AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 30.04.2014.

…izvan teme… ISTRAŽIVANJE O HRVATSKOM MEDIJSKOM PROSTORU



NEDOSTATAK SOLIDARNOSTI, NEKOMPETENTNOST UREDNIKA…

Na konferenciji Mediji protiv demokracije? Komercijalizacija interneta i kriza medija koja je održana u Zagrebu od 24- 26. travnja istraživanja o hrvatskom medijskom prostoru predstavili su Mario Živković, glavni savjetnik za medije u Ministarstvu kulture i dr. Helena Popović profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu na Odsjeku za novinarstvo.
U ovom tekstu predstavljam istraživanje dr. Helene Popović. Njen interes u znanosti su istraživanja medijskih publika, teksta, produkcije, te rodne reprezentacije u medijima. Predstavila je novinarsko istraživanje koje je provela u studenom 2013. godine.
U uvodu prezentacije dr. Popović je rekla da profesionalno novinarstvo upućuje na slobodu medija, prije svega na medije koji trebaju građanima prenositi informacije posebno iz sfere politike ali i i šire. Istakla je slijedeće“Novinarstvo zahtijeva objektivnost, neutralnost i ravnotežu kao nekakve karakteristike profesionalnog novinarstva, zatim poštenje, traži se i točnost kao i društvena odgovornost, a sve zbog zadovoljavanja javnog interesa za informacijom. Rekla je da postoje određene vrijednosti koje se očekuju od novinarske struke i od novinara koji sudjeluju u produkciji medijskih sadržaja.
2011. U RH 4923 NOVINARA

Ali realnost je prilično drugačija. Istraživanje je pokazalo kako medije i svoj vlastiti rad vide sami novinari.
Prema popisu koji je u RH proveden 2011. u RH je registrirano 4 923 novinara.“ Međutim, bar ja nisam došla do podataka, kakav je to vid zaposlenja, koja su mjesta zastupljena u hijerarhijskoj strukturi, u kakvom tipu medija novinari rade, itd“ – rekla je dr. Popović
Kroz godine broj nezaposlenih novinara je rastao. Godine 2004. bilo je 236 nezaposlenih novinara, da bi 2013. taj broj iznosio 729 nezaposlenih novinara registriranih na Zavodu za zapošljavanje.
Hrvatsko novinarsko društvo je cehovska udruga novinara, u koju se novinari dobrovoljno učlanjuju. U članstvu HND-a je 2009 godine bilo 3185 članova , a 2012. godine 2999 članova. Prosječna dob novinara bila je 2013. godine 52 godine.

TRI FOKUS GRUPE

Istraživanje je bilo provedeno u studenom 2013. godine. Novinari su bili podijeljeni prema sektoru u kojem djeluju u tri fokus grupe.

U prvoj grupi istraživanja su novinari koji djeluju a koji nazivamo Treći sektor što uključuje udruge i medije koji su neprofitnog karaktera.

U drugu grupu istraživanja čine novinari koji su iz komercijalnih medija.

Treću grupu činili su novinari iz javnih medija iz HRT-a i Hine.


„ Što se tiče ove podjele, ne može se odlučivati striktno, zato što novinari migriraju iz medija u medij. Također, ima dosta slobodnih novinara free lensera tzv. koji su u suradnji s različitim tipovima medija pa nekakvo zaključivanje na temelju ove tri podjele nije zasnovano. Međutim ono što je važno i zašto su novinari podijeljeni u te tri grupe su radni uvjeti, koji su s obzirom na ove karakteristike ipak različiti. Iskustvo rada na konvencionalnom mediju i na HRT-u novinari imaju različita. Očekivanja od medija s obzirom na ovaj tip organizacije vlasništva i sredstava za rad različita su u društvu „ – rekla je dr. Popović. Rekla je također da se od jakih medija očekuje da zadovoljavaju javni interes. Od medija koji nastaju u okviru trećeg sektora se sve više očekuje da preuzmu ulogu od javnog servisa, a koji ne zadovoljava sve aspekte očekivanja javnosti za informacijom.

Dr. Popović je pojasnila da se od anketiranih tražilo da navedu koja su, kako smatra anketirani, važnija kršenja etičkih standarda u novinarstvu i kojih pet novinara smatra najkvalitetnijim novinarima u RH.

Što se tiče samih tema one su obuhvatile 1. interne aspekte iz svakodnevne prakse, svakodnevnu produkciju rada u medijima
2. eksterni utjecaj - što ili tko koja je organizacija, koji su pritisci koji utječu na njihov rad, na to kakav je konačan medijski sadržaj, odnosno produkt
4. kakav je zakonski okvir države, prije svega regulacije
5.zašto su medijski sadržaji takvi kakvi jesu, tko na to utječe

Profesorica dr. Helena Popović je istakla zanimljivosti iz istraživanja i komunikacije s novinarima prilikom istraživanja u okviru fokus grupa. Evo što je navela: „

1.Novinari su istaknuli nedostatak solidarnosti.
2. nekompetentnost urednika, urednik je netko tko je u opoziciji spram samih novinara

3. menađei producenata uzimaju ulogu koju su nekoć imali sami urednici
4. brzina produkcije, koja bitno mijenja uvjete rada u svim medijima
5. problem nezaposlenosti,
6. problem rezanja troškova
7. problem PR agencija,
One mijenjaju način na koji novinari dolaze do informacija. Za razliku od presica koje su se prije u većoj mjeri događale u živo gdje se moglo komunicirati licem u lice, PR sada šalje gotove informacije koje su nekritički napisane.
8. teško je doći do političara i komunicirati s njima na otvoreni način

9. kada se govorilo o eksternim utjecajima, koji bitno utječu na medije i na novinare koji svakodnevno prate, neizostavno se govorilo o povezanosti ekonomskih i političkih elita koji utječu i diktiraju što će se i kako će se raditi . To je bilo sasvim neovisno od toga koja je politička opcija na vlasti. Javni interes tu uopće nije bio u prvom planu niti se zadovoljava u takvim medijima već se radi o ekonomskom i političkom interes i to je u fokus grupi, bez obzira na tip medija u kojem novinari rade, istaknuto.

10.Spomenut je pritisak oglašivača, posebno kod komercijalnih medija, ali i šire koji imaju moć, čak i stopiranja tema, čak i tekstova, ukoliko im ne idu u prilog .
11. Spomenuta je kontrola i distribucija tiska, dr. Popović je istakla - prije svega Todorić i način na koji on nekako iz sjene upravlja tiskanim medijima.
12. kada se govorilo o pritiscima od strane države govorilo se o nejednakom tretmanu, države kao regulatoru, s obzirom na veličinu i moć. Zbog malih odmah se nameću određena pravila, dakle nekonzistentnost u postupanju
13. kroz razgovor s novinarima iskristalizirala se kritike koja se odnosi na njih same i tu se često spominjalo kršenje etičkih standarda, pisanje naručenih tekstova koji su navodno istraživački – a radilo se o plaćenom i naručenom radu, govorilo se o nepismenosti, o majku znanja, o mitu i korupciji novinara koji u vidu darova i različitih usluga, večera i putovanja pristaju na nekakvu suradnju prema određenim institucijama. Govorilo se i o sistemu zvijezda među novinarima, posebno se isticao TV, gdje sebični interesi uništavaju solidarnost između samih novinara, a govorilo se i o autocenzuri koja proizlazi iz zahtijeva za što većim rejtingom, a onda je to veća klikanost, gledanost, što već. Ono što utječe na autocenzuru je strah od tužbi i pravnog okvira.


Kakva je državna regulativa i kakva je medijska politika?
Dr. Popović je rekla da je rečeno da nedostaje implementacija Zakona. Spomenuto je da nema kontrole u tom kontekstu.

Istraživanje je pokazalo da se smatra da su regulatorna tijela iz strukture političkih partija, da se radi o ljudima koji su nekompetentni, da nema reperkusija za kršenje zakona, da se na lokalnoj i regionalnoj razini itekako utječe na medije iz lokalnih vlasti, povezalo se državu sa ekonomskim subjektima koji su moćni, smatralo se u izjavama novinara da je Zakon o HRT-u omogućio daljnju koncentraciju moći.


O državi i regulatornim tijelima govorilo se vrlo negativno u sve tri fokus grupe. Od strane novinara koji rade u javnim medijima govorilo se puno o tome kakva je komunikacija s političarima, jer to područje vide kao jako promjenjivo u odnosu na raniji period . S obzirom na nove medije i tehnologije i nove načine komunikacije, dostupnost informacijama je puno manja nego što je bila prije. Navedeno je da je komunikacija kontrolirana.“

SLABE STRANE MEDIJA
Prema viđenjima novinara postoje slabe i jake strane pojedinih medija. Evo što je pokazalo istraživanje.

TREĆI SEKTOR
Kada se govorilo o medijima u okviru Trećeg sektora, o udrugama, zadrugama, ili što već, ili mediji kao što su Novosti koje se financiraju kao vanjsko glasilo, isticalo se da postoje četiri slabe strane :
1. finaciranje medija
2. mali honorari i plaće
3. slaba radno pravna zaštita i
4. multi radno novinarstvo ,odnosno ne postojanju podjela rada, već jedna osoba mora raditi sve moguće poslove


KOMERCIJALNI MEDIJI
Najveći broj problema se spomenuo u kontekstu medija i rada koji se odnosi na komercijalne medije . Kod komercijalnih medija se govorilo o :
1. zabrani samorganiziranja novinara koje se veže uz radnička prava,
2. o kršenju etičkih standarda zbog objavljivanja informacija koje su u interesu vlasnika, a ne javnosti
3.govorilo se o diktatu oglašivača,
4. govorilo se o nepoštivanju koncesijskih ugovora
5. o jeftinoj produkciji, gdje prevladava zabava
6.o premalom broju zaposlenika što utječe na pad kvalitete samog proizvoda
7. o iskorištavanju mladih novinara koji naprosto izvršavaju naredbe što odgovara vlasnicima medija
8. o cenzuri, pogotovo ako se radi o radničkim pravima
9. o razlici u plaćama unutar korporativnih medija
10. o nepoštivanju zakona,
11. spomenulo se i nešto vrlo bitno i što se mijenja unatrag nekoliko desetljeća, a to je tretiranje informacije kao robe. Jer se zbog kompeticije gubi kolegijalnost među novinarima i ne mogu dijeliti informacije između sebe kao što su to činili prije.
12. Isto tako su suočeni sa zabranama objavljivanja ukoliko neka informacija utječe na etičke standarde o čemu je bilo govora na početku
13. spomenuti su uvjeti rada
Popis slabih strana koje se odnose na komercijalne medije- kao što se vidi – je podugačak rekla je dr. Helena Popović

JAVNI MEDIJI
Javni mediji HRT i HINA
Slabe strane javnih medija, a koje su novinari istakli su:
1. pritisak političkih struktura
2. sprega političkih struktura s političkim kadrovima
4. korupcija
5. govorilo se o neispunjavanju njihove javne uloge
6. govorilo se o tome da su mediji režimski
7. i da meneđeri i producenti preuzimaju najvažnije uloge
8. urednike se spomenulo u kontekstu rezova koji su se dešavali koncem prošle godine,
9. ukidanje dopisništva
10.spomenuo se da je najveći broz zaposlenih onih koji ne čine kreativno osoblje
11. slaba strana je ne pridržavanje Statuta i negiranje stavova novinara

Dr. Popović nije navela imena novinara koje su anketirani novinari smatrali najkvalitetnijim novinarima u RH.

Jaka strana Trećeg sektora je ta što se u najvećoj mjeri taj sektor povezivao s javnim interesom . Dr. Popović je rekla da se istakla
1.kompetiranost zaposlenih,
2. javna komunikacija,
3. sloboda izražavanja te

4. mogućnost kritičkog izražavanja.

Konferenciju Mediji protiv demokracije? Komerijalizacija interneta i kriza medija organizirale su organizacije civilnog društva Multimedijalni institut, Kurziv i Kulturtreger u suradnji s Ministarstvom kulture i Gradom Zagrebom uz financijsku potporu Europske Komisije.

30.04.2014. u 13:39 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 27.04.2014.

…izvan teme…MEDIJI! INTERNET , TELEVIZIJA, NOVINE


LEOPOLDINA FORTUNATI :

„ ČITATELJI BI TREBALI PLAĆATI SADRŽAJ KOJI ČITAJU“

S Leopoldinom Fortunati, direktoricom doktorskog programa multimedijskih komunikacija na Sveučilištu u Udinama u Italiji, koja je boravila je u Hrvatskoj na konferenciji „Mediji protiv demokracije?e Komrcijalizacija interneta i kriza medija“ razgovarala sam novinarski o temama koje su usko vezane uz novinarski rad i budućnost.
Na Sveučilištu u Udinama predaje Sociologiju komunikacije i kulture. Ona je provela opsežna istraživanja u području rodne studije, kulturnih procesa i informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Svoje radove ima objavljene u publikacijama Social Sciencie Research, Mobile Media and Communication, The European Journal of Communication itd. Radovi su joj prevedeni na više jezika među kojima i na engleski, njemački, ruski, korejski, španjolski, hrvatski i francuski. Na Konferenciji Lopoldina Fortunati je izlagala na teme Rad i tehnologija: dva otvorena pitanja za feminizam i
Budućnost rada u medijima.


- Kakva je budućnost rada novinara u pisanom novinarstvu?

Novinarstvo u tiskanim medijima će preživjeti, možda malo drugačije, možda će novine imati manje stranica, ali svakako će preživjeti. Možda će se malo promijeniti stvari u odnosu na teme o kojima se piše. Možda će online novinarstvo, zavisno što se na internetu piše, preuzeti neke funkcije novinarstva. Ali svakako će preživjeti. A internet će dati priliku da čitatelji imaju svoj glas. To je najbolji način da se internet iskoristi upravo kroz taj glas čitatelja.

- Kako se može ostvarivati dohodak na internetu?

Oglašavanje nije pravi put, zato što su se potrošači uvjerili u laži i zbog toga to nije pravi put za novinarstvo na internetu. Oglašavanjem se neće moći ostvarivati novac. Budućnost je u plaćanju malih naknada čitatelja. Čitatelji bi trebali plaćati sadržaj koji čitaju i podržavati na taj način medij koji čitaju. To je ista strategija koju je iskoristio Obama u svojoj predsjedničkoj kampanji. Dakle da pojedinačni čitatelji sa malim svotama plaćaju za medij koji čitaju.

- Hoće li doći vrijeme kada se neće smanjivati broj zaposlenih u pisanim medijima?

To ovisi o nekoliko faktora; ovisno o tome kako će novinari braniti svoja prava, ovisi o tome kako će se sindikati organizirati, ovisi o tome kako će se vlasnici novina reagirati na to, odnosno kako će se oni postaviti i o tome kako će država reagirati i kako će se država postaviti u svemu tome. Ali ja mislim da argument u kojem je to javna funkcija i da ona kao takva mora biti branjena od strane države i financirana od strane države, nije jak argument. Primjer; novine plaćamo tri puta, plaćamo kada kupujemo novine, plaćamo za oglašavanje, jer dio novina jesu reklame i plaćamo kada država daje novac novinama. To nije pošteno prema čitateljima niti su oni zadovoljni time.Mislim da si čitatelji to više neće dozvoliti.

- Što će se po vašem mišljenju revolucionarno dogoditi s televizijom? Na televiziji također ima mnogo otpuštanja novinara.

Ne brinem se za televiziju. Televizija je još uvijek najkorišteniji medij, bar u Italiji. Televizija ne podrazumijeva znanje unaprijed. Puno starijih ljudi, puno djece gleda televiziju, jer oni ne znaju otići na online i koristi internet. Druga stvar, televizija je puno bolje iskoristila internet nego tiskani mediji, zato što je televizija povećala svoj domet kroz internet, jer su puno sličniji ti masovni mediji, nego što su to novine i internet. Zato se za Tv ne bojim. Televizija je dobro iskoristila zajednicu. Oni imaju svoje Tv serije i fanove koji to prate, to je jedna stvar, a druga stvar je da se Tv povezala na način da puno više eksperimentiraju, inoviraju sadržaj, i prebacuju ga na internet. Međutim postoji i obratan put. Znam primjer jednog medija u Italiji koji je krenuo kao web sitea koji je izgradio svoju zajednicu i sa njima promišljao koji će to biti sadržaji i onda postao televizija. Dakle put u obratnom smjeru, od interneta prema televiziji.

- Znate li postoji li zakonodavni okvir za internetsko novinarstvo u svijetu?
Ne, neznam!

- Kako spriječiti prepisivanje informacija s interneta?
Na internetu je, kada su u pitanju autorska prava nered i to je gotovo nemoguće spriječiti. Postoje ljudi koji ne stavljaju svoja djela na internet upravo zbog toga, ali ja ne vjerujem u autorska prava u tom smislu. Mislim da je puno važniji slobodan pristup internetu, mnogo je važnije da ljudi imaju pravo na informaciju i mnogo je važnije od autorskih prava da ljudi mogu dijeliti informacije i koristiti ih za sebe. Važnije je da je pristup internetu tu.

- Vjerujem da stručnjaci znaju da će doći vrijeme kada ni na internetu neće sve biti nekažnjivo dostupno!?

Postoji velika debata i postoje različita stajališta oko toga. U Velikoj Britaniji naprimjer postoji pravilo da znanstveni časopisi moraju objaviti besplatno radove koji su financirani javnim novcem. Vi kao autor dobijete novac za članak, ali on mora biti javno dostupan svima, naročito za Treće zemlje, jer one nemaju novaca za plaćati to. Zalažem se za slobodu informacija, za slobodu pristupa internetu, pogotovo da Treće zemlje, imaju bar ovakav pristup znanju. A moramo naći nove načine kako da naplaćujemo sadržaje. Naplaćivanje mora prije svega biti dobrovoljno, ono mora biti neka vrsta donacije, ali se mora naći neki novi model kako natjerati čitatelje da vrednuju nečiji intelektualni rad. To ne može biti blokiranje pristupa informaciji. Informacija mora biti slobodna. Novi način na koji se to može ostvariti možemo vidjeti kod Wikipedie i Wikiliksa koji imaju različite modele naplate i još uvijek preživljavaju, ali dozvoljavaju slobodan pristup informacijama svim ljudima. Sada je vrijeme kada učimo o tim modelima.

-Znate li zemlju u kojoj ravnatelja nacionalne televizije bira parlament te iste zemlje?
Tako je u Italiji!

-A tako je i u Hrvatskoj!
Da, to je problem, jer se uvijek dogodi da se politika ne ponaša korektno. Tako televizija kao medij postaje produžena ruka vlasti.

- Da li ste ikada čuli da je ravnatelj nacionalne TV kuće odlučio ukinuti 11 dopisništva? To je slučaj u Hrvatskoj. Što mislite o tome?

Ukidanje dopisništva je po svoj prilici u funkciji smanjenja troškova. To je pitanje lošeg načina uštede novca. TV troše mnogo novca i vrlo netransparentno.


Image and video hosting by TinyPic
Leopoldina Fortunati u Zagrebu u dvorani Goethe Instituta na Konferenciji o medijima.
Fotka: M.Zouhar Zec

- Mogu li mediji biti protiv demokracije?
Mediji mogu biti protiv demokracije. To je primjer u Kini, to je primjer u Italiji.Ta sprega između vlasti i medija može biti problematična i ona može dovesti upravo do opadanja demokracije. Demokracija nije samo pitanje glasanja jednom u četiri godine. S druge strane naglasila bih ulogu dobrih novinara koji mogu biti u obrani i jačanju demokracije. I ne samo demokracije, nego i za jačanje socijalnih prava građana.

Na portalu Kulturpunkt.hr objavljen je 11. travnja znanstveni rad Atipičan medijski rad, atipično upravljenje čiji su autori Leopoldina Fortunati i Marc Deuze.

27.04.2014. u 12:51 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 25.04.2014.

...izvan teme...Konferencija o medijima




" INFORMACIJA SE MORA RIJEŠITI JAVNIM SREDSTVIMA"

Na Konferenciji "Mediji protiv demokracije?" Komercijalizacija interneta i kriza medija koja traje od 24- 26. travnja u Goethe Institutu u Zagrebu Milan Živković, povjerenik za medije Ministarstva kulture u svom izlaganju "Istraživanje u hrvatskom medijskom prostoru" iznio je podatke i o broju novinara u hrvatskom novinarstvu. Evo dva slajda na tu temu:

Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic

Milan Živković iznio je podatak da u Hrvatskoj trenutno izlazi 12 dnevnih novina što je za pet manje nego prije.
Manja je i ukupna godišnja proizvodnja informacija objavljenih u dnevnim novinama. Tako je 2008. godine broj tekstova iznosio 1.150.000, a godine 2012. u dnevnom je tisku bilo 780.000 tekstova. Pad zaposlenosti novinara u razdoblju 2008.- 2012. bio je manji za 47 %.


Image and video hosting by TinyPic

U zaključku svoje prezentacije prvoga dana Konferencije " Mediji protiv demokracije?" gospodin Živković je rekao da u Hrvatskoj imamo disfunkcionalne medije i oni ne osiguravaju potrebne informacije onima kojima su namijenjeni. Rekao je da se funkcionalni mediji moraju osigurati neovisno od 1. tržišta i 2. politike " Informacija se mora riješiti javnim sredstvima i to je neuralgično pitanje" - rekao je Milan Živković iz Ministarstva kulture RH.

25.04.2014. u 08:22 • 0 KomentaraPrint#^

...izvan teme...KONFERENCIJA U GOETHE INSTITUTU


KOMERCIJALIZACIJA INTERNETA I KRIZA MEDIJA!

U Goethe Institutu u Zagrebu 24. travnja u 17 sati započela je trodnevna međunarodna konferncija s naslovom Mediji protiv demokracije? Komercijalizacija interneta i kriza medija.
" Novinarstvo izjedaju paralelni procesi dokidanja profesionalnih vještina i ukidanje radnih mjesta. Medijsko izvještavanje postaje sve uniformnije i svedeno na kolumne, agencijske vijesti i prenošenje PR objava. Međutim, korijeni tih procesa ekonomske racionalizacije nisu novijeg datuma. Iako se kao uzrok za urušavanje poslovnih modela tradicionalnih medija najčešće vidi internet, on je tek ubrzao temeljne probleme koji su nastajali koncentracijom medijskog vlasništva i komercijalizacijom medijskog sadržaja u destlječima prije pojave interneta.Konferencija "Mediji protiv demokracije?" želi sagledati taj kombinirani proces komercijalizacije interneta i krize medija i novonarstva. S analitičke strane toj će problematici pristupiti kroz prizmu političke ekonomije, a s praktične strane kroz pitanja budućnosti organizacije i rada u medijima te potrebne medijske reforme u Hrvatskoj. U toj raspravi sudjelovati će istaknuti hrvatski i međunarodni stručnjaci, medijski radnici, politički aktivisti i akteri" - piše u službenom materijalu Konferencije.

Milan Živković, savjetnik za medije pri Ministasrtvu kulture prezentirao je temu Istraživanje o hrvatskom medijskom prostoru. Prezentacija gospodina Živkovića bila je zapažena samim tim što je on najavio u medijima izradu Medijske strategije a na što ga je moderatorica Janja Sesar također podsjetila.

Evo slajdova koje je gospodin Živković prikazao 24. travnja na konferenciji u dvorani Goethe Instituta na temelju prikupljenih podataka. Prikupljeni podaci pretvoreni su u grafički prikaz. Podaci su sabrani i kao takvi su novi i prvi puta prezentirani javnosti.

Slajdove sam snimila foto kamerom prilikom prezentacije - što je razlog da su lošije kvalitete.

BDP RH I PRIHOD MEDIJA
Image and video hosting by TinyPic

PRIHODI HRVATSKIH MEDIJA
Image and video hosting by TinyPic

STRUKTURA PRIHODA RH MEDIJA
Image and video hosting by TinyPic

UKUPNI PRIHODI I OGLAŠAVANJE U RH MEDIJIMA 2008-2012 U MILIJARDAMA KUNA
Image and video hosting by TinyPic

POTROŠNJA NA OGLAŠAVANJE U RH U MILIJUNIMA KUNA
Image and video hosting by TinyPic
Jedino je oglašavanje na internetu ( nrančasta linija) u porastu.

PROMJENA U STRUKTURI TRŽIŠTA OGLAŠAVANJA U EUROPSKOJ UNIJI , 2001. - 2008.
Image and video hosting by TinyPic

UKUPNA GODIŠNJA PROIZVODNJA DNEVNIH NOVINA I DRUGIH PERIODIČKIH
TISKOVINA U RAZDOBLJU 2004. - 2013. U RH
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Moderatorica konferencije Janja Sesar i Mario Živković savjetnik za medije pri Ministarstvu kulture RH.

25.04.2014. u 03:09 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 23.04.2014.

KAPITAL RASTE NA OVCAMA!




GDJE ZAVRŠAVA SVAKE GODINE
KRZNO 630.000 OSTRIŽENIH OVACA?


Vuna je vlakno koje se proizvodi od krzna ovce. Posebno svojstvo vune je to da ima prirodnu regulaciju temperature. Vlakna vune mogu preuzeti vodenu paru, a vanjska vlakna odbijaju vodu. Vlakno može prihvatiti do 33% vode u odnosu na svoju suhu težinu, jer vlakno ima do 85% zraka. To svojstvo omogućava da vuna grije i bude dobar izvor topline. Vuna se ne gužva. Kada je obojena, boja se više ne može isprati. Kada gori pretvara se u ugljen. Finoća vlakna vune ovisi o vrsti ovce a kreće se od 16 do 23,5 mikrometara. Radi boljeg razumijevanja treba reći da ljudska kosa ima oko 30 mikrometara.

Prema izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije iz 2014. gdje su prezentirani podaci iz 2013. u Hrvatskoj se uzgaja 630.000 rasplodnih ovaca( Izvješće za 2013.Ovčarstvo kozarstvo i male životinje, str.7) Uzgojno selekcijski rad se provodi na 41. 279 grla, kod ukupno 445 uzgajivača u svim županijama.

Image and video hosting by TinyPic

Tablica Hrvatske poljoprivredne agencije iz Godišnjeg izvješća za 2013.

Osim mesa ekonomski interes uzgajivača ovaca izražen je i kroz količine mlijeka i sira, što postaje sve značajnija stavka zanimanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Jer mlijeko, a onda i sir od mlijeka ovce postaju sve traženija prirodna namirnica, proizvedena na manjim gospodarstvima na tradicionalan način, izvan industrije. No osim toga nus proizvod ovce koji ona daje svake godine - jer svake godine ovcu treba šišati početkom proljeća je njeno krzno - odnosno vuna. Gdje u Hrvatskoj završava svake godine krzno 630.00 ostriženih ovaca, ako nema otkupa tog krzna, ako nema industrije i pogona za preradu tog proizvoda ovce – u vunu? Najvjerojatnije veliki dio je spaljen ili zakopan u zemlju. Tek mali dio, ličke žene prerade ručno od čega pletu čarape i odjeću za vlastite potrebe. Preradom u pogonu, vuna bi postala oblikovana, fina tkanina! Zar se Hrvatska zbog vlastite neorganiziranosti odrekla skupog i cijenjenog proizvoda – vune i tkanina od vune? Kako uopće razumjeti da se to uistinu događa! I zašto se to događa?
Prirodna proizvodnja vune koja doslovno raste na ovcama, je industrija koju samo treba doraditi i staviti na tržište. Kapital, hrvatska robna marka odjeće raste na ovcama! Zašto to nije prepoznato u nekoj od hrvatskih županija gdje bi bili otvoreni pogoni za preradu ovčijeg krzna u vunu? Zašto ne postoji svijest o važnosti iskorištenja svakog dijela takve male industrije kao što je ovca. Osim već spomenutog mlijeka, sira i vune, te mesa, ovca ima kvalitetnu kožu i loj koji također ima svoju primjenu.


Image and video hosting by TinyPic


23.04.2014. u 08:46 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 22.04.2014.

PROIZVODI HRVATSKOG SELA



PLAVI KRUMPIR I VUNA PO KUNU!


Na obali jezera Bundek u Zagrebu održana je od 11. do 13. travnja prodajna manifestacija, Proizvodi hrvatskog sela. U neposrednoj blizini jezera podignut jeza tu priliki bio veliki šator u kome je svoje proizvode kupcima ponudilo oko 350 proizvođača koji su registrirani ili kao OPG, kao tvrtka ili kao udruga. Osim proizvođača suhomesnatih domaćih proizvoda bila su tu vina, likeri, domaći sirevi i med, proizvodi od lavande, maslinovo ulje, rukotvorine od konca, vune i drveta...
U velikom izboru proizvoda iz cijele Hrvatske posebnu pažnju privukla su mi dvojica; proizvođač plavog krumpira i sakupljač vune.

PLAVI KRUMPIR

Patrik Ostrihon veterinarski tehničar i student agronomije iz Zagreba bavi se proizvodnjom plavog krumpira, a na manifestaciji je taj sjemenski plavi krumpir prodavao posjetiteljima.
„ Neka ljudi i sebi zasade, neka probaju, jer ovaj krumpir ide u red namirnica koje su zdrava hrana.“ kaže Patric.
Image and video hosting by TinyPic
Patrik Ostrihon
Taj je krumpir po obliku i vanjskom izgledu isti kao i bijeli i crveni krumpir. No njegova nutrina je tamno ljubičasta, ili gotovo tamno plava. Na prospektu o plavom krumpiru piše da je „ boja nastala od prirodnog pigmenta antocijanina koji je snažan antioksidans. Njegovo najmoćnije svojstvo je vezanje i neutraliziranje visoko reaktivnih i slobodnih radikala koji mogu uzrokovati razvoj kroničnih bolesti i preuranjeno starenje.Antocijanin se nalazi u nekim vrstama voća i povrća no plavi krumpir ga sadrži u najvećim količinama „ piše u prospektu. Na istom letku piše i slijedeće „ Antocijanin u plavom krumpiru smanjuje rizik od nastanka nekih vrsta karcinoma, pomaže očuvati zdravo srce i smanjuje rizik od srčanog udara, povoljno utječe na sniženje visokog krvnog tlaka, štiti mokraćne organe, čuva pamćenje i usporava starenje. Kuhanjem se ne gube vrijedna svojstva plavog krumpira“.Više informacija na meil: plavikrumpir@gmail.com
Mnogi su posjetioci zastali kod Patrikovog stola znatiželjno gledali ljubičasto plavi prerezani krumpir, a onda kupovali po kilogram dva.Možda je taj bojom neobičan krumpir u nekih kupaca završio na stolu kao prilog glavnom jelu za ručak, a možda je zasađen u gredici u vrtu, onako iz znatiželje. Pa možda i uspije, sazrije i da plod I netko tako započne novi biznis, baš kao i Patrik Ostrihon.

VUNA PO KUNU ILI BESPLATNO!

Jedan stol, jedan štand, zadivio me jednostavnošću i posebnošću. Na stolu po cijeloj dužini i širini bila je prostrta fina tanka masa, a na njoj ukusno razbacane ležale su manje vrećice u kojoj je bila po boji različita mekana masa. Pitam čovjeka koji sjedi „Što je to?“ U vrećicama je sirova ofarbana vuna – odgovori on .“
- A ovo na stolu, ispod vaših prstiju je merino vuna“ reče mi čovjek u šeširu od filca s velikim obodom.
- „Vuna“ ponovim –„ Odakle vam vuna“ – upitam ga.
-Kupujem vunu .
- Po kojoj cijeni – pitam
- Vunu kupujem od ljudi koji su ošišali ovce. Kupujem vunu po jednu kunu za kilogram, ili mi je oni daju besplatno, jer neznaju što će i kamo sa njom. Oni žele samo da se vune riješe.
- A gdje kupujete vunu? – pitam ga

Image and video hosting by TinyPic
Marijan Šinko želi da vuna ponovo postane cijenjeno proizvodno vlakno u RH.

- Po cijeloj Hrvatskoj – odgovorio je Marijan Šinko zaljubljenik u vunu.
Žalostan je što su sve tvornice vune u Hrvatskoj propale i naprosto nestale. Bilo ih je ukupno osam prisjeća se on. „Tko se ne sječa tzv. „ambasadorica“ deka od vune koje je proizvodila tvornica VUTEKS u Vukovaru? Zatim od vune su šivana i odijela, veste, čarape, kaputi itd. Proizvodi od vune bili su na cijeni zbog svoje kvalitete“ – priča on o periodu kada je vuna bila cijenjen odjevni artikl. Gospodin Šinko kaže da ljudi danas ovce uzgajaju samo radi njihova mesa, a za vunu više nitko ne pita, jer uvjeti, pogoni, za njenu preradu ne postoje. Oštriganu vunu s ovaca njihovi vlasnici pale i zakapaju u zemlju želeći je na taj način uništiti, jer otkup i prerada tog cijenjenog vlakna u Hrvatskoj ne postoji. „Zašto je obrada vune koja doslovno raste na ovcama kao sirovina zapuštena i kao dio industrije potpuno zanemarena“ - to bi trebalo pitati ministra poljoprivrede – pita i odgovara gospodin Šinko! Hrvatska uvozi vunene odjevne predmete iz Slovenije, umjesto da je izvozi“ -kaže Marijan Šinko iz Koprivnice. Osim što pravi ukrase od vune, kaže da više ne nalazi žene koje bi znale presti vunu na preslicu. Ako postoje one koje to znaju neka mu se jave, kaže on, na broj njegova mobitela: 098-1825-077.

Na prostranoj travnatoj površini pedesetak metara daleko od šatora u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, bile su izložene domaće autohtone pasmine i to crna slavonska svinja, turopoljska svinja, lička pramenka ovca, buša, kokoši pasmine hrvatica te sivi i brončani soj purana.

22.04.2014. u 23:14 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 19.04.2014.

PRIJEDLOG ZAKONA O KOMASACIJI



RASPRAVA PREKO INTERNETA

Od 14. travnja otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu nacrta Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta preko interneta. Rasprava će na taj način trajati 14. svibnja 2014. godine.
Sa temom Prijedloga nacrta Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta svi zainteresirani mogu se upoznati na web stranici Ministarstva poljoprivrede na linku

link : http://www.mps.hr/default.aspx?id=11731.

Na tom je mjestu sve potrebno:

1.Nacrt prijedloga Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta
2.Prezentacija koju je napravila radna skupina
3. Obrazac

Obrazac sa prijedlozima, i mišljenjima treba poslati na meil adresu: gordon.haluska@mps.hr

Budući da je predviđeno da će pristigla mišljenja i primjedbe biti objavljeni po završetku rasprave, potrebno je napisati da li se slažete da VAŠ poslani prijedlog ili mišljenje bude javno objavljen.

Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede „cilj izrade i donošenja Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta je okrupnjavanje posjeda u veće i pravilnije katastarske čestice, radi njegovog ekonomičnijeg iskorištavanja, te stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje i povećanje konkurentnosti. Radi o iznimno važnom Zakonu koji bi trebao potaknuti okrupnjavanje poljoprivrednih površina, a kolika je važnost usvajanja Zakona potvrđuje podatak da se postupak komasacije u Republici Hrvatskoj nije provodio od 1991. godine i posljednje izmjene Zakona o komasaciji iz 1987. godine. Posljedično, danas ne postoji normativno uređeni okvir za provedbu postupaka komasacije, što u konačnici onemogućava provedbu postupaka, odnosno dovršenje započetih postupaka komasacije.
Ministarstvo poljoprivrede ovim zakonom ima namjeru riješiti uz usitnjenost katastarskih čestica i zemljišno-knjižno stanje poljoprivrednog zemljišta kao i ostala pitanja vezana uz korištenje poljoprivrednog zemljišta“ – piše u informaciji ministarstva poljoprivrede.





19.04.2014. u 07:11 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 18.04.2014.

…izvan teme…DO KADA PRESUDE ZA SRAMOĆENJE?


KAZNENI ZAKON:

" ČINJENIČNA TVRDNJA KOJA ŠKODI ČASTI I UGLEDU"

Slavica Lukić novinarka sa dvadesetogodišnjim stažem novinarskog rada koja niz godina piše u izdanjima tvrtke Europa press Holdinga nepravomoćno je osuđena 25.3.2014. na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu zbog kaznenog djela iz čl.148.st.2 Kaznenog zakona s obrazloženjem da je počinila kazneno djelo sramoćenja koje joj je privatnom tužbom stavljeno na teret. Tužbu je protiv nje podnijela Ivanka Trstenjak Rajković, suvlasnica privatne Poliklinike Medikol iz Zagreba.
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Izraz sramoćenje u Kaznenom zakonu je dobio mjesto kao kazneno djelo u zakonu koji je objavljen u NN. broj 125/2011, ali je na snagu stupio 1.1.2013. Kazneni Zakon s izmjenama i dopunama objavljen je u NN 144/2012., a na snagu je stupio također 1.1.2013. Još kada je taj Kazneni zakon bio u saborskom čitanju neke nevladine udruge i novinari upozoravali su na opasnost tog izraza –sramoćenje - koji je definiran kao kazneno djelo. Koji bi novinar koji zarađuje svoj dohodak svakodnevno pišući, svjesno želio sramotiti bilo kog sugovornika, instituciju ili tvrtku? Nije novinar akter događanja, ali je novinar taj koji mora činjenice staviti u kontekst vremena i događaja, opisati ih, komparirati, dijelove naglasiti i sve to radi recipijenta, radi čitatelja i primatelja informacije.
Prijašnji Kazneni zakon nije sadržavao izraz sramoćenje kao kazneno djelo. Američki profesor novinarstva Kent Collins sa sveučilišta u Missuriju, koji je nedavno bio u Hrvatskoj, kaže da je novinar institucija demokracije. Ali na hrvatskom tlu niti su novinari institucija, niti demokracija kao oblik vladanja ima prepoznatljive kriterije koje treba poštivati. Čini se da te kriterije nisu prepoznali niti doktori pravnih znanosti koji su pisali Kazneni zakon. Jer država u kojoj se na sudovima osuđuje novinare, od međunarodne zajednice percipirana je kao zemlja u kojoj nema slobode govora, a time se u pitanje dovode i ljudska prava. Osim Slavice Lukić prema čl. 148 kaznenog zakona, za djelo sramoćenja osuđen je nedavno i novinar Novog Lista Vladimir Matijanić.
Prema informacijama novinara Gabrića još su 42 novinara na hrvatskim sudovima kojima se sudi za kazneno djelo sramoćenja.
No prve dvije presude za sramoćenje nisu prošle nezapaženo.

OESS UPOZORIO DR. PUSIĆ NA PRESUDU NOVINRIMA
Predstavnica europske organizacije za sigurnost i suradnju (OESS) Dunja Mijatović, povjerenica za medije, izrazila je Hrvatskoj Vladi 8. travnja zabrinutost zbog presuda hrvatskim novinarima za sramoćenje. "Time se šalje prijeteća poruka koja bi mogla ograničiti slobodan protok informacija i ograničiti izvještavanje u pitanjima od javnog interesa", poručila je Dunja Mijatović iz OESS-a u pismu ministrici vanjskih poslova RH dr.Vesni Pusić. "Pozivam Hrvatsku Vladu da iz kaznenog zakona makne uvredu časti i da sasvim dekriminalizira klevetu"- stoji u pismu.

SRAMOĆENJE

EVO ŠTO SE IZRIJEKOM KAŽE U Glavi 15 Kaznenog zakona. U toj glavi Kaznenog zakona su uvrštena djela protiv časti i ugleda, a to je ureda, sramoćenje i kleveta. U članu 148. je definiran način nanošenja uvrede koja je od autora Kaznenog zakona definirana kao SRAMOĆENJE !

Sramoćenje
Članak 148.
(1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kaznit će se novčanom kaznom do sto osamdeset dnevnih iznosa.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do tristo šezdeset dnevnih iznosa.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako počinitelj dokaže istinitost činjeničnih tvrdnji koje je iznosio ili pronosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je, postupajući u dobroj vjeri, povjerovao u njihovu istinitost.
(4) Nije dopušteno dokazivanje okolnosti iz stavka 3. ovoga članka počinitelju koji činjeničnu tvrdnju nije iznosio ili pronosio u javnom interesu ili iz drugog opravdanog razloga, a postupao je pretežito s ciljem da naškodi časti ili ugledu drugoga, pogotovo ako se tvrdnje odnose na osobni ili obiteljski život druge osobe.
(5) Prizna li počinitelj neistinitost svojih tvrdnji i opozove ih, sud ga može osloboditi kazne.

TEKSTOVI O MEDIKOLU OD 2011. DO 2013. GODINE

Novinarka i podpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva Slavica Lukić o poliklinici Medikol pisala je u Jutarnjem listu od ožujka 2011. do travnja 2013. i u tom je vremenu napisala desetak tekstova.
Prvi tekst objavljen je 28. ožujka 2011. godine pod naslovom “HZZO Medikolu u tri godine isplatio 231 milijun”. Riječ je o tekstu u kojem se prvi put otkriva podatak o iznosu kojeg je poliklinika Medikol od HZZO-a dobila u razdoblju od studenog 2007. kad je sklopila prvi ugovor s HZZO-om o financiranju PET/CT pretrage, do kraja 2010. godine.
- Od trenutka kada sam objavila prvi tekst do kraja 2013. iznos kojeg je HZZO ugovorio Medikolu narastao je na 570 milijuna kuna. Taj sam podatak objavila u rujnu 2013. godine. Napokon puno muke, dobila sam sve ugovore sklopljene između HZZO-a i poliklinike Medikol. Iako su ti ugovori javni podatak i prema Zakonu o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti tj. HZZO ih je dužan dati novinaru koji ih traži, ja ugovore nisam dobila od HZZO-a. I u doba HDZ-ove i u razdoblju SDP-ove vlade HZZO je pod raznim izgovorima izbjegavao dostaviti mi ugovore. Dobila sam ih lukavstvom: nakon sto sam shvatila da ih HZZO neće dati meni, dogovorila sam s aktivistima GONG-a da ih oni zatraže. GONG uz ostalo nadzire I provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama i ima prvo u praksi testirati kako tijela javne vlasti poštuju taj zakon. HZZO nije GONG-u uskratio tražene ugovore, pa nakon sto su ih dobili, djelatnici GONG-a su ih dostavili meni, koja sam ih zapravo i tražila“, pojasnila je kolegica Slavica Lukić.

Zadnji tekst o Medikolu novinarka Lukić objavila je 23. travnja 2013. godine pod naslovom “Medikol je 84 posto prihoda ostvario od poslova s državom”.

PREMA STAROM KAZNENOM ZAKONU
MEDIKOL TUŽIO I NAKLADNIKA


U 2013. Objavila je dva teksta i za oba je dobila tužbu za sramoćenje.
„I za većinu ostalih tekstova koje sam objavila o Medikolu, ta je poliklinika podigla tužbe. Morate imati na umu da su tužbe ujedno I sredstvo zastrašivanja i odvraćanja da ne pišete o nekoj temi. Oni koji su meta novinarskih tekstova tužbe vrlo često koriste upravo za tu svrhu. Međutim, do kraja 2012. dok je na snazi bio stari KZ u kojem nije bilo djela sramoćenja, Medikol je tužio nakladnika za naknadu štete u građanskoj parnici. U tim sudskim postupcima ja se pojavljujem kao svjedok I branim svoje tekstove. U tim postupcima moram dokazati da sam pisala istinu ili sam imala osnovan razlog vjerovati da pišem istinu. Ti sudski sporovi još nisu okončani " - kaže Slavica Lukić i nastavlja "U 2013. Medikol je, međutim tužio mene osobno jer je u KZ-u, tj u djelu sramoćenja dobio dobar instrument za odmazdu nadamnom kao novinarkom. U tim postupcima nije dovoljno dokazati da si pisao istinu, već da si je pisao u javnom interesu. Sudac misli da nisam postupala u javnom interesu “- ispričala je tijek događanja oko pisanja o Poliklinici Medikol novinarka Slavica Lukić.
Novinarka Lukić kažnjena je, prema odluci suca Marka Benčića, s novčanom kaznom od 80 dnevnih iznosa od kojih je svaki dnevni iznos 326,00 kuna, što je u ukupnom iznosu 26.133,00 kune. Tu kaznu je dužna platiti u roku od tri mjeseca.
Kakva li će biti pravomoćna presuda ?
Evo detaljnog obrazloženja sudske presude Slavici Lukić:
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

HND ZAHTIJEVA UKIDANJE DJELA SRAMOĆENJA

Hrvatsko novinarsko društvo u svom priopćenju od 7. travnja navodi kako „ponovno zahtijeva od Ministarstva pravosuđa, Vlade i Hrvatskog sabora da pristupe hitnom procesu izmjena Kaznenog zakona RH kako bi dekriminizirali kaznena djela protiv časti i ugleda. Osobito je važno iz Kaznenog zakona ukloniti novo djelo „sramoćenja“ koje je preuzeto iz švicarskog zakonodavstva a ne postoji u kaznenom zakonodavstvu zemalja EU“



18.04.2014. u 10:12 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 16.04.2014.

VIJEĆE ZA RIBARSTVO




SABORSKI ZASTUPNIK BARANOVIĆ
- PREDSJEDNIK VIJEĆA


Prva sjednica Savjetodavnog vijeća za ribarstvo održana je 9. travnja. Članovi Savjetodavnog vijeća za ribarstvo su stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Savjetodavne službe, Ministarstva poljoprivrede, predstavnici Hrvatske obrtničke i Hrvatske gospodarske komore. Predsjednik Vijeća za ribarstvo je Petar Baranović dipl. ing. morskog ribarstva, rodom iz Šibenika, koji ima mandat zastupnika HNS-a u Hrvatskom Saboru.

Vijeće je oformljeno kako bi se zajedničkim stručnim i praktičnim znanjima našla rješenja za nagomilane probleme u ribarstvu. Na prvoj, konstituirajućoj sjednici Vijeće je utvrdilo budući način rada kao i otvorena pitanja koja treba rješavati. Vijeće je zaključilo da je u rješavanju određenih problema potrebno uključiti i druga ministarstva i ustanove.
Pred Vijećem je analiza ribolovnog napora za kočare i plivaričare u posljednjih nekoliko godina kako bi se prikupili podaci za definiranje uvjeta i načina autorizacije plovila. Autorizacija plovila namjerava se uvesti u pravilnike kako bi se poboljšao sustav kontrole i stvarnog stanja na hrvatskom moru.

16.04.2014. u 07:45 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 14.04.2014.

…izvan teme…ETIČKA NAČELA U POLITICI


POLITIČARI MORAJU BITI U SLUŽBI GRAĐANA!

Članovi Kandidacijske liste 12 za izbor članova u Europski parlament imali su u nedjelju 13.travnja u Zagrebu na Preradovićevu trgu promociju Etičkih načela u politici. Listu broj 12 čine politički partneri koji su stvorili koaliciju i to političke stranke NACIONALNI FORUM - NF , HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS, PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – PGS i LISTA ZA RIJEKU - RI .
Image and video hosting by TinyPic
Prvi s lijeva dr. Nikica Gabrić predsjednik stranke Nacionalni forum, Boris Dmitrović predsjednik Glavnog odbora, dr.Davor Duvančić član predsjedništva
Darinko Kosor predsjednik stranke HSLS-a, Edvin Jurin glavni tajnik stranke Nacionalni forum.

Glavni akter tog događaja bio je dr. Nikica Gabrić predsjednik političke stranke NACIONALNI FORUM. Na pitanje: ¬-Zašto Etička načela u politici sada kao neko posebno otkriće? dr. Gabrić je odgovorio „ Zato da uvedemo moral i čiste ruke u politiku. Vlast i moć političare promijeni. Etička načela moraju političare podsjetiti da moraju biti u službi građana, a ne voditi neke svoje politike“ – rekao je .
Darinko Kosor je rekao da HSLS ima Etički kodeks koji je nastao još u vrijeme političara Vladimira Gotovca i Dražena Budiše.

Image and video hosting by TinyPic
Etička načela u politici potpisali su svi članovi kandidacijske liste br.12 za Europski parlament.

Image and video hosting by TinyPic
Etička načela u politici je prema riječima dr. Grabrića napisao dr. pravnih znanosti Kregar


ETIKA I NJENI POJMOVI
Etički kodeks imaju mnoga zanimanja; liječnici, novinari, odvjetnici, državni službenici, medicinske sestre itd.
Etika je nauka o moralu. Prema Bratoljubu Klaiću, zadatak etike je ne samo da definira moral, već da zauzme i kritičko stanovište prema postojećoj moralnoj praksi; zadatak etike nije samo da ukaže na sva različita gledanja ljudi, već da čini i vrijednosnu ocjenu i ukaže na istinske vrijednosti“

U najvažnije etičke pojmove ubrajaju se moral, dobro, savjest, sreća, sloboda, vrlina, ljubav i zlo.
Evo kratkih opisa samo dvaju prvih pojmova.Moral u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. Moral određuje kakvo ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaćaju te principe kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulirajući međuljudske odnose. Moralna pravila nisu apsolutno važeća, već se razlikuju u prostoru i vremenu.
Dobro je najveća moralna vrijednost. To je ljudska osobina koja odgovara biti čovjeka. Čovječnost je dužnost svakog pojedinca, uvjet za dobar život. To podrazumijeva suradnju s drugim ljudima, dijalog, ljubav i dostojanstvo osobe. Dobro je tumačeno sa filozofskog kao i sai religijskog aspekta. Grčki filozof Sokrat je smatrao da se vrlina može naučiti, odnosno da je ona znanje. Tvrdio je da čovjek mora znati što je dobro , da bi isto i činio. Filozof Platon smatrao je dobro vrhovnom idejom kojoj treba težiti. Prema njemu za dobru državu potrebne su četiri vrline: mudrost, pravednost , hrabrost i umjerenost.


14.04.2014. u 23:22 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 12.04.2014.

POSTOJI I RADI PRVA PROIZVOĐAČKA ORGANIZACIJA U HRVATSKOJ !



UGOVORI PROIZVOĐAČI - OTKUPLJIVAČI MLIJEKA DO POČETKA SVIBNJA!

PROIZVOĐAČKA ORGANIZACIJA DRAVA- SAVA (PO) čija je konstituirajuća skupština održana 23. ožujka u Goli, a na kojoj je za predsjednika zabran vlasnik farme od 35 muznih krava Nikola Pajek iz okolice Križevca, upisana je u evidenciju organizacija proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda. Ona ima pravo nastupa na tržištu mlijeka u Hrvatskoj i inozemstvu i priznata je udruga od Ministarstva poljoprivrede. I još jedna važna činjenica: to je prva proizvođačka organizacija u RH.
Proizvođačka organizacija Drava –Sava ima 215 članova. Ti su članovi iz 205 proizvodnih jedinica te je u članstvu još deset članova iz njihovih gospodarstava. Članovi iz Koprivničko križevačke županije su 2013. isporučili 13.727. 147 kg mlijeka iz Virovitičko podravske županije sa isporučenih 2 465 000 kg mlijeka, te jedan je član iz Karlovačke županije sa isporučenih 300 000 kg. Članovi su 2013. isporučili ukupno 16 .492.47 kg mlijeka. U članstvu je sedam otkupljivača mlijeka i to Dukat, Natura Milk, Vindija, Bohnec, Euro Milk, Vodopjevec i Sirana kalnički proizvodi.
Najjači otkupljivač PO po količini je Dukat s otkupljenih 10.479. 339,00 kg mlijeka.
Euro Milk mljekara je otkupila 1.664.900,00 kg mlijeka od članova, Vindija 1.353,057,00 kg, Natura Milk 1.255.443,00, Bohnec 961.724,00 kg, Vodopjevec 755,000,00 kg, a Sirana kalnički proizvodi 22.684,00 kg mlijeka.
Proizvođačka organizacija osnovana je kako bi poljoprivredni proizvođači mogli biti ravnopravan partner u pregovorima o otkupnoj cijeni sirovog mlijeka, zatim kako bi bila stvorena platforma za održivu proizvodnju, da članovi PO što jednostavnije mogu participirati u programima EU, te da poljoprivredni proizvođači vlasnici farmi muznih krava budu prepoznati kao ekonomski faktor na lokalnoj i državnoj razini.
Prema riječima farmera i predsjednika Proizvođačke organizacije Drava- Sava Nikole Pajeka važni i hitni zadaci PO su organizirati skupštinu na kojoj će članovi odabrati otkupljivače mlijeka i sklopiti s njima ugovore. Ugovori otkupljivači- proizvođači trebali bi biti sklopljeni do početka mjeseca svibnja ove godine. Lokalnu upravu treba potaknuti na mjere posebne potpore, što bi trebalo biti realizirano tijekom ovoga mjeseca - travnja 2014.
Što se sklapanja ugovora tiče, ugovor ne bi trebao biti sklopljen na kraći rok od šest mjeseci, a mora sadržavati jediničnu cijenu koja može biti fiksna ili izračun kombinacije različitih parametara, treba sadržavati približnu količinu mlijeka koja će biti isporučena u određenom roku, način plaćanja , način sakupljanja i način isplate, a predviđena su i pravila više sile (suša, poplava, itd)
Ostale dijelove ugovora o isporuci sirovog mlijeka PO slobodno pregovara.
Radni zadaci PO koji su naznačeni za 2014. godinu je uspostava tripartitnog sustava nadzora između Proizvođačke organizacije , Hrvatske poljoprivredne agencije i otkupljivača- što bi trebalo učiniti do lipnja tekuće godine, dogovoriti poslovnu suradnju sa Lokalnim akcijskim grupama, pokrenuti izradu projekta sa lokalnim upravama u izradi projekata za mjere ruralnog razvoja za razdoblje 2015-2020. godine, te raditi na promociji proizvođačke organizacije sa ciljem što veće koncentracije ponude.
Uprava Proizvođačke organizacije Drava-Sava koju uz predsjednika Pajeka iz okolice Križevca čine još i dopredsjednici Željko Turčić iz okolice Đurđevca i Darko Blažević iz Kalnika zadala si je ciljeve ovim redosljedom 1. planirati i prilagoditi proizvodnju potražnji 2. koncentrirati ponudu i plasirati proizvode članova PO na tržište i 3. učiniti troškove proizvodnje optimalnim i stabilizirati proizvođačku cijenu. Organizirana PO trebala bi dati kvalitetu, sigurnu proizvodnju, održati postojeća radna mjesta, a otvarati i nova radna mjesta. Na taj način poljoprivredni proizvođači baštiniti će ruralni prostor. S otkupljivačima mlijeka, Ministarstvom poljoprivrede i s lokalnom upravom suradnja mora biti transparentna i konstruktivna.


Image and video hosting by TinyPic
Vizuelna poruka iz prezentacije Nikole Pajeka o Proizvođačkoj organizaciji Drava-Sava.

12.04.2014. u 23:40 • 0 KomentaraPrint#^

NACIONALNI SAJAM PRŠUTA U SINJU



9. NACIONALNI SAJAM PRŠUTA I SUHOMESNATIH PROIZVODA

Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića u Sinju u hotelu Alkar 12. i 13. travnja održava se 9. Nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda. Uz sudjelovanje vodećih proizvođača pršuta i suhomesnatih proizvoda s područja RH, proizvođača slavonske šunke, regionalne mesne industrije, predstavnika udruga proizvođača kao i individualnih proizvođača, predstavnici udruga uzgajivača svinja, obiteljska gospodarstva te predstavnici trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostitelja, na Sajmu se očekuje izlaganje predstavnika proizvođača iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Predviđeno je i održavanje Okruglog stola s temom „Zaštita autohtonih suhomesnatih proizvoda“.

12.04.2014. u 05:06 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 07.04.2014.

HACCP SEMINAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE



SEMINAR ZA SVE KOJI POSLUJU S HRANOM !

Hrvatska gospodarska komora u Zagrebu organizira s Centrom za kvalitetu HGK seminar pod nazivom “HACCP verifikacija i revizija”. Seminar će biti održan 17. travnja u Velikoj dvorani HGK, Draškovićeva 45 /1, s početkom u 10.00 sati. Temu će prezentirati predstavnica resornog centra HGK mr. sc. Nevenka Gašparac.
Seminar je namijenjen poslovnim subjektima koji proizvode, prerađuju, pripremaju, distribuiraju ili na bilo koji drugi način posluju s hranom kao i nadležnim inspekcijama, laboratorijima te svim ostalim zainteresiranim stranama unutar prehrambenog lanca.
Prisustvovanje seminaru se ne naplaćuje.Prijavu za prisustvovanje treba poslati do 15. travnja na ispunjenom obrascu koji se nalazi na internet adresi http://www.hgk.hr/zk/zagreb/haccp-verifikacija-i-revizija-2?category=30 .
Ispunjeni prijavni obrazac treba poslati na broj telefaksa 01/4606-790, 4606-803 ili na meil: bsafran@hgk.hr. Za dodatne informacije kontakt osobe u HGK su voditeljica nadležnog Odsjeka Biserka Šafran Fuchs i stručna suradnica Vesna Krišto; tel. 01/4606-777.

07.04.2014. u 19:42 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 06.04.2014.

...izvan teme...POLITIČKA STRANKA NOVI VAL - STRANKA RAZVOJA

FOKUS STRANKE - HRVATSKO GOSPODARSTVO
I NEZAPOSLENOST


U Zagrebu je u subotu 5. travnja u Hrvatskom novinarskom domu osnovana politička stranka „ Novi val – Stranka razvoja“. Njen je predsjednik doktor ekonomije, koji kao profesor radi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu redovni prof. dr.Ljubo Jurčić. Njegova zamjenica je dr. sc. geopolitike i diplomacije Jasna Plevnik, a glavna tajnica stranke je ekonomistica mr.sc. Anita Zelić.

Osnivačka skupština stranke na kojoj je bilo 117 članova osnivača održana je u prisustvu novinara.
Image and video hosting by TinyPic
Novinarima su predstavljeni i članovi predsjedništva stranke, stručnjaci i to dr. Boris Risek (56) nezavisni znanstvenik, rodom iz Lipika, Zvonko Nogolica (52) pravnik, Božo Ivošević električar, osnivač udruge Franak, Nino Lučić (54) odvjetnik, dr. Grgo Luburić ( 56), dr. Krešo Zadro (52) fizičar , Ksenija Car Šenbera (48) ekonomistica, Enrie Gigante Dešković (35) filozof iz Opatije, Krunoslav Klarić magistar međunarodnih odnosa, dr.sc. Andreja Sršen (41) sociologinja, Evellin Vitezić Petrić (44) ekonomistica, Jakša Balojević (59) ing. na tekstilno tehnološkom fakultetu iz Splita, Marko Tolić (30) diplomirao ekonomiju i meneđment, Goran Hanžek (28) mr. ekonomije, na studiju imao prosjek 5,0 i dobitnik je triju rektorovih nagrada,

DRŽAVA NIJE PRIVATNA I NE SMIJE ŠTITI POLITIČKE ELITE !

O Programu stranke govorio je dr. Ljubo Jurčić. Predsjednik stranke je rekao da je Novi val- Stranka razvoja politička stranka pozitivnih društvenih promjena kojoj je cilj osmišljavanje ekonomske društvene i političke obnove Hrvatske. U petogodišnjem razdoblju apsolutni fokus biti će na rješavanju problema hrvatskog gospodarstva i egzistencijalnih problema hrvatskih građana. Osnovna odrednica Novog vala je postavljanje zdravih temelja za stvaranje socijalnog i tržišnog gospodarstva. Slogan stranke je "Suradnjom građana i vlasti do razvoja".
Bitna vrijednost stranke je razvoj i na razvoju će stranka graditi koheziju svog političkog djelovanja. Razvoj će Hrvatsku učiniti jakom, a da bi do toga došlo mora se poštivati temeljna pravednost u podjeli prihoda i bogatstva Hrvatske, a za korupciju ne treba biti nikakve tolerancije. HRVATSKA PRIPADA SVIMA I NIJE VLASNIŠTVO NEKOLIKO POLITIČKIH STRANAKA. Bez jedinstva naroda i Vlade, bez povjerenja solidarnosti i vjere u ispravnost hrvatske politike kriza se ne može prevladati. Vlast mora biti iz naroda, s narodom i za narod.
„ Ako ljudi ne mogu živjeti od svoga rada, ako im stalno rastu porezi, onda ne žive u poštenom i pravednom društvu „ – istakao je realnu situaciju dr. Jurčić a onda nastavio „Kapitalizam je oblik društvenih odnosa koji se temelji na privatnom vlasništvu, ali to nikako ne znači da je država privatna i da je njen posao promovirati i štiti interese političke elite na štetu interesa građana. Politička elita izgradila je takav ekonomski model koji je u suštini novi kapitalizam ili stranački kapitalizam. Ideja privatnog vlasništva i institucije države zloupotrebljene su za stvaranje osobnog bogatstva manjine, a ne za rast nacionalnog bogatstva. Nacionalno bogatstvo se smanjilo i nastala je država s malim brojem bogatih, ali s mnogo siromašnog stanovništva.Takvo društvo u kome raste broj građana koji postaju sve siromašniji posljedica je političkih odluka i načina vođenja države koji se moraju promijeniti. Promjena mora biti puno više od promjena političkih snaga na vlasti. „
„Rješenje hrvatske ekonomske i društvene krize je u izgradnji ekonomske politike i hrvatskog ekonomskog i društvenog sustava, u kojem će se isplatiti raditi, ali koja neće dovesti u pitanje šire interese društva. Drugi dio rješenja nalazi se u politici vraćanja samopoštovanja i samopouzdanja te u izgradnju nacionalnog identiteta u kojem će se potvrđivati i prepoznavati sposobnost, organiziranost i razvoj hrvatskog čovjeka i društva u skladu s europskim i suvremenim civilizacijskim normama.

Važan uvjet za zaustavljanje krize je redosljed rješavanja problema, a dovoljan uvjet je pravilan izbor politika i instrumenata.
Problemi koje treba prioritetno rješavati, koje je naveo dr. Jurčić, su:
1. visoka nezaposlenost stanovništva
2. nizak dohodak građana, a odnosi se to na plaće, mirovine i dividende
3. niska socijalna i pravna sigurnost
4. opadanje domaće proizvodnje
5. privatni i javni dugovi
6. gubitak samopoštovanja i samopouzdanja


TRŽIŠTE, DEMOKRACIJA I JAVNE SLUŽBE

Stranka u svom Programu ima rješenja koja namjerava provoditi kroz : aktivniju ulogu države, razvojnu ekonomsku politiku, ekonomski sustav, USKLAĐENU EKONOMSKU POITIKU I EKONOMSKI SUSTAV i poduzetnike.

Kada se radi o položaju radnika i rada, treba ostvariti ravnotežu odnosa rada i kapitala, a zakonska rješenja moraju biti rezultat zajedničkog aktivnog sudjelovanja, suradnje, odgovornosti i kompromisa sindikata i poslodavaca, koji u sadašnjim okolnostima uz Vladu imaju zajedničku odgovornost za izlazak iz krize te razvoj i zapošljavanje. Nacionalno Gospodarsko vijeće je od iznimne važnosti kao mjesto institucionalnog dijaloga predstavnika Vlade i socijalnih partnera o ključnim gospodarsko- socijalnim pitanjima. Na isti način treba razvijati socijalni dijalog i partnerstvo na razinama jedinica lokalne i regionalne samouprave. Rješenje sporova treba usmjeriti u područje izvansudske arbitraže i dogovaranja.
Temeljne institucije hrvatskog društva su tržište, demokracija i javne službe. Tržište stvara uvjete za gospodarsku efikasnost. Demokracija osigurava ravnopravnost građana pred zakonom. Javne službe osiguravaju socijalnu pravdu i solidarnost.
„ Kada je u pitanju nacionalni identitet, Hrvatska ne treba nalikovati ni na koju drugu državu jer ona je jedinka za sebe i ima svoj nacionalni identitet.Potrebna je aktivna politika osvješćivanja vlastitih korijena i vrijednosti“ – istakao je dr. Jurčić. Hrvatski nacionalni identitet je hrvatska kulturna baština nastala tijekom 14 stoljeća, hrvatska povijest, velikani, hrvatski način života, simboli i suveniri, hrvatska kuhinja, specifični industrijski proizvodi, osobe koje su pridonijele razvoju europskih vrijednosti, a to su tolerantnost, pluralnost, snošljivost. Očuvanje i razvijanje nacionalnog identiteta je bitan preduvjet društveno- gospodarskog razvoja Hrvatske i zaštite nacionalnih interesa. Hrvatska mora slijediti politiku EU, ali mora imati i vlastitu politiku prema EU, vlastitu politiku prema drugim državama, međunarodnim institucijama i organizacijama. To zahtijeva hrvatski suverenitet, ali i odgovornost prema narodu i državi. Više nije moguće jasno odvajanje unutarnju od vanjske politike.“
„Vjera je značajan dio nacionalne povijesti i identiteta, pa ćemo zaštiti vjerske slobode i slobodu vjerskog djelovanja“ – piše u Programu stranke Novi val .

„Članovi stranke mogu postati svi oni koji vole ljude, narod i svoju zemlju, te imaju znanje iskustvo, energiju i dio toga su voljni uložiti za ostvarivanje razvoja Hrvatske“ – zapisano je u Programu stranke .Informacije na meil: info@novi-val.eu i anitazelic@hotmail.com .

ZAŠTO INFORMACIJE O STRANCI NOVI VAL - STRANKA RAZVOJA?


Osobno ( Margareta Zouhar Zec) s obzirom na znanja i informacije, uvjerenja sam da je ključ rješenja hrvatske gospodarske krize u otvaranju novih radnih mjesta, žurnom zapošljavanju stanovništva, politici razvoja i stvaranja društvenog bruto proizvoda. Mišljenja sam da ta rješenja mogu osmisliti samo dobri poznavaoci političke ekonomije, koja ima svoja pravila, te uzročno posljedična stanja. Ljudi koji su po vokaciji političari na vlasti čini se da ne znaju ni gdje je ni kako rješavati problem. Vrijeme je pokazalo da aktualna politička vlast ne traži pa zato i ne koristi znanja osoba pojedinih struka za rješavanje problema koji se u Hrvatskoj gomilaju. To je najprije nezaposlenost koja vodi u siromaštvo. Zbog ega političara na vlasti, koji preferiraju samo ljude iz stranke i ljude svojih koalicijskih partnera, svi mi građani Hrvatske postajemo taoci politike koja više nema rješenja za situaciju koja traje i koja dolazi. Imaju vlast, a ne znaju građanima omogućiti ono na što svaki čovjek ima pravo - a to je posao. Stalnim najavama novih otpuštanja radnika i to još po uvijek istom starom modelu privatizacije, u kome nema ekonomske logike, šalju poruku da ne percipiraju probleme u kojima se stanovništvo Hrvatske nalazi.Gospodarska politika zadnjih desetak godina dominaciju daje uvozu, a domaća proizvodnja i izvoz su zapostavljeni. Poljoprivreda kao gospodarska grana je u teškoj krizi. Ne proizvodi se za domaće potrebe dovoljno ni mlijeka, ni mesa, ni voća ni povrća. I ribarstvo je također opterećeno nekonzistentnim upravljanjem čime je zatvoreno u lokalne okvire. Kome je u interesu da Hrvatska bude gospodarski nesređena zemlja siromašnih i očajnih ljudi koji kao prije 60 godina odlaze iz Hrvatske u potrazi za poslom koji život znači?
I usprkos svemu tome predsjednik Vlade Zoran Milanović i predsjednik najveće oporbene stranke Tomislav Karamarko još uvijek nisu našli razloga i povoda za međusobni dijalog već svakodnevno preko medija, što slušaju građani cijele Hrvatske, jedan drugome upućuju, ne baš učtive riječi kritike na rad i način rada. To je apsurdno za zemlju u krizi u kakvoj je Hrvatska.
U svemu spomenutom našla sam razlog što objavljujem tekst u kome su detaljnije informacije o političkoj stranci Novi val koja prema izrečenom i prema Programu stranke ima najviše mogućnosti da započne ekonomsku politiku razvoja i otvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj.



Image and video hosting by TinyPic
S obzirom na sadržaj i mjesto izvješenog oglasa, osoba, mladić, možda otac mlade obitelji u nezahvalnoj je situaciji.
Hrvatski političari koji imaju plaču od petnaest do trideset pet tisuća kuna za svoje političarske poslove
pojma nemaju što ljudi bez posla proživljavaju! Uistinu bi gospoda hrvatski političari od premijera na dalje, pa do predsjednika države jedan mjesec trebala dobiti samo dvije tisuće šesto kuna plače, a drugi mjesec niti to, da im bar malo do mozga dođe spoznaja - kako živi prosječni hrvatski čovjek bez posla i bez plače.
Fotku snimila 5.4. 2014. na Kvaternikovu trgu M. Zouhar Zec


06.04.2014. u 10:29 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 05.04.2014.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE ZA 2013.



POKAZATELJ STANJA, VRSTE I BROJA

Hrvatska poljoprivredna agencija, točnije njen direktor dr. Zdravko Barač, predstavio je u 4.4. u kino dvorani Ministarstva gospodarstva u Vukovarskoj 78 godišnje izvješće za 2013. godinu.
Dr. Barač je rekao da je godišnje izvješće izvor objektivnih i vjerodostojnih brojčanih pokazatelja kretanja stočarske proizvodnje, platforma za izradu analiza po pojedinim uzgojnim područjima i temelj za određivanje smjernica budućeg kretanja i razvoja stočarske proizvodnje. To izvješće kao informacija
važan je pokazatelj stanja količine i broja vrsta stoke po vrstama za 2013.kako stručnjacima tako i poljoprivrednim proizvođačima koji su u sustavu kontrole i prate stanje i kretanja u poljoprivredi.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Povijest Hrvatske poljoprivredne agencije duga je 101 godinu. Već 1913. osnovan je Savez hrvatskih marvogojskih udruga u Sv. Ivanu Zelina . Godine 1957. savez se pripaja Zadružnom stočarskom savezu Hrvatske. Tako je stvorena organizacija koja je preuzela brigu o radu na selekciji stoke.Godine 1960. stručne poslove Zadružnog stočarskog saveza preuzeo je Stočarski selekcijski centar Hrvatske. taj Centar od 1975. radi u sastavu Poljoprivrednog centra Hrvatske .
Osnivanjem RH, Vlada Uredbom iskazuje svoju ingerenciju nad krovnom institucijom koja objedinjava podatke o stočnoj reprodukciji i proizvodnji. Tako je 1994. Uredbom Vlade RH ta ista institucija nazvana Hrvatski stočarski selekcijski centar, 2003. godine Uredbom mijenja naziv u Hrvatski stočarski centar, a 2009. Uredbom je nazvana Hrvatska poljoprivredna agencija, kako se zove i danas.

05.04.2014. u 09:17 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 04.04.2014.

UDRUGA CroMilk O MLIJEKU U 2013. GODINI


35 000 PRAZNIH MJESTA
MLIJEČNIH KRAVA U ŠTALAMA!


Image and video hosting by TinyPic
Prikazani brojevi u stupcu podaci su za proizvodnju svježeg sirovog mlijeka u 2013.godini . Te je podatke na konferenciji za novinare iznijela Rašeljka Maras predsjesnica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk u srijedu 2. travnja .
Proizvodnja mlijeka u 2013. bila je manja za 16,6 % u odnosu na 2012. godinu – što je 100 milijuna kilograma manje. Pet najvećih otkupljivača mlijeka Dukat, Vindija d.d. Belje d.d. Meggle Hrvatska d.o.o. i Zdenka – mliječni proizvodi d.o.o. zajedno su otkupili u 2013. godini 420.942.117 kg mlijeka
Image and video hosting by TinyPic
„ Ovaj drastičan pad otkupa mlijeka na hrvatskim farmama, posljedica je smanjenja broja mliječnih krava, nelikvidnosti i prezaduženosti farmera, visoki ulazni troškovi u poljoprivredi i nedovršene zemljišne reforme.Danas u Hrvatskoj imamo 35 000 praznih ležećih mjesta u štalama u koje je utrošeno 278 milijuna eura iz državnog proračuna i primarna mjera mora biti popunjavanje tih kapaciteta“ – rekla je Rašeljka Maras te istakla slijedeće „ Istovremeno, trgovački lanci su povećali uvoz gotovih proizvoda, od ulaska Hrvatske u EU, za gotovo četiri puta, što predstavlja dodatnu prijetnju za 30 000 zaposlenih u domaćem mljekarskom sektoru, točnije na farmama i u prerađivačkoj industriji.“
Rašeljka Maras je rekla da je mljekarska industrija pokrenula mjeru subvencioniranja kupnje junica iz vlastitih sredstava za svoje kooperante.
Očekivanja u 2014.?
„U godini 2014. europski mljekarski sektor doživljava oporavak, što se zbog povećanja proizvodnje reflektira i smanjenjem otkupne cijene mlijeka. Taj trend možemo očekivati i u Hrvatskoj. Za očekivati je daljnji porast uvoza gotovih mliječnih proizvoda od strane trgovačkih lanaca, što će imati negativan utjecaj na stanje u primarnoj proizvodnji i mljekarskoj industriji. Kako Program ruralnog razvoja još uvijek nije odobren od strane Europske komisije, 333 milijuna eura iz EAFRD fonda možemo očekivati tek od 2015. godine“ – rekla je Rašeljka Maras predsjednica CroMilk Udruge.



Image and video hosting by TinyPic
Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka - CroMilk
Fotka: M.Zouhar Zec

04.04.2014. u 07:38 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 02.04.2014.

ZAKAŠNJELI OPERATIVNI PROGRAM ZA RIBARSTVO 2007. - 2013.



"KOLIKO PAMTIM, SADA SMO U 2014."

Dan prije kraja mjeseca ožujka primila sam ovaj kraći esej ribara Radovana Simića iz Pule. Poslao je u attachu i Operativni program za ribarstvo 2007.- 2013. koji ima 105 kartica. Piše i čudi se što je to Operativni program za razdoblje koje je prošlo. Upravo je taj Operativni programe ministarstvo poljoprivrede dostavilo Vladi RH na potpis 5.ožujka ove godine. I svi se prave kao da je u redu da se potpisuje Operativni program za razdoblje od šest godina koje su već prošle.
A ribar Simić piše slijedeće:

Ma tko je ovdje lud ili zbunjen? Koliko pamtim sada smo u 2014-oj godini,a mi donosimo operativni program za ribarstvo 2007-2013.i potpisuje ga premijer. Možda on ne zna koja je godina ili možda misle da mi ne znamo koja je. Zar ne bi trebao biti potpisan i u funkciji isti taj plan, zvučnoga naziva, za razdoblje 2014-2020? Imaju ga na papiru samo kao prijedlog,a vjerojatno će postati operativan,kako oni kažu, negdje početkom 2020-te godine. Neka netko pokuša preusmjeriti svoj obrt iz ulova u uzgoj ribe i školjaka, što je po NJIMA temelj budućeg razvoja hrvatskog ribarstva, trebat će mu nekoliko godina. Zar je to način vođenja jedne politike ribarstva gdje ćemo uvijek zaostajati za ostatkom EU i Svijeta,a u nekom boljem vremenu iza nas bili smo vodeći u tim granama proizvodnje? Ako pokušate,loptat će vas od Uprave ribarstva na Županiju, od Županije na Općinu, a Općine nazad na Upravu ili će vam reći da još nemaju u svojim prostornim planovima određena mjesta za obavljanje te djelatnosti. Ne znam tko je odgovoran za ovakvu ribarsku politiku i odnos prema ljudima koji su uključeni u ovu granu proizvodnje ali vjerujem da postoji netko tko će reći DOSTA ovakvom načinu vođenja ribarstva. 2014-ta je godina ,a mi nemamo niti jedan prihvaćen plan upravljanja za ribolovne alate. Sutra će nam pola flote ostati vezana za obalu , ukoliko EU počne dosljedno provoditi kontrolu i nadzor našeg ribarstva. Da li postoji netko tko će podvući crtu i otvoreno reći koliko je ljudi radilo na tome i koliko su novaca primili u ovih nekoliko godina za plaće koje nisu zaslužili jer posao koji su radili nisu obavili. Trebamo si postaviti pitanje KO OVDJE KOG...
Lijep pozdrav svima odoh u šparoge i ispeći dvije ribice na gradele i popiti litru crnoga, pa sutra je novi dan, možda i nama krene.
Simić Radovan.


Iz Operativnog programa 2007. - 2013. prenosim nekoliko tablica statističkih podataka.
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic


02.04.2014. u 23:55 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< travanj, 2014 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Studeni 2017 (14)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se