AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 19.07.2014.
EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA - KONKURENTNA PROIZVODNJA
INTERVJU S MR. MARIJOM ŠEVAR,
višom kordinatoricom za ekološku poljoprivredu
EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA - SUŽIVOT LJUDI, BILJA I ŽIVOTINJA
Ekološka poljoprivreda ima preduvjete da postane konkurentna proizvodnja u RH. To je povod za razgovor sa mr. sc. Marijom Ševar, višom koordinatoricom za ekološku poljoprivredu Savjetodavne službe.
- U kakvom je danas stanju ekološka poljoprivreda mr. sc. Ševar u Hrvatskoj ?
- U RH u 2013. godini ima ukupno 40 576 ha površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, a radi je 1609 ekoloških poljoprivrednih proizvođača. Osim ekoloških proizvođača u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji su registrirani i uvoznici, izvoznici i prerađivači ekoloških proizvoda. S tim brojem ima 1706 subjekata u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji prema podacima Ministarstva poljoprivrede. Obzirom na podatke 3,12% ukupnih površina je pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu u RH.
- Može li do kraja 2016. Hrvatska doseći kvotu od 8% površina u eko proizvodnji?
-Prema Akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede u RH za razdoblje od 2011. - 2016., planirano je da će biti 8% površina pod ekološkom proizvodnjom do 2016. Smatram da bi bio uspjeh ako ćemo do tog roka postići 5-6% površina pod ekološkom proizvodnjom. Svaki akcijski plan prilikom donošenja često je predimenzioniran, s tim da je u planu ostvarenje nešto manje od planiranog. Znači, ako bude ostvareno 5% bit će to dobar uspjeh.
Ima sve više proizvođača koji iz integrirane proizvodnje prelaze u ekološku. Poljoprivredni proizvođači u integriranoj proizvodnji, koji između ostalog imaju razvijenu svijest o uporabi sredstava za zaštitu bilja, lakše se odlučuju za ovu zahtjevniju poljoprivrednu proizvodnju. Znači, svi poljoprivredni proizvođači moraju poštivati odredbe: Zakona o hrani, Zakona o zaštiti potrošača, principe integrirane zaštite bilja ili standarde tržnog reda EU u cilju plasmana svojih proizvoda preko trgovačkih lanaca ili izvoza izvan granica RH.
- Što je odlika ekološke poljoprivrede?
- Ekološka poljoprivredna proizvodnja je poseban sustav proizvodnje i podrazumijeva da cijelo gospodarstvo bude u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje, a ne samo jedan segment. I uvijek podrazumijeva da na ekološkom gospodarstvu u suživotu žive i ljudi i biljke i životinje. Samo taj suživot može predstavljati cjelinu i zadovoljiti sve što ekološku proizvodnju čini. Poljoprivredni proizvođač koji nema saznanja o ekološkoj proizvodnji i koji ne živi takav sustav teško može razumjeti ovu proizvodnju. Oduvijek se znalo da bi se u poljoprivrednoj proizvodnji, sačuvalo tlo koje je najvažnije, moramo imati organski (ekološki) gnoj. Organski gnoj možemo dobiti samo ako imamo stoku. Kada imamo tlo i organski gnoj prelazimo na proizvodnju bilja, a tim biljem se hranimo. Između ostaloga, to je jako lijepo rekao dr. Rrudolf Steiner: „U zdravom tlu raste i zdrava biljka. Biljka ne može biti bolesna, bolesno može biti samo tlo.“
Mr. Marija Ševar
- Da li poljoprivredni proizvođači poznaju, po vašem mišljenju, zahtjeve ekološke poljoprivrede?
- Moj odgovor bi bio - da poznaju oni koji se interesiraju. Jedina je manjkavost što je dio poljoprivrednih proizvođača u taj sustav privukla visina državnih potpora u ekološkoj proizvodnji a ne iskrene želja za takvom proizvodnjom.
- Onda to nije dobro!
- Poljoprivredni proizvođači koji ulaze u sustav ekološke proizvodnje informiraju se i u Savjetodavnoj službi i u znanstvenim institucijama kojih u Republici Hrvatskoj ima, interesiraju se putem nterneta, dolaze do raznih spoznaja, i onda ono što im je nepoznanica pitaju. Savjetodavci organiziraju posjete poljoprivrednih proizvođača drugim proizvođačima iste proizvodnje u drugim županijama ili u inozemstvu, kako bi proizvođači mogli ocijeniti svoju proizvodnju. Kada proizvođač dođe na gospodarstvo na kome netko bolje uzgaja lavandu, primjerice, onda se on trudi biti kao taj koji je bolji od njega ili vidi nešto što bi mogao primijeni na svome gospodarstvu. A ako dođe kod proizvođača koji proizvodi ispod njegove razine, onda se vrati doma zadovoljan zato što zna da radi dobro. Takav pristup je veliki poticaj proizvođačima. Djelatnici savjetodavne službe organizirali su i organiziraju još uvijek, radionice u polju, radionice rezidbe, radionice prepoznavanja biljnih bolesti, štetnika, ovisno o specijalističkoj grupi. Najintenzivnije se radi s vinogradarima i voćarima, jer su najbolje organizirani u udruge i zadruge. Vjerojatno neki proizvođači osjećaju nedostatak edukacije u određenom području, uzmimo u području uzgoja lavande, zato što ih to interesira. Ali kada bi udruga proizvođača lavande, zahtijevala vjerojatno bi se organizirala radionica za te proizvođače. Grupne metode edukacije su jeftinije za Savjetodavnu službu koja se financira sredstvima iz državnog proračuna, a metoda rada jedan na jedan jest najučinkovitija, ali i najskuplja. Posebno ako savjetodavac dođe na gospodarstvo gdje proizvođač nema spoznaje o osnovama poljoprivredne proizvodnje. Poželjno je da ima završenu srednju poljoprivrednu školu. Posjet raznim manifestacijama, sajmovima i izložbama poljoprivrednim proizvođačima pomaže u dobivanju cjelovite slike i kvalitetnijih informacija o ekološkoj proizvodnji.
- Koliko po vašem stručnom mišljenju poljoprivredni proizvođači imaju informacija i o ekološkoj i o integriranoj proizvodnji?
- Ima dovoljno informacija o oba sustava, jer prije svega djelatnici Savjetodavne službe svake godine sudjeluju u povjerenstvima za donošenje Tehnoloških uputa za integriranu poljoprivrednu proizvodnju. Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika, pri čemu kod jednakog ekonomskog učinka prednost imaju ekološki i toksikološki prihvatljive mjere. Tehnološke upute se posebno rade za područja biljne proizvodnje: voćarstva, ratarstva, povrćarstva i vinogradarstva i moraju se poštivati. Tehnološkim uputama opisane su sve agrotehničke mjere kojih se proizvođač u integriranoj proizvodnji mora pridržavati. Obveza je voditi propisanu evidenciju o integriranoj proizvodnji za svaku ARKOD parcelu, te jedanput na godinu prisustvovati predavanjima o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji u trajanju od 5 sati. Na toj osnovi proizvođači dobivaju odgovarajuću potvrdu. Na mrežnoj stranici Savjetodavne službe uz pisane publikacije i obavijesti proizvođačima javno je dostupna nadzorna lista u integriranoj proizvodnji u kojoj je jasno vidljivo što se smije a što se ne smije. Sredstva za zaštitu bilja moraju se koristiti prema bazi koja se zove Fitosanitarni informacijski sustav (FIS baza), a koji se nalazi na stranicama Ministarstva poljoprivrede. U svojoj proizvodnji proizvođači ne mogu koristiti sredstva za zaštitu bilja koja se ne nalaze u FIS bazi. Tamo je za svako sredstvo propisana namjena, kada i koliko puta tijekom godine se sredstvo može primijeniti, kojem sredstvu istječe dozvola, do kada je posljednji rok njegove uporabe. Poljoprivredna savjetodavna služba nadzire poljoprivredna gospodarstva najmanje jedanput godišnje u vegetacijskoj sezoni, uz kontrolu vođenja evidencija.
Ukoliko se toga ne pridržavaju stručnim nadzorom integrirane proizvodnje koji radi baš Savjetodavna služba i koji vodi naša kolegica dr. sc. Ines Pohajda, sa grupom djelatnika službe, takav korisnik ili poljoprivredni proizvođač, ne može dobiti potvrdu. Ukoliko proizvođač ne dobije potvrdu o integriranoj proizvodnji, on svoj proizvod ne može označiti znakom integrirane proizvodnje.
- Kako se radi edukacija proizvođača u integriranoj proizvodnji?
- Svi integrirani poljoprivredni proizvođači imaju obvezu pohađanja pet sati edukacije godišnje. Tu edukaciju provodi Savjetodavna služba. Obično su to izmjene u zakonskoj legislativi, izmjene u području tehnoloških uputa, govori se o bolestima, o primjeni sredstava za zaštitu bilja, sredstvima koja su dopuštena za uporabu, skrećemo pažnju na što moraju obratiti pozornost mislim da je to vrijedno reći. Još je vrjednije to što oni tijekom edukacije mogu postavljati pitanja i na sve svoje upite dobiti odgovore. Na taj način Savjetodavna služba okuplja pojedine grupe proizvođača koji imaju zajednički interes. A to su naprimjer proizvođači lijeske i oraha, ili kupine i maline. Za njih se osim predavanja s općim temama u trajanju od tri sata organiziraju i posebna predavanja u tajanju od 2 sata, gdje slušaju predavanja samo za ljesku i orah ili kupinu i malinu. Tako specijalistički okupljeni proizvođači se međusobno upoznaju. Na predavanjima razmjenjuju se iskustva i evidentiraju različiti tehnološki problemi određene proizvodnje ne samo iz jedne, nego iz više županija.
Sve što se odnosi na integriranu poljoprivrednu proizvodnju u ingerenciji je dr. Ines Pohajde.
- Imaju li ekološki poljoprivredni proizvođači obvezu edukacije tijekom godine?
- Ekološki poljoprivredni proizvođači nisu do sada imali obvezu pohađanja
predavanja i edukacija tijekom godine, kao što ih imaju integrirani proizvođači.
Savjetodavna služba drži predavanja i na temu Zakonske legislative, višestruke sukladnosti, dobre poljoprivredne prakse i takva predavanja se objavljuju na našim mrežnim stranicama. Tko je zainteresiran može dobiti informacije o predavanjima po županijama. Navedene su teme predavanja, predavač,mjesto i vrijeme održavanja istog. Poljoprivredni proizvođač se mora zainterersirati, to je jedno, a drugo, poljoprivredni proizvođači ne mogu nešto raditi a da tome ne posvete pažnju. Za poljoprivredne proizvođače predavanja se organizirano provode tijekom zimskog razdoblja. U vrijeme sezone poljoprivrednih radova teško je poljoprivrednike okupiti na predavanju.
Poželjno je da proizvođači budu udruženi: u udrugu, zadrugu ili neki drugi oblik udruživanja. Djelatnicima Savjetodavne službe tada je puno lakše okupiti proizvođače. Predavanja se mogu održati i na zahtjev članova udruge i zadruge.
| < | srpanj, 2014 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Travanj 2024 (32)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter