AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 05.05.2015.
...izvan teme... RASPRAVA O JAVNIM POLITIKAMA NA WEB-u ORaH-a
ORaH O SUDSKOJ PRAKSI CHF KREDITA
Politička stranka ORaH je 28. travnja 2015. organizirao konferenciju o sudskoj praksi u Hrvatskoj, BiH i Srbiji u vezi s tužbama podignutim zbog smunje na nezakonitosti u kreditima s valutnom klauzulom CHF. Uvodnu riječ održala je predsjednica ORaH-a Mirela Holy, a moderator konferencije bio je Goran Aleksić, član OraH-a. Na konferenciji su uvaženi gosti, odvjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije govorili o sudskoj praksi i sudskim postupcima koji se vode u njihovim zemljama zbog nezakonitosti u ugovorenim kreditima s valutnom klauzulom CHF. O sudskoj praksi u Hrvatskoj govorila je Nicole Kwiatkowski, odvjetnica iz Zagreba, praksu u BiH predstavio je Dalibor Mrša, odvjetnik iz Banja Luke, a o sudskoj praksi u Srbiji govorio je Vojin Biljić, odvjetnik iz Beograda. Ekonomski aspekt CHF krize prezentirao je Tomislav Prpić, ekonomist iz Rijeke. Kompromisni prijedlog ORaH-a za izlazak Hrvatske iz CHF krize izložio je Esad Turković, voditelj OraH-ova podforuma za monetarnu politiku.
U Republici Hrvatskoj donesena je pravomoćna presuda u kolektivnom sudskom procesu. Osim toga podignuto je nekoliko stotina privatnih tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje kompletnih ugovora s valutnom klauzulom CHF ništetnim. Sudska praksa je različita, pa tako imamo jednu pravomoćnu presudu na ništetnost promjenjive kamatne stope, tri prvostupanjske presude na ništetnost kompletnoga ugovora s valutnom klauzulom CHF te nekoliko različitih presuda na vraćanje preplaćenih kamata. "Neujednačenu sudsku praksu na kraju će morati ujednačiti visoki sudovi odnosno Vrhovni sud, ako nakon pravomoćnih presuda i dalje sudska praksa ostane neujednačena", zaključila je Kwiatkowski.
Odvjetnik Mrša istaknuo je kako je u BiH presuđivanje ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom CHF postala je uobičajena sudska praksa na prvostupanjskome sudu u Mostaru gdje je doneseno već preko 50 nepravomoćnih presuda kojima se poništavaju ugovori o kreditu s valutnom klauzulom CHF. U Republici Srpskoj situacija je nešto složenija, jer su banke tamo ipak nešto kvalitetnije sročile ugovore o kreditu, a osim toga i zakonska odredba o valutnoj klauzuli je drugačije propisana nego u Federaciji BiH. U BiH podignuto je već blizu 1 000 tužbi.
U Republici Srbiji već je podignuto preko tisuću tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje kompletnih ugovora s valutnom klauzulom CHF ništetnim. Presude na vraćanje preplaćenih kamata u Srbiji su pravilo, a donesene su i 4 nepravomoćne presude na ništetnost kompletnih ugovora o kreditu.
Ekonomist Tomislav Prpić izložio je podatke o strukturi plasiranih kredita, ponovljeno je da krediti s valutnom klauzulom CHF nemaju pokriće u bilancama, nego se pokriće radi kroz valutni swap, uslijed čega ekstra profiti naraslog tečaja odlaze u inozemne banke. O lošim CHF kreditima počelo se govoriti tek 2010. mada je njihov udio rapidno rastao i prije toga iz godine u godinu. Trend jakoga rasta loših CHF kredita smanjio se nakon ograničenja kamate u stambenim CHF kreditima na 3,23%. Zaključeno je da CHF mora izaći iz sustava, u suprotnome će se kriza nastaviti.
Nakon izlaganja sudskih praksi i ekonomske pozadine problema, Esad Turković, izložio je ORaH-ov prijedlog rješenja CHF krize u Republici Hrvatskoj koji je javno predstavljen početkom ožujka ove godine.
ORaH-ov model rješenja dužničke krize u švicarskim francima
1) Preplaćene kamate u švicarskim francima obračunate na temelju samovoljnih i nezakonitih odluka banaka o povećanju kamata, što je utvrđeno u pravomoćnoj sudskoj presudi Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi za ‘Slučaj Franak’, potrebno je obračunati za proteklo razdoblje te utvrditi točne iznose za svaki pojedinačni kredit.
2) Za navedeni iznos iz točke (1) valja umanjiti preostalu glavnicu u švicarskim francima.
3) Preostalu glavnicu iz točke (2) valja konvertirati prema pravednom tečaju. Pravedan tečaj izračunava se tako da se početni tečaj koji je vrijedio prilikom ugovaranja kredita uveća za 20%, što je u skladu s izvanrednim odnosno promijenjenim okolnostima posredno priznatim ograničenjem kamata propisanim člankom 11.a stavkom 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju. Takav pravedan tečaj je u skladu i s inflacijom unazad desetak godina. Poštujući jednakopravnost svih dužnika važno je da se sve banke usuglase za prihvaćanje jednakog pravednog tečaja za konverzije.
4) Pod uvjetom da banke i dužnici pristanu na navedeni prijedlog značajno će se smanjiti udio loših kredita u bilancama banaka. Podići će se razina povjerenja u bankarski sustav, pa u tom slučaju HNB može i treba maksimalno smanjiti obvezne rezervacije banaka. Vlada i Ministarstvo financija u skladu s vlastitim ovlastima trebaju ponuditi bankama da raspodjele nastale troškove tijekom cijelog razdoblja do otplate kredita, čime bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnih gubitaka u računima dobiti i gubitka te bi se izbjeglo smanjenje kapitalizacije banaka.
5) Prihvaćanjem navedenog prijedloga rješenja banke bi izbjegle rizik troškova za isplatu zateznih kamata uslijed privatnih tužbi, čime bi dovele u nepovoljan položaj ne samo banke već bi zbog nemogućnosti jednokratne isplate ovako visokih iznosa taj trošak bio prevaljen na društvo u cjelini.
6) Ukoliko banke pokažu dobru volju i pristanu na kompromisno rješenje pozivamo Vladu i Ministarstvo financija na kompenzaciju dijela naplaćenog poreza s osnove ostvarene dobiti na temelju nezakonitih povećanja kamatnih stopa čime će olakšati bankama prevladavanje nastale situacije.
Stranka ORaH je 29. travnja 2015. predstavila prijedloge dviju novih javnih politika – poduzetništva te civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Do sada je predstavljeno 27 javnih politika iz područja gospodarstva, društvene pravde i ljudskih prava te zaštite okoliša koje će sveukupno činiti opsežan prijedlog ciljeva i rješenja koji vode ka održivom razvoju Hrvatske. Kao i s prethodnim javnim politikama, prijedlozi će biti upućeni u javnu raspravu na web stranici ORaH-a u trajanju 30 dana unutar kojih svoje prijedloge i komentare mogu uputiti svi zainteresirani.
Prijedlog dokumenta politike poduzetništva dostupan je u okviru obrasca javne rasprave na slijedećem linku:
https://www.orah.hr/vijesti/najnovije/776-prijedlog-orah-ove-sektorske-politike-poduzetni%C5%A1tva.html target=_blank>https://www.orah.hr/vijesti/najnovije/776-prijedlog-orah-ove-sektorske-politike-poduzetni%C5%A1tva.html
Na web stranici stranke ORaH www.orah.hr
su i slijedeći linkovi:
Peticija Vladi RH
ORaH podnio kaznenu prijavu
"Suzbijanje siromaštva" u Sinju, "Demografski oporavak" u Makarskoj
Međunarodna konferencija CHF krediti
Dokapitalizacija Podravke
Uvjetovana kupnja kontracepcije je neprihvatljiva
Ovoga tjedan 4.5.2015. otvorene su javne rasprave o osam prijedloga javnih politika te Vas pozivamo da su uključite i s Vašim prijedlozima, komentarima i kritikama.
Održivo zdravstvo
Politika poduzetništva
Politika zaštite prirode i biološke raznolikosti
Međusektorska politika suzbijanja siromaštva
Politika informacijskog društva
Krajobrazna politika
Politika održivog razvoja civilnog društva
Politika regionalnog održivog razvoja Republike Hrvatske
| < | svibanj, 2015 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Travanj 2024 (25)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter