AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 30.01.2014.

… izvan teme …DRŽAVA S PREMALO RADNIH MJESTA




UMJESTO UZROKA RIJEŠAVAJU POSLJEDICE!

Hrvatska juri u siromaštvo! To je potrebno tako izgovoriti jer okolnosti ukazuju na to. Više se o toj teškoj riječi koja opisuje siromaštvo i građana i države kao takve ne smije šutjeti. Tu činjenicu treba osvijestiti, a onda raditi na svim nivoima državne uprave tako da se kretanja koja pridonose stvaranju siromašnih što prije prekinu. Ili ukinu, tako da se na drugačiji način odvijaju stvari koje postaju hipoteka društva.

U Večernjem listu je u ponedjeljak 27. siječnja objavljen tekst pod naslovom „ Siromaštvo prijeti čak trećini ljudi u Hrvatskoj“ Tekst objavljujem. Uz tekst su objavljene i grafike sa naglašenim brojkama u postotcima , koji također objavljujem. Zašto?
Zato što taj tekst sadrži informaciju o tome gdje je Republika Hrvatska i što se s njenim građanima događa.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
DRŽAVA S PREMALO RADNIH MJESTA!

Kako će se osjećati intelektualci i ostali istaknuti pojedinci, kao i svi koji razumiju što se na planu državne politike događa, kada D Ekonomist , CCN, i ostali mediji iz svijeta počnu češće izvještavati o siromaštvu građana u Hrvatskoj. Hrvatska je sada na 5. mjestu po siromaštvu u EU. Ispred nje su samo Grčka, Rumunjska, Španjolska i Bugarska.
Mnogo je puta izgovoreno kako je Hrvatska dio zapadne Europe, „ bila i biti će“ naglašavali su mnogi govornici domaći i strani, hvalili su njenu kulturu i tradiciju. A o stanju ekonomije nije se govorilo posebno, jer ekonomija je nešto što ima svaka zemlja Ali ekonomija je najbolnija točka Hrvatske. Ekonomija koje nema, točnije proizvodnja koje nema, bez koje nema ni društvenog bruto proizvoda, je posljedica zbog koje je na zavodu za zapošljavanje 377.000 nezaposlenih osoba. Zato što nedostaje radnih mjesta, ne može se multiplicirati broj u odnosu zaposleni i umirovljenici. Taj je broj sada gotovo jedan naprama jedan i implicira pitanje hoće li vrlo skoro, već za dvije, tri godine biti moguća isplata mirovina.


NAJAVE NOVIH OTPUŠTANJA RADNO SPOSOBNIH LJUDI
I dok je upravo 27. siječnja ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hajdaš Dončić izvjestio da Rumunjska Grampet grupa neće privatizirati HŽ Cargo, najavio je da tijekom 2014. iz HŽ Carga mora biti otpušteno 1000 radnika. Samo dva dana kasnije 29. siječnja premijer RH, Milanović je rekao da će tijekom ove godine iz državne službe biti otpušteno 2000 službenika. Istovjetno u oba slučaja je veliki broj radno SPOSOBNIH LJUDI koji prema planu ljudi u Vladi moraju ostati bez posla. Gdje će novi posao pronaći 2 000 državnih službenika? Gdje će posao pronaći 1 000 osoba iz HŽ Carga koji posao moraju napustit zbog privatizacije? Oni mogu učiniti samo dvije stvari; evidentirati se na Zavodu za zapošljavanje ili otići u Europu u potrazi za poslom.

Hrvatsko gospodarstvo nema proizvodnju u obimu u kome bi bila zadovoljena potreba za radnim mjestima.Istodobno mnoge su grane proizvodnje zapuštene i zaboravljene kao da nikada nisu u Hrvatskoj postojale. Zato sve više građana nema ni sredstava za tekuće životne potrebe. Time sve više postaje narušeno njihovo psihičko i fizičko zdravlje, a kvaliteta njihova života postaje upitna. Upitan postaje i njihov obiteljski život i školovanje djece. Rezultat nezaposlenosti je brojka od 300 000 ( tristo tisuća) blokiranih računa građana koji su pod ovrhom i koji su na taj način državi, odnosno bankama dužni oko 24 milijarde kuna.
Oni podliježu Zakonu o ovrhi, jer je cilj države naplatiti se u imovini. Ali, dali je realno i pravedno da nezaposleni građani, bez sredstava za život, moraju svoju nesolventnost zbog nemogućnosti pronalaženja posla, plaćati svojom imovinom? A tada nastupa još veća njihova životna neizvjesnost . Država ništa ne čini da mijenja situaciju koja traje. Vlada kao da vjeruje da je Hrvatska toliko uznapredovala pa da je na djelu tržišna ekonomija u kojoj za državnim intervencijama više nema ni mjesta ni potrebe.Tržišna ekonomija je samo djelomično na djelu, a država mora djelovati kako na socijalnom tako i na ekonomskom planu.


MJERE ZA SMANJENJE DRŽAVNOG DEFICITA
Zbog sve manjeg broja zaposlenih država trpi nedostatak priljeva sredstava u državni proračun. Proračun na relaciji priljev – odljev sredstava postao je u zadnje dvije godine deficitaran, što se i nastavlja.
Ministar financija Slavko Linić predstavio je 30. siječnja mjere za smanjenje proračunskog deficita. Zbog prekomjernog deficita Europska komisija će pozornije pratiti Hrvatsku. Za 2014. godinu plan je ministra finacija pronaći 4,7 milijarde kuna dodatnih prihoda i 3,6 milijarde kuna viših rashoda. Do 4,7 milijardi dodatnih prihoda Vlada namjerava doći s prebacivanjem uplata zaposlenih s beneficiranim radnim stažem iz drugog mirovinskog stupa u prvi mirovinski stup. U ovoj godini, prema riječima ministra financija, to će se odnositi na policiju, vojsku i vatrogastvo. Ministar financija Slavko Linić je rekao „nema svrhe da oni koji rade kraće imaju bilo kakvu štednju jer iz te štednje ne mogu osigurati mirovinu, pa je već dosadašnjim zakonom predviđeno da budu u prvom mirovinskom stupu. Procjena je da je to oko 2,8 milijardi kuna što bi u ovoj godinu unijeli kao povrat sredstava u prvi mirovinski stup, a manja uplata koja bi uslijedila u ovoj godini, s obzirom da ćemo sada uplaćivati u prvi mirovinski stup, je 400 milijuna. To znači da su to u ovoj godinu efekti od 3,2 milijarde „ Osim navedenog Vlada prihodovnu stranu namjerava podebljati i povlačenjem dobiti trgovačkih društava, oporezivanjem svih dobitaka na sreću, povećanjem koncesijskih naknada i prebacivanjem viškova agencija i regulatornih tijela i institucija u proračunu. Što se pak rashodovne strane tiče istaknuo je ministar Linić, ona bi trebala biti niža za 3,6 milijardi kuna Ministar Linić je rekao da je smanjenja moguće učiniti na rashodima za zaposlene oko 370 milijuna, materijalnim rashodima milijardu i 310 milijuna kuna, na subvencijama oko 550 milijuna i dodatnim uštedama u zdravstvu s obzirom na reforme koje se moraju provesti ove godine, oko 600 milijuna kuna“. A preispitati će se i kapitalna ulaganja. Sve uštede negativno će se odraziti na gospodarski rast – prognozira ministar Linić – zbog smanjenja potrošnje, pa je Vlada s 1,3% smanjila predviđanja za rast BDP-a za ovu godinu na samo 0,2% . Ali najveće novine očekuju građane Hrvatske 2016.: Vlada za smanjenje deficita planira uvesti porez na nekretnine, štednju i kapitalnu dobit. Sve to državi bi trebalo donijeti oko 16 milijardi kuna.


GDJE ZARADITI EGZISTENCIJALNA SREDSTVA ZA ŽIVOT ?
Radno sposobno stanovništvo nema radnih mjesta i nema gdje zaraditi egzistencijalna sredstva za život. To je osnovni problem ove zemlje. Tu je uzrok smanjenje prava iz Ugovora o radu u javnim službama, mijenjanje ugovora o radu, smanjenje tzv. povlaštenih mirovina, spajanje bolnica, racionalizacije u zdravstvenim ustanovama, Zakon o radu kojim se želi fleksibilizirati tržište rada itd.itd…. Investicije koje bi trebale otvarati radna mjesta , ako se i događaju nisu ni približno takve dinamike da bi mogle pratiti broj otpuštenih radnika u Hrvatskoj koji se događa u privatizaciji. U čl.55 Ustava RH piše „ Svatko ima pravo na rad i slobodu rada“ „ Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.“
Gdje su ta dostupna radna mjesta nezaposlenim građanima RH?

JOŠ UVIJEK ISTI MODEL PRIVATIZACIJE
Prilikom svake privatizacije državne tvrtke mnogo dotadašnjih radnika ostaje bez posla. Zar to nikoga od političkih državnih službenika ne zabrinjava i nitko to ne primječuje?
Zar nitko nije zaključio da treba privatizirati po drugom modelu i nalaziti načina da se radna mjesta ne ukidaju zato što tvrka mijenja vlasnika?
Zašto je zadržan model privatizacije koji doslovno osiromašuje i stanovništvo i državu kao takvu? Prošle godine zbog privatizacije državnih tvrtki bez posla je ostalo 55 000 radnika. A zbog svega nabrojenog do sada, od dolaska na vlast sadašnje političke garniture, bez posla nije smio ostati ni jedan od tih 55 000 radnika.
Najvažnija reforma trebala bi biti otvaranja radnih mjesta i novi model privatizacije. Novi model privatizacije ne smije otpuštati radnike već ih sve zadržati te zapošljavati i nove. Kako?
Do tog rješenja ne može se doći „političkom odlukom“, već koncenzusom tridesetak hrvatskih ekonomista čiju bi pomoć Hrvatska vlada trebala zatražiti . Hrvatski ekonomisti sasvim sigurno znaju kako stvoriti uvjete za veće i mnogo brže zapošljavanje nezaposlenih, te kako bez otpuštanja radnika provesti privatizaciju državnih poduzeća.

Umjesto da se traži rješenje za UZROK koji žive osiromašeni građani i nezaposleni, vodeći službenici državne uprave koncentrirani su na događaje koje su nametnule POSLJEDICE života u državi koja nema dovoljno radnih mjesta za svoje građane.



30.01.2014. u 18:18 • 0 KomentaraPrint#^

VLADA RH IMENOVALA POMOĆNIKA MINISTRU JAKOVINI



POMOĆNIK ZA ŠUMARSTSVO, LOVSTVO I DRVNU INDUSTRIJU!

Domagoj Križaj novi je pomoćnik ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine zadužen za područje šumarstva lovstva i drvne industrije.Vlada Republike Hrvatske imenovala ga je na to mjesto 30. siječnja. Pomoćnik ministra Domagoj Križaj dugogodišnji je zaposlenik Ministarstva poljoprivrede. Od 1.6.2012. radi kao viši inspektor u ministarstvu poljoprivrede, na mjestu načelnika sektora inspekcije u šumarstvu i lovstvu.

Vlada RH je istovremeno razriješila dosadašnjeg pomoćnika ministra poljoprivrede Nikicu Šprema na osobni zahtjev. Pomoćnik ministra razrješenje je zatražio zbog zdravstvenih razloga. Naime, po preporuci liječnika (neurokirurga i fizijatra) Šprem neće biti u mogućnosti obavljati zahtjevnu dužnost pomoćnika zbog višemjesečne rehabilitacije te fizikalne terapije. Obzirom da dužnost pomoćnika ministra zahtjeva višesatne sastanke, putovanja te rad na terenu, a zbog prirode bolesti, Šprem duži vremenski period neće biti u mogućnost obavljati ovakvu vrstu dužnosti, zbog čega je u konačnici i zatražio razrješenje. Obzirom na njegovo iskustvo, znanje i sposobnosti odlukom ministra, a uz suglasnost Vlade RH, Šprem je imenovan posebnim savjetnikom ministra te će na ovoj funkciji nastaviti raditi i doprinositi razvoju ovog sektora.

30.01.2014. u 17:54 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 29.01.2014.

UDRUGA OPG-A HRVATSKE - "ŽIVOT"




ZA POMOĆ SVOJIM ČLANOVIMA

Image and video hosting by TinyPic

29.01.2014. u 23:58 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 28.01.2014.

DOZVOLA ZA KORIŠTENJE VODE IZ POLJSKIH BUNARA



ROK ZA VODOPRAVNU DOZVOLU DO 30.6.

Prema obavijesti iz Ministarstva poljoprivrede, u Narodnim novinama broj 9/14 od 24.1. 2014. god. objavljen je Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata kojim je produžen rok za ishođenje vodopravne dozvole za korištenje podzemnih voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina do 5 hektara. Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje vodopravne dozvole, produžen je do 30. lipnja 2014. godine.
Za korištenje podzemnih voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina do 5 hektara potrebno je uz zahtjev dostaviti slijedeću dokumentaciju
1. Podaci o nazivu i sjedištu korisnika vodopravne dozvole
2. Osnovni podaci o djelatnosti korisnika i lokaciji za koju se vodopravna dozvola izdaje
3. Dokaz da je podnositelj zahtjeva vlasnik ili zakoniti posjednik nekretnine na kojoj se nalazi zdenac
4. Zemljopisna duljina i širina lokacije bunara
5. Dubina bušenja bunara u metrima
6. Način bušenja zdenca (kopani, bušeni)
7. Promjer ugradnje u mm
8. Statička razina podzemne vode (m.n.m)
9. Podaci o ugrađenoj pumpi koji obuhvaćaju tip, snagu (kW) i kapacitet (l/s)
10. Maksimalna količina crpljenja u eksploataciji (l/s)
11. Maksimalna godišnja potreba za vodom (m3/godišnje) i
12. Dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi

Zahtjevi za izdavanje vodopravne dozvole podnose se nadležnim Vodnogospodarskim odjelima Hrvatskih voda, sa sjedištem na sljedećim adresama:
Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana
Vukovarska 35, p.p. 475
21001 Split
tel: 021/309-400
fax: 021/309-491

Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana
Đure Šporera 3
51000 Rijeka
tel: 051/666-400
fax: 051/336-947

Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu
Splavarska 2a
31000 Osijek
tel: 031/252-800
fax: 031/252-899

Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu
Ulica grada Vukovara 220
10000 Zagreb
tel: 01/6307-333
fax: 01/6154-479

Vodnogospodarski odjel za gornju Savu
Ulica grada Vukovara 271/VIII
10000 Zagreb
tel: 01/2369-888
fax: 01/2369-889

Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu
Međimurska 26b
42000 Varaždin
tel: 042/407-000
fax: 042/407-003


Da podsjetim: na temelju Ustava Republike Hrvatske i člana 88, Zakon o vodama donio je Hrvatski sabor na sjednici 11. prosinca 2009. godine, NN 153/2009 . Zakon je potpisao predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić . Nakon toga Pravilnik o ozdavanju vodopravnih akata donesen je 16. 6 .2010, a potpisao ga je tadašnji ministar poljoprivrede mr. Božidar Pankretić. Objavljen je u NN 78/2010. Zakon o vodma donesen je i u NN 63/2011, i 130/2011, 56/2013 proglašenje Zakona izmjenama i dopunama Zakona o vodama usklađivanje s direktivom EU.

28.01.2014. u 23:46 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 25.01.2014.

PROJEKTI KAJA CONSULTING d.o.o. TVRTKE



ISPLAĆENI PRIJAVLJENI I
PROJEKTI U PROVEDBI


U Hrvatskoj egzistiraju dvadeset i dvije ozbiljne konzultantske tvrtke koje svoje klijente poslovno savjetuju, te izrađuju dokumentaciju za natječaje kojima je smisao povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poduzeća koja su kroz mjere SAPARDA i IPARD-a dobila financijska sredstva upravo su bili klijenti konzultantskih tvrtki. S poljoprivrednim proizvođačima i društvima čiji su projekti isplaćeni od EU, ili koji su u provedbi, kao i oni koji su prijavljeni, u ovom primjeru, radila je konzultantska tvrtka KAJA CINSULTING d.o.o. iz Čakovca.
Objavljujem listu isplaćenih, i prijavljenih i listu projekata u postupku konzultantske tvrtke KAJA CINSULTING d.o.o. iz Čakovca
.Zašto to objavljujem? Zato što je objava imena onih koji su dobili sredstva poticajna informacija i za druge potencijalno zainteresirane, ali možda neodlučne poljoprivredne proizvođače koji zbog nedovoljno informacija još nisu odlučili – tražiti sredstva EU za unapređenje svoje proizvodnje - ili ne. Program ruralnog razvoja ima mnogo mjera, a time i prostora za povlačenje sredstava iz EU, za što će natječaje Ministarstvo poljoprivrede tek raspisati 2014. i narednih godina.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

TKO JE KAJA CONSULTING d.o.o. ?

Direktor konzultantske tvrtke Kaja Consulting d.o.o. je Kristijan Mavrek, dipl. politolog, a u tvrtki rade Sanja Varga, mag.oec. , Silvija Šafarić, mag.oec, i Mateja Horvat, mag.oec. Posao koji ta konzultantska tvrtka radi je upravljanje projektom od pripreme projekta do isplate sredstava od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. To podrazumijeva i praćenje zakonske regulative, poslovno savjetovanje vezano uz ulaganja za koje se traže sredstva i priprema dokumentacije za ishođenje kredita kod banaka ,u suradnji sa vanjskim suradnicima.Priprema dokumentacije radi se prema aktualnoj zakonskoj regulativi propisanoj od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Rade za velike i male tvrtke, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrte.Kod pripreme projektne dokumentacije Kaja Consulting d.o.o. ima dobru suradnju s tvrtkom Bercon d.o.o.Ona pak već sedamnaest godina izrađuje poslovne planove, investicijske studije i cost-benefit analize za potrebe ishođenja kredita ili prijave projekata za različite razvojne fondove.
Krajem lipnja 2013. u Malom Mihaljevcu osnovana je Udruga konzultanata za ruralni razvoj. Direktor udruge je Kristijan Mavrek.Cilj udruge je promicati održivi ruralni razvoj, lobiranje prema relevantnim institucijama vezanim uz sektor ruralnog razvoja, informiranje sudionika u tom sektoru i primjena najbolje konzultantske prakse prema klijentima.Udruga će poticati suradnju sa domaćim i međunarodnim konzultantima, organizirati edukacije konzultanata putem seminara, kongresa i radionica, izdavati časopise i biltene iz svojih djelatnosti i osmišljavati učinkovite modele konzultantskih usluga.

25.01.2014. u 12:10 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 20.01.2014.

…izvan teme …ŠTO SE SPREMA SRC SVETICE?


HOĆE LI INTERESI POJEDINACA
BITI JAĆI OD INTERESA ZAJEDNICE ?


Što će biti sa sportsko rekreacijskim centrom Svetice? Želeći čuti odgovor na to pitanje dvjestotinjak građana i korisnika tog sportskog prostora došlo je u subotu 18.1. na Svetice gdje je održana tiskovna konferencija inicijative građana “Svetice za sve”.
Incijativa „Svetice za sve“ osnovana je s ciljem da se zaštiti interes sportaša rekreativaca i svih građana Grada Zagreba koji koriste javni prostor SRC Svetice.
Gradnja nogometnog kampa za reprezentaciju na Sveticama je informacija koja je pokrenula građane da se organiziraju. Graditi nogometni kamp na Sveticama, koje su zbog prometne povezanosti, na postojećem sportskom prostoru, atletskoj stazi, i teniskim terenima, potrebni mladim sportašima amaterima i rekreativcima – nije dobra ideja.
Kamp za reprezentaciju – gdje će se nogometaši pripremati za utakmice podrazumijeva mjesto izolirano od gradske buke i interesa prolaznika itd. Lokacija sportsko rekreativnog centra Svetice pogodna je upravo za one koji ga sada koriste zbog središta na kome je smješten. Povezanost gradskim prometom je takva da je taj sportski centar potpuno dostupan posebno mladima koji ujutro dolaze na atletski ili tenisi trening, koji se nakon treninga moraju vratiti kući, da bi nakon toga mogli otići u školski popodnevni turnus. Ovdje treniraju mladi koji dolaze iz Sesveta, Dubrave, Trnja… Blizina sportskog centra za sportaše osnovnoškolce i srednjoškolce je iznimno važna, jer se mora misliti na vremenski put od sportskog centra, do povratka kući. Vrijeme treninga zajedno s putovanjem do sportskog centra i natrag, mladima uzima oko četiri sata dnevno. Zašto sportsko rekreacijski centar Svetice rušiti i tu planirati gradnju nogometnog kampa, kada ima povoljnijih lokacija za to.Inicijativa građana iskazuje svoje nazadovoljstvo takvim informacijama, a onda i namjerama i odlukom pa je pokrenula i peticiju za svoje istomišljenike, na kojoj je već potpis hrvatskog teniskog asa Gorana Ivaniševića i oko 3 000 drugih osoba.
Zato između nogometnog kampa i sportsko rekreacijskog centra Svetice, prednost treba dati mladim sportašima i rekretivcima.

NATJEČAJ I KONCESIJA

Gradonačelnik Grada Zagreba raspisao je 4.1. 2014. Natječaj za davanje u zakup sportskih građevina u vlasništvu Grada Zagreba, gdje je pod 1. SRC Svetice. U zakup se prema natječaju daju tereni za obavljanje atletike i nogometa, ali eksplicitno piše „ Građevina nije u posjedu grada Zagreba“. Ponude će biti, piše u tom natječaju javno otvorene u prostorijama za Obrazovanje kulturu i sport u Ilici 25, i to 21. siječnja u 10 sati.
Devet dana kasnije, gradonačelnik Bandić s Davorom Šukerom bio na SRC Svetice, što je slikom prenijela televizija. No što su točno radili i što su isplanirali – osim što je Šuker rekao da tu želi nogometni kamp, još javnosti nije priopćeno.
Za gradnju nogometnog kampa zainteresirana je regionalna zajednica Tuhelj, grad Makarska, grad Split ima svoju varijantu gradnje, a Hrvatski nogometni Savez, na čelu sa Davorom Šukerom bez raspisivanja javnog natječaja izašao je u javnost s informacijom o gradnji kampa na Sveticama! Zar HNS ne mora poštivati proceduru javnog natječaja?
Samovolja je u RH sintagma za demokratske odluke. Takva samovolja nanijela je stadionu Maksimir već jako mnogo materijalne štete.

Očito je da u događajima oko sportsko rekreacijskog centra Svetice ima nejasnih i zbunjujućih činjenica. I da tome nije kraj..

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Teniski trener sa Svetica Goran Bilobrk, Katica Požega i Ognjen Milas. Iza njih je atletska staza na Sveticama, a u pozadini tribine NK Dinamo.

Postavljeno je i pitanje u neformalnom razgovoru „ što je u koncesiji od objekata na SPC Svetice“
Neki kažu da je sve u koncesiji, drugi pak govore da ništa nije u koncesiji. Balon u kome se igra tenis, je u koncesiji što je potvrdio Toni Knežević koji ima koncesiju na još dvije godine, a koji je bio prisutan.
Gospođa Katica Požega, koja je u Mjesnom odboru maksimir , kaže“ Ako Svetice pripadaju građanima grada Zagreba, a njima upravlja Grad Zagreb, sve što nije dobro na Sveticama, je greška Grada Zagreba, dakle isključivo onoga koji ima ovlast upravljanja. “
Jedan od prisutnih je rekao slijedeće: „ Postoji Odluka o načinu upravljanja i korištenja sportskih građanina u vlasništvu Grada Zagreba od 2010. godine koju je donijela Skupština Grada Zagreba. Sastavni dio Odluke je kategorizacija svih sportskih objekata, a to su i Svetice. Tom se Odlukom daju gradonačelniku ovlasti preko Ilice 25 , Gradskog ureda za obrazovanje i sport da radi ovo što radi. I još puno toga što građani ne znaju, a kada bi saznali onda bi se tek raspametili. On može po članku 5 dati pravo korištenja, to je bivši socijalistički termin koji se održao tu, bez ikakve naknade, bez ikakvih uvjeta, a čkankom 6 Ugovor o zakupu potpisuje gradonačelnik, po natječajnoj proceduri koja je tom odlukom učinjena. Skupština Grada Zagreba,kada bi htjela, mogla bi, kao zakonodavno tijelo Grada Zagreba, promijeniti tu odluku, uvesti ograničenja u odnosu na gradonačelnika i Ilicu 25, uvesti nadzorne mehanizme, kontrolne mehanizme, sve bi to mogla, ali ona to mora željeti. Ja ću osobno ići predsjedniku Odbora, skupštine Gada Zagreba za obrazovanje i šport, predsjedniku obora za Statut i tražiti ću na uvid poslovnik o radu Skupštine.To se može staviti na dnevni red skupštine, i ne bez veze, nego sa definiranim ciljem. Ako građani Grada Zagreba žele ograničiti mogućnost izvršnoj vlasti da radi što radi, onda je to put kojim se ide. „ rekao je Ognjen Milas te nastavio „ Drugi rezervni put koji ja imam u planu jest da ovo bude sportsko edukacijski park i da se štiti kao park prirode Medvednica sa nacionalnoga nivoa, da Ministartvo kulture štiti ovu lokaciju koja je povijesna u smislu Drugoga svjetskoga rata, značajna je u smislu parkovne strukture Maksimira, a nastavak kontenplacijske, duhovne strukture. Zašto se ne ruši crkva Svetoga Jeronima, zašto se ne ruši Vidikovac, zašto se ne ruši zoološki vrt ? Tu se isto može napraviti kamp i novi stadion. Ista je struktura.“ Rekao je to Ognjen Milas, pojasnivši sebe „ ja sam samozvani čuvar ptica sa Svetica, Ognjen Milas,atletičar, tenisač i izvorno košarkaš, osnivač bivšeg omladinskog košarkaškog kluba Maksimir.“

Image and video hosting by TinyPic

Tlocrt stadiona Maksimir kada je još imao atletsku stazu, s pomoćnim terenima, ali bez dograđenog staklenog objekta. Objekat k.č.174/1 je atletska staza na SRC Svetice


Image and video hosting by TinyPic

Zamisao ljudi koji nisu ni arhitekti, ni sportski djelatnici, već ljudi gladni kapitala, rezultirala je gradnjom objekta od stakla, koji ne može više godina dobiti uporabnu dozvolu. I što sada s tim objektom?

Image and video hosting by TinyPic

Ovo više nije Stadion Maksimir na kome su se igrale mnoge međunarodne nogometne utakmice, gdje je održana Univerzijada, gdje su održane Svjetske vojne igre. Nakon što je izvađena atletska staza ovaj je stadion za Hrvatsku i za Zagreb postao marginalan, mada to tada, 2010. i 2011. nije tako izgledalo Stadion u Maksimiru trebao je postati isključivo nogometno igralište, po uzoru na slična zdanja po Europi što bi omogućilo kandidaturu za dobivanje domaćinstva finalnih utakmica europskih kupova.
Ali nogomet kao sport je u Zagrebu izgubio gledatelje, a i FIFA je promjenila pravila, pa za velika natjecanja traži stadione s kupolom, što stadion Maksimir nema. Za atletske priredbe bilo koje vrste više nema terena. Osim atletske staze koje nema, stadion nema ni zaletišta za vis, ni zaletišta za dalj, nema ni bacališta za koplje. Vrijeme je da se počne s pitanjima gospodinu Mamiću , zašto je stadion Maksimir doveo u stanje u kome nakon nogometa ne služi ni jednom sportu. I tko je sve bio suglasan s njegovim odlukama? I što sada?

KRATKA POVIJEST SVETICA
1912. HAŠK, nogometni klub, uređuje nadbiskupsko zemljište koje im je dano u zakup u sportski park s nogometnim igralištem, atletskom stazom od šljake, drvenim tribinama za šest tisuća gledatelja s brojnim teniskim terenima
1934.izgrađeno je Sokolsko sletište na Sveticama s drvenim tribinama te atletskom stazom, atletskim skakalištima i bacalištima, Ali je ono 1941. godine zapaljeno, a klub je raspušten
1954. na mjestu drevnog HAŠK-ovog stadiona izgrađen je stadion s eliptičnom atletskom stazom i tribinama za 35 000 gledatelja čiji se kapacitet narednih godina proširivao.
1965. izgrađen je sportski park s otvorenim kupalištem na Sveticama, travnatim nogometnim igralištem okruženim 400 –metarskom atletskom stazom s malom betonskom tribinom, teniskim terenima te igralištima za odbojku, košarku i rukomet.
1987. povodom održavanja Univerzijade u Zagrebu i 1999. povodom održavanja Svjetskih vojnih igara u Zagrebu, učinjeni su značajni zahvati obnove sportskog kompleksa.
Od 2012. stadion maksimir nema atletske staze, gledalište može primiti 60 000 posjetitelja, a ostakljena građevina koja je vituelno dio zapadne tribine ne može dobiti uporabnu dozvolu.


Image and video hosting by TinyPic

Prema idejama pojedinaca sa stadiona je uklonjena atletska staza, a bazen Svetice je nevjerojatno devastiran; izvađeni su štokovi i električna infrastruktura, sva stakla su razbijena. Ostala je samo betonska i čelična konstrukcija bazena. Oko bazena raste šikara, koja u vrijeme vegetacije dijelom skriva izgled bazena. Kompleks bazena je ograđen žičanom ogradom koja je zaključana.
Kako se takva devastacija mogla uopće dogoditi budući da je bazen u naseljenom mjestu, u sklopu sportskog kompleksa u čijoj su neposrednoj blizini sportski tereni na kojima su od jutra do večeri sportaši? Privatni restoran je od istočne strane bazena udaljen samo dvadesetak metara!

OBAVJEST
U srijedu 22.1. u 18 sati u Cromosovu tornju, - centar servis, dvorana 1 - Vukovarska 271, održati će se tribina stranke ZA GRAD a pod naslovom SPASIMO SVETICE!
Informacije na meil: svetice@za-grad.com



20.01.2014. u 18:00 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 19.01.2014.

POZIV NA OSNIVAČKU SKUPŠTINU



U FOKUSU JE
OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO


OBJAVLJUJEM JAVNI POZIV KOJI JE STIGAO OD mr. MIROSLAVA KOVAČA dipl. ing. agr.


Image and video hosting by TinyPic

19.01.2014. u 11:31 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 18.01.2014.

MILIJARDA KUNA ZA POTICAJE U 2014. GODINI




USKORO ISPLATA IZRAVNIH PLAĆANJA!

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina 17. siječnja 2014. godine donio je odluku o početku isplate izravnih plaćanja poljoprivrednicima koja se po prvi put dijelom isplaćuje iz proračuna Europske unije. Isplata će započeti u slijedećih 15-tak dana.
Za izravna plaćanja poljoprivrednicima će biti isplaćeno 2,4 milijarde kuna, od čega 722 milijuna kuna iz EU proračuna, a preostalih 1,7 milijardi iz proračuna RH. Prema EU zakonodavstvu isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima obavlja se samo 2 puta godišnje. Prvi dio isplate za 2014. godinu početi će u narednih 15-tak dana. Ukupno jednu milijardu kuna (42% isplate za 2014.) Agencija će isplatiti na žiro račune 99.244 poljoprivrednika.
Ta isplata sastojat će se od:
1. 35% EU regionalnog plaćanja (cijeli iznos EU potpore) – oko 722 milijuna kuna
2. 100% državne pomoći za osjetljive sektore (šećerna repa, mliječne krave i rasplodne krmače) -¬¬ oko 100 milijuna kuna
3. 100% državne potpore za ekološku i integriranu proizvodnju, teže uvjete gospodarenja, izvorne i zaštićene pasmine i kultivare – oko 200 milijuna kuna

Drugi dio isplate (58%) Agencija će obaviti u zakonski propisanom roku a najkasnije do kraja lipnja ove godine, nakon čega će svi korisnici izravnih plaćanja moći u AGRONET-u preuzeti svoje Odluke o odobrenim sredstvima, samostalno ili putem regionalnih ureda Agencije.
Sukladno proračunu za 2014. godinu za poljoprivredne potpore predviđeno je oko 500 milijuna kuna više nego prošle godine.
Za razliku od prijašnjih godina kada su hrvatski poljoprivrednici primali 200-tinjak različitih potpora više puta godišnje (i svaku tražili posebnim papirnatim zahtjevom), ulaskom u EU na snazi je novi sustav potpora. Zahtjeve za isplatu poljoprivredni proizvođači popunjavaju elektronski, jednom godišnje. Isplata izravnih plaćanja u 2014. godini sastoji se od sljedeće četiri potpore,koje se određuju individualno, ovisno o resursima, za svakog poljoprivrednika.
Te su potpore slijedeće:
1. Regionalno plaćanje (oranice, livade i pašnjaci, mlijeko, ovce i koze, tov goveda i duhan)
2. Premije za krave dojilje, ovce i koze
3.Državna pomoć za osjetljive sektore: šećernu repu, maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače.
4. IAKS mjere ruralnog razvoja: ekološka i integrirana proizvodnja, teži uvjeti gospodarenja te izvorne i zaštićene pasmine i kultivari.

Kada se radi o pojedinačnoj isplati, poljoprivrednik koji nema ništa osim oranice ove će godine dobiti 1.600 kuna po regionalnom pravu. Ako je poljoprivrednik uz to proizvodio mlijeko ili duhan, tovio goveda ili držao ovce i koze – tada mu se iznos plaćanja po osnovnom (regionalnom) pravu uvećava. Pored tog osnovnog prava, poljoprivrednik također ostvaruje dodatnu potporu ako je u sustavu ekološke ili integrirane proizvodnje, ili ako mu se gospodarstvo nalazi u području težih uvjeta gospodarenja (npr. na otocima ili brdsko-planinskim područjima). Posebno plaćanje se ostvaruje za očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja i kultivara poljoprivrednog bilja.

O novom sustavu potpora u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU te pravima i obvezama kod korištenja različitih poljoprivrednih fondova, hrvatski poljoprivrednici informirani su putem sveobuhvatne medijske kampanje pod nazivom „Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika" koju je provela Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Dodatak: Tablica Dinamika isplata potpore poljoprivrednicima u 2014. godini.

Image and video hosting by TinyPic


18.01.2014. u 22:03 • 0 KomentaraPrint#^

SEMINAR EUROPEAN FISHERIES CONTROL AGENCY



NUŽNOST ISKRCAJA CIJELOG ULOVA

Prema informacijama glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, Agencija za kontrolu ribolova Zajednice (European Fisheries Control Agency – EFCA) organizirala je u Dubrovniku, 15. i 16. siječnja 2014. godine seminar o mogućnostima kontrole i primjene Zajedničke ribarske politike u dijelu koji se odnosi na nužnost iskrcaja cjelokupnog ulova. Uz Ljubomira Kučića pomoćnika ministra za ribarstvo, seminaru je prisustvovao Pascal Savouret, izvršni direktor Agencije za kontrolu ribolova Zajednice te predstavnici svih zemalja članica EU, Europske komisije (DG MARE), znanstvenih institucija i sudionika iz sektora ribarstva.
Temeljne uredbe Zajedničke ribarske politike zahtijevaju prilagodbu inspekcijskih poslova i sustava kontrole koji bi zadovoljili nove kriterije. Konkretno, sukladno novim pravilima, ribari će biti dužni iskrcavati cjelokupni ulov i voditi evidenciju o količinama i vrstama zastupljenim u ulovu.
Države članice EU složile su se da Agencija za kontrolu ribolova Zajednice ima važnu ulogu u koordinaciji provedbe ovih odredbi. Agencija će pomoći državama članicama i Europskoj komisiji u uspostavi jednostavnog i cjenovno prihvatljivog sustava praćenja i osiguravanja usklađenosti s ovim odredbama, te izraditi tehničke preporuke o načinu kontrole koji će se koristiti. Na Seminaru je potvrđena važnost uključivanja dionika iz sektora ribarstva i uvažavanja savjeta znanstvene zajednice u postizanju uspješne primjene obveze iskrcaja ulova.





18.01.2014. u 16:38 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 17.01.2014.

PREDSTAVLJENI REZULTATI TWINNING PROJEKTA IPA 2009


OPERATIVNI PROGRAM ZA RIBARSTVO
ODOBREN OD Europske Komisije KRAJEM 2013.


„Jačanje hrvatske administracije nadležne za strukturnu politiku i državne potpore u ribarstvu“naslov je IPA 2009 Twinning projekta čiji su rezultati predstavljeni u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu 15. siječnja.
Projekt su predstavili i o njemu govorili i Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Rodrigo Aquirre de Carcer y Garcia del Arenal, veleposlanik Kraljevine Španjolske, Maria del Carmen Arenas Sanchez, MS voditelj projekta iz Kraljevine Španjolske i Adolfo Merino Twinning savjetnik iz Kraljevine Španjolske, te zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol.

Projekt u koji je utošeno 0,65 € milijuna provođen je kroz institucionalnu suradnju između Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede, hrane i okoliša Kraljevine Španjolske, te tvrtke Empresa de Transformación AGRARIA (TRAGSA, S.A), a u suradnji s FIIAPP-om. Provedba projekta započela je sredinom listopada 2012. godine a završila sredinom siječnja 2014.godine. Projekt je provođen s ciljem pružanja podrške Republici Hrvatskoj u provedbi strukturne politike i državnih potpora u ribarstvu u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Svrha projekta je jačanje administrativnog sustava potrebnog za provedbu strukturne politike u ribarstvu s posebnim osvrtom na upravljanje i potvrđivanje, te jačanje kapaciteta nadležnih za procjenu, odobravanje i prijavljivanje shema državnih potpora u ribarstvu.

Pripremne aktivnosti za provedbu i korištenje Europskog fonda za ribarstvo (EFR) bile su zahtjeve. Najvažniji zadatak u tom procesu bio je izrada strateške osnove - Nacionalnog strateškog plana razvoja ribarstva Republike Hrvatske (NSP) i Operativnog programa za ribarstvo (OP) Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2007.-2013. Oba dokumenta su pripremljena, formalno podnesena službama Europske komisije, a OP je i službeno odobren od strane Europske komisije u prosincu 2013. godine.
Projekt je pomogao pri uspostavi adekvatne institucionalne i administrativne osnove za provedbu EFR-a.Izravni korisnici projekta su organizacijske jedinice na razini Uprave ribarstva i samostalne službe za akreditaciju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i potvrđivanje programa potpore u ribarstvu - informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.



17.01.2014. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 14.01.2014.

REAGIRANJE NA UKIDANJE DOPISNIŠTVA HRT-A U POŽEGI



Mr. MIROSLAV KOVAČ
INFORMATIVNA IZOLIRANOST DODATNO ĆE POGORŠATI TRENUTNO STANJE

Intelektualac mr. Miroslav Kovač dipl.ing. agr. koji živi i radi u Slavonskoj Požegi reagirao je dopisom na odluku glavnog ravnatelja HRT-a Radmana, da ukine 11 dopisništava HRT-a po Hrvatskoj.
Mr. Miroslav Kovač diplomirao je na Zagrebačkom agronomskom fakultetu 1992. na temi o tovu goveda koju je pripremio u Austriji, a magistrirao 2006. na biotehnološkom fakultetu u Ljubljani. Mnogo je toga radio u Hrvatskoj i izvan nje, a sada radi na mjestu tajnika Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine.

Odluku o ukidanju HRT-ovih dopisništava s čuđenjem su doživjeli svi koji su je čuli ili pročitali. Osoba koja je nazivana meneđerom kada je izabran u Saboru za glavnog ravnatelja HRT-a, od koga se mnogo očekivalo, sada pokazuje da ne poznaje informaciju, da ne razumije važnost mjesta na kome radi i da namjerava raditi na štetu informativne povezanosti Hrvatske, ali i na štetu novinara i gledatelja koji financiraju HRT.
Image and video hosting by TinyPic


Objavljujem i tekst s portala INDEX HR o ukidanju dopisništava u 11 većih i mnajih gradova i to u Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Novoj Gradiški, Sisku, Virovitici, Metkoviću, Gospiću, Požegi, Slavonskom Brodu i Županji!

Naglašavam dio teksta iz očitovanja HRT_a, jer u njemu ima mnogo nelogičnosti. Pročitajte i analizirajte što to novinanirima koji su to po struci i zvanju i sada rade, a onda i gledateljima PRIPREMA ravnatelj Radman, ako javno mnijenje ne bude jače od njegove ideje i odluke.
Plan restrukturiranja HRT-a, prihvaćen od strane Vlade RH obuhvaća sve organizacijske segmente HRT-a, koji će se provoditi u etapama. Neće se ukinuti poslovi koji se sada obavljaju u dopisništvima, već će se promijeniti organizacija rada, zahtjevi stručnosti obavljanja tih poslova i tehnologija.

Ukidanju dopisništava će prethoditi raspisivanje natječaja za dopisnike,a do natječaja svi zainteresirani za ta mjesta proći će obuku nakon koje će biti osposobljeni za obavljanje zadataka u skladu sa zahtjevima suvremene multimedijske tehnologije. Čitava RH i dalje će biti pokrivena od strane HRT-a, a gledatelji neće niti u kojem trenutku biti zakinuti za sve relevantne informacije, kako nacionalnog, tako regionalnog i lokalnog karaktera. Što se tiče zaposlenika koji neće proći na natječaju za dopisnike, razmotrit će se mogućnost zaposlenja ili osposobljavanja za rad na drugim poslovima",




Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

14.01.2014. u 23:53 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 11.01.2014.

PLIVELIĆ MINISTRU JAKOVINI ZA SAVJETNIKA!


ANTUN PLIVELIĆ:

POLITIKA JE ZAUSTAVILA INVESTITORE
KOJI SU PRODUŽENA RUKA PROZVODNJE



Tiskovina Poslovni dnevnik organizirala je potkraj prošle godine, 18. prosinca, na privatnom učilištu VERN u Zagrebu konferenciju na temu „ Trendovi u maloprodaji i popratnim industrijama“. Bilo je prisutno desetak govornika i to:

Nediljko Baričić, direktor sektora tržišta RH u Podravci
Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca (NTL) Marko Jukić, izvršni direktor Divizije Ekspres u Hrvatskoj pošti, Boris Jurič, predavač na veleučilištu VERN' ,Dinko Klepo, direktor Sektora marketinga i prodaje Kraša , Dražen Lulić, konzultant u tvrtki Caper, Zvonimir Mozer, direktor Mondo online trgovine
Jure Radoš, direktor nabave u Konzumu, te Antun Plivelić direktor i vlasnik tvrtke Gomolava d.d. koja ulazi u red najvećih otkupljivača voća i povrća u Hrvatskoj.

Radi dužine teksta o konferenciji, izlaganje Antuna Plivelića objavljujem zasebno. Osobe senzibilizirane za ovo područje iz činjenica koje je rekao Antun Plivelić mogu učiti. On je svjestan svojih prednosti pa je govorio na način kako bi se dotakao više tema, odnosno zavisnih područja.

Tvrtka Antuna Plivelića Gomolava d.d. ima ULO hladnjaču u Šarampovu kod Ivanić Grada, kapaciteta 8000 tona. Antun Plivelić koji za sebe kaže da je prvenstveno trgovac, ima 150 kooperanata koji proizvode voće i povrće. Tvrtka zapošljava 90 - ak radnika. Plivelić svoje skladišne kapacitete daje u višegodišnji zakup proizvođačima jabuka. Opskrbljuje voćem i povrćem 9 trgovačkih lanaca , veći broj srednjih i manjih trgovina, ali istovremeno izvozi.

Image and video hosting by TinyPic
Antun Plivelić na konferenciji 18.12. u prostoru učilišta Vern, sjedi u sredini.

Moderatorica na konferenciji bila je novinarka poslovnog dnevnika Božica Babić.

Obrativši se Antunu Pliveliću Božica Babić je rekla: Vi ste u malim Hrvatskim okvirima ostvarili uspješnu i jako pozitivnu priču. Kako je krenula proizvodnja voća i kako ste postali jedan od najvećih proizvođača, odnosno trgovaca. Okupili ste veliki i broj kooperanata i opskrbljujete najveći broj trgovačkih lanaca Kakva su vaša iskustva od proizvodnje do trgovine?

Ante Plivelić je svoj odgovor započeo rekavši da je „ iznikao“ kao komercijalista u SIRNIUM-u u Sremskoj Mitrovici, a tvrtka se bavila ratarstvom i stočarstvom. No kada je SIRNIUM krenuo u voćarstvo i povrtlarstvo „ mi bukvalno nismo znali što ćemo s novcem“.Rekao je te nastavio „Odgovorno kažem da je i danas Hrvatska perspektiva vrlo moguća u tom pravcu, osim što treba mnogo toga promijeniti.“
„Mi, odnosno moji kooperanti danas imaju 6,5 tisuća hektara, zasađenih sa proizvodnjom jabuka, voća i imamo značajne količine povrća. Godišnja proizvodnja je 60 000 do 70 000 tona (šedeset do sedamdeset tisuća tona) No ove godine smo dobili 120 000 tona, i ta nas je količina šokirala. Kooperanti su imali potporu države za podizanje voćnjaka, ali ta investicija nije završena jer nisu napravljeni kapaciteti hladnjače“ – rekao je Plivelić te nastavio
„Mi imamo samo 50 000 tona rashladnih kapaciteta. Nama treba investicija od 200 milijuna eura da bi se napravile hladnjače.

HLADNJAČA BEZ POTICAJA
Ja sam naime prvi investirao u hladnjaču na bazi tog iskustva iz SIRNIUMA, kada smo podizali voćnjake pa smo išli u Maribor, u Kopar u Zenicu da lagerimo proizvodnju. Prvi sam podigao hladnjaču, no nemam poticaja. Državna politika je zaustavila investitore u svojoj zemlji. I to investitore koji su produžena ruka proizvodnje. Kada odem u HABOR oni kažu- mi vas ne razumijemo, vi ste poput banke. Nije naš Zakon predvidio potporu za gradnju hladnjače. No mene danas ( 18.12.2013. ) proizvođači traže novac za branje, novac za zaštitna sredstva. Ali nitko ne kreditira zalihu jabuka i povrća koja je u hladnjači.
Kod nas se barata s podatkom da trošimo ispod 20 kg jabuke po stanovniku, Ja to ne vjerujem jer je naše proizvodnje jako puno neevidentirano. To je posebna tema.


GREŠKE U SORTAMA
No mi smo ove godine već izvezli ono što je valjalo. I kaže naš glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice da će Hrvatska i ove godine ostati bez dobre proizvodnje jabuka. Znači ono što smo imali, ako je 90% dobro sve ćemo izvesti.
Postavlja se pitanje- što imao od jabuka. Napravili smo velike greške u sortama. Pretrpali smo se sa sortama ajdareda, koja je inače zatrpala cijelu Europu. I sada je pitanje- koliko bukvalno iskrčIti ajdareda i posaditi novih e sorata.

CIJENA JABUKE
Ja sam 2013. dao cijenu 1,80 kn franko, moje skladište, pa su svi kazali da je to malo. To je 25 centi, da bi u Srbiji cijena bila 17 centi, izvožena u Rusiju sa dodatnih 10 centi.
Ono što je pozitivno je to da sam ja već izvezao jabuke za milijun eura.

UVOZNICI
Kada se radi o uvoznicima, oni su navikli na ovaj prostor- oni taj prostor smatraju svojim i sad ćemo se morati boriti da uvoznike slomimo.
Hrvatska roba, sa određenim sortama, je preko nas ( Gomolava d.o.o.) već završila u mnogim zemljama Europe. Čak smo izvezli jabuku i u Afriku. I naša budućnost je velika i moguća, ako zatvorimo krug, odnosno, ako zatvorimo investiciju.

TRGOVAC
Ja sam trgovac, ja nikada nisam htio biti proizvođač. Proizvođač obavi svoj posao, a ja moram prvo da procijenim stanje na tržištu .Ja srušim cijenu Snažnu proizvodnju neću nikada uništiti. Radi se o svježem voću i povrću kojeg ja prosuđujem, da nekih sorti ima puno na tržištu. Ja čekam cijenu. Meni se dešavalo da nisam dovoljno dobro prosuđivao. I dešavalo mi se da sam zarađivao nevjerojatne cifre na proizvodnji. Sve skupa je to mene ipak održalo.

Hrvatsko iskustvo sa zagrebačkom veletržnicom i hladnjačom je dominiralo u regiji. Mi smo bili jači od Mađara, od Rumunja i Bugara. Ja vam tvrdim da i danas postoji ekonomski i marketinški potencijal kod nas kao ljudi koji znamo raditi.

B. Babić : Ali nam fali udruživanje!

- "Nama fali razumno udruživanje. Ja ću napraviti partnerski odnos u kome će svaka individua imati maksimalno svoje pravo, da se njegovim pravom neće moći koristiti nitko.

Božica Babić: Kroz operativni program podizani su nasadi voćnjaka i vinograda
, a nije završena druga faza. Nije ljudima dana potpora da izgrade hladnjače, sortirnice, distribucijske centre, da podignu vinarije, i tu je prekinut lanac.Tek se sada ukazuju nekakve prilike. Ali je moguće povezivanje trgovačkih lanaca i vas, sufinanciranje tih projekata za očuvanje svježine povrća i voća.

- Kod nas postoje dvije vrste proizvođača: krupni, dakle veliki i sitni proizvođači. Jedni će uspjeti, drugi neće. No što se kod nas dešava? Političari uzimaju sebi za pravo da tumače da će jedno okrupnjavanje biti ovakvo ili onakvo. Ali nemoj ti tumačiti šta će biti. Nemoj dati ni jednom privilegiju. Jer onoga trena kada si jednome dao privilegiju, uništio si seriju. Naprimjer kakvi su krupni proizvođači. Oni su više organizatori proizvodnje. Kod sitnih proizvođača ; mi imamo slučaj da je taj čovjek zaradio svoju nadnicu na njivi. Sa dva, tri, četiri hektara; neka se ni jedno domaćinstvo ne boji gladi. Žive na svojoj njivi. Žive na svom voćnjaku. A toliko imamo nezaposlenih ljudi. Oko 180 radnih dana je potrebno ukupno kod nas rada u voćnjaku da bi vočnjak dao urod. Na njivi pšenice je to mnogo manje.
Svugdje gdje budem pozvan, a budem pobijen, biti ću sretan, jer ću biti još pametniji“ rekao je na kraju poduzetnik Antun Plivelić



PLIVELIĆ JAKOVINI ZA SAVJETNIKA!

Poduzetnik Antun Plivelić koji ima prvu ULO hladnjaču ima znanja i bogato iskustvo na području voćarstva, trgovine voćem, organiziranja i suradnje s poljoprivrednim proizvođačima, on zna analizirati, zna predviđati s obzirom na protekla iskustva i sadašnje stanje, oprezan je i promišljen u baratanju s novcem i vrlo pošten prema poljoprivrednicima, svojim kooperantima.
Antun Plivelić je osoba koja bi ministru poljoprivrede Jakovini bila odličan savjetnik, jer poznaje sve faze poljoprivredne proizvodnje, kao i stanje i tokove u prodaji i trgovini voćem i povrćem u Hrvatskoj i Europi.
Plivelić je iznimna osoba koji priča na način da prezentira svoje znanje. Oni koji znaju slušati, od Antuna Plivelića i u osobnim razgovorima, mogu mnogo naučiti.



Image and video hosting by TinyPic

11.01.2014. u 07:56 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 10.01.2014.

SASTANAK RADI ULAGANJA U RURALNA PODRUČJA



JAKOVINA SAZVAO SASTANAK ŽUPANA

Iz ureda glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede poslana je Obavijest uredništvima u kojoj piše: „Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina sa suradnicima održao je 10. siječnja radni sastanak za županima na kojem su im predstavljene mogućnosti ulaganja u ruralna područja.
Županima hrvatskih županija predstavljen je i Nacrt Programa mjera ruralnog razvoja 2014- 2020 godina te prezentirani rezultati IPARD programa u 2014. godini. Ministar Jakovina je župane izvijestio kako je 16. prosinca 2013. godine u Bruxellesu na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU potvrđen reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike koji je bio jedan od preduvjeta za donošenje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, ali i ostalih zemalja članica. Objasnio je kako je razlika između položaja Hrvatske i ostalih zemalja članica prijelazna 2014. godina.
Naime, donošenje reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike je zbog usuglašavanja i različitih stajališta zemalja članica značajno kasnio. Iz tog razloga u okviru reformskog paketa usvojena je i prijelazna Uredba za 2014. godinu, jer cijeli reformski paket stupa na snagu u 2015. To znači da će zemlje članice nastaviti s primjenom mjera ruralnog razvoja 2007.-2013.. „Republika Hrvatska, kao nova članica, nema Program ruralnog razvoja, već po prvi puta u povijesti priprema ovaj strateški dokument koji mora proći pravni put kao i u svakoj zemlji članici“, kazao je Jakovina. Dodao je kako iza usvajanja reformskog paketa slijedi procedura pripreme i usvajanja provedbenih uredbi na razini EU, a tek po stupanju na snagu provedbenih uredbi ispunit će se svi preduvjeti za sve zemlje članice, pa tako i za Republiku Hrvatsku, za dostavu Programa ruralnog razvoja na odobravanje Europskoj komisiji.
„Republika Hrvatska u prijelaznoj Uredbi za 2014. godinu dobila je nastavak provedbe IPARD programa za mjeru 101 i mjeru 103. Želim naglasiti kako Republika Hrvatska zapravo na raspolaganju ima dvije mogućnosti i čude povremeni natpisi da u 2014. neće biti novca iz EU namijenjenih ruralnom razvoju. Ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, prehrambenu industriju i ruralna područja bit će u 2014“, rekao je Jakovina županima.
Jakovina je pozvao župane da se tijela županijskih uprava zajedno s institucijama Ministarstva poljoprivrede aktivnije uključe u informiranje potencijalnih korisnika na terenu. „U ovome smo svi zajedno, interes nam je zajednički da maksimalno iskoristimo ono što nam se kroz ovaj izuzetno važan Program nudi“, kazao je ministar Jakovina. Uloga Županija je da više organiziraju edukativne prezentacije, radionice za potencijalne korisnika, jačaju uključivanje Regionalnih razvojnih agencija, te pokušaju u svojim proračunima eventualno pronaći sredstva za moguće sufinanciranje izrade projektne dokumentacije krajnjih korisnika“ – piše u Obavijesti uredništvima.

IZVJEŠTAJ ?
Kada će osobe koje pišu priopćenja u Ministarstvu poljoprivrede naučiti da osim ministra Jakovine i suradnici oko njega imaju imena, baš kao i sugovornici koji su došli na razgovor - u ovom slučaju župani.
U ovom priopćenju nepoznato je – Koji su hrvatski župani došli na razgovor s Jakovinom. Gdje su njihova imena i prezimena? Zar je došlo svih 20 župana? Koji nije došao, ali je poslao zamjenika? Zašto u priopćenju ne piše činjenice koje daju odgovor na pitanje TKO, tko je bio na sastanku. NAJVAŽNIJE - RAZLOG SASTANKA JE VRLO LOŠE OPISAN.
I što su ti sugovornici rekli na iznesena stajališta ministra Jakovine?

10.01.2014. u 19:44 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 08.01.2014.

DJELATNICI DRŽAVNOG INSPEKTORATA RASPOREĐENI PO MINISTARSTVIMA

INSPEKTORIMA VEĆI OBIM POSLOVA

U informaciji iz ureda glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede od 2. siječnja piše da je prestankom rada Državnog inspektorata s 1. siječnjem 2014. godine, Ministarstvo poljoprivrede preuzelo u okviru svog djelokruga, poslove na području inspekcija u poljoprivredi i kvaliteti hrane. Građani u skladu s potrebom svoje zahtjeve mogu uputiti na e-mail office@mps.hr ili i na broj telefona 01/ 6106 617.

Ali u obavijesti iz Ministarastva poljoprivrede od 7. siječnja koju objavljem konkretne su informacije o vrstama nadležnosti inspektora iz Državnog inspektorata, područjima na kojima rade, te adresama i brojevima telefona na koje ih se može kontaktirati.
Image and video hosting by TinyPic


Promjena je nastala prema ZAKONU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USTROJSTVU I DJELOKRUGU MINISTARSTAVA I DRUGIH SREDIŠNJIH TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Narodne novine br.148 /2013.
Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 150/11., 22/12., 39/13. i 125/13.) već ima nekoliko izmjea poslove fitosanitarne i granične veterinarske inspekcije, inspekcijske poslove u poljoprivredi, ribna a ova iz NN 148/2013 je posljednja za sada. Za ministarstvo poljoprivrede meritoran je članak 5.

Članak 5.
U članku 16. stavak 10. mijenja se i glasi:
»Ministarstvo obavljarstvu, veterinarstvu te, u skladu s posebnim propisom o hrani, inspekcijske poslove koji se odnose na zdravstvenu ispravnost i higijenu / sigurnost hrane i hrane za životinje, standarde kvalitete, posebne oznake kvalitete hrane i hrane za životinje, označavanje, reklamiranje i prezentiranje odnosno informiranje potrošača o hrani, ekološku proizvodnju te GM hranu i hranu za životinje.«.






Image and video hosting by TinyPic
Margareta Zouhar Zec , novinarka, autorica bloga o poljoprivredi Agropolitika





08.01.2014. u 11:09 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 02.01.2014.

e k s k l u z i v n o




MJERE RURALNOG RAZVOJA ZA 2014. GODINU

OBJAVLJUJEM MJERE RURALNOG RAZVOJA ZA 2014. GODINU
Izvor:
PREDLOŽENE MJERE ZA 2014. GODINU - iz prezentacije koju je univ.spec.pol.Davorka Hajduković, pomoćnica ministra Jakovine u Upravi za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj EU i međunarodnu suradnju, održala u listopadu 2013.
Tekstualni dio o mjerama - pravna osnova, opravdanost i cilj mjere - je s linka objavljenog u glasniku Hrvatska Mreža ruralnog razvoja.

ZAŠTO MISTIKA OKO MJERA RURALNOG RAZVOJA?

O MJERAMA RURALNOG RAZVOJA javnost zna tek toliko da su važne za poljoprivredu i da se na temelju mjera može i mora u poljoprivredu povući novac, ali ništa, konkretno ni jasnije. Koje su to mjere, kakve su, na koga se odnose, kako su uopće artikulirane, o tome informacije nisu izlazile iz Ministarstva ni pola godine nakon što je RH ušla u Europsku uniju. Onda su neki novinari napisali da je Europska Komisija više puta odbacila mjere ruralnog razvoja i svaki puta ih Ministarstvu slala na doradu, te izrazili zabrinutost za povlačenje novca od 330 milijuna eura jer, Ministarstvo nije ispunilo preuzetu obvezu. Tada je ta informacija „zazvonila“ valjda ministru Jakovini i glasnogovorniku ministarstva poljoprivrde pa je poslano priopćenje u kome se kaže da mjere nisu odbačene.
Upravo u to vrijeme novinar Hrvatskog radija Martin Vuković organizirao je 16.12 u Hrvatskom novinarskom domu okrugli sto ( na blogu tekst objavljen 17.12.) na kome je bila i univ.spec.pol. Davorka Hajduković pomoćnica ministra poljoprivrede u Upravi za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, koja je tada kao objašnjenje u vezi s mjerama ruralnog razvoja rekla: „Program nije odbačen jer još nije poslan u proceduru usvajanja. Procedura je takva da će program, kada bude završen, najprije ići na sjednicu Vlade, a nakon toga Vlada će program poslati Europskoj Komisiji. Kada završe konzultacije o programu Ruralnog razvoja svih općih Uprava, početi će formalna procedura usvajanja – što traje do 6 mjeseci „
Napominjem da je univ.spec.pol. Hajduković rekla okvirno da ruralni razvoj ima 18,19 mjera za razdoblje 2014-2020. godina. U materijalu koji je korišten za službenu prezentaciju predloženih mjera, riječ je samo o devet mjera, koje su naglašene kao mjere za 2014. godinu.

Ni nakon što je Martin Vuković dva puta ponovio pitanje na okruglom stolu 16.12. „ koje su mjere ruralnog razvoja koje će biti predložene“ nije dobio konkretna odgovor od pomoćnice Hajduković. Zašto nije dobio odgovarajući odgovor, koji bi novinarima- a bilo nas je desetak – bio satisfakcija prema javnosti za sve ovo dugo čekanje na konkretnije informacije o Mjerama ruralnog razvoja?

Mišljenja sam da Martin Vuković odgovor nije dobio iz više razloga i to 1. zbog nespremnosti pomoćnice Hajduković da odgovori na to pitanje 2.pomoćnica ministra na Mjerama, radi vjerojatno s timom, ali bez svijesti da radi nešto što je interes ukupne hrvatske poljoprivrede i 3. zbog neprofesionalnog pristupa prema interesu novinara, a time i interesu javnosti.
Službenica Ministarstva za svoj posao prima plaću, a konkretno pitanje Mjera ruralnog razvoja nije dio ničije privatnosti. Pomoćnica ministra Hajduković je ostavila dojam kao da Mjere radi za uski krug svojih prijatelja, pa to treba biti iznenađenje,

PREDLOŽENE MJERE RURALNOG RAZVOJA ZA 2014. GODINU SU SLIJEDEĆE:

1. Ulaganja u materijalnu imovinu
2. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva
3. Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
4. Agrookoliš i klima
5. Ekološka poljoprivreda
6. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim
ograničenjima u poljoprivredi
7. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
8. LEADER
9. Tehnička pomoć



DETALJNIJE O MJERAMA

1.Ulaganja u materijalnu imovinu

Pravna osnova za mjeru Ulaganja u materijalnu imovinu je Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2; 17352/1/12 REV 1; članak 18 Uredba Komisije (EC)xy

Opravdanost mjere

Poljoprivredu RH karakterizira prosječna veličina gospodarstva od 6,6 hektara i sitni posjedi u prosjeku s 15 čestica. Čak 56% gospodarstava ima manje od 3 hektara poljoprivrednog zemljišta i 2,1% goveda po gospodarstvu. Prosjek EU je 17,9 ha i 6,5 goveda po gospodarstvu. U RH 27% poljoprivrednih gospodarstava standardni ekonomski output ima ispod 1200 eura što je granica ekonomske održivosti. Takva gospodarstva imaju nizak stupanj investicijskog potencijala pa time zaostaju u pogledu modernizacije, tehnološko-tehničke opremljenosti, te energetske i okolišne učinkovitosti. U strukturi poljoprivrednih gospodarstava su srednja i velika gospodarstva , tako da ih je 39% koja imaju od 3 do 20 hektara, a manje od 5% ima površine od 20 i više hektara zemljišta. Zbog ekonomske krize i nedostatka investicijskih sredstava na nacionalnoj razini i ta su gospodarstva u fazi stagnacije i zaostaju u modernizaciji objekata, opreme, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša.
Identični su problemi u prehrambeno prerađivačkoj industriji gdje je čak 70% zaposlenih u kategoriji srednjih i velikih poduzeća. To je rezultat naslijeđene strukture iz vremena planskog gospodarstva, sa značajno nižom vrijednosti pokazatelja učinkovitosti domaće proizvodnje u odnosu na prosjek EU 27 (40-50% razine prosjeka EU27 kod prometa po zaposlenom i proizvodnosti rada) te značajno nižom razinom investicija koja u EU iznosi 51%. U Hrvatskoj navodnjava se samo 1,36% obradivog zemljišta što je važno za osiguranje stabilnosti prinosa i poboljšanje kvalitete usjeva. Upotreba obnovljivih izvora energije je na niskom nivou.
Šumarstvo RH karakterizira prosječna veličina privatnog šumskog posjeda manja od 0,5 ha i usitnjenost posjeda. Nedostatna je otvorenost šuma prometnicama, neovisno o vlasništvu. Šumska infrastruktura u privatnim šumama znatno je manja u odnosu na državne šume.
RH je jedna od najbogatijih europskih zemalja u pogledu biološke raznolikosti. Područja ekološke mreže u Hrvatskoj podijeljena su na međunarodno važna područja za ptice „te za ostale divlje svojte i stanišne tipove“. EM ( valjda ekološka mreža) obuhvaća značajan dio hrvatskog teritorija 47% kopnenog i 39% teritorijalnog mora. Od kopnenog dijela tu je 80% poljoprivrednog i šumskog područja. Poljoprivredna zemljišta čine 33% prijedloga Natura 2000 područja.

Mjera Ulaganja u materijalnu imovinu ima još četiri podmjere, a u 2014. će se provoditi pod- mjera 1 i 2
1. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
2. Prerada razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda
3. unapređenje infrastrukture u funkciji razvoja i prilagodbe
poljoprivrede i šumarstva
4.neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

Cilj podmjera je povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva, obrta, zadruga i trgovačkih društava kroz :
a. povećanje proizvodnih kapaciteta
b.modernizaciju postojećih gospodarstava
c.poboljšanje kvalitete proizvoda uvođenjem novih tehnologija i inovacija
d. stvaranje na tržištu održivih gospodarstava koja prate napredne tehnike i tehnologije

2.Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva

Pravna osnova je prijedlog Uredbe Vijeća I Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1 ; članak 20 Uredba Komisije (EC) xy

Opravdanost mjere
Struktura poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj u usporedbi s drugim europskim zemljama je nepovoljna i na začelju je. Više od 60% nositelja OPG-a su starosne dobi iznad 55 godina. Razlog tome su migracijska kretanja mlađe populacije. U 2011. godini 47% stanovništva u dobi od 20 do 39 godina se u RH preseljavalo zbog pogoršanja životnih i radnih uvjeta za mlade obitelji.Preseljavanje je bilo iz ruralnih područja u urbane centre ili u perspektivnija mjesta. Od ukupnog broja OPG-a iz Upisnika 48,36% gospodarstava ima manje od 3 ha zemljišta. Takva struktura dovodi do nedovoljne zaposlenosti nositelja i članova OPG-a, što dodatno povećava nezaposlenost u ruralnim područjima Prema Državnom zavodu za statistiku stopa nezaposlenosti populacije od 15 do 74. godine u ruralnim područjima 2011. iznosila je 31%.Promicanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti jedan je od najvažnijih načina rješavanja gospodarskih problema ruralnih područja.
Zato je potrebno
* osigurati početni kapital za početak poljoprivredne proizvodnje mladim poljoprivrednicima i njihovim gospodarstvima za njihovu samostalnost
* omogućiti intenzivniji razvoj postojećim OPG-ima koji se bave nepoljoprivrednom djelatnošću u ruralnim područjima * omogućiti proširenje asortimana proizvodnje ( diversifikaciju) na OPG-u.

Podmjere razvoju poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva su :
1. potpora mladim poljoprivrednicima
2.potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
s naglaskom da će se 2014. provoditi podmjere:
3. potpora ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG
i 4. ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u rangu mikro i malih gospodarskih subjekata

3.Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Pravna osnova
Prijedlog uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 17352/1/12 REV 1,
Članak 21. Uredba Komisije (Ec) xy

Opravdanost mjere

Sela imaju specifične razvojne potrebe koje zahtijevaju različite razvojne pristupe. Loša kvaliteta života, loša dostupnost usluga i uvjeta za život i prateće infrastrukture, značajno je dovela do depopulacije i dovela do umanjenja vrijednosti ruralnih područja. Takva situacija umanjuje želju, u ratu prognanih stanovnika, za povratkom. Ruralna naselja imaju veći broj društvenih i vatrogasnih domova koji su slabo iskorišteni, a koji se adaptacijom i opremanjem mogu višenamjenski koristiti- za društvene, socijalne, kulturne i ekonomske aktivnosti lokalnog stanovništva.
Mreže elektronskih komunikacija su u ruralnim sredinama nedovoljno dostupne, a u urbanim sredinama ta je mreža lako dostupna. Godine 2009. samo je 50% domaćinstava koristilo internet, a tek 39% imalo je širokopojasni pristup internetu.
Slabije naseljena ruralna područja su manje atraktivna za komunikacijske operatere i širokopojasne mreže, tako da postoji potreba za javnom potporom takve vrste. Treba osigurati pristup internetu svim gospodarstvima i stanovnicima ruralnog područja od mladih koji su tek krenuli u školu do generaciji iznad 65 godina.
Cilj mjere je stvoriti uvjete za kvalitetniji razvoj društvenog, kulturnog i gospodarskog života u kvalitetnom okolišu.
.
Predviđeni korisnici u ovoj mjeri trebali bi biti:
a Jedinice lokalne i regionalne samouprave i ( općine i gradovi do 10.000 stanovnika
b Komunalna poduzeća u većinskom vlasništvu lokalne samouprave
c Javne ustanove neprofitnog karaktera kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave
d Turističke zajednice (općina i gradova do 10 000 stanovnika)
e Javne usluge zadužene za provedbu planova područja Natura 2000

4. Agrookoliš i klima
Članak 29. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ( European Agricultural Fund for Rural Development – EAFRD ) 2011 / 0282 (COD)
Mjera je kreirana kao odgovor sve veće potrebe za održivim ruralnim razvojem. Mjerama se postiže zaštita krajobraza, prirodnih resursa, tla i genetske raznolikosti od daljnjeg propadanja ili gubitaka.
Mjera ima pet paketa s podmjerama

Paket 1 : Poboljšanje plodnosti tla i zaštita od erozije
1a obrada tla i sjetva na terenu
1b zatravnjivanje trajnih nasda
1c održavanje terasa
1d široki plodored

Paket 2: Zaštita genetskih reusrsa
2a izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja
2b očuvanje izvornih zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja

Paket 3: Očuvanje bioraznolikosti
3a Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti
3b Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)
3c Pilot mjera za zaštitu leptira
3d Uspostava poljskih traka
3e Održavanje travnjačkih voćnjaka
3f Održavanje tradicionalnih maslinika
3g Održavanje obilježja krajobraza – suhozida i živica
3h Šaranski ribnjaci

Paket 4: Zaštita podzemnih i nadzemnih voda od štetnog utjecaja poljoprivrede
4a Sjetva zimskog pokrovnog usjeva (Catch Crop)

Paket 5: Integrirana zaštita bilja


5.Ekološka poljoprivreda

Pravna osnova je prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 : 17352/ 1/12 REV 1; članak 30.

Opravdanost mjere

Namjera je konvencionalne metode poljoprivredne proizvodnje pretvoriti u ekološku poljoprivrednu proizvodnju kako je definiranA uredbom vijeća EZ br. 834/2007 kao i održavanje ove mjere nakon prijelaznog razdoblja.

Udio površina u ekološkoj poljoprivredi u RH je 2,9% u odnosu na ukupne površine. Istraživanja pokazuju da 15% hrvatskih građana kupuju hranu iz ekološke proizvodnje.Cilj je na kraju programskog razdoblja 2014-2020. zadovoljiti potrebe do 40 % sa poljoprivredno reprodukcijskim materijalom iz eko proizvodnje. Poljoprivredne parcele na kojima se ekološki proizvodi moraju bitiI upisane u ARKOD sustav, minimalne veličine 0,25 ha, te u Upisnik ekoloških proizvođača. Potpora je u vidu godišnjeg plaćanja po jedinici površine poljoprivrednog zemljišta.

6. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi

Pravna osnova

Članak 32. i 33. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ( eng. European Agricultural Fund for Rural development – EAFRD) 2001/0282 ( COD)

Ciljevi mjere
Mjera proizlazi iz četvrtog prioriteta i doprinosi uspostavi očuvanju i obogaćivanju bioraznolikosti, uključujući Natura 2000 područja i područja visoke prirodne vrijednosti. Mjera omogućava poljoprivrednu proizvodnju gdje se ne postižu prosječni prinosi, zbog otežavajućih prirodnih uvjeta..
Specifični cilj mjere je nadoknada dodatnih troškova proizvodnje i umanjenog prihoda, radi prirodnih uvjeta.

Mjera ima tri podmjere. Evo tih mjera uz kratka objašnjenja

1. Očuvanje poljoprivrede na gorsko planinskim područjima .
Potpora je u vidu godišnje isplate po hektaru poljoprivredne površine u gorsko planinskim područjima:
- područje iznad 600 metara nadmorske visine
- područje unutar zone 500 -600 m nadmorske visine uz nagib terena veći od 15 %
( za izračun visine i nagiba korišten je digitalni model reljefa rezolucije 25x25 m .)

2.Očuvanje poljoprivrede na područjima sa prirodnim ograničenjima u poljoprivredi (PPO)
- niska temperatura – dužina vegetacijskog perioda
- suša - godišnje količine padalina (GP) u odnosu na potencijalnu evapotranspiraciju (PET)

-ograničena dreniranost tla – područja zasićena vodom kroz značajan period godine
- nepovoljna tekstura i kamenitost tla – obilje gline, mulja, pijeska, organske tvari (težinski %) i krupne frakcije (volumenski %)
- plitka ekološka dubina
- loše kemijske karakteristike tla – prisutnost soli, natrija ili sadre, toksičnost u površinskom sloju tla.
- nagib terena – promjena nagiba u odnosu na planimetričku udaljenost (%)

3. Očuvanje poljoprivrede na područjima sa specifičnim ograničenjima u poljoprivredi
- položaj u prostoru – otoci i poluotok Pelješac
- jak vjetar
- učestala pojava tuče
- rizik od požara raslinja
- plavljena područja
- krš

7. OSIGURANJE USJEVA ŽIVOTINJA I BILJAKA

Pravna osnova

Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 : 17352/1/12 REV 1; članak 37.1 (a) i 38. Uredba Komisije (EC) xy

CILJ mjere je potaknuti poljoprivredne proizvođače, vlasnike šuma, šumo- posjednike, lovo- ovlaštenike i njihove udruge da osiguraju svoju proizvodnju, infrastrukturu i domaće životinje od mogućih šteta. Potpore unutar ove mjere pokriti će u jednom dijelu financijski doprinos plaćen za premiju osiguranja za usjeve, životinje, biljke i infrastrukturu od ekonomskih gubitaka uzrokovanih klimatskim promjenama i bolestima, napadom štetočina, okolišnim incidentima OPG, pravne i fizičke osobe koje su proizvodnju osigurale policom osiguranja od šteta Uvjet za ostvarivanje prava na ovu potporu je plaćena polica osiguranja. Visina potpore je do 65% vrijednosti godišnje police osiguranja.

8. LEADER

Pravna osnova
LEADER pristup provoditi će se u razdoblju od 2014. do 2020. temeljem pravne osnove Uredba EU br.CSF/2012 članci 28-31 i Uredba Vijeća i Parlamenta EAFRD 627/2011,članci 42-45

Pristup LEADER je integrirani razvojni alat na lokalnoj razini koji izravno pridonosi uravnoteženom razvoju ruralnih područja. Bottom –up pristup je ključni element LEADER
Pristupa LEADER je razvojni alat, kojim lokalni sudionici preko lokalnih razvojnih strategija, sudjeluju u razvoju svoje regije.
Lokalna akcijska grupa (LAG) je partnerstvo javnog, gospodarskog i civilnog sektora na lokalnom nivou koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja.. Područje LAG-a treba biti područje od najmanje 10 000 do najviše 150 000 stanovnika. Za razdoblje od 2014. do 2020. planirano je sufinanciranje 45 Lag-ova koje bi pokrivali oko 85% ruralnog područja.
Zaključno sa srpnjem 2013. u RH je registrirano 55 Lag-ova koji pokrivaju 39.000 km2 ili oko 69% površine. Na području djelovanja tih Lag-ova živi 1.800.000 stanovnika, što znači oko 42% stanovništva.U ove Lag-ove uključeno je 420 gradova i općina što je 80% svih jedinica lokalne samouprave.
Uredbom Vijeća i Parlamenta, članak 55, svaka država članica EU je obvezna uspostaviti nacionalnu ruralnu mrežu. Ministarstvo poljoprivrede je tijekom 2012. uspostavilo Mrežu za ruralni razvoj, a mrežu čine članovi za potporu mreži i upravljački odbor.Jedinica za potporu Mreži radi u Ministarstvu poljoprivrede pri Upravi ruralnog razvoja EU i međunarodne suradnje. Javni poziv za članstvo bio je objavljen 2012. i 2013. kada je ukupno stiglo 277 prijava za članstvo. Mreža je sastavni dio Europske mreže za ruralni razvoj ENRD. Upravljački odbor Mreže je uspostavljen 15.12 2011.“ Članovi upravljačkog odbora upoznati su s programom Ruralnog Razvoja na sjednicama 18.7 i 9.10. 2013. godine, a informacije su prenijeli svojim članovima“.
Pitam se zar Upravljački odbor misli da hrvatskoj javnosti ne trebaju informacije o ruralnom razvoju????

Tijekom 2014. do 2020. LEADER će se provoditi kroz pet podmjera:
1. pripremna pomoć
2. provedba lokalnih razvojnih strategija
3.priprema i provedba projekata suradnje
4. tekući troškovi
5. animiranje stanovnika

9. Tehnička pomoć

Korisnici tehničke pomoći su 1. upravna direkcija programa i 2.institucije uključene u provedbu programa
Ulaganja su usmjerena na slijedeće stavke:
- sastanke odbora za praćenje programa
- informiranje i promidžbu
- evaluaciju programa ruralnog razvoja
- najam stručnjaka
- edukacija
- rad nacionalne ruralne mreže
- sudjelovanje u radu europske ruralne mreže
- izrada plana ruralnog razvoja za razdoblje 2021. do 2027. godine

02.01.2014. u 14:35 • 0 KomentaraPrint#^

REZIME 2013.


BROJ ULAZA NA BLOG 23 853

POČETAK NOVE KALENDARSKE GODINE JE RAZLOG ZA RAČUNANJE I DONOŠENJE ZAKLJUČAKA O TOME KAKO JE BILO TIJEKOM 2013.GODINE.

GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, GDJE PIŠEM O TEMAMA IZ POLJOPRIVREDE DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA, ODNOSNO POSJETA ONIH KOJI ČITAJU TEME IZ POLJOPRIVREDE.

ZA ISTO TO VRIJEME BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.

TIJEKOM 2013. GODINE OD 17. 1. DO 29.12. OBJAVILA SAM 120 TEKSTOVA !





02.01.2014. u 13:52 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< siječanj, 2014 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Studeni 2017 (17)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se