar supermarketima.

Image and video hosting by TinyPic
Prvi datum s oglasa na stranici o posjeti najstarijem hrvatskom ekološkom imanju Zrno je prošao ali drugi, odnosno 6.6. 2015. je aktualan.

PRIZNANJA

Godine 2006.Biovega je postala članica Međunarodnog udruženja pokreta za ekološku poljoprivredu - IFOAM. Godine 2008.Biovega je procijenjena i certificirana prema ISO 9001:2001 i HACCP standardima. Godine 2011.Europska banka za obnovu i razvoj dodijelila je priznanje Poduzetnica godine Jadranki Boban Pejić za iznimna dostignuća u poslovanju. Godine 2012.nagrada Greenovation u kategoriji Najbolji ukupni program hrvatskog zelenog gospodarstva - Savez za energetiku grada Zagreba i Hrvatske gospodarske komore, te Europske poduzetničke mreže Hrvatske pripao je direktorici Jadranki Boban Pejić.Istom prigodom Jadranka Boban Pejić primila je nagradu Greenovation za najbolju menadžericu hrvatskog zelenog gospodarstva.
Te 2012. Zlatna povelja od Ministarstva zaštite okoliša i prirode,pripala je Biovegi kao iznimnoj organizaciji sa strateškom vizijom i sustavom upravljanja koji omogućava kontinuirani doprinos održivom razvoju.
Godine 2013.Brand Leader Award u Beogradu dodijelio je priznanje Biovegi kao najinovativnijoj tvrtki u regiji. Iste godine restoran Bio bistro Zrno dobio je Certifikat Austria Biogarantie i to je jedini je ugostiteljski objekt u regiji s ekološkim certifikatom.
Godine 2014.Hrvatska udruga poslodavaca Biovegi je dodijelilo nagradu u kategoriji Briga za zaposlenike i projekt revizije organizacijske kulture i vrijednosti. Godine 2014.One World Award (OWA) - Međunarodno udruženje pokreta za ekološku poljoprivredu (IFOAM) i njemačka tvrtka Rapunzel Naturkost Zlatku Pejiću i Jadranki Boban Pejić, kao jedinim europskim predstavnicima, uručili su prestižno priznanje za projekt Biovega. OWA podržava pojedince, projekte i inovativne ideje koji svijet čine boljim i pravednijim zahvaljujući njihovom pozitivnom ekonomskom, ekološkom i društvenom utjecaju.

21.05.2015. u 13:23 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 20.05.2015.

LOŠE STANJE OČUVANOSTI PRIRODE DILJEM EU!



DIREKTIVA O PTICAMA I STANIŠTIMA PRAVNI INSTRUMENT ZA OČUVANJE PRIRODE!

Image and video hosting by TinyPic

20.05.2015. u 16:00 • 0 KomentaraPrint#^

DIREKTOR MEĐUNARODNE AGENCIJE ZA ATOMSKU ENERGIJU POSJETIO RH



YUKIYA AMAN I JAKOVINA O VOĆNOJ MUHI !

Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede, ministar Tihomir Jakovina sa suradnicima primio je 19. svibnja u Ministarstvu poljoprivrede glavnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukiya Amana koji je došao u službeni posijet Hrvatskoj.
Tema sastanka bila je projekt suzbijanja mediteranske voćne muhe uvođenjem tehnike sterilnih insekata (SIT) u području Neretvanske doline. Nacionalni koordinator projekta je predstavnik Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, a za njegove potrebe Ministarstvo poljoprivrede u nekoliko je navrata u proračunu osiguralo novčana sredstva kao nacionalno učešće u svrhu nabave sterilnih kukuljica.
„Ovaj projekt ima značajan financijski utjecaj na proizvodnju mandarina jer mandarina je hrvatski brand koji bilježi rast na tržištu, te su rezultati vrlo važni“, naglasio je ministar Jakovina. Dodao je kako je cilj projekta zaštiti cijelu dolinu Neretve gdje se razvijaju agrumi, od voćne muhe.
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Yukiya Amano ocijenio je Hrvatsku kao odličnog partnera i najavio nastavak suradnje i u budućnosti kroz niz projekta, a posebno projekta suzbijanja mediteranske voćne muhe.
Ministar Jakovina rekao je kako je suradnja s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju od velikog značaja za Hrvatsku te vjeruje kako će se i u budućnosti suradnja nastaviti nizom projekata.
Republika Hrvatska članica je IAEA od 1993. godine. Suradnja Hrvatske i IAEA obostrano se ocjenjuje vrlo uspješnom, a u svim relevantnim institucijama te stručnim krugovima u Hrvatskoj, IAEA-i se pridaje veliki značaj, s obzirom da ostvarena suradnja rezultira izravnom financijskom pomoći za široki spektar djelatnosti u medicini, znanosti, gospodarstvu i poljoprivredi.

20.05.2015. u 15:47 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 18.05.2015.

EUROPSKA ZELENA STRANKA I ORAH


22. VIJEĆE EUROPSKE ZELENE STRANKE ZAVRŠILO REZOLUCIJOM

Objavljujem priopćenje glasnogovornika ORaH-a Deana Šarčevića.
Image and video hosting by TinyPic

18.05.2015. u 13:04 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 16.05.2015.

POJEDNOSTAVLJENJE ZAJEDNIČKE POLJOPROVREDNE POLITIKE



PROMJENE ZA PROVEDBU OVE GODINE


Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

PRIJEVOD

Zajednička poljoprivredna politika (CAP) pojednostavljenje: Povjerenik Hogan najavljuje prve akcije i daljnje korake
11.5.2015.
Prvi set konkretnih akcija prema CAP pojednostavljenju je najavila EU za poljoprivredu i ruralni razvoj i povjerenik Phil Hogan 11.5. o pitanjima vezanim za smjernice za izravna plaćanja u ovoj godini. U raspravi o CAP pojednostavljenju na današnjoj poljoprivredi vijeća, povjerenik navodi određene promjene koje se mogu provoditi ove godine, a objasnio je i daljnje predviđene korake.

Povjerenik Hogan je objasnio: "Neki od prijedloga koji se tiču izravnih plaćanja ne zahtijevaju promjenu zakonskih propisa, mogu se provoditi na razini naših trenutnih smjernica, a primjenjuje se već u ovoj godini namjeravam slijediti-up na tim prijedlozima 6 konkretnih promjena koje bi trebale olakšati život seljaka i nacionalnih uprava. "

Oni se odnose na EFA-sloj (ekološko područje fokusa), susjednih parcela , LPIS (Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica) i naknadu u slučaju pogrešne izjave. Točnije, Komisija namjerava:

- prihvatiti da države članice, koje to žele, samo trebaju kartu susjednih parcela;
- dopustiti fleksibilnost u pogledu identifikacije susjednih parcela u EFA-sloju (riječ o živicama ili šumovitim trakama i drveću u skladu);
- dopustiti živice ili šumovite trake s prazninama i do 4 metra;
- što se tiče provedbe susjedne EFA, u opravdanim slučajevima, prihvatiti ograničen tampon između granice i EFA za države članice koje žele tako;
- prihvatiti pojednostavljeni pristup u pogledu identifikacije pojedinih specifičnih vrsta stalnog travnjaka u LPIS;
- kako bi se omogućilo da nedostaje EFA može kompenzirati drugim EFA, čak i ako to EFA nije proglasila

Osim ovih 6 promjena, poljoprivrednici su iskazali zabrinutost stalne obveze travnjaka i razvrstavanje neobrađenog zemljišta. Povjerenik namjerava uzeti u obzir da čiste mahunarke (npr lucerne) ne treba smatrati po definiciji kao stalni travnjak nakon 5 godina. Nadalje, u razdoblju od proglašenja zemlje leži neobrađena kao EFA i razdoblja poljoprivredno-okolišnih obveza neće se uzeti u obzir za izračun razdoblje pet godina za stalni travnjak.

Povjerenik Hogan je dodao: "Naravno, naši napori da se pojednostavljuju nova izravna plaćanja režim ne može se zaustaviti na razini smjernica. Zato ću ići naprijed s daljnjim paketom amandmana za izmjenu relevantnih delegiranih i provedbenih akata ubrzo nakon ljetne stanke. "

Ovaj drugi paket je namijenjen za pokrivanje elemenata ozelenjavanja (npr mladih poljoprivrednika, dobrovoljnu povezanu podršku i određene aspekte IAKS) i trebala bi se početi primjenjivati, ako je moguće, od iduće godine (zahtjev godine 2016), ili najkasnije godinu dana nakon.

Tu će biti i dalje pregled pravila za ozelenjavanje iduće godine nakon prve godine primjene, kao što je obećala Komisija u travnju 2014. Cilj je da se jave s daljnjim mjerama paketa iduće godine, s ciljem da ih se primjenjuje sljedeće godine (zahtjev godine 2017).




Zajednička poljoprivredna politika, eng Common Agricultural Policy, Definirana je već Rimskim ugovorima. Zajednička poljoprivredna politika jedna je od najvažnijih nadležnosti Zajednice, na koju se usmjerava više od polovice proračuna EU.
Temelji se na zajedničkom unutarnjem tržištu i cilj joj je osiguravanje razumnih cijena za europske potrošače i odgovarajućih prihoda za poljoprivrednike preko ustroja zajedničkih poljoprivrednih tržišnih organizacija, primjene načela jedinstvenih cijena, nancijske solidarnosti i preferencijalnoga pristupa prema poljoprivrednim proizvodima s područja Zajednice.
Zajednička poljoprivredna politika jedna je od najvažnijih nadležnosti Zajednice, na koju se usmjerava više od pola ukupnih sredstava proračuna Europske unije.

16.05.2015. u 04:48 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 15.05.2015.

... izvan teme ... UREDNICI POLITIČKOG TJEDNIKA “DANAS” NA TRIBINI



“ DANAS JE BIO SAMOSTALAN, PROFESIONALAN I SLOBODAN”

“Prvi puta da smo se sada sva trojica sastali nakon što je “Danas” prestao izlaziti 1992. Nama nije bilo potrebno da se nađemo. Grupe i interesi vladaju i političkom i medijskom scenom što je vidljivo u ovom vremenu, a mi smo vjerovali da svaka povjest prepozna samu sebe – toga smo vjerujte bili svjesni još 1982.” - rekao je između ostalog Dražen Vukov Colić jedan od trojice urednika političkog tjednika "Danas" koji je izlazio u socijalističkom vremenu, na tribini koja je pod naslovom “Novinarstvo osamdesetih: tjednik Danas” održana 14. svibnja u knjižnici Bogdan Ogrizović u Preradovićevoj u Zagrebu.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: moderator Željko Ivanković, Mladen Maloča, Mirko Galić, Dražen Vukov Colić ( fotka mzz)

O političkom tjedniku “Danas” koji je pokrenut 1982. godine nakon što je ukinut “ Vjesnik u srijedu”, govorila su trojica bivših urednika Dražen Vukov Colić, Mirko Galić i Mladen Maloča. “Danas” je pisao kritički, bio je vjerodostojan da bi stekao čitateljsku publiku, ali i blizak politici ondašnje Jugoslavije, da bi bio zanimljiv čitateljima.Štampano je 537 brojeva tjednika “Danas”.
Vukov Colić i Mirko Galić su u socijalističkom političkom sistemu bili renomirani novinari koji su za postojanja novinske kuće Vjesnik, koja je imala i svoju tiskaru bili istaknuti najprije novinari, a onda i urednici. Mirko Galić je bio urednik političkog tjednika “Danas” od 1985. – 1988., a Vukov Colić od 1988. – 1991.Obojica su u demokratskom sistemu bili hrvatski diplomati, Vukov Colić u Austriji i Bugarskoj, a Mirko Galić u Francuskoj.
Mladen Maloča je također pisao u Danas -, ali nakon demokratskih promjena i priznanja RH, kada već počinju privatizacijske igre 1992. postaje urednik Novog Danas – koji je rađen prema matrici onog uspješnog Danas - a, a u nakladi Atlantic Papera. No, list je sudski zabranjen nakon drugog broja po tužbi vlasnika imena „ Danas“. Ta zabrana je proglašena protuzakonitom. Nakladnik je bio suočen s ekonomskim pritiscima i zatvaranjem tržišta, pa je Novi Danas prestao izlaziti u rujnu 1992. nakon 17 izdanih brojeva.


PRAVO NA VLASTITO MIŠLJENJE

„ Tjednik „Danas“ je razgolitio politiku tadašnje Jugoslavije. Bio je samostalan, profesionalan i slobodan. Slavko Goldstein je već 1987. godine napisao program u 10 točaka za promjenu političke vlasti."Danas" je prvi postavio pitanje Golog otoka, Jasenovca i mnoga druga, za ono vrijeme tabu pitanja . Digao se na razinu najboljeg, najčitanijeg, najintrigantnijeg lista u zemlji“ – istakao je Mirko Galić. Rekao je da je za njegova uređivanja tiraža lista podignuta na 90 000 primjeraka po broju.
Željko Ivanković koji je bio moderator postavio je pitanje „ Ima li danas smisla govoriti o Danas-u ? , a Mladen Maloča je rekao „ Danas“ je ideja i pravo na vlastito mišljenje. Bez poznavanja prošlosti ne može se spoznati budućnost. Politički tjednik Danas nije zaslužio takav zaborav.“ Maloča je podsjetio da je prije Danas - a , bio tjednik Nin koji je izlazio u Beogradu bio jedini politički tjednik . Joža Vlahović je okupio generaciju mladih novinara i krenuo je „Danas“. Maloča je rekao da je „Danas“ objavljivao Dnevnik Alojzija Stepinca u 50 brojeva, da je objavio razgovor s Kadijevićem ( general JNA), da je „Danas“ objavio da je u Jasenovcu pogubljeno 80 000 ljudi, a rekao je također da se „Danas“ prodavao na 1000 prodajnih mjesta u ondašnjoj državi.


Image and video hosting by TinyPic
Dio novinara koji su došli na tribinu.

Na tribinu su došli mnogi novinari koji su pisali ili surađivali u tjedniku Danas. Boris Rašeta koji je surađivao u Danas -u rekao je da danas svi hrvatski tjednici nemaju sada nakladu 40 000 primjeraka. Primjenom interneta cijela medijska scena je fragmentirana. U razgovoru o tome bi li “ Danas” ponovo mogao izlaziti Vukov Colić je rekao da i u ovo vrijeme ima sjajnih novinara, da postoji zbroj snažnih individualnih i intelektualnih snaga, samo nisu pod jednim krovom.”Ne vidim privatnog nakladnika koji bi mogao izdavati vjerodostojnu tiskovinu kulturnog i ekonomskog i političkog karaktera. Pokušaj skupljanja u jednu redakciju bio bi opasan za onoga tko bi ga napravio” – rekao je Dražen Colić




15.05.2015. u 13:45 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 13.05.2015.

…izvan teme... VRHOVNI SUD POTVRDIO DRUGOSTUPANJSKU PRESUDU U SLUČAJU FRANAK


KAMATE SU BILE NEZAKONITE !

Vrhovni sud RH potvrdio je danas 13.svibnja da su kamate u valuti švicarski franak bile nezakonite. Odvjetnik Udruge Franak Nikša Valjalo izjavio je za “24 sata” da je Vrhovni sud odbacio revizije Udruge Franak i Potrošaća te sedam banaka na pravomoćnu presudu Visokog Trgovačkog suda, te potvrdio drugostupanjsku presudu. Dužnicima se priznaje da je kamatna stopa nezakonita, te moraju podnijeti private tužbe na općinskim sudovima. Valutna klauzula za vrhovni sud nije sporna.

Glasnogovornica Vrhovnog suda Sanja Katušić Jergović potvtrdila je Hini da je građanski Odjel pred kraj radnog vremena donio pravomoćnu presudu u slučaju Franak, no o njenu sadržaju ne može govoriti, kako je rekla, dok je niži sud ne proslijedi svima strankama u postupku. “ Tek kada dobijemo potvrdu da su sve stranke u postupku dobile otpravak takve odluke, mi ćemo je objaviti na našim web stranicama” rekla je Sanja Katušić Jergović.

13.05.2015. u 21:50 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 12.05.2015.

PREMIJEROVO PISMO


BRANITELJI I POLJOPRIVREDNICI ODLUČITI ĆE
ISHOD IDUĆIH PARLAMENTARNIH IZBORA


Kada sam u drugoj polovini mjeseca travnja dobila na kućnu adresu pismo, a u čijem potpisu piše “ Vaš Zoran Milanović” a ispod i vlastoručni potpis, nisam vjerovala da je to pismo premijera Milanovića.

Objavljujem pismo!


Image and video hosting by TinyPic

Moje razmišljanje išlo je u smjeru 50 % da je, a 50 % da to nije premijerovo pismo. I bacila bi pismo u koš da mi se pisac pisma dva puta ne obraća imenom “ Margareta, Margareta”. A u pismu je bio i mali dodatak s velikim naslovom “ Vaše mišljnje nam je bitno” gdje je bio mali prostor predviđen za odgovor odnosno izraz mišljenja, nakon pročitanog priloženog pisma. To što mi se potpisnik obratio imenom, moralno me obvezivalo da odgovorim. Taj dodatak pisma bilo je na poleđini adresiran na broj poštanskog pretinca. Odgovorila sam, u prilogu se može pročitati kako, poslala na naznačeni pretinac, a prethodno sve, dakako, fotokopirala. Zašto?Jer ja sam ipak novinarka.
Sada taj materijal objavljujem, jer povod za to sam pronašla u tjedniku Globus.



Image and video hosting by TinyPic
PREMIJER MIJENJA IMIDŽ

Naime, kada sam ovih dana u Globusu od 8.5.2015. pročitala tekst na 7. ,8., i 9., strani pod naslovom “ “Svi detalji predizborne strategije Milanovićeva američkog savjetnika” postalo mi je jasno porijeklo i svrha pisma, kao i to da je pismo zaista od premijera Milanovića, koji me je, eto, pitao i za mišljenje, jer je tako vjerojatno zamišljena strategija promjene njegova imidža.
Prema tekstu u Globusu premijer Milanović angažirao je američkog PR stručnjaka za politički marketing Alexa Brauna koji je osmislio premijerovu promjenu nastupa i imidža u javnosti , ali i imidža stranke, a s ciljem da stranka SDP ostane na vlasti, da ne izgubi izbore. U okviru strategije stručnjaka Brauna, koji kako piše u Globusu, će za svoj posao dobiti sumu koja će u svakom slučaju biti astronomski honorar, premijer Milanović se mora približiti ljudima, biračima, a u okviru toga je i pisanje pisama, vjerujem po istoj šemi, ali sa stvarnim imenima osoba koje je, recimo, premijer sam odabrao.

GRAĐANI SU NA DAN IZBORA BIRAČI BUDUĆE VLASTI

Mišljenja sam da je uistinu bilo vrijeme da se premijer približi ljudima, biračima, naciji kojoj je premijer. Jer je od samog početka stupanja na premijersku dužnost bilo je vidljivo da baš nije čovjek koji voli ljude niti zna s ljudima. Dobar pokazatelj te činjenice je to što više mjeseci od kada je stupio na dužnost nije primao ljude na razgovor koji su s njim željeli razgovarati zbog problema u svojim radnim sektorima. Nije primao članove sindikata, a s poljoprivrednicima koji su intenzivno željeli razgovor s njim, razgovarao je tek pri kraju prve godine svoga premijerskog mandata. Više od pola godine po dolasku na funkciju premijer nije održavao ni konferencije za novinare. Začuđujuće je bilo njegovo poimanje politike u kojoj želi sudjlovati kao prvi čovjek države, a da ne komunicira s ljudima u zemlji u kojoj ima premijersko mjesto.
Premijer je već, posebno u posljednje vrijeme, mnogo naučio, a to se vidi iz njegovih aktivnosti prisustvovanja raznim događajima po Hrvatskoj. Nije naučio približiti se ljudima samo premijer Milanović već su taj politički zadatak dobili čini se i još neki ministri i resori. Jer iz strategije stručnjaka Brauna proizašle su očito i nagle i pozitivne promjene u resoru zdravstva, posebno u bolnicama. Značajan je program “72 sata” i “izbor najboljih liječnika”.
Pravo je pitanje, zar je američki PR stručnjak Braun trebao motivirati ministra zdravstva da pokrene zdravstveni sustav u korist građana? Zar još uvjek ministrima u Vladi, u godini 2015. nije jasno da se politika države vodi radi građana, a ne radi njih koji su na funkcijama najviših tijela Vlasti? Ako je PR stručnjak za politički marketing od premijera Milanovića čuo njegovu želju da želi ostati na vlasti - Alex Braun nije dobio težak zadatak. Jer i on, kao i drugi PR stručnjaci kakvih ima u Hrvatskoj najmanje pedeset, zna da stranka na vlasti treba raditi u korist građana. Zašto? Odgovor je jednostavan i banalan – zato što su građani na dan izbora birači i glasači koji na glasačkim listićima zaokružuju i tako odlučuju tko će biti na vlasti u državi, a tko ne, tko će trošiti njihov proračunski novac, a tko ne. Ako građani koji u zemlji žive i rade u velikoj večini konstatiraju “ ova vlast nije ništa napravila za mene, neću glasati za nju” jasan je ishod izbora. Politička obećanja su jedno, a činjenice su potpuno drugo.Političar koji je najprije voljom građana izabran da upravlja hrvatskim političkim operativnim sustavom, da vlada, da donosi odluke, a onda ode u krajnost i radi po svom ne slušajući želju građana koji su ga izabrali, može očekivati jedino to da više neće biti izabran i da će na prvim izborima njegova politička samovolja završiti.
Ako građani imaju zdravog razuma drugačije ne može biti!

BRANITELJI I POLJOPRIVREDNICI ODLUČITI ĆE ISHOD IZBORA

I koliko god resor zdravstva radi odjednom na zadovoljstvo građana, teretni kamen premijera Milanovića su branitelji i njihovi zahtijevi za smjenom ministra Matića, njegove zamjenice Nađ i pomoćnika Glavaševića, o čemu Milanović čak ne želi ni razgovarati, a kamoli udovoljiti zahtijevima branitelja koji su zbog zahtjeva za smjenom podigli šator ispred zgrade Ministartsva branitelja i tamo borave. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovine nema pozitivne emocije kod poljoprivrednih proizvođača zbog nevjerojatno lošeg vođenja poljoprivredne politike, te su njegovu smjenu poljoprivrednici tražili u više navrata i prosvjedom i bez prosvjeda.No Milanović nije želio smjeniti ministra poljoprivrede Jakovinu. Rekao je da Jakovina ima njegovo puno povjrenje. Možda premijer zna zašto Jakovina ima njegovo povjenje, ali poljoprivredni proizvođači to neznaju, jer hrvatsko selo propada i nejasno je kako Tihomir Jakovina može biti ministar i dalje. I taj upitnik ostaje. I čuđenje poljoprivrednika radi takve odluke premijera i dalje postoji. Jer stoji činjenica koja se očituje u mnogim brojkama, da Jakovina hrvatsku poljoprivredu svojim odlukama, svojim načinom rada vodi prema uništenju. Poljoprivrednici neko vrijeme ne prosvjeduju, ali hrvatska poljoprivreda izgubila je svoju bazu u hrvatskim selima. Europski novčani fondovi koji su trenutno aktualni su pozitivna stvar, ali poljoprivredom koja je raznovrsna mora se baviti u većem ili manjem obliku svako gospodarstvo na selu, a to je u Hrvatskoj prestalo postojati u posljednje dvije godine. Koliko se ljudi još bavi poljoprivredom, može se vidjeti po neobrađenim površinama, kao i po zapuštenim dvorištima i OPG gospodarstvima prilikom bilo kojeg putovanja po Hrvatskoj.
“ Ako želiš sakupljati med, nemij lupati po košnici” poslovica je iz kulture naroda Istoka koja šalje jasnu poruku. Može li premijer izvući pouku iz poslovice? Premijer Milanović, činjenica je, u obzir nije uzeo argumentirane želje za smjenom ministara sektora poljoprivrednika i branitelja koji su po pripadnosti građana veliki sektori. Zato tvrdim premijer će izgubiti predstojeće parlamentarne izbore za svoj drugi mandat usprkos svemu što ove godine poduzima u komuniciranju s građanima. Nedostajati će mu oko 300 000 glasova koje neće dobiti od osoba u dva navedena sektora, a koji će otići drugim političkim strankama koji će se pojaviti na izborima. To će se dogoditi ako se ne odluči za smjenu tih ministara i poboljšanje politike tih ministarstava te ako ne imenuje ljude, ne po političkoj križaljci, već stručnjake koji će razumijeti posao koji im je dužnost obavljati u korist građana i njihovih egzistencijalnih interesa.
Hoće li za drugi mandat premijera Milanovića i njegov način vođenja države politike glasati tisuće deložiranih osoba iz svojih stanova koji žive tko zna gdje, oni koji rade i mjesecima ne primaju plaću dok poslodavci nisu sankcionirani, hoće li za premijerovu politiku glasati nezaposleni – koji čekaju otvaranje radnih mjesta, oni koji su žrtve kreditne valute franak njih je oko 320 000, a sve zbog nepostavljanja hrvatske zakonske legislative stranim bankama koje posluju u Hrvtskoj a kamate od 6,7 % kamata nameću kao kriterije poslovanja, kakvi nisu ni u matičnim državama banaka, a koji su kažnjivi i osiromašuju hrvatske klijene, oni koji su blokiranih računa kakvih je oko 48 000 u Hrvatskoj...?

Margareta Zouhar Zec

12.05.2015. u 09:59 • 0 KomentaraPrint#^

PRODULJEN ROK ZA POTPORU


POTPORE SE PODNOSE DO 15. LIPNJA 2015 !

Ministarstvo poljoprivrede produljilo je rok za podnošenje zahtijeva za potporu. U obavijesti piše „
Obavještavamo sve poljoprivrednike koji podnose jedinstveni zahtjev za potporu za izravna plaćanja, plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima i IAKS mjere ruralnog razvoja da se rok za podnošenje jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2015. godinu, članak 6. Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja, NN 35/2015 produljuje do 15. lipnja 2015. godine.
Također, do 15. lipnja 2015. godine produljuje se rok za izmjene i dopune već podnesenog jedinstvenog zahtjeva za potporu iz članka 7. stavak 1. Pravilnika.
Konačni datum za podnošenje jedinstvenog zahtjeva za potporu nakon redovnog roka (zakašnjeli zahtjevi uz smanjenje plaćanja iz članka 8. Pravilnika) je 10. srpanj 2015. godine. „

12.05.2015. u 06:15 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 10.05.2015.

SIR S KRATKIM ROKOM TRAJANJA!


“ RAZMIŠLJATI UNAPRIJED I NE KUPITI”

U Zdenki se u subotu se 9. 5 na prodajnom mjestu u prizemlju tržnice Dolac prodavao svježi sir pakiran u količini od 5 kilograma, s jasno istaknutim rokom trajanja do 12. 5. po cijeni od 24,99 kuna.
Da li je od tvrtke Zdenka poslovno etično da svježi sir s tako kratkim rokom trajanja u tako velikom pakiranju prodaje na mjestu gdje kupuju mali obiteljski pojedinačni potrošaći, a s tako prihvatljivo, niskom cijenom?


Image and video hosting by TinyPic

Niska cijena i velika količina je bio adut tvrtke Zdenka, da sir kojega na zalihi očitom ima mnogo, proda. Ali najvažnije je pitanje što je s rokom trajanja. Zašto je rok trajanja tako kratak – jer od 9.5. do 12. 5. su samo 72 sata. Domaćica koja je kupila 5 kilograma svježeg masnog sira za svoju obitelj, uzmimo od četiri, pet ili šest članova, zasigurno u tri dana ne može konzumacijom potrošiti 5 kilograma svježeg sira. Što raditi s ostatkom svježeg sira kada dođe i prođe 12.5.? Može li taj svježi masni sir biti zdrastveno siguran za konzumaciju u domaćinstvu, ako je ostalo još sira od tih pet kilograma – a rok trajanja je istekao?


Image and video hosting by TinyPic

Natpis na staklu hladionika kojem je namjena privući kupce na kupnju svježeg sira.Rok trajanja nije istaknut- kao da ta informacija kupcu ne bi trebala biti relevantna. A u ovom je slučaju itekako relevantna. (fotka mzz. 9.5. 2015.)


Situacija koja se stvara u realnosti nalaže dva važna pitanja :
1. Zašto mlijčna industrija Zdenka nije na tržište gdje zna da kupci kupuju u malim količinama, stavila svježi sir u manjim pakiranjima od po jedan ili dva kilograma - kada je rok trajanja sira samo do 12.5. ?
2. Da li poslovodstvo mliječne industrije Zdenka misli na potrošaća kupca cjelovito ili joj je samo bitan efekat – prodati proizvedeno i naplatiti?
Podrazumijeva se da svaki potrošač plačajući svojim novcem donosi svoju odluku. Ali u primjeru koji sam opisala prema kupcu je zauzet ne etičan stav u kome prevladava želja za prodajom zaliha sira – bez obzira što rok trajanja a time i zdrastvena ispravnost ističe vrlo brzo. Što će potrošać s preostalom količinom sira nakon isteka roka trajanja - postaje zdrastvena odgovornost kupca potrošaća, a nikako ne proizvođača!

Kakva je poruka?
Plati- pa kasnije baci!? Ili. Plati pa razmišljaj što će se zdrastveno dešavati i kakve će posljedice zdrastvene imati za organizam i zdravlje konzumacija sira čiji je rok trajanja istekao!? Ili. Razmišljati unaprijed i ne kupiti !
Europska unija zalaže se za prava potrošaća. O tim bi pravima trebale imati svijest i velike industrije, u ovom slučaju Zdenka. Jer Republika Hrvatska je punopravna članica EU od 1.7. 2013.


Image and video hosting by TinyPic
Prodajno mjesto ZDENKA-mliječni proizvodi d.o.o. na Dolcu u Zagrebu - snimljeno 9.5. 2015. (fotka mzz)

ZDENKA-mliječni proizvodi d.o.o. izvozi svoje proizvode u Europsku Uniju, posjeduje certifikate KOSHER, HALAL, HACCP i ISO 22000.
Osnovana je 1897. godine u Velikim Zdencima, u poljoprivrednom i stočarskom kraju, s izrazitom proizvodnjom mlijeka. Zdenka je specijalizirana za proizvodnju mliječnih proizvoda. Poznata je na tržištu po proizvodnji termički obrađenih sireva, s više od 70 % u topljenim sirevima.

10.05.2015. u 08:28 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 09.05.2015.

ORaH POZIVA NA 22. VIJEĆE EUROPSKE ZELENE STRANKE


"PROMIJENI. INVESTIRAJ. STVARAJ ZELENA RADNA MJESTA "



Image and video hosting by TinyPic

09.05.2015. u 15:24 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 08.05.2015.

NAPOKON ZAŠTIĆENI RAČUN ZA BLOKIRANE POLJOPRIVREDNIKE


SAMO DO 50 000 NA ZAŠTIĆENI RAČUN

Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede od 7. svibnja, kako bi poljoprivredni proizvođači iskoristili pravo na oslobođenje od ovrhe sredstva potpore poljoprivredi do 50.000 kuna po osnovi mjera ruralnog razvoja, izravne potpore i mjera u okviru zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, korisnici čiji su računi na koje im se potpora isplaćuje blokirani, radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, mogu se obratiti Financijskoj agenciji - FINA kako bi im se otvorio zaštićeni račun.

Zahtjev za otvaranje zaštićenog računa može se podnijeti u bilo kojoj poslovnici FINA-e u kojoj se popunjava obrazac Obavijest (iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona) koji se nalazi na web stranici Financijske agencije (www.fina.hr), a dostupan je i u svim poslovnicama FINA-e.

Postupak otvaranja zaštićenog računa je slijedeći:

1.Ovršenik ispunjava obrazac Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe (Obavijest iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona).

2.Ovršenik dostavlja potpisan obrazac Obavijesti u bilo koju FINA-inu poslovnicu.

3.FINA o tome odmah obavještava banku, koja otvara poseban račun za ova sredstva, te uplatitelja primanja izuzetih od ovrhe, da bi ovršenik mogao ovim sredstvima slobodno raspolagati.

4.U slučaju kada su primanja, naknade i iznosi koji su izuzeti od ovrhe zaplijenjeni na računu ovršenika (nisu još prenesena na račun ovrhovoditelja), ovršenik može FINA-i dostaviti pisani zahtjev kojim traži da FINA naloži banci prijenos navedenih primanja na poseban račun, te uz zahtjev obvezno priložiti Potvrdu nadležnog područnog ureda Agencije za plaćanja o iznosu novčanih sredstava koja su izuzeta od ovrhe.

Napomena:
Otvaranje posebnog računa može zatražiti i osoba čiji računi nisu blokirani, ako uz obrazac Obavijesti iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona dostavi i presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njegovim novčanim sredstvima.

Korisnik potpore (ovršenik) koji već ima otvoren zaštićeni račun, ali za neko drugo primanje ili naknadu izuzetu od ovrhe, također obvezno mora doći u FINA-u i popuniti obrazac Obavijesti za primanje po osnovi potpore sukladno Zakonu o poljoprivredi (Narodne novine br. 30/2015).



08.05.2015. u 23:27 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 07.05.2015.

PROJEKTI U KORIST PROIZVOĐAČA I POTROŠAĆA


Dr. MARIJA VUKOBRATOVIĆ RAVNATELJICA HPA:

" ZNANJE DONOSITI NA OBITELJSKA GOSPODARSTVA"

Na svečanosti predstavljanja Godišnjeg izvješća Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) za 2014. koje je održano 4. svibnja u Staklenoj dvorani u Ministarstvu poljoprivrede, Kratko sam razgovarala s ravnateljicom te institucije dr.Marijom Vukobratović koja je od 1. listopada 2014. ravnateljica Hrvatske poljoprivredne agencije, na čije je mjesto došla javnim natječajem. Dugih 35 godina je radila kao profesorica na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima . Počela je kao laborant, imala je višu školu kada je počela raditi, uz rad je završila fakultet, upisala je doktorski studij, doktorirala biotehničke znanosti, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana bilinogojstvo, sve uz rad.

- Što ste zatekli, a što ste dovršili u HPA od projekata koji su danas predstavljeni?
- Zatekla sam u provedbi project Mlijeko s hrvatskih farmi. To je bio pilot projekt. Iza tog projekta krenulo je meso s hrvatskih farmi, najprije svinjsko, pa onda juneće. Kada sam ja došla u HPA potpisivali smo ugovore za pileće meso. Med, točnije projekt Med iz lijepe naše, je također krenuo 2014. godine .Potpuno novi, moj projekt, je projekt Jaja hrvatskih farmi .
Najveći dio posla u vezi s tim projektima odrađuje Odjel za marketing i tržište i tri djevojke koje tamo rade,a to su mr. Dubravka Živoder načelnica Odjela za marketing, dipl.ing.agr.Petra Tudor I dipl. ing. agr. Josipa Pavičić. One imaju izvrsnih ideja. Imam dojam da su “ procvale” od kada sam došla, što se njihovih ideja tiče. Podržavam ih u njihovim idejama i radu .Ne postoji čovjek koji sve najbolkje zna i jedino on može dobro raditi. Po meni je i moj uspjeh, ako sam okružena ljudima koji imaju ideje, koji znaju kako raditi na zadovoljstvo zajednice. Na kraju će vrhnje sakupljati cijela institucija.

Image and video hosting by TinyPic
Dr.Marija Vukobratović

- Što sada pripremate?
- Završen je project Kruh s hrvatskih polja. Razmišljamo o projektu Brašno s hrvatskih polja. Za kruh imamo jako puno interesa kod proizvođača. Interes postoji i za janjetinu s hrvatskih farmi. Jedno je janjetina koja je brendirana, kao što je to Paška janjetina, Creska janjetina itd, ali postoji i u ostačim djelovima Hrvatske janjetina, gdje se teritorijalno podfrijetlo ne može o brendirati. No mislimo da i takva janjetina može dobiti određen znak prepoznatljivosti jer se tako pomaže i proizvođaču i potrošaću. Važno je da proizvođač od toga ima koristi, da ima veću proizvodnju, da postigne veću cijenu, a s druge strane da potrošaći i kupci tih proizvoda točno znaju od koga su kupili i što su kupili. To je zapravo jedan kotačić koji bi u dobroj mjeri mogao pokrenuti hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju.

- Hrvatska poljoprivredna agencija organizirana je tako da također ima područne urede. Kako to funkcionira?
- Imamo područne urede gdje naši terenski asistenti idu svakodnevno na farme. Međutim to su ljudi koji rutinski obavljaju svoj posao, vrše kontrole mlječnosti, uzimaju uzorke ili označavaju goveda. Ono što želimo je da u županijama napravimo timove u kojima bi stručnjaci daleko više ponudili poljoprivrednim proizvođačim- gdje bi bili pomoć i kod hranidbe, držanja stoke, prepoznavanja nekih bolesti, gdje bi neke nove tehnologije prenosili. Činjenica je da imamo vrlo lijepih farmi, obrazovanih ljudi na tim farmama, ali moramo si priznati da je većina ljudi koji se bave raznim proizvodnjama niže obrazovne strukture.Mnogi od njih nemaju vremena za pohađanje seminara No zapazili smo da ima mladih ljudi koji imaju farme koji žele usvajati nova znanja. Trebamo se mi potruditi svi skupa, mislimi i na ostale agencije i institucije koje imaju mogučnosti, trebamo raditi tako da znanje donesemo poljoprivrednim proizvođačima na njihova obiteljska gospodarstva.

07.05.2015. u 13:52 • 0 KomentaraPrint#^

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA PREDSTAVILA IZVJEŠĆE ZA 2014. GODINU



25 000 OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA IMA MANJE OD PO 1O KRAVA

U Ministartvu poljoprivrede je 4. svibnja Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) predstavila svoje izvješće za 2014 godinu. U Staklenoj dvorani Ministarstva poljoprivrede bilo je neobično malo uzvanika povodom tog događaja, tek, dvadesetak osoba i dvadesetak novinara. Bio je tu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, njegova zamjenica Snježana Španjol, dr.vet. med. Mirjana Piršl, dr.Marija Vukobratović i ravnateljica HPA, Andrea Grozd Bošković te nekoliko poljoprivrednih proizvođača koji su pozvani kako bi bili marketinški promotori označavanja proizvoda sa markicama HPA, a istovremeno kako bi primili priznanja za svoje sudjelovanje u toj novijoj ali važnoj aktivnosti Hrvatske poljoprivredne agencije
Maja Dražić dipl. ing agr. pomoćnica ravnateljice dr. Vukobratović započela je predstavljanje podjstivši da je prije više od 100 godina, točnije 1913. osnovan Savez marvogojskih Udruga, da je 1960. godine osnovan Stočarski selekcijski centar, a 1994. Hrvatski stočarski centar postao je samostalna institucija. Govoreći o govedarstvu gospođa Dražić je rekla da se od 2000. godine kontinuirano smanjuje. Statistika potvrđuje da je 64% goveda simentalske pasmine, 25 % goveda je pasmine holstein, a osalo su mješanci. Prema podacima 2014.godine čak 25 000 gospodarstva imalo je manje od 10 krava, dok je 3000 gospodarstava imalo 11 i više krava. HPA je uspjela 2014. uzgojiti prve mlade bikove sa genotipovima. U međunarodno genetsko vrednovanje ušlo je 20 mladih bikova. HPA vodi registar domaćih životinja.
Ing.agr.Maja Dražić rekla je kao je u svinjogojstvu je pad broja krmača na gosppodarstvima u zadnjih 10 godina. Godine 2005. bilo je 199.000 krmača, a 2014. Ih je bilo samo 99 000 krmača.
U ovčarstvu je 16 pasmina u RH, a ukupno ih je oko 600 000 komada. U rasplodnoj proizvodnji je 40 893 ovaca.
Kozarstvo čini 60 000 koza u 7 pasmina, 6 480 ovaca je u rasplodnoj prooizvodnji.
Kada je 2002. godine osnovan laboratorij u Križevcima imao je preko 65 000 gospodarstva koji su bili isporučitelji mlijeka. Godine 2014. bilo je e identirano 11 000 isporučitelja mlijeka.
Također 2003. godine samo 22% mlijeka bilo je ekstra klase kvalitete. Godine 2014. 96% isporučenog mlijeka bilo je ekstra klase.


Image and video hosting by TinyPic

U sklopu predstavljanja rezultata za 2014. prikazani su kratki promotivni filmovi od po nekoliko minuta trajanja, koji su zorno posvjedočili razvoj sustava zaštite domaćih poljoprivrednih proizvoda. Taj sustav zaštite razvijen je kroz označavanje proizvoda putem markica koje su kupcima sve poznatije, a to su: Mlijeko s hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi- svježe svinjsko i juneće meso, Meso peradi, Med iz lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi.
Bračni par Ivani i Sanja Grčević iz Gradeca Pokupskog iz općine Pisarovina primili su priznanje za svoju proizvodnju kozijeg sira i mlijeka.Ivan Bastalec iz Sv.Ivana Zelina primio je priznanje kao proizvođač mesa peradi. Isporući godišnje vrtićima, hotelima, samostanima 350.000 pilića godišnje. Oznaku, Med iz lijepe naše ima pčelar Tomislav Petrus iz Poljane Križevačke. Za oznaku Jaja hrvatskih farmi među nekoliko nosioca tog znaka, priznanje je primio Jakov Čorić vlasnik tvrtke Gala koja godišnje isporučujde 500 milijuna jaja. Crveni znak za Meso s hrvatskih farmi može se koristitiza označavanje svježeg svinjskog mesa dobivdenog od svinja rođenih, utovljenih i zaklanih u RH. Ta markica garantira sljedivosti od farme do stola. Plavi znak na kome piše Svinjsko meso – dokazano podrijetlo koristiti se zaoznačavanje svježeg svinjskog mesa dobivenog od mesa svinja kojde su rođene izvan Hrvatske, ali su tovljene u Hrvatskoj minimalno 60 dana, a onda su zaklene u RH.




07.05.2015. u 13:41 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 05.05.2015.

...izvan teme ...NE TAJNOST PODATAKA, VEĆ ZABRANA JAVNE OBJAVE OSOBNIH PODATAKA

ANTE RAJKOVAČA, RAVNATELJ AGENCIJE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA:

" NAVEDENO POSTUPANJE AGENCIJA TEMELJI NA ANONIMNIM UPITIMA"

Prema informacijama iz medija, Agencija za zaštitu osobnih podataka, čiji je ravnatelj Ante Rajkovača, zabranila je objavu podataka o bračnom stanju, broju djece, neto iznosu plaće dužnosnika iz prethodnog zaposlenja i dio podataka o kreditnim zaduženjima prije stupanja na dužnost - naziv institucije kod koje je kredit ostvaren, te rok otplate.

Da bi dobila potpuniju informaciju obratila sam se 5.5. Agenciji za zaštitu osobnih podataka te zatražila odgovore na nekoliko pitanja. Istoga dana, tijekom radnog vremena na pitanja mi je odgovorio ravnatelj gospodin Ante Rajkovača te sam odgovore dobila meilom u pdf obliku.

Evo pitanja na koja sam zatražila odgovore


" S obzirom na aktualnost informacije, da je Agencija za zaštitu osobnih podataka donijela Odluku o zabrani objave nekih podataka iz imovinskih kartica državnih dužnosnika pitam slijedeće:
1. Tko je, po imenu i prezimenu, donio odluku o zabrani objave nekih podataka u karticama državnih dužnosnika?
2. Na koje se sve podatke odnosi Odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka?
3. Kakvom je idejom, informacijom iz svijeta, ili nekom drugom pobudom bio vođen onaj tko je odlučio 2015. godine dio podataka državnih dužnosnika u RH učiniti tajnima?
4. Na koga se sve odnosi Odluka o tajnosti podataka – točnije pitam odnosi li se odluka i na načelnike i gradonačelnike opčina i gradova , ili samo na visoke državne dužnosnike iz Vlade i Sabora RH?
5. Kojeg dana točno, je Odluka stupila na snagu? Ima li ta odluka Zakonsku snagu? ( ako ima zakonsku snagu biti će objavljena I u narodnim novinama- zar ne?
6. Što je po struci gospodin ravnatelj Ante Rajkovača, odnosno, koja je njegova akademska titula?
7. Kojoj političkoj stranci pripada gospodin ravnatelj Ante Rajkovača?
8. Molila bih Vas da mi pošaljete fotografiju gospodina ravnatelja jer bih je objavila, ako je gospodin suglasan s tim! "


Evo kako je odgovorio gospodin ravnatelj Rajkovača:

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, diplomiorani kriminalist Ante Rajovača.

ZAKONODAVNI OKVIR

Na web stranici Agencije za zaštitu osobnih podataka naglašen je člana 37. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje sljedeće:

„Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom.
Zakonom se uređuje zaštita osobnih podataka te nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi.
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja“.


Temeljem ustavne odredbe o pravu na zaštitu osobnih podataka donesen je Zakon o zaštiti osobnih podataka u NN broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11., 106/12-pročišćeni tekst.
Zakon uređuje zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba i nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u RH.
Kao podzakonski akti u području zaštite osobnih podataka u RH u primjeni su Uredba o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (Narodne novine, broj 105/04) i Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka (Narodne novine, broj 139/04).

RH je kao članica Vijeća Europe potpisnica Konvencije o zaštiti osoba glede automatske obrade osobnih podataka (Konvencija 108) i Dodatnog protokola uz Konvenciju 108 u vezi nadzornih tijela i međunarodne razmjene podataka.

Primjena odredbi navedenih akata Vijeća Europe omogućena je donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka i Dodatnog protokola uz Konvenciju za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka u vezi nadzornih tijela i međunarodne razmjene podataka (Narodne novine, br. 04/05, Međunarodni ugovori).
Zakon o zaštiti osobnih podataka, kao temeljni akt u području zaštite osobnih podataka u RH u svim bitnim odredbama sukladan je Direktivi 95/46/EZ o zaštiti pojedinaca glede obrade osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.


No nameće se pitanje da li je Zakon o zaštiti osobnih podataka, kao temeljni akt u području zaštite osobnih podataka sukladan Direktivi 95/46/EZ i nakon odluke ravnatelja da zabrani javnu objavu osobnih podataka dužnosnika koji imaju obvezu popuniti imovinsku karticu prije stupanja na dužnost.



05.05.2015. u 23:48 • 0 KomentaraPrint#^

...izvan teme... RASPRAVA O JAVNIM POLITIKAMA NA WEB-u ORaH-a

ORaH O SUDSKOJ PRAKSI CHF KREDITA

Politička stranka ORaH je 28. travnja 2015. organizirao konferenciju o sudskoj praksi u Hrvatskoj, BiH i Srbiji u vezi s tužbama podignutim zbog smunje na nezakonitosti u kreditima s valutnom klauzulom CHF. Uvodnu riječ održala je predsjednica ORaH-a Mirela Holy, a moderator konferencije bio je Goran Aleksić, član OraH-a. Na konferenciji su uvaženi gosti, odvjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije govorili o sudskoj praksi i sudskim postupcima koji se vode u njihovim zemljama zbog nezakonitosti u ugovorenim kreditima s valutnom klauzulom CHF. O sudskoj praksi u Hrvatskoj govorila je Nicole Kwiatkowski, odvjetnica iz Zagreba, praksu u BiH predstavio je Dalibor Mrša, odvjetnik iz Banja Luke, a o sudskoj praksi u Srbiji govorio je Vojin Biljić, odvjetnik iz Beograda. Ekonomski aspekt CHF krize prezentirao je Tomislav Prpić, ekonomist iz Rijeke. Kompromisni prijedlog ORaH-a za izlazak Hrvatske iz CHF krize izložio je Esad Turković, voditelj OraH-ova podforuma za monetarnu politiku.
U Republici Hrvatskoj donesena je pravomoćna presuda u kolektivnom sudskom procesu. Osim toga podignuto je nekoliko stotina privatnih tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje kompletnih ugovora s valutnom klauzulom CHF ništetnim. Sudska praksa je različita, pa tako imamo jednu pravomoćnu presudu na ništetnost promjenjive kamatne stope, tri prvostupanjske presude na ništetnost kompletnoga ugovora s valutnom klauzulom CHF te nekoliko različitih presuda na vraćanje preplaćenih kamata. "Neujednačenu sudsku praksu na kraju će morati ujednačiti visoki sudovi odnosno Vrhovni sud, ako nakon pravomoćnih presuda i dalje sudska praksa ostane neujednačena", zaključila je Kwiatkowski.
Odvjetnik Mrša istaknuo je kako je u BiH presuđivanje ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom CHF postala je uobičajena sudska praksa na prvostupanjskome sudu u Mostaru gdje je doneseno već preko 50 nepravomoćnih presuda kojima se poništavaju ugovori o kreditu s valutnom klauzulom CHF. U Republici Srpskoj situacija je nešto složenija, jer su banke tamo ipak nešto kvalitetnije sročile ugovore o kreditu, a osim toga i zakonska odredba o valutnoj klauzuli je drugačije propisana nego u Federaciji BiH. U BiH podignuto je već blizu 1 000 tužbi.
U Republici Srbiji već je podignuto preko tisuću tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje kompletnih ugovora s valutnom klauzulom CHF ništetnim. Presude na vraćanje preplaćenih kamata u Srbiji su pravilo, a donesene su i 4 nepravomoćne presude na ništetnost kompletnih ugovora o kreditu.
Ekonomist Tomislav Prpić izložio je podatke o strukturi plasiranih kredita, ponovljeno je da krediti s valutnom klauzulom CHF nemaju pokriće u bilancama, nego se pokriće radi kroz valutni swap, uslijed čega ekstra profiti naraslog tečaja odlaze u inozemne banke. O lošim CHF kreditima počelo se govoriti tek 2010. mada je njihov udio rapidno rastao i prije toga iz godine u godinu. Trend jakoga rasta loših CHF kredita smanjio se nakon ograničenja kamate u stambenim CHF kreditima na 3,23%. Zaključeno je da CHF mora izaći iz sustava, u suprotnome će se kriza nastaviti.
Nakon izlaganja sudskih praksi i ekonomske pozadine problema, Esad Turković, izložio je ORaH-ov prijedlog rješenja CHF krize u Republici Hrvatskoj koji je javno predstavljen početkom ožujka ove godine.
ORaH-ov model rješenja dužničke krize u švicarskim francima

1) Preplaćene kamate u švicarskim francima obračunate na temelju samovoljnih i nezakonitih odluka banaka o povećanju kamata, što je utvrđeno u pravomoćnoj sudskoj presudi Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi za ‘Slučaj Franak’, potrebno je obračunati za proteklo razdoblje te utvrditi točne iznose za svaki pojedinačni kredit.

2) Za navedeni iznos iz točke (1) valja umanjiti preostalu glavnicu u švicarskim francima.

3) Preostalu glavnicu iz točke (2) valja konvertirati prema pravednom tečaju. Pravedan tečaj izračunava se tako da se početni tečaj koji je vrijedio prilikom ugovaranja kredita uveća za 20%, što je u skladu s izvanrednim odnosno promijenjenim okolnostima posredno priznatim ograničenjem kamata propisanim člankom 11.a stavkom 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju. Takav pravedan tečaj je u skladu i s inflacijom unazad desetak godina. Poštujući jednakopravnost svih dužnika važno je da se sve banke usuglase za prihvaćanje jednakog pravednog tečaja za konverzije.

4) Pod uvjetom da banke i dužnici pristanu na navedeni prijedlog značajno će se smanjiti udio loših kredita u bilancama banaka. Podići će se razina povjerenja u bankarski sustav, pa u tom slučaju HNB može i treba maksimalno smanjiti obvezne rezervacije banaka. Vlada i Ministarstvo financija u skladu s vlastitim ovlastima trebaju ponuditi bankama da raspodjele nastale troškove tijekom cijelog razdoblja do otplate kredita, čime bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnih gubitaka u računima dobiti i gubitka te bi se izbjeglo smanjenje kapitalizacije banaka.

5) Prihvaćanjem navedenog prijedloga rješenja banke bi izbjegle rizik troškova za isplatu zateznih kamata uslijed privatnih tužbi, čime bi dovele u nepovoljan položaj ne samo banke već bi zbog nemogućnosti jednokratne isplate ovako visokih iznosa taj trošak bio prevaljen na društvo u cjelini.

6) Ukoliko banke pokažu dobru volju i pristanu na kompromisno rješenje pozivamo Vladu i Ministarstvo financija na kompenzaciju dijela naplaćenog poreza s osnove ostvarene dobiti na temelju nezakonitih povećanja kamatnih stopa čime će olakšati bankama prevladavanje nastale situacije.

Stranka ORaH je 29. travnja 2015. predstavila prijedloge dviju novih javnih politika – poduzetništva te civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Do sada je predstavljeno 27 javnih politika iz područja gospodarstva, društvene pravde i ljudskih prava te zaštite okoliša koje će sveukupno činiti opsežan prijedlog ciljeva i rješenja koji vode ka održivom razvoju Hrvatske. Kao i s prethodnim javnim politikama, prijedlozi će biti upućeni u javnu raspravu na web stranici ORaH-a u trajanju 30 dana unutar kojih svoje prijedloge i komentare mogu uputiti svi zainteresirani.
Prijedlog dokumenta politike poduzetništva dostupan je u okviru obrasca javne rasprave na slijedećem linku:
https://www.orah.hr/vijesti/najnovije/776-prijedlog-orah-ove-sektorske-politike-poduzetni%C5%A1tva.html target=_blank>https://www.orah.hr/vijesti/najnovije/776-prijedlog-orah-ove-sektorske-politike-poduzetni%C5%A1tva.html
Na web stranici stranke ORaH www.orah.hr
su i slijedeći linkovi:

Peticija Vladi RH

ORaH podnio kaznenu prijavu

"Suzbijanje siromaštva" u Sinju, "Demografski oporavak" u Makarskoj

Međunarodna konferencija CHF krediti

Dokapitalizacija Podravke

Uvjetovana kupnja kontracepcije je neprihvatljiva

Ovoga tjedan 4.5.2015. otvorene su javne rasprave o osam prijedloga javnih politika te Vas pozivamo da su uključite i s Vašim prijedlozima, komentarima i kritikama.

Održivo zdravstvo

Politika poduzetništva

Politika zaštite prirode i biološke raznolikosti

Međusektorska politika suzbijanja siromaštva

Politika informacijskog društva

Krajobrazna politika

Politika održivog razvoja civilnog društva

Politika regionalnog održivog razvoja Republike Hrvatske




05.05.2015. u 23:23 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 04.05.2015.

WWF OTVORILA REGIONALNI URED U ZAGREBU



RAVNATELJ UREDA SLOVENAC MR. ŠOLAR



Image and video hosting by TinyPic

04.05.2015. u 18:16 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 01.05.2015.

...izvan teme... 3. SVIBANJ, SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA



U RH STALNI PRITISCI NA SLOBODU MEDIJA


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

01.05.2015. u 07:39 • 0 KomentaraPrint#^

MALI OBALNI RIBOLOV




OBJAVLJENA IMENA NOSIOCA POVLASTICE ZA MALI OBALNI RIBOLOV

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede dana 28. travnja 2015. godine u NN 47/15 objavljena je Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu s pripadajućim Prilozima. Odluka je objavljena temeljem Zakona o morskom ribarstvu (NN 81/13, NN 14/14 i NN 152/14) (u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o malom obalnom ribolovu (NN 08/15, NN 15/15 i NN 19/15) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

U infarmaciji piše i slijedeće :
„ Ipak, prije svega, dužni smo obavijestiti sve podnositelje Zahtjeva za izdavanje povlastice za mali obalni ribolov kako je zbog tehničke pogreške nastale pri obradi podataka, u Narodnih novina br 47/15 objavljena pogrešna rang lista. Slijedom uočene pogreške, u objavu je upućena Odluka o izmjeni Odluke o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu u čijim se prilozima nalazi ispravna rang lista sudionika koja je podijeljena u dva priloga - Prilog 1. i Prilog 2. ovisno o broj bodova sudionika (kako je objašnjeno dalje u tekstu). Objava Odluke o izmjeni Odluke o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu s ispravnim prilozima očekuje se u prvom sljedećem mogućem broju Narodnih novina, a najkasnije do kraja sljedećeg tjedna.

Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu obuhvaća ukupno tri Priloga koji su ovdje otisnuti u svom ispravnom obliku. Sva tri priloga mogu se otvoriti i čitati na web adresi http://www.mps.hr/default.aspx?id=15338

PRILOG 1: Rang lista sudionika u malom obalnom ribolovu u 2015. godini utvrđenih sustavom bodovanja na temelju podnesenih zahtijeva

PRILOG 2: Rang lista podnositelja zahtjeva koji su udovoljili kriterijima objavljenim u Pravilniku o malom obalnom ribolovu (NN 8/15, NN 15/15 i NN 19/15) (u daljnjem tekstu: Pravilnik), ali primjenom sustava bodovanja ne prelaze prag za sudjelovanje u malom obalnom ribolovu u 2015. godini

PRILOG 3: Lista sudionika u malom obalnom ribolovu kojima je izdana povlastica ili su podnijeli zahtjev za izdavanje povlastice na temelju zakonskih propisa koji su važili do dana stupanja na snagu Pravilnika.

"Pritom ističemo kako se sudionici u malom obalnom ribolovu u 2015. godini nalaze na popisima u Prilogu 1. (ukupno 3.394 sudionika) i Prilogu 3. (106 sudionika) dok se popis podnositelja zahtjeva koji nisu prešli bodovni prag i nemaju pravo na ribolov temeljem povlastice za mali obalni ribolov u 2015. godini nalazi u Prilogu 2. (820 podnositelja). Kako je Zakonom i Pravilnikom predviđen sustav godišnjeg ažuriranja rang liste, napominjemo kako i oni sudionici koji se nalaze na popisu u Prilogu 2. i dalje imaju mogućnost ostvariti pravo na ribolov temeljem povlastice za mali obalni ribolov u nekoj od nadolazećih kalendarskih godina te da će do tog trenutka imati pravo na besplatnu godišnju rekreacijsku dozvolu i dozvolu za ribolov parangalima."

U informaciji Ministarstva poljoprivrede piše i slijedeće: „Do službene objave ispravne rang liste u Narodnim novinama, podnositeljima skrećemo pažnju da svoju poziciju na rang listi mogu saznati uvidom u ovdje objavljene tablice u kojima se nalazi rang lista na način da nakon otvaranja pojedine tablice, istovremenim pritiskom na tipke „ctrl“ i „F“ u tražilicu upišu svoje prezime te prema podacima koji se nalaze u retku u kojem se nalazi označena ćelija utvrde da li podaci odgovaraju. Zbog učestalog ponavljanja prezimena, moguće je da ćete potragu morati nastaviti pritiskom na tipku „enter“ ili lijevim klikom miša na polje „traži dalje“ dok ne nađete odgovarajuće podatke ili dok ne utvrdite da se vaše ime ne nalazi na rang listi ili popisu koju pretražujete. Pozivamo pritom sve zainteresirane podnositelje da nam se, u slučaju poteškoća u pretraživanju, bez ustručavanja jave na brojeve telefone u Ispostavama Uprave ribarstva ili pak na dežurni telefon Uprave ribarstva kako slijedi:

Uprava ribarstva – Ispostava Pula: 052 222 616 i 052 222 490
Uprava ribarstva – Ispostava Rijeka: 051 214 877 i 051 213 626
Uprava ribarstva – Ispostava Senj: 053 882 697
Uprava ribarstva – Ispostava Zadar: 023 309 821 i 023 309 828
Uprava ribarstva – Ispostava Šibenik: 022 213 715
Uprava ribarstva – Ispostava Split: 021 444 057 i 021 444 058
Uprava ribarstva – Ispostava Dubrovnik: 020 332 393
Uprava ribarstva – središnji ured – Zagreb: 01 6443 221
Dežurni telefon Uprave ribarstva - Zagreb: 01 6443 188

Napominjemo pritom kako na brojeve telefona u Ispostavama možete zvati radnim danom tijekom radnog vremena, dok se dežurnom telefonu Uprave ribarstva možete obratiti radnim danom od 14,00 sati do 21,00 sata radnim danom te od 10,00 sati do 21,00 sata vikendom, praznikom i blagdanom.

Svim sudionicima koji će u 2015. godini obavljati mali obalni ribolov dozvoljeno je koristiti sljedeće ribolovne alate:

1. Do dvije jednostruke mreže stajaćice veličine oka mrežnog tega minimalno 16 mm, ukupne duljine do najviše 200 metara;
2. Vrše za lov ribe – ukupno do tri komada,
3. Osti sa ili bez uporabe umjetne rasvjete – do dva komada
4. Udičarski ribolovni alati:
a. odmet,
b. kančenica,
c. povlačni povraz ili panula,
d. povraz s kukom za lov glavonožaca i
e. stajaći pridneni parangal, do dva komada s ukupno do stopedeset udica

5. Naprava (trapula) za lov velikog crva ukupno do dva komada.

Također, posebno skrećemo pažnju na obvezu da su sudionici u malom obalnom ribolovu u 2015. godini (kao i oni u nadolazećim godinama), s obzirom da spadaju u kategoriju gospodarskog ribolova, dužni ispunjavati izvješće o ulovu. Knjiga izvješća o ulovu sadrži upute za ispunjavanje te ju je potrebno podignuti u Ispostavama Uprave ribarstva prije prvog izlaska u ribolov. Kako bismo maksimalno strankama izašli u susret, organizirat ćemo dostavu knjiga izvješća o ulovu na udaljenije otoke, a prema odredištima i rasporedu koji će biti objavljen na web stranici ministarstva poljoprivrede do ponedjeljka 4. svibnja 2015. godine."

01.05.2015. u 07:30 • 0 KomentaraPrint#^

< svibanj, 2015 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Srpanj 2017 (13)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se