AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 28.11.2014.

HSLS ORGANIZIRA PRODAJU LIČKOG KRUMPIRA



KRUMPIR S BRIŽINA NA BORONGAJU

Nakon prodaje mandarina, politička stranka HSLS organizira u subotu 29 . studenog od 7-14 sati prodaju ličkog krumpira, na Borongaju u Zagrebu u neposrednoj blizini okretišta tramvaja.
Krumpir koji će biti dovezen od OPG proizvođača iz Like, prodavati će se po cijeni od 3 kune za kilogram.
Lički krumpir je brendirani proizvod poznat pod imenom Krumpir s brižina, a od 2011. zaštićen je oznakom zemljopisnog porijekla. Prema agrarnoj regionalizaciji najpogodnije tlo za sadnju krumpira je upravo u Lici. Kupci tako imaju priliku kupiti po kvaliteti, prvorazredan krumpir.

28.11.2014. u 23:56 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 27.11.2014.

MALI HRVATSKI PROIZVOĐAČ


PROIZVOĐAČI NA ČRNOMERCU

Mladi Marko Špiljar bio je organizator Sajma Mali hrvatski proizvođač kod Super Konzuma na Črnomercu koji je održan od 10. -16.11. pod šatorom podignutim za tu prodajnu manifestaciju, u vrijeme Martinja, koje ljubitelji vina i dobrog raspoloženja proslavljaju nekoliko dana.

Image and video hosting by TinyPic

Prema uvjerenju organizatora ta je lokacija jedna od dviju najatraktivnijih točaka u gradu Zagrebu.
Procjenjuje se da je dnevna prolaznost kroz terminal – okretište Črnomerec preko 150.000 ljudi. Taj je terminal spona šireg centra Zagreba sa zapadnim dijelom Zagreba te okolnim kvartovima a to su Špansko, Malešnica, Jankomir, Vrapče, Stenjevec, Gajnice, Podsused. Dolasci iz općina Bistra, Jakovlje i Luka kao i iz gradova Zaprešića i Samobora također imaju nezaobilazno sjecište kroz terminal Črnomerec .Super Konzum Črnomerec je najveći i od potrošaća najposječeniji supermarket iz lanca Konzum.
Bila je to prodajna izložba obrtničkih, poduzetničkih proizvoda i proizvoda OPG-a proizvođača, ekološki uzgojenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – sira ,domaaćih mesnih proizvoda, meda, vina, voćnih rakija, prirodnih sokova, maslinova, lavandina i bučina ulja, ljekovitog bilja, kozmetike, suvenira i rukotvorina.

M E D

Pažnju mi je privukao proizvođač meda Nikola Bijelić iz Zagreba, strpljivi šezdesetogodišnjak koji je biranim riječima počeo govoriti o zdrastvenoj važnosti meda,matične mliječi i propolisa a koji je na svom štandu imao i manji frižider, na kome je velikim slovima pisalo BI API IMUNOSAN . Dugo i opširno smo razgovarali. Na kraju mi je gospodin Bijelić napisano pokazao sve o čemu je govorio.
Objavljujem njegov materijal. Moj bi novinarski tekst bio manje informativan.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Nikola Bijelić na svom štandu na Črnomercu u dane održavanja sajma.




Image and video hosting by TinyPic
Margareta Zouhar Zec, 14.11.2014.

27.11.2014. u 05:44 • 0 KomentaraPrint#^

DAN OTVORENIH VRATA U HGK


ZAJEDNICA POSLOVNIH SAVJETNIKA

Hrvatska Gospodarska Komora dana 3. prosinca 2014. s početkom u 10.00 sati na lokaciji Radnička cesta 50 u Zagrebu organizira Dan otvorenih vrata na kojem će sudjelovati 44 konzultantske tvrtke. Hrvatska gospodarska komora oformila je Zajednicu poslovnih savjetnika s ciljem njihovog približavanja krajnjim korisnicima. Zajednica trenutno okuplja 159 konzultanata koji pokrivaju sva područja poslovnog savjetovanja. HGK je izradila bazu EU projekata poslovnih savjetnika u kojoj se nalazi gotovo 600 referenci 36 poslovnih savjetnika.
Iz Hrvatske gospdarske komore poručuju „Pozivamo Vas da odaberete 3 konzultantske tvrtke s kojima želite održati unaprijed dogovorene B2B sastanke u trajanju od 20 minuta, dok se u preostalom vremenu, možete susresti s poslovnim savjetnicima po slobodnom izboru.“
Takav tip sastanka biti će osiguran za prvih 100 prijavitelja prema vremenu zaprimanja prijave za sudjelovanje. Sudjelovanje na Danu otvorenih vrata se ne naplaćuje.

http://www.hgk.hr/izdvojeno/hgk-organizira-dan-otvorenih-vrata-zajednice-poslovnih-savjetnika

Na gornjem linku pod pratećim dokumentima se nalazi popis prijavljenih konzultantskih tvrtki,te prijavnica koju treba poslati na meil jravlic@hgk.hr (telefon: 01 4561- 763) zaključno do 28.studenog 2014.
Da podsjetim; pristupanjem Europskoj Uniji te ulaskom u novo financijsko razdoblje 2014. – 2020., Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao punopravnoj članici, namijenjeno više od 10 milijardi EUR-a za sufinanciranje razvojnih projekata. Kako bi Republika Hrvatska što bolje i kvalitetnije iskoristila alocirana sredstva, potrebno je izraditi kvalitetne projekte u izradi kojih važnu ulogu imaju poslovni savjetnici, odnosno konzultanti. Uz pripremu EU projekata, oni su educirani da poslovnom subjektu mogu pomoći u svim elementima poslovanja.

27.11.2014. u 02:52 • 0 KomentaraPrint#^

ZAHTJEVI ZA ZAŠTITU OZNAKE ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA



„KRČKI PRŠUT” I STATUS OSTALIH PROIZVODA U EU PROCEDURI

U bazi podataka Europske komisije Database of Origin and Registration (DOOR) objavljen je zahtjev za zaštitu naziva „KRČKI PRŠUT” s oznakom zemljopisnog porijekla. To znači da je zahtjev objavljen u Službenom listu Europske unije čime je Europska komisija potvrdila da je podneseni zahtjev sukladan pravilima za registraciju oznake na razini EU.
„Krčki pršut“ je jedan od proizvoda za koje je Ministarstvo poljoprivrede podnijelo zahtjev za zaštitu naziva oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog porijekla na EU razini. Proizvođač koji je podnio zahtjev, te i svi drugi koji ispunjavaju zahtjeve iz specifikacije i imaju potvrdu o sukladnosti proizvoda od kontrolnog tijela, od trenutka kada je Ministarstvo podnijelo zahtjev Europskoj komisiji, 3. ožujka 2014. godine, mogu označiti proizvod – „Krčki pršut“ s prijelaznom nacionalnom oznakom zemljopisnog porijekla.
Image and video hosting by TinyPic
Objavom u europskoj DOOR bazi počinje teći rok od 90 dana za podnošenje prigovora na EU razini. Naziv „Krčki pršut“ oznakom zemljopisnog porijekla registrira se u dva slučaja:
• ako nema prigovora
• nakon postizanja dogovora, u slučaju ako se pojavi opravdan prigovor, o čemu će Europska komisija obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede.
Tada proizvođači koji su koristili nacionalni prijelazni znak počinju koristiti europski znak, a ako žele i RH nacionalni znak.

Image and video hosting by TinyPic
EU oznaka zemljopisnog porijekla.

13 RH PROIZVODA U BAZI DOOR!
U DOOR bazi Europske komisije je 13 hrvatskih proizvoda. „Istarski pršut“ je prvi proizvod koji je EK ocijenila pozitivno te je dokumentacija objavljena u Službenom listu EU. Nakon prigovora od strane Slovenije, postignut je sporazum između slovenskih i hrvatskih proizvođača Istarskog pršuta vezano za zajedničku zaštitu naziva „Istarski pršut“/„Istrski pršut“. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske je u suradnji sa slovenskim Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i hrane početkom rujna ove godine uputilo Europskoj komisiji svu potrebnu dokumentaciju za zajedničku zaštitu. „Krčki pršut“ je drugi hrvatski proizvod za koji je EK objavila dokumentaciju u Službenom listu EU 19. studenog 2014. Stoga očekujemo da će ova dva pršuta biti prvi proizvodi za koje će nakon provedene procedure Europska komisija donijeti odluku o registraciji naziva oznake izvornosti za „Istarski pršut“/“Istrski pršut“ i oznake zemljopisnog podrijetla za „Krčki pršut“.
Za ostalih 11 proizvoda u DOOR bazi nalazi se oznaka da je zahtjev za registraciju oznake podnesen, što znači da stručne službe Europske komisije još uvijek pregledavaju i provjeravaju zahtjeve. Za neke od njih već su stigle primjedbe Europske komisije u kojima traže dodatna pojašnjenja ili izmjene u specifikaciji proizvoda, kako bi zadovoljili sve što je propisano europskom regulativom. U trenutku kada Europska komisija zaključi da zahtjev u potpunosti zadovoljava sve propisane uvjete, taj zahtjev će se objaviti u Službenom listu EU i u DOOR bazi dobiti oznaku da je objavljen, kao što je slučaj sa „Istarskim pršutom“ i „Krčkim pršutom“.
U tijeku postupka provjere zahtjeva za registracijom oznake, neki zahtjevi su povučeni nakon zaprimljenih komentara stručnih službi EK. U tom slučaju, udruge koje su podnijele zahtjev mogu nakon ponovne pripreme dokumentacije zahtjev ponoviti, tako da vjerujemo da ćemo ponovo u postupku zaštite naziva oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla imati Dalmatinsku marašku i Virovitičku papriku.

Evo kako izgledaju zahtjevi za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na internetskoj stranici Europske komisije – DOOR baza.

Image and video hosting by TinyPic

27.11.2014. u 01:34 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 26.11.2014.

UPOZORENJE NA DJEČJU HRANU




ALNATURA 4-Korn Getreidebrei NEGATIVAN ZA ZDRAVLJE DJETETA

Putem HR RASFF sustava zaprimljena je obavijest iz Europske komisije o nalazu tropanalkaloida u koncentraciji 12,1Ľg/kg –ppb u proizvodu na tržištu u Republici Njemačkoj, a ista serija proizvoda izvezena je u i RH gdje se prodaje u dm drogerie markt d.o.o. trgovinama. Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja provela je nadzor na tržištu te je naredila povlačenje proizvoda Alnatura „4-Korn Getreidebrei “ – dječja hrana, 250 g, s rokom trajanja do 30.11.2015. sa tržišta u Hrvatskoj, o čemu obavještava kupce. ALNATURA 4-Korn Getreidebrei je kaša od četiri vrste žitarica i to je ekoproizvod. Proizvođač spomenute dječije hraane je Holle Baby GmbH , a zemlja porijekla je Švicarska.


Tropanalkaloidi se prirodno pojavljuju u nekim porodicama biljaka a mješavine nekih od tropanalkaloida tvore atropin.
Negativni učinci atropina uvjetovani su unesenom količinom i očituju se u poremećaju parasimpatičkog živčanog sustava kao što su ubrzan rad srca, suhoća usta, opuštanje glatke muskulature crijeva, mokraćnog trakta i žučne vrećice. Može doći do proširenja i paralize zjenica, poteškoće govora i gutanja, nemira, umora, glavobolje, suhe i tople kože. Kod djece dolazi i do povišene temperature.

Na temelju inicijalne procjene rizika koju je provela Hrvatska agencija za hranu, a uzimajući u obzir gore navedene nuspojave, činjenicu da proizvod sadrži tropanalkaloid u koncentraciji 12,1Ľg/kg –ppb, te na rezultate procjene izloženosti kao i utvrđenu veliku vjerojatnost pojavnosti rizika pri konzumaciji proizvoda, navedeni proizvod nije prikladan za prehranu djece.

Distributer proizvoda, „dm drogerie markt“ d.o.o. Zagreb, je oglasio opoziv i povlačenje proizvoda Alnatura s tržišta. Objavaje na web stranici: http://www.dm- drogeriemarkt.hr/hr_homepage/novo/467350/povlacenje_alnatura_proizvoda.html



26.11.2014. u 08:22 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 23.11.2014.

…izvan teme… DRŽAVA NE MOŽE SERVISIRATI SVOJE DUGOVE, ALI ZBOG DUGOVA DELOŽIRA GRAĐANE!?



GOSPODARSKA ORJENTACIJA
MORA POSTATI PROIZVODNJA A NE UVOZ!


I 2014. kalendarska godina je na kraju, ali ekonomska kriza jednako stabilno, već pet godina, ima veliki utjecaj na kvalitetu života građana u Hrvatskoj. Građani često govore ,što se može čuti u radijskim emisijma, da ljudi koji su nositelji vlasti po svojim funkcijama rade bez dovoljno odgovornosti za svoje odluke.
Jedan od teških primjera je deložacija. Svakoga dana na području Hrvatske, u većim ili manjim gradovima, provodi se jedna deložacija. To znaći da se u ovoj zemlji koja je članica Europske unije, što bi trebalo imati prizvuk nekog pozitivnog statusa ukupne situacije dakle i gospodarstva i građana, jer se u EU ulazi po zadanim pravilima, svakoga dana na temelju Ovršnog zakona, pojedinac ili obitelj, uz pomoć policije iseljava – odnosno istjeruje iz stana. I nitko službeno ne vodi evidenciju gdje takvi ljudi nakon deložacije žive, što je s obiteljima – da li se one raspadaju i što je sa djecom iz deložiranih obitelji. To je situacija kao po onoj narodnoj izreci: jedna nesreća nikada ne dolazi sama, jer ljudi, građani koji nemaju posao, nemaju sredstva za život, po sili Ovršnog zakona još moraju napustiti i svoju jedinu imovinu - krov nad glavom, a to je stan.
Deložacije koje su u tijeku su posljedica velikog financijskog duga stotine tisuća građana koji je nastao zbog toga što ljudi nemaju radno mjesto, ili rade a ne primaju plaču, čime nemaju ni sredstva za život, pa time ne mogu vraćati troškove koje proizvodi njihove vlastite životne potrebe, koji se kao dug reflektiraju na poreznoj kartici. Za stanje zaposlenosti i za radna mjesta s čim je povezana gospodarska stagnacija, time i za rast ili pad BDP-a odgovornost je na državnoj upravi, na Vladi i nadležnim aktualnim ministarstvima, kojima je posao upravo stvaranje uvjeta za zapošljavanje. Jer svaki radno sposoban stanovnik ima pravo na rad. A u Hrvatskoj nema dovoljno radnih mjesta za sve radno sposobne. Nedostaje oko tristo tisuća radnih mjesta. Tek kada bi postojali uvjeti za normalan posao i zapošljavanje tek tada bi Ovršni zakon i ovršitelji imali puno moralno pravo izaći na teren i građane na ime njihovih dugovanja istjerivati odnosno iseljavati iz njihove jedine imovine – iz stana.
Ovršni zakon je kao zakonodavni okvir potreban, ali je u koloziji sa stvarnom gospodarskom situacijom, a time i sa mogućnostima građana je nerealan, nepravedan, pa time moralno potpuno oprećan sa stvarnim stanjem.
Objektivno gledajući činjenica je da država nije u mogučnosti, zbog kritično loš ekonomske situacije servisirati svoje dugove, ali istovremeno deložira zbog dugova građane iz njihovih stanova! Gdje je tu racio, odnosno um, odnosno razum? Ovršni zakon, dakle zakonodavna vlast proizvodi beskućnike u vlastitoj državi! Takvu odluku treba što prije mijenjati. S obzirom na deložacije i broj istjeranih iz stanova , brojke ću iznijeti u jednom od slijedećih tekstova, samo u Zagrebu živi više od dvije tisuće beskućnika.U Hrvatskoj je deložacija generirala nekoliko tisuća ljudi koji su imali, ali su ostali bez kuće ili stana.
Novo je pitanje čiji su i u čije se vlasništvo upisuju stanovi i kuće koje su deložirani građani morali napustiti zbog dugova prema bankama, Elektri itd.
I još je jedan stavak po kome su deložacije građana vrlo prisutne je neriješeno pitanje stanarskog prava, a ignorira se Zakon o naslijeđivanju stana. Država je ukinula stanarsko pravo 1996. i dio građana ne može u svoje stanove, a u stanovima su koji nisu njihovi.

MISLITI PRAKTIČNO I OTVARATI RADNA MJESTA!

Da bi se u Hrvatskoj sretnije živjelo bilo bi potrebno, na mikro razini od čelnika, u općinama, potom u županijama, kao i u gradovima zahtijevati da se za rad osposobi svaka i najmanja infrastruktura u kojoj zaposleni može osvarivati osobni dohodak. S takvim otvaranjem radnih mjesta trebalo bi krenuti iz područja koja misle da ne mogu živjeti samostalno, već su svoje funcioniranje pretpostavili sredstvima iz državnog proračuna. DRŽAVNI PRORAČUN je u općinama i malim gradovima postao IN. Načelnici i mnogi gradonačelnici prestali su misliti gospodarski, a iz državne uprave kao da ne dobivaju upute – kako pokrenuti posao bez ogromnih financijskih sredstava, koje oni očekuju. Kada bi počeli misliti praktično i analizirati svoje potrebe, kao i to što je mjesto imalo prije a sada nema a potrebno je, za kratko vrijeme bi u općini otvorili više radnih mjesta.

U županijama i gradovima, baš kao i u Gradu Zagrebu ima prostora za otvaranje novih radnih mjesta! Kako? Ako se sadašnji prostor može obnoviti malim sredstvima, ne bi trebalo ići u prenamjene i otpuštanja djelatnika, već u novo zapošljavanje i širenje proizvodnje. RIJEČ koja što prije, a u 2015. neizostavno, svakom poslodavcu, direktoru i predsjedniku Uprave mora zvoniti u ušima- što mu ako nikako drugačije, s državne razine mora doći napismeno je – ZAPOŠLJAVANJE, ZAPOŠLJAVANJE, ZAPOŠLJAVANJE.
Činjenica da je protekle tri godine u RH s posla otpušteno više od 80.000 zaposlenih je zastrašujuća s obzirom na realnu situaciju. Aktuelna Vlada doslovno se nije odazivala na informacije radnika koje su prenosili mediji o njihovu otpuštanju i zatvaranju tvrtki. Danak takvoj šutnji i nezainteresiranosti
aktelnih vladinih ministara je javni dug koji je, kažu ekonomisti, SADA na razini 80% BDP-a i juri prema 100% BDP-a . Budući da izvoz hrvatskog proizvoda pada i BDP će biti sve niži.
A Hrvatska gospodarska orjentacija mora što prije, usprkos lobijima, crnom tržištu, nepotizmu i korupciji biti PROIZVODNJA roba, a ne UVOZ, kao što je to sada.


23.11.2014. u 13:35 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 21.11.2014.

MINISTARSKI SASTANAK ZEMALJA REGIJE O AGROBIZNISU


PRETPOSTAVKE ZA ZAJEDNIČKI NASTUP NA TRŽIŠTU

U Dubrovniku je 16. studenog 2014. godine održan ministarski sastanak šest zemalja regije i to Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Slovenije na kojem su glavne teme bile razvoj agrobiznisa u regiji, unapređenje vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u regiji te mogućnosti i pretpostavke za zajednički nastup na trećim tržištima.
Prema informacijama ministarstva poljoprivrede, uz domaćina ministra poljoprivrede RH Tihomira Jakovine na sastanku su sudjelovali Dejan Židan minista Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane iz Slovenije, Zoran Rajić državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i zaštite okoliša iz Srbije, Miloš Jovanović, direktor Agencije za promociju stranih investicija Crne Gore, Dušan Nešković pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Milán Radácsi, tajnik za ekonomske odnose, Veleposlanstva Republike Mađarske u RH.
Sastanak ministara i predstavnika drugih zemalja održana je prije početka konferencije „FMCG, Retail & AGRIBUSINESS ARENA 2014“, čiji je pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Konferencija je bia posvećena odnosima u prehrambenom sektoru, sektoru robe široke potrošnje i trgovinskim odnosima u regiji jugoistočne Europe, a na njoj je sudjelovao veliki broj uglednih poslovnih leadera i predstavnika velikih kompanija, banaka i maloprodaje.Slijedom održanih prezentacija i razmjene mišljenja o mogućnostima veće regionalne suradnje u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, sudionici ministarskog sastanka su usvojili sljedeće zaključke:

PREPOZNAJEMO različite i kompleksne izazove s kojima su suočeni sektori poljoprivrede i prehrambene industrije u Europi i svijetu, a što zahtijeva ozbiljnu i koordiniranu reakciju nadležnih državnih tijela.
UVAŽAVAMO da poljoprivredni i prehrambeni sektori imaju važnu ulogu u gospodarstvima svih zemalja u regiji te da zajednički napori mogu doprinijeti povećanju njihove konkurentnosti.
SLAŽEMO SE da proces integracije u EU pruža dobre mogućnosti za poljoprivredno-prehrambeni sektor zemalja članica i zemalja kandidata; ipak, ostali oblici regionalne suradnje mogu biti od koristi i treba ih podržati.
U tom smislu, POZDRAVLJAMO postignutu razinu regionalne suradnje među zemljama središnje i jugoistočne Europe i VJERUJEMO da gospodarski interesi i međusobno razumijevanje predstavljaju važnu prednost u poticanju budućih aktivnosti.
SMATRAMO da neka od područja buduće bliskije suradnje uključuju, ali nisu ograničena na, povećanje međusobne trgovinske razmjene, zajedničke napore u prevladavanju barijera na trećim tržištima te zajedničke projekte vezane uz osnovnu infrastrukturu, kao što su navodnjavanje i transport.
POTVRĐUJEMO spremnost zemalja sudionica da razmotre ove i druge načine poticanja buduće suradnje za dobrobit poljoprivrede i prehrambenog sektora u zemljama regije.


21.11.2014. u 02:43 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 20.11.2014.

PROSVJED STANOVNIKA GORSKOG KOTARA U ZAGREBU




BRDSKO PLANINSKI STATUS GORSKOM KOTARU TREBA ZADRŽATI !

Image and video hosting by TinyPic
Prosvjed stanovnika iz Gorskog kotara.

NA trg Sv. Marka a pred zgradom Hrvatskog Sabora u srijedu je došlo prosvjedovati oko 500 stanovnika Gorskog kotara. Cilj njihova prosvjeda bio je skrenuti Vladi pozornost da ne ukida Zakon o brdsko planinskom području kao što je to najavljeno za 1.1.2015.godinu. Ukidanjem tog Zakona Gorski kotar točnije grad Delnice te općine Mrkopalj, Fužine, Vrbovsko, Čabar, i Skrad izgubiti će status brdsko planinskog područja. Gubitkom statusa izgubiti će i financijska davanja po toj osnovi koja iznose 27 milijuna kuna godišnje.
Status brdsko planinskog podrčja koje Gorski kotar ima je stvaran i nije administrativno pripisan. Naime geografski položaj tog područja je uistinu brdsko planinski - a glavni argument za to, kažu stanovnici toga kraja, je duga i hladna zima, Blaženka Vučić kaže da za svaku zimu treba spremiti 12 metara drva, jer zima traje do svibnja mjeseca. Snijega je u izobilju, ceste treba čistiti od snijega i održavati, te posipati solju, jer djeca moraju ići u školu, sve dostave s opskrbom moraju raditi, što podrazumijeva i dostupnost kola Hitne pomoći i pristup stanovnika tijekom zime Domovima zdravlja. Jer zimski uvjeti života tu ne traju dva tjedna, već do svibnja mjeseca i pitanje je kako će život u Gorskom kotaru funcionirati u dugom zimskom periodu, ako Vlada ukine proračunsi novac kažu Tomica i Blaženka Vučić te Vidoš Vlastimir. Vlastimir ističe da u Gorskom kotaru nitko tko ima automobil ili neko drugo vozilo ne može biti bez zimskih guma, baš kao ni bez tople zimske odječe i adekvatne hrane.
Moji sugovornici kažu da JE NEZAMISLIVO DA SE U PERIODU ZIME NE ČISTE CESTE I da se ne posipaju solju radi prohodnostI. A ukidanjem brsko planinskog statusa za područje Gorskog kotara, ŠTO ĆE ZA POSLJEDICU IMATI UKIDANJE 27 milijuna proračunskog novca, čini se da Vlada baš to priprema stanovnicima u jeku zime.
Podpredsjednici Sabora Dragici Zgrebec predstavnici Gorskog kotara su predali peticiju "Za spas Gorskog kotara" koju je potpisalo 11 000 stanovnika s područja brdsko planinskog područja


Image and video hosting by TinyPic
Slijeva: Vidoš Vlastimir, Blaženka i Tomica Vučić na Trgu Sv. Marka u Zagrebu-

Image and video hosting by TinyPic
Gradonačelnik grada Delnica Ivica Knežević došao je sa prosvjednicima, sumještanima iz Gorskog kotara pred zgradu Sabora poručiti da Vlada
radi na štetu stanovnika tog područja ako im ukine 27 milijuna kuna.


20.11.2014. u 23:53 • 0 KomentaraPrint#^

…HAZU… UMRO UTEMELJITELJ IMUNOLOŠKOG ZAVODA U ZAGREBU!


POKRENUO JE RAZVOJ I PROIZVODNJU
BAKTERIJSKIH I VIRUSNIH CJEPIVA


U Zagrebu je 19. studenog 2014. u 98. godini života preminuo akademik Drago Ikić, istaknuti hrvatski imunolog i utemeljitelj Imunološkog zavoda u Zagrebu, informacija je iz ureda za odnose s javnošću HAZU.
Akademik Ikić se rodio 2. srpnja 1917. u Foči, a gimnaziju je završio u Zagrebu gdje je 1942. diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u Državnoj bolnici u Tuzli, a nakon što se pridružio Antifašističkoj borbi od 1944. do 1946. bio je voditelj Zdravstvenog odjela Okružnog narodnog odbora Biokovo, odnosno voditelj Oblasnog narodnog odbora Dalmacije. Od 1947. do 1950. bio je pomoćnik ministra zdravlja Narodne Republike Hrvatske.
Od 1946. do 1947. stručno se usavršavao iz područja bakteriologije i higijene u Parizu, Zurichu, Ženevi, a 1952. u Londonu i Kopenhagenu iz područja vakcinologije. Doktor znanosti postao je 1958., a 1962. profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1947. radio je na Bakteriološkom odjelu Centralnog higijenskog zavoda u Zagrebu, a potom na Odjelu za pripremu seruma i vakcina. Kad je Odjel 1956. izdvojen iz sastava Zavoda kao samostalna ustanova, Drago Ikić postao je njegov direktor. Odjel je 1959. prerastao u Zavod za kontrolu i ispitivanje imunoloških preparata, a 1961. u Imunološki zavod kojem je Drago Ikić bio direktor sve do umirovljenja 1982.

Najznačajnija dostignuća akademika Drage Ikića su proizvodnja cjepiva, antiseruma i drugih proizvoda iz plazme te aktivnost unutar Svjetske zdravstvene organizacije. Od 1973. do 1982. bio je na čelu Međunarodnog referentnog centra za bakterijska cjepiva Svjetske zdravstvene organizacije osnovanog u Imunološkom zavodu. Pokrenuo je razvoj i proizvodnju bakterijskih i virusnih cjepiva te humanog leukocitnog interferona kao i široku primjenu humanih diploidnih stanica u proizvodnji virusnih cjepiva. Novi sojevi virusa (Edmonston-Zagreb) za proizvodnju cjepiva prihvaćeni su od Svjetske zdravstvene organizacije i distribuirani u velikom broju zemalja. Akademik Ikić je potaknuo i razvio Odjel za bazična istraživanja za područja transplantacijske i celularne imunologije, alergologije, a kasnije i psihoneuroimunologije.
Za redovitog člana Akademije Drago Ikić izabran je 1977., nakon što je od 1968. bio je dopisni, a od 1972. izvanredni član. Od 1978. do 1989. bio je tajnik Razreda za medicinske znanosti i član Predsjedništva Akademije, a od 1982. do 2008. bio je voditelj Akademijinog zavoda za imunologiju i genetiku tumora. Bio je predsjednik Međuakademijskog odbora za biološke preparate, član The Royal Society of Medicine, The New York Academy of Sciences, Američkog udruženja za unaprjeđenje znanosti, Tijela eksperata za biološku standardizaciju Svjetske zdravstvene organizacije te počasni član Svesaveznog naučnog društva mikrobiologa i epidemiologa I.I. Mečnikov u bivšem SSSR-u.
Objavio je oko 250 znanstvenih i stručnih radova iz područja imunologije, virusnih i bakterijskih cjepiva te interferona. Za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja – 1972. Republičku nagradu Ruđer Bošković, 1980. Republičku nagradu za životno djelo, a 2012. Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.





20.11.2014. u 06:29 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 19.11.2014.

POSLOVNI DNEVNIK POKRENUO BILTEN ZA POLJOPRIVREDNIKE



PROJEKT - POSLOVNI UZLET

U okviru suradnje s Ministarstvom poljoprivrede, a prema informacijama glasnogovornika Kuskunovića, Poslovni dnevnik je pokrenuo izdavanje mjesečnog biltena za poljoprivrednike sa specijaliziranim temama i edukativnim savjetima. Bilten će izlaziti idućih 14 mjeseci, a prvi broj posvećen je proizvodnji žitarica i bit će tijekom ovog tjedna preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju poslan na e-mail adrese poljoprivrednih gospodarstva.
U projektu Poslovnog dnevnika - Poslovni uzlet, na županijskoj i regionalnoj razini u 2015. godini provoditi će se edukacija poljoprivrednih proizvođača u raznim gradovima Hrvatske. Kroz cjelogodišnju kampanju, nositelji projekta upoznat će javnost s uspješnim pričama malih i srednjih poduzetnika, na županijskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te organizirati popratne manifestacije seminarsko-edukativnog tipa, koje služe povezivanju malog i srednjeg poduzetništva općenito te njihovoj edukaciji, a u svrhu promicanja i poboljšanja njihovog poslovanja.
„Obzirom da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva također mali poduzetnici kojima je potrebna edukacija u svim sferama, a posebice u segmentu korištenja EU fondova, smatramo kako je uključivanje Ministarstva u ovaj projekt od izuzetne važnosti te nam je cilj promicanje znanja i informacija koje će olakšati povlačenje novca za ruralni razvoj te da uspostavimo još bolji direktan kontakt i provodimo edukacija poljoprivrednih proizvođača“, izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. "U sklopu Poslovnog uzleta održava se i niz specijaliziranih događanja pod nazivom Snaga hrvatske hrane, a riječ je o okruglim stolovima posvećenih različitim segmentima proizvodnje i plasmana hrvatske hrane. U intervalu od listopada 2013. do studenog 2014. održano je ukupno 7 okruglih stolova, čija je tematika objedinjena završnom jednodnevnom konferencijom na temu hrvatske hrane, koja je održana 11.studenog u Osijeku te je okupila predstavnike akademske zajednice i javne uprave, proizvođače-poduzetnike te stručnjake Ministarstva poljoprivrede", izjavio je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića.
Poslovni dnevnik će pokloniti jednogodišnju pretplatu svog dnevnika za 63 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su tijekom ove godine nominirana za nagradu “Zlata vrijedan“ 2014. godine – izbor najboljeg OPG-a u Hrvatskoj.

19.11.2014. u 11:06 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 16.11.2014.

HSLS U VIŠE GRADOVA ORGANIZIRAO PRODAJU MANDARINA OPG PROIZVOĐAČIMA IZ PLOČA



"ODRAĐUJEMO POSAO MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE"

„Odrađujemo posao ministarstva poljoprivrede, jer bi ministarstvo poljoprivrede trebalo interesirati gdje OPG proizvođači prodaju svoj proizvod u uvjetima kada je zbog embarga izvoz onemogućen.Ono što je dobro je što su naši građani velikog srca i uvijek su se spremni odazvati na ovakve akcije. U dva dana, prošle i ove subote, u Zagrebu će biti prodano 40 ili 60 tona mandarina. Prodaju smo prije toga organizirali u Zadru, Čakovcu, Splitu, Rijeci, a prodaju mandarina organizirati ćemo i u gradu Varaždinu. Građani su solidarni s našim proizvođačima, kupuju hrvatski proizvod, hrvatsku mandarinu i to je ono što je važno u ovoj akciji“ rekao je u subotu predsjednik političke stranke HSLS Darinko Kosor pred novinarima na Borongaju na mjestu prodaje mandarina.

Image and video hosting by TinyPic
Kupci su stajali u debelom redu da bi kupili mandarine

Anđelina Duganđić jedna od sedam OPG proizvođača koji su imali priliku prodavati svoje mandarine u Zagrebu zahvalila se u svoje ime i ime još šest OPG-a na pomoći oko organizacije prodaje mandarina i to predsjedniku Kosoru, gospodinu Ostojiću i svima iz političke stranke HSLS, čija je idejna začetnica prodaje mandarina gospođa Renata Šeperić Petak, ( opširniji tekst na http://agropolitika.blog.hr od 9.11. 2014.) Zahvalila je i Matku Radonjiću koji im je, kako je rekla gospođa Anđelina, pomogao sve to pokrenuti. „Sada dolazi i cikla i kupus, pa ako bude interesa i potrebe mi smo tu“ – dodala je Anđelina. Što se klementina tiče, rekla je da one dolaze nešto kasnije, točnije u mjesecu prosincu. Ali nasadi klementina pretežno su u Opuzenu, a ove mandarine koje sada prodaju su na nasadima u Kominu i Rogotcu u općini Ploče.

Image and video hosting by TinyPic
Kupci, gospođe Biserka Pogačić iz Oboja i Mira Petrović iz Dubrave.“ Ideja o kupnji mandarina od proizvođača je odlična. Mi kupujemo svježu domaću mandarinu, a proizvođači prodaju na licu mjesta i tako odmah naplaćuju svoj proizvod bez posrednika i marže“ - zaključile su gospođe


Image and video hosting by TinyPic
Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, Dorica Nikolić i Renata Šeperić Petak. U pozadini Goran Kurevija.

Gospođa Renata Šeparić Petak je najavila prodaju ličkog krumpira za zagrepčane po cijeni od tri kune za kilogram, već za slijedeći vikend također na prodajnom prostoru na Borongaju. No detaljniju obavijest o toj akciji objaviti ću pravovremeno na Agropolitici
Doduše, ovaj put je prodaja mandarina potrajala čak do 17 sati, jer je drugi kamion s mandarinama došao, zbog zastoja u putovanju, oko 13 sati na Borongaj, na prodajno mjesto.

Image and video hosting by TinyPic

Članovi stranke HSLS-a sa OPG proizvođačima mandarina iz općine Ploče.

16.11.2014. u 10:33 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 15.11.2014.

STATISTIKA MLJEKARSTVA ZA LISTOPAD 2014.


VIŠE MLIJEKA ZA 4,54 % U ODNOSU NA ISTI MJESEC 2013. GODINE!

Jelena Cvitaš viša stručna savjetnica u Uredu za informiranje, odnose s javnošću i međunarodnu suradnju iz Hrvatske poljoprivredne agencije poslala je
podatke u brojkama za mjesec listopad tekuće godine iz kojih se može pročitati isporučena količina kravljeg mlijeka, te broj isporučitelja do mjeseca rujna.
Tablice sadrže broj isporučitelja mlijeka po mjesecima za godine 2011., 2012.,2013., i prvih devet mjeseci u 2014. godini, a isto je i sa brojem isporučenih količina kravljeg mlijeka kome su dodane brojke i za mjesec listopad. Brojke, s obzirom na rast ili pad broja isporučitelja ili isporučene količine mlijeka mogu se komparirati.



Image and video hosting by TinyPic

15.11.2014. u 21:30 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 14.11.2014.

...HAZU… AKADEMIK KUSIĆ PONOVNO PREDSJEDNIK



„AKADEMIJA TREBA IMATI INICIJATIVU, A ŠTO MANJE REAGIRATI“

Akademik Zvonko Kusić ponovno je izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na izbornoj skupštini HAZU održanoj u četvrtak navečer 13. studenog na kojoj su birani članovi novog Predsjedništva Akademije. Na skupštini su ponovno izabrani i potpredsjednici HAZU, akademik Jakša Barbić i akademik Velimir Neidhardt te glavni tajnik akademik Pavao Rudan, informacije su Marijana Lipovca iz ureda za odnose javnošću HAZU.
Akademik Zvonko Kusić rođen je 1946. u Zagrebu, po struci je liječnik, specijalist nuklearne medicine te specijalist radioterapije. Redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojem je bio i dekan i predstojnik je Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice" u Zagrebu gdje je bio i ravnatelj. Stručno se usavršavao u SAD-u i Velikoj Britaniji. Redoviti član HAZU postao je 2000., a od 2004. do 2010. bio je tajnik Razreda za medicinske znanosti. Za predsjednika HAZU izabran je 2010.
U svom se govoru akademik Kusić osvrnuo na rad Akademije u svom dosadašnjem mandatu i iznio program za iduće razdoblje. Istaknuo je da u Akademiji u protekle nepune četiri godine održano 1233 događanja, poput znanstvenih skupova, okruglih stolova, tribina, izložbi i koncerata te da su izdane 632 edicije. Samo u 2013. bilo je 399 različitih događanja i izdano 200 edicija. U mandatu sadašnjeg Predsjedništva Akademija je proslavila svoju 150. godišnjicu, osnovala je nove zavode u Križevcima i Rijeci, donijela deklaraciju kojom je podržala ulazak Hrvatske u EU, a svojim je deklaracijama osudila prvostupanjske presude Haaškog suda generalima iz Hrvatske i BiH te reagirala na osporavanje hrvatskog identiteta Bunjevaca. Uvedena su redovita predavanja četvrtkom kao dijalog s javnošću, kao i Dani otvorenih vrata HAZU. Akademija je osnovala i odbore za koordiniranje rada svojih znanstveno-istraživačkih jedinica i za zaštitu dobara od nacionalnog interesa, kao i povjerenstvo za promicanje znanosti od nacionalnog interesa. Također je bila uključena u izradu smjernica za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije koje su velikim dijelom ugrađene u Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije. "Ovaj golemi rad Akademije vjerojatno bi bio ponos svakog društva", kazao je akademik Kusić. Spomenuo je i rad Zaklade HAZU koja slavi svoju 20. godišnjicu i koja je do sada s 15 milijuna kuna financirala 1085 projekata i pomogla izdavanje 500 publikacija. Predsjednik HAZU odao je priznanje akademicima koji i danas sudjeluju u izgradnji znanstvenog i kulturnog identiteta nacije.
Akademik Kusić je najavio da će Akademiju, unatoč financijskim restrikcijama, i u idućem razdoblju obilježiti kontinuitet dosadašnjeg rada, pri čemu je istaknuo nastavak suradnje sa srodnim institucijama i resornim ministarstvima, uključenje u europske znanstvene projekte, kao i unapređenje međunarodne suradnje. "Akademija što više treba imati inicijativu, a što manje reagirati", poručio je akademik Kusić. Najavio je da će HAZU, kao referentno mjesto u društvu, i dalje nastaviti s održavanjem znanstvenih i stručnih skupova o svim društvenim problemima na kojima se donose rješenja utemeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim principima. "Akademija je jedina u stanju, na osnovu svog autoriteta, kontinuiteta, nepristranosti i neovisnosti, mobilizirati i okupiti najbolje stručnjake i znanstvenike iz cijelog društva. Konsenzus o kojem svi pričaju postoji jedino u Akademiji. Ona promiče jedinstvo nacije i u ovoj Akademiji postoji samo jedna Hrvatska. Akademija je najveća konstanta, najveći simbol i savjest nacije", rekao je akademik Kusić.
Najavio je i da će HAZU uskoro obilježiti 130. godišnjicu Strossmayerove galerije starih majstora, 120. godišnjicu smrti Franje Račkog, 80. godišnjicu dolaska Bašćanske ploče u palaču HAZU, a iduće godine i 200. godišnjicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera.

14.11.2014. u 08:17 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 13.11.2014.

HSLS DOVOZI MANDARINE U ZAGREB


PLASMAN ZA MANDARINE

Politička stranka HSLS u subotu 15.studenog ponovno organizira dovoz mandarina hrvatskih poljoprivrednih proizvođača iz doline Neretve u Zagreb. Mandarine će se prodavati po tri kune za kilogram na lokaciji Borongaj, kod okretišta tramvaja u vremenu od 7 do 14 sati. Za prodaju je predviđeno 40 tona, odnosno 40.000 kilograma mandarina, koje će, kako je dogovoreno biti dopremljene od sedam OPG proizvođača iz doline Neretve.

Da podsjetim, prvu dopremu i prodaju mandarina iz doline Neretve u Zagrebu na Trgu bana Jelačića HSLS je organizirao u subotu 8. studenog. Količina od 20.000 kg, koja je bila dopremljena od pet OPG proizvođača, zagrepčani su pokupovali za manje od dva sata.

Smisao akcije dopreme mandarina u Zagreb je želja da se pomogne OPG proizvođačima plasmanom prodaje tog proizvoda koji je zbog ruskog embarga na izvoz izgubio tržište.

13.11.2014. u 05:37 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 11.11.2014.

ZAVRŠNO IZLAGANJE CZESLAWA SIEKIERSKOG ČELNIKA ODBORA ZA POLJOPRIVREDU EU PARLAMENTA



“POSTOJE PONEKAD PREVELIKI ZAHTIJEVI EUROPSKE UNIJE”

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoja Europskog parlamenta Czeslaw Adam Siekierski, koji je inače Poljak, posjetio je krajem listopada Hrvatsku .Razgovarao je 31. 10. s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom. Istoga je dana u Hrvatskom Saboru u dvorani Josip Šokčević održan okrugli stol na kome je bio glavni govornik o čemu sam objavila tekst na datumu 1.studeni http://agropolitika.blog.hr.

No sada objavljujem završno izlaganje Czeslawa Adama Siekierskog, koje sam snimila, koji u tom govoru, preko prevoditeljice, izriče stavove i informacije o mnogim komponentama i hrvatske i europske poljoprivrede, kao i o administraciji europske unije. Takvi stavovi izrečeni od nekoga drugog bili bi samo želje ili predpostavke – nitko u njih ne bi vjerovao, niti bi ih mogao ozbiljno razmatrati. Ali u slučaju kada to govori predsjednik Odbora za poljoprivredu u parlamentu Europske Unije, to ima svoj značaj i težinu. Te i takve informacije mogu biti razlog za drugačije razmišljanje i nove odluke u hrvatskoj poljoprivredi.

“ Imamo razne mogučnosi suradnje. Istina je takva da previše ima upravljanja administracije sa strane Bruxellesa. Mi svi tražimo pravi put. Poljska je 10 godina u EU, govorim o svojoj državi, a imamo jako puno problema koji nisu riješeni. I to po pitanju ekonomije i problema izravne prodaje . Postoje ponekad preveliki zahtijevi sa strane Europske Unije i ti zahtijevi nisu dobri. S jedne strane imate osječaj da je takva situacija naprimjer u Francuskoj da bi sve funkcioniralo. Tako imate doživljaj da su neki zahtijevi viši i iveći prema novim članicama nego prema starim članicama. Što se tiće programa Libera smatra se da je poljoprivredna politika područje iskorištavanja aktivnosti i suradnje s lokalnim upravama. I bio bih malo prepotentan kada bih htio Vama neke stvari objašnjavati, a mi u Poljskoj imamo s tim velike probleme.Govorio sam o pitanjima klanja životinja. Tu vidimo velike šanse za mala gospodarstva. Europska Komisija se po meni previse upliće u ta pitanja u vezi sa kritikama koje su se vratile iz Bruxellesa u vezi ruralnog razvoja. Neke su države poslale projekte da ranije ispitaju neka pitanja, da kasnije izbjegnu količinu prigovora. Imamo različite vrsta prigovora ponekad je problem s procedurom, ali ponedak ovi ljudi u Bruxellesu htjeli bi da sve ide nekim prečicamaa. O tome sam razgovarao s nekim pduzetnicima i ljudima koji rade u strukturama EU. Iznijeli su elemente inovativnosti. Ali inovativnost ne možemo gledati iz perspective zapada i to prebacivati u Poljsku ili Hrvatsku sredinu. Tu inovacija malo drgačije izgleda nego što izgleda na Zapadu. Početnicima je inovacija i u Hrvatskoj i u drugim zemljama tek prvi korak. I možda je bitno da se ovdije dovode osobe koje rade u strukturama u Bruxellesu, neka oni sami vide kako izgleda situacija u Hrvatskoj, neka oni to dožive. Imati će drugačiji pristup ovim problemima.

Ja sam jučer pričao, nakon što sam razgovarao s Upravom koja je vezana uz poljoprivredu, govoreći o tome da gledam kroz prizmu određene države, da ne bude jedan kriterij prema svima. Trebamo pomagati, a ne sastavljaati zahtijeve koji će samo otežavati. To je još veliki posao u budućnosti za nas. Regionalizacija zajedničke poljoprivredne politike, mislim da je prisutna kod Vas kao i u drugim državama koje traže da se drugi stup daje na raspolaganje regionalnoj upravi, isto tako se događa i u drugim državama. Različito to izgleda. Imamo odgovor i da i ne. Iskustva pokazuju da neke regije još ulažu svoja sredstva i rade dobar program. Drugi i opet skidaju sredstva. Samo znamo koja je različitost naprimjer samo u vašoj državi :imamo brdska područja, imamo otoke, imamo područja gdje se razvija poljoprivrda. Mi moramo voditi razlike, a tu je velika uloga samouprave i to je dobro. Kohezijska politika, politika koja je prošle godine prvi puta prošla 44% koja je nadmašila dio za poljoprivredu. Isto tako ta se politika mora baviti poljoprivredom, jer problem je strukture, problem je poduzetništva. Ruralna područja moraju imati ideju kohezijske politike.

Sve to lijepo zvuć:i regional razvoj, ruralni razvoj. Imamo puno programa u organizaciji gospodarstava, a pnekad ima premalo sredstava za razvoj infrastrukture u ruralnim područjima. Imamo programe koji bi podupirali razvoj te regie u smislu poduzetništva. Podigli bi ruralni razvoja urbanom načinu života. Sve to govorim o uravnoteženom razvoju.
PITANJE ZEMLJE. Mislim da je tu dobar primjer Francuska.Tamo je zemlja u najmu i od susjeda i ugovor mora biti višegodišnji najam. U poljoprivredi ulaganje ne može biti jednogodišnje. Najam mora biti višegodišnji. Imamo takav problem u državi da stožer ima zemlju. Jer kod nas je nadoplata po hektaru. To uzima vlasnik, a trebao bi uzimati onaj tko radi tu zemlju. To je vezano sa radom, a ne sa vlasništvom. I to je veliki problem. Ja znam da je o takvim problemima teško I govoriti, te je problem ponekad teško i dokazati. Zato pitanje najma zemljišta je pitanje jako potrebno i u Hrvatskoj. I to pitanje treba regulirati zakonskim odredbama.

Što se tiče pitanja trgovine, na ta pitanja odgovara EU, jer to pripada nadležnosti EU. I tako vidimo različite reakcije vezane sa krizom, sa embargom. Isto tako govorimo o vanjskim aspektima poljoprivrednog razvoja.To su pitanja za sudjelovanje vaših europralamentaraca u raznim područjima. Svugje se bore za pitanja države. I svugdje u svim odborima bave se i pitanjima poljoprivrede. Isto tako pitanja financiranja EU, tu pitanja dodiruju strukturu poljoprivrede. .Isto tako minjenja se politika nadoplata financijskih pomoći. Nema više nadoplata za proizvodnju . Znaći stvaralo se tako u sedamdesetim godima nadoplata za proizvod, pa su se stvarali troškovi kao što je skladištenje i prodavanje tih dobara. Sad se mijenja ta politika. Budimo iskreni u poljoprivredi je potrebna intervencija. Svjesni smo toga ako uložimo u nove tehnologije, ako uložimo u nove načine obogačivanja zemljišta, mi čemo 10-15% podignuti proizvodnju. Isto tako moramo biti svjesni da imamo povlasticu proizvodnje kao što je kukuruz, što ima utjecajaa na svinjogojstvo i govedarstvo Isto tako ako imamo viška kukuruza više se isplati ulagati u proizvodnju da bi se moglo pomoći ovom dijelu stočarstva. I isto tako pitanje embarga za Rusiju, pitanje trgovine. Nije taj program tako jednostavan. Kada počnemo prodavati, kada domaći proizvod bude na drugim tržištima, opet će biti teška situacija. Naprimjer Poljska, kada nađemo drugog kupca, biti će nama jako teško vratiti se na Rusko tržište , koje će u međuvremenu naći neke druge partnere.. Embargo te krize malo po malo će se prelijevati na države koje su najviše pogođene, prolijevati će se i na druge zemlje .Ova sredstva iz prve tranše za države oštećene embargom malo su iskorištena. Sve će se mijenjati kada se promijeni sitacija u politici.Trebamo promatrati politiku, svjetsku situaciju. Moramo isto tako raditi na senzibilitetu u EU, za ono za što se borimo, da čujemo sobe koje su direktno vezane uz poljoprivredu i da ih uključujemo u rasprave. I dizanje senzibiliteta.Porasla je kompetencija znanja. Raditi ćemo na tome da brže reagiramo jer brža reakcija je isto tako jeftinija reakcija. Mislim da nemožete sebi previse predbacivati da ste previse zanemarili, da ste previše zakasnili, Puno je problema. A mi, mislim na Poljsku, smo već deset godina u EU,u razdoblju priprema imali smo čak više pomoći nego vi. I još uvijek ne možemo se snaći u nekim problemima oko malih i velikih gospodarstva. Isto tako moramo paziti da process koncentracije i konsolidacije koji će se događati, ima neki prirodni ekonomski tijek.

Program lokalnog ekonomskog gospodarernja znaći ako kupujemo proizvode u regiji, onda novac ostavljamo u regiji. Trebali bismo se hraniti proizvodima kojih bar 80% potječe iz regije. Ono što sigurno mogu reći je da moramo smanjiti adminstraciju, moramo uključivati poljoprivrednike u funkcioniranje. Gospođa Marijana (Petir) može potvrditi da o tome govorimo non stop na Odboru. Tako je s pitanjem grininga koje je komplicirano pitanje. Nadam se da ćemo popraviti naše greške. I opet se moramo pripremati. Prije svega moramo govoriti o mnogim stvarima., Jako je bitan dijalog, partnerski dijalog sa svim institucijama EU . I ne na takav način dijalog, kao što smo imali primjer u Poljskoj, kada se minister poljoprivrede malo izvikao na poljoprivrednike na određeni naćin, pa su sada svi uvrijeđeni. Mi zagovaramo pravni dijalog..
Htio sam istaći da je jako bitno da se poljoprivrednici spajaju, udružuju, u proizvođačke organizacije i druge, a za to je potrebno da se izrade instrumenti podrške I tu se treba predano raditi .
Svjestan sam da se nisam referirao na sva pitanja. Bitno je da razmjenjujemo mišljenja. Bitno je što želimo napraviti od malih poljoprivrednih gospodarstaa. Želimo da imaju neki svoj biznis."


RAZGOVARALI JAKOVINA I SIEKIERSKI

Ministar Tihomir Jakovina sastao se 31. listopada u Ministarstvu poljoprivrede, s predsjednikom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoja Europskog parlamenta Czeslawom Adamom Siekierskim. Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede
ministar je rekao predsjedniku Odbora za poljoprivredu europskog parlamenta da je Hrvatska ima ukupno 193.117 OPG-a. Od toga je broj nositelja OPG-a mlađih od 40 godina ima 17.749, a starijih od 65 godina 69.552. U Hrvatskoj do 5 hektara zemljišta obrađuje 114.759 OPG-a, dok ih čak 60% obrađuje do 3 ha.

Sukladno novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, mali poljoprivrednici su, po definiciji na razini EU, gospodarstva kojima se isplaćuje godišnji poticaj u iznosu od 200 do 1.250 eura. „Provedba mjere na razini EU je izborna, što znači da države članice mogu, ali i ne moraju, primijeniti ovaj program, a Republika Hrvatska je osigurala 2% omotnice u iznosu od oko 8,5 milijuna eura, kao poticaj za male poljoprivrednike“ rekao je Jakovina. Dodao je kako se „prema prijedlogu hrvatskog modela potpora, proizvođači dobrovoljno odlučuju da li će sudjelovati u ovom programu ili ne. Ako će sudjelovati, ostvarivat će godišnji poticaj od oko 5.000 kn. Cilj ove mjere je smanjivanje administrativnih troškova jer ta gospodarstva ne podliježu kontroli višestruke sukladnosti.“
Jakovina je napomenuo kako je Hrvatska obilježila Međunarodnu godinu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nizom događaja, okruglih stolova i manifestacija, pri čemu je po prvi put pokrenut Projekt Zlata vrijedan - izbor najboljeg OPG-a koji se pokazao kao jedan od izvrsnih načina promocije i marketinga hrvatske poljoprivrede.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoja Europskog parlamenta Czeslaw Adam Siekierski istakao je kako je važno stvarati pozitivnu klimu za održavanje malih gospodarstava s dodanim vrijednostima, te kako ona nisu konkurencija velikima, već njihova nadopuna. Napomenuo je kako „mali OPG-i moraju biti u fokusu kako resornih državnih institucija tako i jedinica lokalne samouprave, a vrlo je bitno uvjeriti poljoprivrednike koliko je važno udruživanje.“
„Kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. u okviruMjere 6 „Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja“; podmjere 6.3. Potpora za mala poljoprivredna gospodarstva predviđena je potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.
Cilj potpore je pomoć takvim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju da ista postanu komercijalno održiva, što je preduvjet za postizanje konkurentnosti u poljoprivrednom sektoru“, zaključio je Jakovina.



11.11.2014. u 06:09 • 0 KomentaraPrint#^

...HAZU ...POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA


AKADEMIJA JE ČUVAR POMORSKE ORIJENTACIJE!

U palači Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti održan je 7.studenog znanstveni skup pod imenom Pomorsko pravo i pravo mora: jadranske zemlje u europskim okvirima na kojem su stručnjaci za pravo mora raspravili brojna pitanja vezana uz pomorsko imovinsko pravo, pomorsko upravno pravo, pomorsko osiguranje i radno pravo te pitanja vezana uz granice i razgraničenje podmorskih prostora jadranskih država.
Prema informacijama Marijana Lipovca, iz ureda za odnose s javnošću, znanstveni skup je u ime predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića otvorio akademik Davor Krapac, koji je ujedno i sudac Ustavnog suda. On je podsjetio na ustavnu odredbu prema kojoj more, morska obala, otoci i vode imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, što je potvrđeno Pomorskim zakonikom iz 2004. i drugim zakonima i međunarodnim konvencijama. „Kroz djelatnost svog Jadranskog instituta HAZU se na najbolji način odaziva na poziv impliciran Ustavom da se zaštita mora postavi na znanstvene temelje“, kazao je akademik Krapac koji je za Pomorski zakonik rekao da je jedan od najmodernijih nacionalnih pomorskih kodeksa na svijetu. Podsjetio je na sudjelovanje Jadranskog zavoda u stvaranju pomorskog zakonodavstva još u vrijeme bivše Jugoslavije, što je nastavljeno i u samostalnoj Hrvatskoj. Jadranski zavod HAZU od svog osnutka 1948. objavio je zapažena djela iz područja jadranske problematike i bio nositeljem više znanstveih projekata posvećenih razvoju pomorskog zakonodavstva. Akademik Krapac istaknuo je da zahvaljujući Jadranskom zavodu Hrvatska ima Pomorsku enciklopediju i Pomorski leksikon, kao i časopis Usporedno pomorsko pravo kao jedini specijalizirani časopis o pomorskom pravu u Hrvatskoj. Na dosadašnje djelovanje Jadranskog zavoda u području pomorskog prava i prava mora podsjetio je i voditelj Zavoda prof. emeritus Vladimir-Đuro Degan, član suradnik HAZU, koji je kazao da je ta Akademijina jedinica bila čuvar pomorske orijentacije i u bivšoj državi, kao i u samostalnoj Hrvatskoj. U svom izlaganju govorio je o delimitaciji i demarkaciji vanjskih granica Hrvatske i upozorio da je to pitanje neriješeno i nakon gotovo četvrt stoljeća. Dr. sc. Marina Vokić Žužul iz Jadranskog zavoda HAZU i Valerija Filipović iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu govorile su o granicama podmorskih prostora jadranskih država. Istaknule su da je to pitanje posebno važno zbog novih istraživanja prirodnih bogatstava jadranskog podmorja, posebno u južnom Jadranu gdje su utvrđena potencijalna nalazišta nafte i plina, zbog čega bi što prije trebalo bočno razgraničiti epikontinentalne pojaseve Hrvatske i Crne Gore. Dr. sc. Vanja Seršić i dr. sc. Jakob Nakić održali su izlaganje o pravnim problemima morske obale i upozorili na nedosljednost i zabunu u primjeni propisa koji se odnose na ovo pitanje, kao i na nedovoljno uvažavanje propisa i sudske prakse Europske unije. Znanstveni skup je organizirao Jadranski zavod Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti.


11.11.2014. u 05:03 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 09.11.2014.

HSLS ORGANIZIRAO DOVOZ I PRODAJU MANDARINA U CENTAR ZAGREBA


SVOJOM IDEJOM HSLS POMAŽE POLJOPRIVREDNICIMA!


Prodaju mandarina, domaćih, netretiranih zaštitnim srrdstvima, iz doline rijeke Neretve, bez posrednika i preprodavača, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu organizirala je u subotu 8. studenog politička stranka HSLS. Na taj način HSLS želi pomoći obitejskim poljoprivrednim gospodarstvima koji ove godine još teže prodaju poljoprivredne proizvode nego proteklih godina, a razlog je embargo koji je još u rujnu ove godine zemljama EU nametnula Rusija. Embargo znaći - nema izvoza. A baš mandarine su hrvatsko voće iz roda agruma čije je tržište bilo i u Rusiji, jer se u Hrvatskoj proizvodi u tisućama tona i mandarina je niz godina hrvatski izvozni proizvod . Globalna politička situacija ozbiljnog utjecaja ima na hrvatsku poljoprivredu i poljoprivredna gospodarstva, a posebno je to značajno u dolini Neretve jer je u nastaloj situaciji teško pronaći tržište za tisuće tona mandarina. A proizvodnja mandarina je egzistencijalni posao velikog broja obitelji. Ove godine je zbog embarga teško i otkupljivačima pronači tržište, jer mandarine u EU proizvodi i Grčka i Španjolska i neke druge zemlje, iako u maniim količinama.
Zato je prodaju 20 tona mandarina prikupnjenih od pet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i to od Anđeline Duganđić, Ante Vukovića, Lenka Vukovića, Joška Jerkovića i Zdravka Šoljića organizirala politička stranka HSLS na glavnom zagrebačkom trgu. Na opće iznenađenje i kupaca i organizatora u vremenu od nepuna dva sata prodano je 20 tona, dakle 20 000 kg, mandarina.
Došla sam prekasno, nisam vidjela ni gužvu ni mandarine. U 10,10 sati, kada sam stigla na Trg više nije bilo mandarina, ali su kupci, pristizali i dalje i razočarani se vraćali praznih torbi. Zanimalo me kako je izgledala prodaja, da li je bilo gužve.
Jedan od organizatora prodaje neretvanskih mandarina u središtu Zagreba Darko Klsić tajnik zagrebačke organizacije HSLS-a objašnjava mi na ovaj način.
- Prodano je 20.000 kg mandarina , to znači da ako je je svaki kupac koji je došao ovdije kupio samo 3 kg to znači da je 6 600 građana u dva sata pokupovalo količinu od 20.000 kg mandarina.
- A ako su kupovali više, naprimjer po 10 kg? - pitam
- A ako su kupovali po 10 kg, onda je ovdije u dva sata prošlo dvije tisuće ljudi – kaže mi Darko Klasić.
U svakom slučaju da bi 20.000 kg mandarina bilo prodano u manje od dva sata zasigurno je bila gužva na glavnom gradskom Trgu.

IDEJA IZ HSLS-a!

Organizacija HSLS-a očitovala se u vidu organizacije prijevoza mandarina, ishođenja dozvola od Grada Zagreba i policije za pristup kamina u, od vozila zaštićenu zonu, za osiguranje policije, te za plaćanje pet štandova koje je na Trg za tu prigodu postavio Grad.

Image and video hosting by TinyPic
Oni su iz HSLS-a sudjelovali u organizaciji dovoza mandarina na Trg bana Jelačića. S lijeva Miroslav Polovanec zastupnik u Skupšini Grada , Jelić i Klasić

-I što će biti dalje u vezi s mandarinama? - pitam
-Mi ćemo i drugi vikend , 15.11. pokušati dobiti dozvolu i organizirati prijevoz, da se mandarine pokupe od malih gospodarstava i ponovo ih ponuditi građanima Zagreba . No biti će to veća količina, bar 40.000 kg, dva šlepera. Krenuti ćemo i sa prikupljanjem ličkoga krumpira i dovesti ga na Trg na prodaju građanima –kaže tajnik zagrebačke organizacije Darko Klasić .

Image and video hosting by TinyPic
Renata Šeperić Petak sa stranačkim kolegom

Gospodin Klasić objašnjava “Ideja o prodaji neratvanskih mandarina na Trgu bana Jelačića došla je od Renate Šeperić Petak članice HSLS-a koja je na izborima za europski parlament bila stranačka kandidatkinja . Prijedlog je prihvaćen i predsjedništvo stranke je donijelo odluku potkraj listopada da se pomogne OPG- proizvođačima u plasmanu, te da se u svim većim gradovima u Hrvatskoj u kojima HSLS ima organizaciju – organizira prodaja mandarina.Prošli tjedan je, podsjeća gospodin Klasič, takva prodaja bila organizirana u Zadru". Prema riječima Darka Klasića prodaji mandarina na Trgu u Zagrebu nazočila je i dogradonačelnica Švaljek.

MANDARINA JE EGZISTENCIJA!

Image and video hosting by TinyPic

S lijeva:Štefica Kreminec iz Zaprešića koja je došla kupiti mandarine, te članovi OPG-a koji su u Zagrebu imali priliku prodavati svoje mandarine Lenko i Nikolina Vuković, Zdravko i Lukrecija Šoljić , Anđelina Duganđić, Bepo Šoljić

Lukrecija Šoljić i suprug Zdravko Šoljić koji su došli iz Rogatina, općina Ploče, Ploče su tri kilometra od Dubrovnika, ističe da su mandarine i njihova prodaja u znaku njihove egzistencije, te kaže. “To je jedini posao koji imamo, a uzgajamo mandarine upravo zato da bismo ih mogli prodati i da bismo imali od čega živjeti.” Lukrecija i Zdravko u Zagreb su doveli i malog znatiželjnog sina Bepa (11). Šoljići imaju kažu 800 stabala mandarina što čini površinu od 1,5 hektara, te dodaju da su oni mali proizvođači. U dolini Neretve u Opuzinu i okolici , mnogi OPG proizvođači imaju mnogo veče površine, kažu. Lenko Vuković ima 1500 stabala mandarina i uzgojem mandarina bavi se 25 godina. To je posao već treće generacije- kaže gospodin Lenko . Anđelina Duganđić je iz Komina također u općini Ploče ima 1000 stabala mandarina, ali istiće da su one stare preko 40 godina. Gospođa Anđelina zahvaljuje HSLS-u na ideji i organizaciji prodaje mandarina u Zagrebu, te zahvaljuje kupcima, zagrepčanima su koji pokazali veliki interes za kupnju mandarine. Rekla je da je plasman mandarina veliki problem ove godine, tim više što berba nije završena.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Darko Klasić tajnik zagrebačke organizacije HSLS-a, Anđelina Duganđić iz Komina i Alen Ostojić predsjednik zagrebačke organizacije HSLS-a. Fotke: M.Zouhar Zec

-Kako ste zadovoljni s cijenom od 3 kune?-pitam gospođu Anđelinu.
- Jako smo zadovoljni s cijenom- odgovara. Prošle godine mandarine su na veletržnici, a i otkupljivači su tako plaćali, za prvu klasu mandatina 1.80 /kg smo dobili, a druga klasa imala je cijenu 1kn/za kg ", odgovorila je gospođa Anđelina.

Treba napomenuti da se mandarina iz doline Neretve može prepoznati upravo po tome što nema košticu.


09.11.2014. u 09:00 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 08.11.2014.

NATJEČAJ ZA VUKOVARSKO SRIJEMSKU ŽUPANIJU do 28.11.


PONOVNO NATJEČAJ ZA PODMJERU 5.2.

U Narodnim novinama br. 130/2014 od 5.11. objavljen je novi natječaj za Podmjeru 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“ koji traje do 28.11.2014. godine. Ovaj natječaj raspisan je nedugo nakon završetka prvog natječaja za istu mjeru, obzirom da je procjena štete za svako pojedino gospodarstvo, što je bio osnovni uvjet natječaja, bila vrlo zahtjevna te nije mogla biti završena do 3.11. što je bio zadnji dan podnošenja zahtjeva u prvom natječaju za Podmjeru 5.2.

U okviru ovog natječaja poljoprivrednici s područja Vukovarsko-srijemske županije mogu ostvariti do 100% potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala koje im je u poplavama stradalo, što uključuje:1. sanaciju zemljišta, 2. izgradnju objekata, 3. popravak ili kupnju poljoprivredne mehanizacije,4. nabavu domaćih životinja 5. te sadnju višegodišnjeg bilja.
Potpora se može dobiti i za troškove konzultanata, sudskih vještaka te za izradu studije izvedivosti, geodetskih podloga i elaborata.
Potpora se može ostvariti samo za troškove (račune) koji su nastali nakon podnošenja zahtjeva za potporu Agenciji za plaćanja i koji se nalaze na Listi prihvatljivih troškova.
Nakon što poljoprivrednici dokažu namjensko korištenje sredstava kroz račune u sklopu zahtjeva za isplatu te nakon što Agencija za plaćanja provede administrativnu kontrolu i kontrole na terenu slijedi isplata potpore. Korisnici mogu zatražiti isplatu predujma u iznosu od 50% od odobrenih sredstava, nakon što Agencija za plaćanja donese Odluku o dodjeli sredstava.

Sve potrebne materijale i informacije možete preuzeti na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju na linku http:// target=_blank>www.apprrr.hr/mjera-5---obnavljanje-prirodnog-proizvodnog-potencijala-narusenog-elementarnim-nepogodama-i-katastrofalnim-dogadajima-te-uvodenje-odgovarajucih-preventivnih-aktivnosti-1041.aspx ovdje.

Iako će i ovaj drugi natječaj biti namijenjen poljoprivrednicima isključivo s područja Vukovarsko-srijemske županije, u pripremi su natječaji i za ostale županije koje su također pogođene elementarnom nepogodom, kako bi se pomoglo svim poljoprivrednicima u obnovi narušenog poljoprivrednog potencijala.

08.11.2014. u 08:25 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 07.11.2014.

JAVNA RASPRAVA O DUHANU



CILJ PROMJENA UVJETA I NAČINA PROIZVODNJE

Od 7. studenog 2014. godine, ministarstvo poljoprivrede otvara javnu raspravu o Zakonu o duhanu
koja će trajati idućih 10 dana od 7. 11 do 17. 11. 2014. godine.

Prijedlog Zakona o duhanu izradilo je Povjerenstvo u čijem sastavu su uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede bili predstavnici Carinske uprave-Ministarstva financija, Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova, Duhanskog Instituta, Hrvatskih duhana d.d., Agroduhana d.d., Udruge proizvođača duhana „Krupan list“ i Hrvatske udruge poslodavaca.

Cilj izrade i donošenja ovog Zakona o duhanu je promjena dosadašnjeg načina i uvjeta za odobravanje proizvodnje, a kroz ovlašćivanje proizvođača koji bi prethodio ugovaranju proizvodnje duhana radi omogućavanja bolje kontrole proizvodnje, vezano s tim će se pojačati okviri nadležnosti u kontroli proizvodnje duhana, obrade duhana, te prometa neobrađenog duhana kako bi se u konačnici smanjio prostor za manipulaciju i onemogućilo sivo tržište neobrađenog duhana.

Obzirom da u Ministarstvu poljoprivrede navedenu problematiku smatramo važnom, poziva javnost da se aktivno uključi u javnu raspravu sa svojim prijedlozima.
Nacrt prijedloga Zakona o duhanu i Obrazac za sudjelovanje u raspravi na linku:

http://www.mps.hr/default.aspx?id=13047

Kako bi se omogućila što kvalitetnija obrada pristiglih mišljenja, primjedbi, prijedloga i komentara svi zainteresirani mogu svoja mišljenja, prijedloge, primjedbe i komentare uputiti najkasnije do ponedjeljka 17. studenog 2014. godine, isključivo na predviđenom obrascu i dostaviti na e-mail adresu: damir.matejcic@mps.hr.

07.11.2014. u 05:41 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 06.11.2014.

...HAZU ...BUGARSKA VELEPOSLANICA POSJETILA HAZU

BUGARI ČUVAJU USPOMENU NA STROSSMAYERA I RAČKOG

Veleposlanica Republike Bugarske u Hrvatskoj dr. sc. Tanja Dimitrova u srijedu 5. studenog položila je vijenac ispred spomenika biskupa Josipa Jurja Strossmayera pored palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te na spomen-ploču prvom predsjedniku Akademije Franji Račkom na Akademijinoj zgradi na Strossmayerovom trgu 2. U ime Hrvatske akademije polaganju vijenaca prisustvovao je glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan, a nazočni su bili i studenti bugarskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prema informacijama Marijana Lipovca iz Ureda za odnose s javnošću HAZU, Veleposlanica Dimitrova je u pratnji druge tajnice Veleposlanstva Bugarske Margarite Veleve posjetila i palaču HAZU gdje se zadržala u razgovoru s akademikom Rudanom koji ju je obavijestio o povijesti i današnjem ustroju HAZU i o poveznicama koje postoje s Bugarskom akademijom znanosti. Pritom je podsjetio i na osnutak Hrvatske akademije 1861. kada su Strossmayer i Rački zamišljali da djelovanje Akademije obuhvati sve južne Slavene, uključujući i Bugare. Bugarskoj i bugarskom narodu zahvalio je na tome što čuvaju uspomenu na Strossmayera i Račkog zbog zasluga za njihovu kulturu i za razvoj odnosa s Hrvatskom.
Veleposlanici Dimitrovoj akademik Rudan darovao je pretisak Časoslova Farnese iz 16. stoljeća, s minijaturama Jurja Julija Klovića, kao i Spomenicu izdanu povodom 150 godina HAZU, Ljetopis HAZU za 2013. te kataloge triju izložbi održanih u posljednje vrijeme u Akademijinim muzejsko-galerijskim jedinicama.
Polaganje vijenaca organizira se povodom obilježavanja bugarskog nacionalnog praznika Dana narodnih buditelja 1. studenog kojim se odaje počast bugarskim prosvjetiteljima, književnicima i svima koji su dali doprinos razvoju bugarske kulture, znanosti i obrazovanja. Već tradicionalno, bugarsko veleposlanstvo u Hrvatskoj odaje počast Strossmayeru i Račkom koji su zbog svog doprinosa duhovnom zbližavanju dvaju naroda 1884. proglašeni počasnim članovima Bugarskog književnog društva (današnje Bugarske akademije znanosti). Zahvaljujući toj dvojici utemeljitelja Hrvatske akademije, 1861. izdana je prva zbirka narodnih pjesama braće Miladinov i mnogim bugarskim studentima omogućeno školovanje na Sveučilištu u Zagrebu.
Franjo Rački također je zadužio Bugare kao povjesničar jer je napisao Povijest Bugarske (otkrivena tek 1995. u Hrvatskom državnom arhivu i objavljena 1999.), a kao Strossmayerov najbliži suradnik pomagao je Konstantinu Miladinovu u sastavljanju prvog hrvatsko-bugarskog rječnika. Zbog svojih zasluga Bugarska akademija znanosti Račkome je podigla spomenik u svojoj palači u Sofiji kao jedinome strancu, dok Strossmayer u Sofiji ima ulicu sa svojim imenom i spomenik.








06.11.2014. u 05:21 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 05.11.2014.

KONZULTACIJE ZA OPERATIVNI PROGRAM I FINANCIJSKO RAZDOBLJE 2014. - 2020.

KONZULTACIJE ZA ZAINTERESIRANU JAVNOST

Četvrte partnerske konzultacije o prijedlogu Operativni program konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014. - 2020., održati će se u ponedjeljak, 10. studenog 2014. godine, u hotelu International, Grand Salon u Zagrebu Miramarska 24.

Time se nastavlja proces savjetovanja sa zainteresiranim partnerima i javnošću, započet u lipnju 2013. godine, a koji je vezan uz planiranje i programiranje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru Kohezijske politike za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. godine.Na konzultacije su pozvani predstavnici jedinica regionalnih i lokalnih samouprava, predstavnici privatnog sektora, socijalnih partnera, civilnog društva te akademske zajednice.
Prijava za sudjelovanje na događaju vrši se isključivo putem prijavnog obrasca.

Prijavni obrazacje na web stranici http://www.mps.hr/default.aspx?id=13036

Prijave se primaju do srijede, 5. studenog 2014. godine. Zbog ograničenosti prostora u mogućnosti smo prihvatiti prijavu samo jedne osobe po instituciji. Potvrdu o sudjelovanju na događaju poslat ćemo putem E-maila, najkasnije 7. studenog 2014.godine. U obrascu za prijavu moguće je upisati pitanje na koji biste željeli dobiti odgovor na partnerskim konzultacijama, a u vezi teme koja je Vašoj instituciji od najvećeg interesa. Pozivamo Vas da iskoristite ovu mogućnost kako bismo na što kvalitetniji način obradili pitanja koja se pojavljuju u vezi procesa izrade operativnog programa.

05.11.2014. u 01:09 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 04.11.2014.

NAREDBA ZA SPREČAVANJE ŠIRENJA I ISKORIJENJIVANJA SMRDLJIVE SNIJETI – Tilletia spp.



TAVANUŠU PRIJE SJETVE ISPITATI NA PRISUTNOST SMRDLJIVE SNIJETI

Podsjećam : u ožujku ove godine Ministarstvo poljoprivrede je na web stranicama objavilo Ppreporuku poljoprivrednim proizvođačima da prilikom sjetve koriste certificirano sjeme, a ne vlastito necertificirano i nedorađeno sjeme (tvz. tavanušu).Sjetvom necertificiranog i nedorađenog sjemenom (tvz. tavanušom) u polju, dolazi do:
1. značajnog smanjenja prinosa po jedinici površine;
2. povećanja pojave bolesti i smanjenja kvalitete uroda (npr. kod pšenice do smanjenja bjelančevina i glutena).

Na sjetvenim površinama gdje se koristi nedorađeno i necertificirano sjemena pogoduje se razvoju i širenju zaraznih bolesti i korovskih vrsta.Međutim, usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije otvorena je mogućnost poljoprivrednim proizvođačima da za zasnivanje vlastite proizvodnje pod određenim uvjetima koriste vlastito nedorađeno sjeme.
Uzgoj nedorađenog sjemena , tavanuše, dozvoljen je iznimno uz uvjet ispitivanja sjemena prije sjetve u ovlaštenom laboratoriju na prisutnost spora Tilletia spp., što je propisano Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. Narodne novine br. 80/13. Dakle, može se sijati, no sjeme mora biti zdravstveno ispravno i za to poljoprivrednik mora imati potvrdu laboratorija ovlaštenog za ispitivanje sjemena.
Ministarstvo poljoprivrede na terenu počinje kontrolirati poljoprivredne proizvođače koji se bave proizvodnjom sjemena kako bi se utvrdilo poštuju li zakonske propise kojima se regulira ovo područje.


04.11.2014. u 23:58 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 03.11.2014.

7. MEĐUNARODNI KONGRES HRVATSKOG AGRONOMSKOG DRUŠTVA



ZNANSTVENICI O OPLEMENJIVANJU , SJEMENARSTVU I RASADNIČARTVU

NISAM U MOGUĆNOSTI DOGAĐAJ POPRATITI NOVINARSKI , TE GA IZ TOG RAZLOGA NAJAVLJUJEM:

HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO I EUROPSKO UDRUŽENJE SJEMENARA OD 5. – 7. 11. U Toplicama Sveti Martin na Muri organiziraju 7. MEĐUNARODNI KONGRES - OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO I 2. REGIONALNE DANE SJEMENARSTVA

OBJAVLJUJEM RASPORED IZLAGAĆA I TEMA NA KONGRESU:
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

POKROVITELJ 7. MEĐUNARODNOG KONGRESA HRVATSKOG AGRONOMSKOG DRUŠTVA I EUROPSKOG UDRUŽENJA SJEMENARA JE MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RH I MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA RH, A SUORGANIZATORI SU SLIJEDEĆE INSTITUCIJE:

Image and video hosting by TinyPic

03.11.2014. u 23:29 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 01.11.2014.

SNJEŽANA ŠPANJOL, POMOĆNICA MINISTRA, NA ODBORU ZA POLJOPRIVREDU IZREKLA ISTINU





MALIH OPG-A NA SELU VIŠE NEMA !

-Malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na selu više nema . Mi to vidimo, jer putujemo, jer razgovaramo s ljudima na selu. Zašto nismo omogučili ljudima da isporučuju mlijeko od svojih nekoliko krava, tri, pet, sedam… nego mi danas imamo 93% mlijeka najviše kvalitete, a malih gospodarstava nemamo. Od gospodarstva koja imaju male sirane tražili smo sve isto kao da su veliki, još i više, mali su trebali ispuniti 15 listova, a veliki 12. Tražili smo od njih više nego EU. Čemu i zašto to? Krava na selu više se ne vide na pašnjacima. Potpore za mala obiteljska gospodarstva bile su samo kroz dohodovnu potporu .Ministar i svi mi ljudi koji radimo u ministarstvu priznajemo da ne radimo savršeno. Tko radi taj i griješi, ali imamo volju i želju da mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva u brdsko planinskim područjima vratimo nazad da im pomognemo kroz programe, kroz proizvođačke organizacije da se orgaaniziraju i da povuku novac iz EU. Molim prijedloge kako bismo napravili zaokret u poljoprivrednoj politrici i konačno pomogli politici malih poljoprivrednih gospodarstava kojih Hrvatska faktički nema kada govorimo o stočarstvu” -rekla je Snježana Španjol pomočnica ministra poljoprivrede u svom kratkom obračanju za govornicom na okruglom stolu Odbora za poljoprivredu u saborskoj dvorani Josip Šokčević u petak 31.listopada na kojoj je gost bio Czesław Adam Siekierski predsjednik Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta.

Naime u Hrvatskom saboru u organizaciji Odbora za poljoprivredu održan je okrugli stol na kome je tema bila „Mala poljoprivredna gospodarstava njihova budućnost i stanje u poljoprivredi“ . Gost okruglog stola bio je predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Czesław Adam Siekierski. Prisutni su bili prrdstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske poljoprivredne agencije, predstavnici županija, županijskih savjetodavnih službi, akademske zajednice i Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U raspravu nakon izlaganja gospodina Czesława Adama Siekierskog predstavljanjem svojih stavova i upućivanjem pitanja, uključili su se i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, Andrej Plenković, Marijana Petir, Biljana Borzan, Ivan Jakovčić i Ivana Maletić, dekan Veleučiliša u Kninu Mirko Gugić, tajnik Udruge Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Miroslav Kovač, profesorica na Agronomskom fakultetu u Osijeku Snježana Tolić.

Image and video hosting by TinyPic
Za govornicom Hrvoje Horvat. Snježana Španjol prva s desna u prvom redu. Prvi do nje Czesław Adam Siekierski predsjednik Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta.


70 % GOSPODARSTAVA U EU IMA MANJE OD 5 HEKTARA

Okrugli stol otvorio je predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko koji je istaknuo poljoprivredu i proizvodnju hrane kao strateški važne djelatnosti za Hrvatsku. „Razvoj poljoprivrede i malih poljoprivrednih gospodarstava nisu samo važni za gospodarstvo općenito, nego i za demografsku opstojnost ruralnih područja naše zemlje, rekao je predsjednik Sabora. „Rezolucija Europskog parlamenta o budućnosti malih poljoprivrednih gospodarstava prepoznala je aktualne probleme poljoprivrede i dala smjernice koje pružaju mogućnost opstanka malih seoskih gospodarstava i zbog toga mi Rezoluciju snažno podupiremo“ istakao je Josip Leko.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EP-a, Czesław Adam Siekierski, govoreći o predmetnoj Rezoluciji EP-a istaknuo je važnost malih gospodarstava za lokalna tržišta, za očuvanje tradicije i okoliša. Budući da 70 posto gospodarstava u EU-u ima manje od 5 hektara površine, vrlo je značajno stvoriti instrumente podrške malim poljoprivrednim proizvođačima i na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Potrebno je osigurati prodaju njihovih proizvoda na lokalnim tržištima, razvijati ekološku proizvodnju, poticati razvoj turizma i osigurati im promociju, a tu veliku ulogu moraju odigrati institucije lokalne samouprave, kazao je Siekierski. Navodeći primjere Poljske i još nekih europskih država preporučio je malim poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj da se zbog jačanja pozicije na tržištu i vlastite opstojnosti međusobno organiziraju, bilo u poljoprivredne zadruge ili druge vidove udruživanja.Savjetodavnu službu u području poljoprivrede i njen rad predstavio je ravnatelj Hrvoje Horvat. Rekao je da je djelovanje savjetodavne službe značajna potpora malim gospodarstvima u uvjetima velike tržišne konkurencije i složene administracije te je potrebno kontinuirano učenje, usavršavanje i uvođenje tehnoloških poboljšanja. Pomoćnica ministra Snježana Španjol upoznala je prisutne s Programom ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine koji je u srpnju ove godine poslan na očitovanje Europskoj komisiji, a koji je nedavno dobio mišljenje zemalja članica. Pojasnila je kako navedeni program među ostalim sadrži i niz mjera koje bi trebale pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima i posebno mladima koji pokreću svoju poljoprivrednu proizvodnju.




01.11.2014. u 10:45 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2014 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Rujan 2017 (11)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se