AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 28.02.2014.

DVA PRAVILNIKA ZA " MALE RIBARE"



PRAVILNIK NALAŽE UPLATU U DRŽAVNI PRORAČUN!

Prema informacijama koje sam primila 28.2. iz ureda glasnogovornika ministarstva poljoprivrede, Ministarstvo je uputilo u službeno glasilo Republike Hrvatske „Narodne novine“ za objavu dva podzakonska propisa koji se odnose na tzv. „male ribare“ – ovlaštenike „Odobrenja za mali ribolov“.

1. Pravilnik o kriterijima za obavljanje malog ribolova u 2014. godini

Ovim Pravilnikom je svim ovlaštenicima Odobrenja za mali ribolov, koji su posjednici Potvrde o pravu na obavljanje malog ribolova bez obveze plaćanja naknade za 2013. godinu, odnosno Potvrda o uplaćenoj naknadi za obavljanje malog ribolova za 2013. godinu do kraja 2014. godine, s tim da se potvrde u 2014. godini neće izdavati.

Mali ribari s prebivalištem na otocima i poluotoku Pelješcu će kod obavljanja ribolova morati uz sebe imati Odobrenje i Potvrdu iz 2013. godine, a svi ostali će pored ta dva dokumenta, uz sebe morati imati i dokaz o plaćenoj naknadi za obavljanje malog ribolova u Državni proračun (visina naknade je ovisno o statusu ovlaštenika 1000,00 kn osobe u dobi do 60 godina, 500,00 kn umirovljenici i osobe starije od 60 godina ili 150,00 kn HRVI).

2. Pravilnik o malom obalnom ribolovu.

Predmetni Pravilnik se donosi radi usklađivanja s odredbama novog Zakona o morskom ribarstvu (NN, 81/2013) i njime se stavlja van snage Pravilnik o malom obalnom ribolovu (NN, 59/2011). Novim Zakonom o morskom ribarstvu izmijenjen je naziv dokumenta temeljem kojeg se obavlja mali obalni ribolov. Prije je bilo Odobrenje, a sada je Povlastica. Pravilnikom je određeno da će do sada izdana Odobrenja biti zamijenjena po službenoj dužnosti Povlasticama.
Nadalje, određeno je da svi vlasnici važećih odobrenja za mali ribolov s navršenih 60 godina života, a koji su podnijeli zahtjev za izdavanje Povlastice za mali obalni ribolov mogu nastaviti obavljati mali ribolov do rješenja zahtjeva temeljem važećeg Odobrenja i Potvrde o podnesenom zahtjevu.
U ostalim odredbama Pravilnik se nije mijenjao, osim što je radi izjednačavanja uvjeta u ribolovu sa športskim i rekreacijskim ribolovom pomaknut datum od kojeg je dozvoljeno korištenje umjetne rasvjete u ribolovu glavonožaca sa 1. studenog na 1. listopada.

Za izdavanje rješenja o Povlastici za mali obalni ribolov uz zahtjev je potrebno platiti upravne pristojbe u iznosu od 20,00 kn pri podnošenju zahtjeva i
100,00 kn za izdavanje rješenja o povlastici.


28.02.2014. u 22:33 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 27.02.2014.

JOŠ JEDAN TWINNING PROJEKT





PROJEKT ZA PROVEDBU ZPP i ZRP-a NAKON 2013.

U hotelu Double Tree by Hilton u Zagrebu otvoren je 27. veljače Twinning projekt „Priprema hrvatske Agencije za plaćanja za provedbu ZPP i ZRP-a nakon 2013. godine” . Otvaranju projekta prisustvovala je zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol, Njezina ekscelencija Emanuela D’Alessandro veleposlanica Republike Italije i Njegova ekscelencija g. Maciej Szymanski, veleposlanik Republike Poljske u Hrvatskoj, Francesco Martinelli voditelj projekta države članice i ravnatelj talijanske Agencije za plaćanja u poljoprivredi i nacionalnog tijela za koordinaciju akreditiranih Agencija za plaćanja Republike Italije i Ivan Macanić, zamjenik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u RH i voditelj projekta.
Svrha ovog projekta je jačanje unutarnjih kapaciteta Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) i postizanje spremnosti za lakšu tranziciju i neprekinuto poslovanje u provedbi shema potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u skladu s EU pravilima i propisima u razdoblju nakon 2013. godine, kako bi se osigurala kontrola mjera, povećanje učinkovitosti i prilagodba novih alata Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i Zajedničke ribarske politike (ZRP).
Projekt izravno utječe na usklađivanje Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava s reformom ZPP-a u razdoblju nakon 2013. Druga dva očekivana rezultata projekta su priprema mjera Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) kao i priprema i provedba nove ZPP i ZRP informativne kampanje.
Ovaj projekt će se provoditi 18 mjeseci. Vrijednost projekta je 1.700.000,00 eura, 95% financira se iz programa IPA, a 5% od strane Republike Hrvatske. Cilj projekta je stjecanje znanja i jačanje profesionalnih potencijala APPRRR-a za provedbu mjera ZPP-a i ZRP-a, te priprema i provedba informativne kampanje za poljoprivrednike. Iskustvo i znanje dobiveno tijekom provedbe Twinning projekta postat će dijelom interne procedure APPRRR-a.



27.02.2014. u 23:55 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 25.02.2014.

SVEČANOST ZA 135 GODINA POSTOJANJA!



" PČELA " OSIJEK SLAVI !


Objavljujem poziv pčelarske udruge iz Osijeka.
U Osijeku je 1879. godine učitelj Bogdan Penjić osnovao prvo pčelarsko društvo na području Hrvatske. To društvo bilo je i među prvima u Europi . Pet godina kasnije pokrenuo je list Hrvatska pčela koji sada ima tradiciju izlaženja od 130 godina . " Pčela" Osijek ima 170 članova, što je za djelatnost pčelartsva veliki broj.

Image and video hosting by TinyPic

25.02.2014. u 07:42 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 22.02.2014.

NEUSKLAĐENOST SEKTORSKIH POLITIKA!

Doc.dr. Aleksandar Lukić

RURALNI I REGIONALNI RAZVOJ ZAJEDNO PLANIRATI

Na Tjednu EU fondova koji se kako sam pisala održao od 10.2. do 14.2. u Zagrebu tema 5. dan je bila „Ruralni razvoj i EU fondovi“. Gosti predavači koji su iznosili svoja iskustva bili su iz mađarskog ministarstva poljoprivrede. Za panel diskusiju bili su pozvani stručnjaci iz Hrvatske gospodarske komore, Agronomskog fakulteta, Ministarstva poljoprivrede , te doc. dr. Lukić sa prirdodoslovno matematičkog fakulteta.
Mnogo je informacija ponovljeno, a gospoda iz Mađarske nisu ništa novo rekli. Jedino što je važno i novo rekao je doc.Lukić. Evo njegove kratke izjave:

Image and video hosting by TinyPic
Fotka: M.Zouhar Zec ; doc.dr. Aleksandar Lukić

Doc.dr. sc. Aleksandar Lukić, je sa odsjeka za geografiju Prirodoslovno matematičkog fakulteta odsjeka za geografiju, sa katedre za ruralnu geografiju
„Istraživanja su pokazala da međusobna neusklađenost sektorskih politika, a najčešće je tu pitanje prostornog planiranja, regionalnog razvoja, poljoprivrede i šumarstva kao primarnog sektora i zaštita okoliša i njihova međusobna neusklađenost vrlo često dovodi do toga da se propuštaju mogućnosti iz koje bi proizašla češća ili bolja suradnja, barem u ta četiri sektora. Naravno da je tu još i sektor školstva i zdravstva kao općih politika. Ali prethodna četiri područja su za ruralna područja ključna i važna. EU to itekako zna, a to se vidi u konačnici u zadnjem proračunskom periodu 2014 -2020 za koji je formiran zajednički strateški okvir gdje su se po prvi put izravno povezali Regional Development i Agricultural Development kako bi zajedno radili na nekim aspektima ruralnog razvoja. Najvažniji primjer je Nizozemska jer ima veliku gustoću naseljenosti i veliki je pritisak organizacija na razvoj prostora. Mnoge europske države počinju tako raditi.U Hrvatskoj postoji sve jasnija potreba da se regionalni razvoj i ruralni razvoja zajedno planiraju i usklađuju. U zadnjih 20 godina 10-15 naselja je ostalo bez stanovnika u Hrvatskoj, a ta se pojava istom progresijom sve više i više širi. S druge strane jako je puno naselja s malim brojem stanovnika koji nemaju reprodukcijske sposobnosti.

- Koji zakoni su ti koji bi trebali stvoriti simbiozu među ministarstvima?


To je Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o ruralnom razvoju Zakon o poljoprivredi .Strateške dokumente koji iz Zakona proizlaze bilo bi jako dobro povezati. Trebalo bi naći „modus operandi“ da ta četiri dokumenta imaju zajedničku poveznicu. Mislim da bi tada rad na terenu bio mnogo uspješniji.







22.02.2014. u 05:53 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 18.02.2014.

VODNO KOMUNALNI SEKTOR PRED REORGANIZACIJOM



UREDBA O USLUŽNIM PODRUČJIMA DONOSI PROMJENE

Ing. agr. Dražen Kurečić, pomoćnik ministra za vodno gospodarstvo održao je u petak 14. veljače konferenciju za novinare u ministarstvu poljoprivrede na kojoj je predstavio nacrt Uredbe o uslužnim područjima prema kojoj će ih u RH biti 19 te će biti određene granice uslužnih područja.Donošenje Uredbe o uslužnim područjima propisano je Zakona o vodama član. 199. Narodne novine, br. 153/2009, 130/2011, 56/2013 i 14/2014.Uredba će biti usvojena i verificirana nakon provedenoga postupka savjetovanja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te javnim isporučiteljima vodnih usluga.
„Vodno komunalni sektor u Republici Hrvatskoj je fragmentiran sektor sa 167 pružatelja usluga različitih oblika organizacije i vlasničkih odnosa kako osnivačkih tako i vlasništva nad infrastrukturom. Oko 70 % javnih isporučitelja vodnih usluga su mala poduzeća koja godišnje distribuiraju manje od 1 milijun m3 vode, dok prosječni isporučitelj vodnih usluga u EU ima godišnju isporuku pitke vode od oko 45 milijuna m3. Pokrivenost vodoopskrbnom mrežom na području RH iznosi oko 80 %, dok pokrivenost odvodnjom iznosi 43 %, od čega je svega 23 % teritorija pokriveno javnom odvodnjom s pročišćavanjem otpadnih voda „ rekao je ing Kurečić.Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, obveze o provedbi Direktive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju i Direktive o obradi komunalnih otpadnih voda zahtijeva reformu vodno komunalnog sektora.Reforma će obuhvatiti okrupnjavanje pružatelja komunalnih usluga na razini koja omogućuje da novi pružatelji budu spremni za zadatke koji predstoje.

Image and video hosting by TinyPic
Ing Kurečić na prezentaciji nacrta Uredbe o uslužnim područjima

„ Jedan od uvjeta koji mora biti zadovoljen kod izrade projektne prijave za bespovratna
sredstva fonda EU prikaz je održivog isporučitelja vodnih usluga u financijskom, tehničko-tehnološkom i kadrovskom smislu. Sredstva za provedbu ove dvije financijski najzahtjevnije direktive iznose 4,5 milijardi eura. Pri tome se očekuju značajna sredstva iz EU fondova. Veliki investicijski ciklus koji nas očekuje neće biti moguće provesti bez okrupnjavanja komunalnih tvrtki, te se slobodno može reći da je on osnovni razlog reforme vodno
komunalnog sektora.Takve investicije značajno će pridonijeti razvoju lokalnih jedinica te donijeti i brojne koristi za sve naše građane i gospodarske subjekte, a posebno za očuvanje voda i vodnog okoliša za buduće generacije i razvoj države u narednim vremenima“ naglasio je ing. Kurečić.

Principi prema kojima je izrađen Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima su tehničko i tehnološko jedinstvo građevina javne vodoopskrbe od izvorišta do krajnjega korisnika, tehničko i tehnološko jedinstvo građevina javne odvodnje od mjesta ispuštanja do prirodnoga prijamnika, isporuka vode namijenjene ljudskoj potrošnji od najmanje 3 milijuna prostornih metara godišnje, veći stupanj učinkovitosti, ekonomičnosti poslovanja i socijalne prihvatljivosti cijena vodnih usluga te udruživanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje.

Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, radi informiranja javnosti objavljen je na web stranici Ministarstva poljoprivrede.


18.02.2014. u 23:48 • 0 KomentaraPrint#^

NACIONALNI PROGRAM ZA VINO



RASPISANI NATJEČAJI
ZA SEKTOR VINARSTVA


Prema informacijama iz ureda glasnogovornika ministarstva poljoprivrede
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je javne natječaje vezane za Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014. -2018.:
Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjeli sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. -2018. za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda u 2014. godini NN br. 20/14 od 14.2. i
Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjeli sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. -2018. za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja u 2014. godini NN br. 20/14.

Podsjećamo, Nacionalni program pomoći sektoru vina u razdoblju od 2014. do 2018. godine predviđa tri mjere korištenja tzv. "vinske omotnice" koje će služiti vinarima i vinogradarima za financiranje njihovih djelatnosti. Vinska omotnica iznosi 11,8 milijuna eura godišnje, a vinari i vinogradari moći će biti njeni koristiti kroz ove mjere:
1. Restrukturiranje i konverzija vinograda podrazumijeva ulaganja u obnovu postojećih površina zasađenih vinogradima
2. Investicije u vinarije i marketing vina odnosi se na investiranje i marketing vina te unapređenje postojećih imanja, podruma i opreme
3. Promidžba na tržištima trećih zemalja namijenjena je financiranju promidžbe na trećim tržištima i na taj način omogućuje razvoj izvoza vina izvan zemalja članica.

Zaninteresirani za korištenje navedenih mjera moraju biti upisani u Vinogradarski registar te ispunjavati ostale uvjete propisane pravilnicima o njihovoj provedbi koji su objavljeni u Narodnim novinama 127/13, a koje možete preuzeti s linka: - http://www.apprrr.hr/pravna-osnova-149.aspx

Uskoro će biti raspisan i natječaj za treću mjeru iz Nacionalnog programa, Investicije u vinarije i marketig vina.
Za sva pitanja molimo obratite se na: info@apprrr.hr , piše u obavijeti ministarstva poljoprivrede.




18.02.2014. u 10:57 • 0 KomentaraPrint#^

PREZENTACIJA RURALNOG RAZVOJA



BUDE LI INTERESA PREZENTACIJE
ĆE BITI I U MANJIM MJESTIMA !


Prema informacijama iz ureda glasnogovornika Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa županijama i Gradom Zagrebom organizira prezentacije kojima je cilj predstaviti Program ruralnog razvoja potencijalnim korisnicima. Prve prezentacije održat će se u četiri velika grada. Kasnije će se po potrebi i iskazanom interesu prezentacije organizirati i u manjim mjestima.


RIJEKA, 19.2.2014., 11:00 sati
Dvorana Transadria, Riva Boduli 1

OSIJEK, 21.2.2014., 11:00 sati
Dvorana Osječko – baranjske županije, Županijska 4

SPLIT, 24.2.2014., 11:00 sati
Dvorana Splitsko – dalmatinske županije, Dom za starije i nemoćne osobe „Zenta“
Ivana pl. Zajca 2

Bude li veći broj prijavljenih za slušanje prezentacije no što je kapacitet dvorana, istog će se dana održati i druga prezentacija s početkom u 13 sati.

Prvu prezentaciju Programa ruralnog razvoja održat će pomoćnica ministra Davorka Hajduković
18. veljače u 11:00 sati u Kino dvorani u zgradi Ministarstva poljoprivrede,Ulica grada Vukovara 78, u Zagrebu.






18.02.2014. u 10:42 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 15.02.2014.

…izvan …teme ZAGREBU NE TREBA SPALIONICA



ZAPOČETI S ODVAJANJEM OTPADA !

Treba li spalionica otpada gradu Zagrebu? Treba li ona biti izgrađena u Resniku kako je to najavio gradonačelnik prije nekoliko mjeseci?

Spalionicu zapravo uopće ne treba graditi, već treba što prije početi odvajati otpad i u gradu Zagrebu i u svim gradovima Hrvatske i tako ga zbrinjavati. Za sada se otpad odvaja tek u gradu Krku i u gradu Varaždinu.
Svatko i donekle osviješten zna da spalionicu ne treba graditi nadomak naseljenog mjesta, čija je lokacija nekoliko kilometara zračne linije udaljena od Trga bana Jelačića. Gradski zagovornici spalionice vjerojatno znaju, ali javnosti ne govore, koliki ekonomski gubitak se čini uništavanjem stotine tisuća tona sekundarnih sirovina, dok Hrvatska uvozi rabljeni papir i dok Zagreb na Jakuševac baca tisuće tona bio gnojiva godišnje koji bi nastao od bio otpada. Hrvatska to radi i nakon što je ušla u Europsku uniju. Zar u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu nema ljudi koji bi znali i smjeli reći – od danas ćemo radimo drugačije!

Prije desetak godina za spalionicu otpada bila je odabrana lokacija oko Dumovca koja je prostorno preko puta naselja Sopnice Jelkovec. No budući da su se građani pobunili, ta je lokacija skinuta iz plana gradnje. Malo je nastalo zatišje oko te teme, ali kako lokacija otpada Jakučevac mora kad-tad biti trajno sanirana jer smradom koji se širi čini život nepodnošljivim stanovnicima u okolici, gradski mentori traže novu lokaciju. Prošle godine za mjesto spalionice odabran je Resnik prema izjavi gradonačelnika. U Resniku je pročistač voda a u toj zoni i neposrednoj blizini trebala bi se graditi i spalionica smeća. Ta bi spalionica po svemu sudeći bila spalionica za smeće cijele Hrvatske iako to nitko sada izravno ne govori, ali to se može čuti u razgovoru s ljudima koji u svojim sredinama imaju problema s zbrinjavanjem otpada a koji također traže rješenje.

Informacija o spalionici otpada u Resniku mobilizirala je ljude u okolici te lokacije, te su oni osnovali Udrugu za zaštitu okoliša – Resnik, a pokrenuta je i građanska inicijativa Krizni eko stožer Resnik i grad Zagreb, radi ne ekološkog zbrinjavanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu. Koordinator eko stožera je Andreas Pustahija , mob 098 952 37 19 , a predsjednica Udruge Branka Genzić-Horvat, mob 099 219 49 17 . Sastanke na temu spalionice održavaju dva do tri puta mjesečno i svi zainteresirani građani mogu doći na sastanak.
„ Spalionica nam ne treba. Treba nam samo ekološko zbrinjavanje otpada, sortiranje na kućnom pragu i da na tome počnemo radit. Treba odvajati papir, bio otpad, i pett ambalažu. Stručnjaci kažu da se može reciklirati preko devedeset posto odvojeno prikupljenog otpada. Papir se može reciklirati, od bio otpada se dobiva humus, a plastika, metali, staklo, odavno se recikliraju. To se u svijetu odavno tako radi „ kaže Stjepan Horvat predsjednik udruge povrćara grada Zagreba i dopredsjednik Zajednice povrćara Hrvatske. Gospodin Horvat ima poljoprivrednu proizvodnju povrća od 500 tona godišnje upravo na području Resnika i razumljivo je njegovo zalaganje protiv gradnje spalionice. No nije Stjepan Horvat jedini veći OPG poljoprivredni proizvođač na tom području. Poljoprivredni proizvođači koji imaju proizvodnju do 2000 tona povrća kroz godinu a koju plasiraju u trgovačke centre i na ovom su području jesu Branko Filipović, Ilija Vidić, Miljenko Furić i Damir Dimitrov. Budući da svi imaju proizvodnju na više od 20 hektara itekako žele da se spalionica ne gradi, ne samo u Zagrebu, već da se pristupi ekološkom zbrinjavanju otpada.


Image and video hosting by TinyPic
Stjepan Horvat u svom plasteniku s presadnicama
Stjepan Horvat kaže slijedeću paradigmu „ Resnik je naselje staro 800 godina, što će se obilježiti ove godine, ali zbog obitelji doseljenih u vrijeme rata Resnik ima tri puta više stanovnika nego je imao 1990. godine i to je dobro jer su ljudi doselili iz Bosne i iz Janjeva na Kosovu. No trebamo li nesretnicima, koji su doselili, jer su morali iseliti zbog ratnih događanja, ponovo sada raditi nesreću – tu spalionicu – da se ponovo moraju iseljavati? Jer tko će tu živjeti ako se sagradi spalionica? Rekli smo gradskim ocima, govori Stjepan Horvat, „ mi vam besplatno poklanjamo gradilište, živite tu s nama, ako ćete graditi spalionicu, živite kraj te spalionice“. Ali nitko neće kaže Stjepan te dodaje, a za spalionicu otpada govore kako je dobra. " Rekao sam gradonačelniku Bandiću „ nemam ja ništa protiv tebe što si ti iz Hercegovine, ali imam protiv tebe ako ćeš ti nama u Zagrebu odrediti što ćemo i kako raditi, a da s nama ne vodiš dijalog“ – kaže elokventni Stjepan Horvat
Stjepan Horvat je kao poljoprivredni proizvođač češće putovao izvan Hrvatske, čak 16 puta je bio u timu pregovarača za svježe voće i povrće u Bruxellesu te kaže „ U svijetu su spalionice prošlost zbog zagađenja i otrovnih otpadnih tvari koje proizvode procesom spaljivanja otpada. U Hrvatskoj se to propagira kao dobra tehnologija zbrinjavanja otpada. To jaki lobiji nameću svoj interes, a građani nisu dovoljno informirani da se protiv toga bore. Građani moraju biti informirani, ali moraju i nešto o svemu znati. Jer poslije njih će tu živjeti njihova djeca i njihovi unuci i moraju misliti kako odlučuju“.Stjepan Horvat kaže da je bio u spalionicu u Beču koja je izgrađena prije 30-ak godina, ali ta spalionica ne radi stalno, radi rijetko kada dolaze neke delegacije. No on kaže i slijedeće „ Bio sam s jednom grupom na lokaciji spalionice otpada 70 kilometara od Beča, mislim da se mjesto zove Cindrof.“, kaže on." Ali tamo 20 kilometara u krugu spalionice nema naselja ni kuća, ništa osim polja uljene repice, koja služi kao bio gorivo za pogon spalionice. Tamo vlak sa vagonima koji dovoze otpad ulazi u prostor spalionice“.

O spalionici otpada u gradu Zagrebu raspravljati će i Skupština grada Zagreba. U Kriznom eko stožeru i Udruzi za zaštitu okoliša se nadaju da su gradski zastupnici dovoljno osviješteni da
ne prihvate gradnju spalionice, već da rješenje za otpad traže u odvajanju otpada kojeg bi se dio reciklirao, dio prodavao, a dio odlazio u stvaranje humusa.


PROČISTAČ VODA I SPALIONICA

Onima koji fizički nisu bili na terenu teško je razumjeti u kakvoj je vezi pročistač voda s spalionicom otpada. Kroz opis i fotografije to ću objasniti.

Image and video hosting by TinyPic

Otvoreni kanal s fekalijama u Resniku
U pročistač voda, koji je u ingerenciji njemačkog koncesionara na 28 godina, dolaze fekalne vode iz cijelog grada Zagreba kroz odvodni, odnosno dovodni kanal, koji je kroz grad Zagreb zatvoren, ali je u Resniku u dužini od oko 1,5 km otvoren. Osim što to nije najbolji prizor za oči stanovnici toga dijela grada govore o teškom smradu koji se u ljetnim mjesecima širi iz tog otvorenog kanala. Kanal prolazi kroz naselje Resnik

Image and video hosting by TinyPic
Pročistač voda. Ograđen je žicom , uči se ne može, unutar žice se govori njemački- to je kao njemački distrikt. On je na površini od oko milijun kvadratnih metara.

Image and video hosting by TinyPic
Pročišćena voda se ispušta u odvodni kanal, a odvodni kanal utječe u rijeku Savu kod Ivanje Reke. Zar se sa pročišćenom vodom, koja tada postaje tehnološka voda koja nije za piće, ne bi mogle prati gradske ulice? U pozadini se vidi zid iza koga, a i iznad koga je taložni mulj koji je nastao pročišćavanjem vode. Taj otpadni mulj koncesionar taloži u velikom bazenu koji se vidi s ceste uz potok. Stjepan Horvat kaže da je po Europi vidio da se taj mulj iz pročistača voda odvozi na kisela tla gdje raste uljana repica. Neke zemlje otpadni mulj iz pročistača stavljaju u donje slojeve auto cesta i na takav način ga zbrinjavaju. Ali to da se otpadni mulj taloži i prerasta u brdo, to je apsurd. U spalionici otpada trebao bi se, pretpostavlja se spaljivati i otpadni mulj i odatle tendencija da se spalionica otpada gradi u neposrednoj blizini pročistača vode.
Priče da spalionica otpada može biti i neka energana su potpuno neosnovane. Spalionica otpada ne može davati nikakvu energiju, čak što više, ona ne može radit ako nema pogonsko gorivo koje mora biti ili plin ili mazutno gorivo.

Image and video hosting by TinyPic

Lokacija koja je predviđena za potencijalnu gradnju spalionice otpada sada je zapuštena šikara.Ljudi iz okolice kažu da je to teren od oko četiri hektara. Od te lokacije, do Resnika ima 500 metara zračne linije, do Ivanje Reke oko 500 metara zračne linije, do naselja Jelkovec Sopnica oko 1000 m zračne linije, do naselja Ščitarjevo manje od 1000 m zračne linije .


OPASNOSTI OD SPALIONICE OTPADA!

Profesor fizikalne kemije prof. dr. Stanko Uršić kaže da je manipulacija tvrdnja da filtri tako dobro čiste dim da van izlaze kao čisti plinovi. Treba znati da ne postoji niti će ikada postojati takav pogon, da van ne izlaze otrovni plinovi i prašina. Dioksini uvijek izlaze iz dimnjaka spalionice, živa uvijek izlazi iz dimnjaka spalionice, otrovne submikronske čestice uvijek izlaze iz dimnjaka spalionice. Dim spalionice sadrži tisuće toksičnih kemikalija, dosad ih je katalogizirano oko dvije stotine. I kod optimalnog režima uvijek nešto izlazi, na godišnjoj razini radi se o milijardama kubnih metara dima koji se može pročišćavati ali nikada nije i ne može biti posve "čist". Problem su i vrlo sitne submikronske čestice koje izlaze van na dimnjak. Tih otrovnih čestica ili "nalijepljenih" najtežim otrovima ima do dvadeset milijardi, katkad i više, u kubnom metru pročišćenog dima koji izlazi iz dimnjaka. Taj problem nije riješen niti EC/76/2000 direktivom. Ta europska uredba dopušta tri tisuće puta više dioksina po jedinici mase u otpadnim vodama spalionice nego u dimu. Treba još znati i da je ta uredba, takva kakva jest, pod velikim pritiskom industrijskih lobija koji je neprestano nastoje "smekšati". Stoga je jedina prava obrana ljudskog zdravlja i okoliša spriječiti projekt spalionice otpada i ne graditi je.
Pepeo iz spalionice je nusprodukt koji je otrovan a sadrži i po pet tisuća puta više dioksina po jedinici mase od nekih otrovnih kemikalija koje sadrže i dioksine. Dioksini su inače najotrovnije tvari stvorene ljudskom djelatnošću. Stoga bi pepeo iz spalionice trebalo čuvati u bačvama od nehrđajućeg čelika, jer drugačije nije moguće budući da je neuništiv. To je kemijska super bomba koju treba čuvati do Sudnjega dana. Dakle, takvih bi bačvi, godišnje bilo više desetaka tisuća, iz spalionice, ako bi se ona izgradila u Zagrebu - kaže znanstvenik prof. dr. Stanko Uršić.



15.02.2014. u 17:23 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 12.02.2014.

TJEDAN EU FONDOVA




INOVACIJE, ENERGETIKA, GOSPODARENJE VODAMA,
SUSTAV PROMETA I RURALNI RAZVOJ


Od 10. do 14. veljače organiziran je u hotelu Internacional u Zagrebu informativno edukativni događaj „ Tjedan EU fondova“, s podnaslovom Ulaganje u budućnost koji je podijeljen u pet tematskih područja u pet dana. Kako sam informaciju o tijeku tog Tjedna dobila tek danas ( srijeda) informacije radi navesti ću samo da je 1. dan tema bila „ Inovacije i EU fondovi“ a 2. dan u utorak tema je bila „Energetska učinkovitost i EU fondovi“
U srijedu 3. dana tema je bila „Vodno gospodarstvo i EU fondovi“. Ciljna skupina kojima je informativno – edukativni događaj bilo namijenjen bila su komunalna poduzeća i predstavnici jedinica lokalne samouprave.

Pokrovitelj je bilo veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske.
Iskustva s velikim programima upravljanja vodama o nizozemskom Delta programu govorila je gospođa Sophie Vermooten, Deltares, iskustva na regionalnim projektima upravljanja poplavama objasnio je gospodin Robert Zanetti, Witteveen & Bos, a o iskustvima na regionalnim projektima upravljanja sušama govorio je gospodin Jan van Rheenen, Government Service for Land and Water Management (DLG)

O najboljima primjerima inovacije u području vodnih tehnologija govorila je gospođa Aleid Diepeveen, Netherlands Water Partnership, iskustva s velikim infrastrukturnim projektima u sektoru pitkih i otpadnih voda prenio je gospodin Peter Hermens, Witteveen & Bos, te gospodin Andreas Giessen , RHDHV
Prioritete RH u sektoru vodnog gospodarenja u financijskom razdoblju EU 2014-2020 predstavio je dipl. ing. Dražen Kurečić pomoćnik ministra poljoprivrede za vodno gospodarstvo. Nazočna je bila i Karmen Cerar iz ministarstva poljoprivrede.
O stanju i planovima ulaganja u vodnu infrastrukturu u RH govorio je Ivica Plišić , generalni direktor Hrvatskih voda i voditelj sektora Hrvatskih voda Robert Kartelo.

Zaključci trećega dana „Vodno gospodarstvo i EU fondovi“
Priprema za ulaganje u vodno gospodarski sektor i svi koji se žele prijavljivati moraju uložiti ne samo materijalne već i ljudske resurse, kao i riješiti vrlo važan preduvjet, a to su imovinsko pravna pitanja.
Važno je obratiti pažnju, ne samo na fazu pripreme projekata, već i na njihovu kasniju održivost.
Otvorena je tema povećanja cijene komunalnih usluga i cijena vode. Potrebno je unaprijed izračunati, hoće li i u kojoj mjeri ti projekti dovesti do povećanja cijena tih usluga i kako će to utjecati na lokalno stanovništvo.
Važna poruka koja je došla od nizozemskih kolegica i kolega jest da je umrežavanje ključnih sudionika, pro aktivan rad, dobra međusobna koordinacija i nacionalnih i lokalnih sudionika ključan preduvjet za uspjeh u procesu mogućnosti korištenja sredstava Europske unije za financiranje vodno komunalne strukture u financijskom razdoblju 2014-2020. godine.


U četvrtak (13. 2.) 4. dana na rasporedu je tema „ Prometne investicije u kontekstu održivog urbanog razvoja i EU fondovi“ U vremenu koje dolazi važan cilj je razvoj održivih integriranih sustava gradskog i prigradskog prijevoza s niskim udjelom ugljičnog dioksida, uz smanjenje zagađenja. Zato treba izgraditi novu i poboljšati postojeću infrastrukturu unutar gradova, te ih povezati s prigradskim područjem.
Pokrovitelj je Veleposlanstvo Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije
Više informacija može se dobiti preko mail adrese: promet@mppi.hr
Peti dan u petak informativno-edukacijskog događaja namijenjen je temi „Ruralni razvoj i EU fondovi“
Program ruralnog razvoja RH od 2014-2020 financirati će se zajedničkim sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda. Hrvatskim poljoprivrednicima će to biti mogućost za modernizaciju postojećih gospodarstva i proizvodnih kapaciteta te poboljšanje uvjeta života u ruralnom prostoru.
Ciljne skupine su fizičke i pravne osobe i predstavnici lokalne samouprave do 5000 stanovnika.
Pokrovitelj je ministarstvo poljoprivrede RH.

12.02.2014. u 23:07 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 11.02.2014.

PROJEKT DM DROGERIE



NATJEČAJ ZA OPG KOJI IMAJU EKOLOŠKU PROIZVODNJU!
_ U dnevno tisku u Hrvatskoj biti će 13 veljače raspisan natječaj, koji će trajati do 31. ožujka za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koje proizvode ekološke proizvode. Odabranima na natječaju dm će pružiti potporu u vidu izrade etiketa i ambalaže te će se ti proizvodi prodavati na policama 152 prodavaonice dm-a u RH. Ne samo deklarativno već i odgovornim korištenjem resursa želimo djelovati u skladu s prirodom. Jer najbolje dolazi iz prirode – rekla je Članica Uprvae dm drogerie markt Gordana Picek.

Image and video hosting by TinyPic

U velikoj vijećnici Agronomskog fakulteta u Zagrebu 10. veljače Gordana Picek članica Uprave dm-drogerie markt d.o.o. predstavila je green city projekt u sklopu kojeg započinje natječaj „…jer najbolje dolazi iz prirode“ za obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojemu je cilj promicanje ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. Taj projekt započinje povodom Međunarodne godine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, kako je UN globalno definirao 2014. godinu.

Image and video hosting by TinyPic
Članica Uprave dm-drogeria markt Gordana Picek

Diplomirani ekonomist Mislav Blažić predsjednik Uprave PBZ Carda istakao je akciju ZELENI KORAK koja je u sklopu dm green city projekta. Razredi osnovnih škola u projektu mogu sudjelovati kroz sakupljanje starog papira. Akcija će započeti sredinom mjeseca ožujka, a škole će o svemu biti pravovremeno obaviještene. Razred koji sakupi najviše papira biti će nagrađen odlaskom na izlet u prirodu.
Prema riječima dipl. oec Blažića Privredna banka Zagreb za dobitnike natječaja „…jer najbolje dolazi iz prirode“ je pripremila pakete usluga PBZ-a za obiteljska poljoprivredna gospodarstva te American Express karticu za obrtnike koja nudi više financijskih pogodnosti
Prof. dr. Tajana Krička dekanica Agronomskog fakulteta izrazila je zadovoljstvo što se projekt predstavlja upravo na Agronomskom fakultetu. Rekla je da je Agronomski fakultet sastavnica tog događanja jer na tom fakultetu, petom po starosti – koji je u 95 obljetnici, podržava se ekološka proizvodnja.Agronomski fakultet ima 438 djelatnika, od toga 170 doktora znanosti, 2500 studenata, 27 Zavoda, a između ostalog i studij ekološke proizvodnje. Dekanica prof. dr. Krička rekla je da je nedavno predstavljena i knjiga dr. Kisića s naslovom Uvod u ekološku poljoprivredu. Dekanica je podsjetila da Italija ima 8% površina pod ekološkom proizvodnjom, Njemačka 9%, Austrija 12% mala država Lichtenstein čak 40%, poljoprivrednih površina je pod ekološkom poljoprivredom dok Hrvatska ima samo 1,7% poljoprivrednih površina pod ekološkom poljoprivredom.

Image and video hosting by TinyPic
Tekst natječaja koji će 13.2. biti objavljen u dnevnom tisku

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je da u Hrvatskoj tek 31.900 hektar ekološki obrađivane zemlje, na kojoj 1528 poljoprivrednih proizvođača ima ekološku proizvodnju. Tendencija je i zbog ekonomskih razloga što više ekološki proizvoditi te u tom smjeru treba poticati poljoprivredne proizvođače
Mihael Zmailović, ministar zaštite okoliša i prirode istakao je da je Hrvatska specifična po tome što je u ekološku mrežu Natura 2000 uvršteno 36% kopnenog dijela Hrvatske. Svaki treći hektar nalazi se unutar ekološke mreže.


11.02.2014. u 11:45 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 08.02.2014.

PONOVO IZGLADNJIVANJE ŽIVOTINJA - SADA U ČEPIĆKOM POLJU



VLASNIK I PRIJE PRIJAVLJIVAN ZBOG
ZANEMARIVANJA ŽIVOTINJA


Dogodilo se novo izgladnjivanje životinja, sada u Čepičkom polju u istočnom dijelu Iste. Glas Istre je 7.2. objavio da je dan prije veterinarska inspekcija u pratnji policije na OPG-u Beletić Company u Čepićkom polju pronašla više zapuštenih i uginulih životinja i to ovaca, goveda, svinja i pasa. Inspekcija je obavljena na zahtjev Općine, koja je od građana u protekle tri godine zaprimala prijave o stoci koja luta i pritom uništava usjeve.
Prema pisanju Glasa Istre načelnik općine Kršan Valdi Runko je rekao da se vlasnik OPG-a Beletić oglušio na sve opomene i zahtjeve da se problem riješi razgovorom.


Podsjetiti ću da je prošle godine krajem ožujka otkriven slučaj višemjesečnog izgladnjivanja 307 krava na Krbavskom polju, kojima je vlasnik bio Splićanin Lovre Kolimbatović(51), a čak 199 krava je uginulo. Dva mjeseca kasnije, krajem svibnja, javnost je saznala za izgladnjivanje konja na farmi u Prečnom kod Ivanić Grada koji su u vlasništvu Branka Borkovića.

Prenosim tekst objavljen u Večernjem listu 8.2. na 12. stranici u kome je opisano stanje životinja na OPG-u Baletić u Čepićkom polju!


Image and video hosting by TinyPic

08.02.2014. u 22:59 • 0 KomentaraPrint#^

VELIKI UVOZ JAJA



PROIZVOĐAČI JOŠ NEMAJU STANDARDE EU ZA NESILICE

Još oko 50% proizvođača jaja u Hrvatskoj nije ispoštivalo standarde EU za nesilice. Iz tog razloga uvoz jaja u Hrvatsku je ogroman. Čak 737 tona jaja uvezeno je u Hrvatsku u devet mjeseci 2013. godine.
No detaljniji informacije objavljene su u Večernjem listu od 8. veljače na 9. strani u tekstu novinarke Jolande Rak Šajn.
Zbog aktualnosti informacije taj tekst prenosim:

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

08.02.2014. u 17:52 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 06.02.2014.

… izvan teme …TRI PRIJEDLOGA ARHITEKTE DRPIĆA ZA NOGOMETNI KAMP




Mr . ANTE DRPIĆ, ARHITEKT:

NAJBOLJA LOKACIJA JE NOGOMETNI CENTAR CROMOS

Zemljište na Sveticama nije jedino na kojem se u Zagrebu može graditi nogometni kamp. Osoba koja mnogo više zna o urbanističkim planovima, lokacijama i koja s aspekta moguće gradnje može meritorno govoriti o temi nogometnog kampa je mr. Ante Drpić, dipl. ing. arhitekture te s njim razgovaram o temi nogometnog kampa:
-Gdje, na kojoj lokaciji biste vi, da se Vas pita, u Zagrebu radili nogometni kamp?
_ Najbolja lokacija za nogometni kamp u Zagrebu je na nogometnom centru Cromosa, kraj Mosta Mladosti. Da se mene pita ja bih nogometni kamp tamo gradio. Tamo postoji već jedan dobar teren s prirodnom travom, tamo ima prostora za nekoliko nogometnih terena, ima prostora za tribinu od nekoliko tisuća gledatelja, ispod tribine se mogu izgraditi dvorane i bazen za zimske treninge i može se napraviti hotel za igrače.

Image and video hosting by TinyPic
Najbolja lokacija ! Tlocrt iz projekta arhitekte mr. Ante Drpića

Može se napraviti čak i kuća Hrvatskog nogometnog saveza. Hrvatski nogometni savez traži lokaciju za novu kuću jer im je kuća u Rusanovoj ulici premala. Trenutno je HNS preseljen u hotel Hilton.Najveća prednost te lokacije je ta što je na osami, uz Savski nasip, gdje igrači mogu trčati, trenirati uz rijeku i biti na zraku.I još također je jako važno to što je jako dobra cestovna komunikacija jer su na Držičevoj ulici koja je najdirektnija veza za aerodrom, za glavni autobusni kolodvor i za željeznički kolodvor, kao i za najuži centar grada.To je zelena zona koja je urbanistički predviđena samo za sportski centar i sportske objekte. Uz nogometni kamp tamo ima mjesta i za tenis centar sa tribinama, za bazen i za hotel.
- Zar nitko od sportskih djelatnika ne zna za taj teren ?
_Ja sam prije godinu dana gospodinu Šukeru i gospodinu Vrbanoviću, preko gospodina Srebrića, poslao programske projekte za „Chromos“, Kajzericu i Veslačku i zamolio za razgovor, ali nisam ga još dočekao.

Image and video hosting by TinyPic
Lokacija Veslačka iz projekta arhitekle mr. Ante Drpića

- Napravili ste projekt i za Kajzericu i za Veslačku?
_ Da, napravio sam projekt i za Kajzericu . Tamo je NK Lokomotiva sa tri terena dva travnata, jedan s umjetnom travom. Također ima mjesta za gradnju. Tu sam predložio i neboder kao hotel za sportaše.Taj bi se hotel mogao iznajmljivati i gostima Zagrebačkog velesajma. A to je u zoni kraj rijeke Save, na zraku daleko od gradske vreve stanovanja, s mogućnošću širenja. Treća varijanta bi bio kamp „Zagrebelo“ u Veslačkoj kraj mosta na Savskoj, uz uvjet da se tim novcima ( radi se o šest mil.eura) dogradi stadion NK Zagreba u Kranjčevićevoj sa tri dodatna igrališta. Tu bi bilo novca i za njihovu nogometnu školu, kao i za uređenje Svetica za atletičare i rekreacije za građane.Trebalo bi srušiti ono ruglo od kućerina koje tamo stoje 20 godina i treba zaboraviti onu priču o nekakvim neboderima i poslovnim prostorima s pet katova poslovnih garaža jer bi to zagušilo taj kvart. Drugo, to bi uništilo mogućnost još jedne zelene zone u centru grada. A treće, branitelji su se postrojavali na stadionu u Kranjčevičevoj pred predsjednikom dr. Tuđmanom i nikada neće dozvoliti da se taj zeleni teren sruši i da se grade neboderi.
Tamo su otraga ogromni tereni u vlasništvu grada koji sada čekaju investitora. Ta lokacija bi za tu zelenu zonu bila idealna.

- A koliko je dobra lokacija Svetice za nogometni kamp iz vašeg pogleda arhitekte koji ima racio za funkcionalnost prostora?
_ Ta je lokacija najlošija jer je pomiješana s atletikom i bazenom. Najlošija je solucija što je bazen između nogometnih terena i atletske staze, a taj je prostor zagušen i prometnicama.

-Tko će dati novac za gradnju kampa?
_ Kamp Hrvatskog nogometnog saveza bi trebalo izgraditi novcima koje će uprava dobiti nakon svjetskog prvenstva u Brazilu. Kamp bi trebalo izgraditi i na moru u Baškom polju kod Makarske. Nogometu je to potrebno zbog zimskih priprema. U siječnju kada je zima i snijeg kada u Zagrebu nisu vremenske prilike prikladne za pripreme, nogometaši bi se trebali pripremati na moru. Tako bi bili zadovoljeni nogometni apetiti i Dalmacije i sjeverne Hrvatske. A Nogometni Savez će dobiti novac od FIFE nakon svjetskog prvenstva. Gradnjom kampa na moru smirile bi se tenzije koje dolaze iz Dalmacije i drugih centara.
- Da li će kamp o čijoj se gradnji govori biti za mladu nogometnu reprezentaciju ili za A reprezentaciju?
_ Kada kažemo kamp mislimo na kamp za sve mlade reprezentacije, osim seniorske koja će opet biti lutajući podstanar.Najbolje bi bilo sagraditi dva kampa za sve reprezentacije, a one su od 16 godina, 18 godina 21 godine, od 23 godine i A reprezentacija. HNS ima 24 kategorije reprezentacija i svaka ima pravo na pripreme i zimske i ljetne.

Image and video hosting by TinyPic
Tri moguće lokacije za nogometni kamp iz projekta arhitekte mr. Drpića

Image and video hosting by TinyPic
Fotka: M. Zouhar Zec
Mr. Ante Drpić ( rođen 1948. u Zagrebu ) dobio je srebrnu medalju na svjetskoj izložbi inovacija u Bruxsellesu 1991.za novi sistem stambene izgradnje koji ima 20% manje materijala po kvadratnom metru neto stana. Kao voditelj konzaltinga sudjelovao je u gradnji Autobusnog kolodvora u Zagrebu, koji je građen prema projektu trojice slovenskih arhitekata.


LOKACIJA SVETICE NEMA VLASNIČKI LIST 1/1

Nijedan ozbiljan investitor ne želi raditi i ulagati u objekt koji je na zemljištu, koje vlasnički nije potpuno jasno određeno, odnosno koje nije- kako investitori govore 1/1. A pitanje zemljišta na Sveticama, na kome bi se prema hitroj odluci Hrvatskog nogometnog saveza trebao graditi nogometni kamp nije vlasnički čisto.Odvjetnica zagrebačkog Prvostolnog Kaptola Zvjezdana Znidarčić-Begović iznijela je u javnost činjenice prema kojima Prvostolni kaptol na Sveticama ima česticu od 12 jutara, a Nadbiskupija zagrebačka još oko 10 jutara. To je zemljište crkvi oduzeto u vrijeme konfiskacije imovine, nakon drugog svjetskog rata. Postupak za povratak imovine pokrenut je ,prema riječima odvjetnice Znidarčić – Begovič 1997. i još nije završen.
Odvjetnica je rekla da je i prije četiri godine, kada je krenula inicijativa da se na bazenu na Sveticama počne graditi, upozorila da to nije moguće prije nego što se reguliraju prava prijašnjeg vlasnika. Navela je da je zatražila da se u zemljišno-knjižnom odjelu provede zabilježba kako bi se spriječila bilo kakva promjena u vlasništvu, što podrazumijeva i gradnju, prije reguliranja prava bivšeg vlasnika. Svi postupci povrata imovine traju dugo. Za ovaj postupak je nadležan zagrebački gradski ured za imovinsko pravne poslove. A što će crkva učiniti sa zemljištem na Sveticama, prije završetka pravnog postupka se ne zna.



06.02.2014. u 00:12 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 05.02.2014.

PČELARSKI SAVEZI EU NA BJELOVARSKOM SAJMU


10. MEĐUNARODNI PČELARSKI SAJAM!

OBJAVLJUJEM POZIV HRVATSKOG PČELARSKOG SAVEZA ZA OKRUGLI STOL 7.2. I MEĐUNARODNI PČELARSKI SAJAM KOJI ĆE SE ODRŽATI 8. i 9. 2. U GUDOVCU .

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

05.02.2014. u 19:03 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 01.02.2014.

AFLATOKSIN U SLOVENIJI ?





MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE NIJE
DOBILO SLUŽBENU OBAVIJEST IZ SLOVENIJE


Iz Ministarstva poljoprivrede 31. siječnja primila sam obavijest vezanu za informacije kako se pojava aflatoksina u mlijeku u Sloveniji povezuje sa kukuruzom uvezenim iz Hrvatske.
Ministarstvo poljoprivrede slijedom tih inforamcija izdalo je službeno priopćenje
u kome kaže slijedeće:

Ministarstvo poljoprivrede RH do sada nije dobilo službenu obavijest slovenskih institucija vezano za uvoz kukuruza iz Hrvatske, te ovu informaciju ne možemo komentirati. Slovenija u ovakvim slučajevima ima obavezu informiranja direktno te putem RASAF sustava brzog uzbunjivanja, no takvu obavijest Ministarstvo poljoprivrede do sada nije dobilo.
Napominjemo kako se u vijesti slovenskih medija spominje navodno uvezeni kukuruz, koji je tek sastojak stočne hrane proizvedene u Sloveniji. Ostaje otvoreno pitanje samog podrijetla uvezenog kukuruza. Isto tako, bitno je naglasiti da ne treba isključiti i mogućnost da je, osim kukuruza, možda i neka druga sirovina-koja je sastavni dio stočne hrane, imala povećanu razinu aflatoksina. Uz sve ovo važno je i pitanje da li je kukuruz nakon uvoza bio adekvatno skladišten i čuvan kod proizvođača stočne hrane.

Ministarstvo poljoprivrede RH kontinuirano provodi preventivne mjere usmjerene za suzbijanje moguće pojave prisutnosti aflatoksina u mlijeku, stočnoj hrani i kukuruzu kako bi se izbjeglo ponavljanje prošlogodišnjih posljedica na proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. U Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji ustrojena je i redovito se ažurira, elektronska baza podataka s informacijama o analizama krmiva i mlijeka, koja je dostupna svim čimbenicima uključenima u prevenciju pojave prisutnosti aflatoksina u mlijeku. Ministarstvo poljoprivrede i nadalje, zajedno s nadležnim inspekcijama, institucijama, udrugama proizvođača mlijeka i prerađivačima - industrijama provodi pojačane preventivne mjere, te mjere kontrole stočne hrane i mlijeka prema Državnom planu monitoringa rezidua, kako bi se na vrijeme detektirala eventualna pojava aflatoksina u stočnoj hrani i mlijeku te poduzele korektivne radnje. Mlijeko na tržištu je pod stalnom kontrolom svih nadležnih inspekcija i potpuno je sigurno.

Tijekom posljednjih mjeseci održano je pet sastanaka sa svim inspekcijama uključenima u nadzor na kojima je utvrđeno da se pojačana kontrola provodi još od jeseni, kada su započele kontrole kukuruza već na poljima, preko kontrole kukuruza u skladištima, stočne hrane, te mlijeku prije isporuke mljekarama kao i na samom tržištu.
Od strane proizvođača kontrolira se svaka cisterna mlijeka prije ulaska u mljekaru. Poljoprivredna inspekcija je provela uzorkovanje kukuruza na polju kod 30 poljoprivrednih proizvođača te je samo u jednom uzorku bila utvrđena povećana razina mikotoksina koja nije bila zadovoljavajuća za ljudsku prehranu, ali je bila prihvatljiva za stočnu hranu.
Zaključeno je kako je bilo sporadičnih pojava prisutnosti povišene razine aflatoksina, pri čemu se kada je riječ o kukuruzu radilo o neadekvatnom skladištenju, dok je nekolicina proizvođača mlijeka kratkotrajno bila isključena iz otkupa dok nisu promijenili hranu. Uz sve spomenuto, proizvođače mlijeka sustavno se educira o načinima suzbijanja pojave aflatoksina u mlijeku i stočnoj hrani, prema programu edukacije koji provodi Savjetodavna služba.


01.02.2014. u 10:46 • 0 KomentaraPrint#^

AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE IMA NOVU RAVNATELJICU


OD 1. VELJAČE RADI NOVA RAVNATELJICA!

Prema informacijama iz Agencije za poljoprivredno zemljište Upravno vijeće Agencije za poljoprivredno zemljište na 16. sjednici imenovalo je mr.sc. Blaženku Mičević (rođ. 1979.) ravnateljicom Agencije za poljoprivredno zemljište. Mr. Mičević u Agenciji počinje s radom 1. veljače 2014. godine.
Mr. Blaženka Mičević na mjesto ravnateljice Agencije za poljoprivredno zemljište dolazi iz Državne geodetske uprave gdje je radila na mjestu zamjenika ravnatelja od ožujka 2012. Prije toga radila je u Državnoj geodetskoj upravi u Područnom uredu za katastar Slavonski Brod. Također je radila na različitim geodetskim poslovima i u privatnom sektoru. Mr. Mičević diplomirala je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tu je upisala i poslijediplomski magistarski studij te obranila rad „Primjena GNSS i GIS tehnologije u izmjeri poljoprivrednog zemljišta i upravljanju poljoprivrednom proizvodnjom“.

Upravno vijeće Agencije imenovalo je Povjerenstvo za otvaranje i evidentiranje sadržaja omotnica sa pisanim prijavama na javni natječaj za ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za poljoprivredno zemljište, koje je provelo natječajni postupak, te predložilo Upravnom vijeću imenovanje mr. sc. Blaženke Mičević za ravnateljicu.
Javni natječaj za ravnatelja Agencije objavljen je u „Narodnim novinama“ br. 1/14 od 3. siječnja 2014. i „Jutarnjem listu“. Rok za podnošenje prijava na natječaj bio je do 11. siječnja 2014. godine. Na natječaj je pristiglo šest prijava, od kojih je jedna prijava poslana izvan roka, dok jedan kandidat nije ispunjavao formalne uvjete natječaja.


01.02.2014. u 08:58 • 0 KomentaraPrint#^

ZAPOČELA ISPLATA POTPORA ZA 2014.



ISPLAĆENO 307 MILIJUNA KUNA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 31. siječnja je počela s isplatom izravnih plaćanja poljoprivrednicima za 2014. godinu.
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je preuzela Zajedničku poljoprivrednu politiku, pa se poljoprivredne potpore od ove godine po prvi put isplaćuju dijelom iz proračuna Europske unije. Prema EU zakonodavstvu isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima obavlja se 2 puta godišnje. Drugi dio isplate (58%) Agencija će obaviti do kraja lipnja ove godine.
Prvi dio isplate za 2014. godinu, od ukupno jednu milijardu kuna (42% isplate za 2014.) isplaćivati će se u sljedećih nekoliko dana. Agencija je 31. siječnja isplatila dio koji ide iz Državnog proračuna. Ukupno je isplaćeno 307 milijuna kuna za posebno osjetljive sektore a to je šećerna repa, mliječne krave, rasplodne krmače i duhan te za IAKS mjere ruralnog razvoja, u što ulazi ekološka i integrirana proizvodnja, teži uvjeti gospodarenja, izvorne pasmine i zaštićeni kultivari.
Europski dio izravnih plaćanja započinje idući tjedan
Sukladno proračunu za 2014. godinu za izravna plaćanja poljoprivrednicima predviđeno je 2,4 milijarde kuna, od čega 722 milijuna kuna iz EU proračuna, a 1,7 milijardi iz Državnog proračuna.Nakon što završi isplata prvog dijela potpore, svi poljoprivrednici moći će putem AGRONET-a preuzeti informaciju o odobrenim sredstvima, gdje će pisati koliki ih iznos, uz ovaj isplaćeni, očekuje do mjeseca lipnja.

01.02.2014. u 08:50 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< veljača, 2014 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28    

Rujan 2017 (10)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se