AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 28.10.2013.

SLABA POSJEĆENOST 2. SAJMA ŽUPANIJA!


NEŠTO TREBA MIJENJATI !

Od 19-22. rujna ove godine na Zagrebačkom velesajmu održana je specijalizirana sajamska priredba Sajam županija. Ta je manifestacija s naslovom 2. Sajam županija kreirana s mišlju da razvija i njeguje kulturne raznolikosti i zajednički nacionalni identitet regija Republike Hrvatske.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija dipl.iurTomislav Tolušić, koji je Virovitički župan, napisao je u svom pozdravnom govoru „ Slavonski bećarac, zagorski drmeš, ojkavica i sinjska rera, dalmatinska klapska pisma , gizdavo i nakićeno narodno ruho, tkano ljubavlju naših baka – sve je to blago koje se s ponosom čuva, a čuvari tih tradicijskih vrijednosti su i hrvatske županije.“
No taj je sajam već drugu godinu za redom doživio neuspjeh, a taj je – mala posjećenost Sajma. Sajam županija započeo je u četvrtak, a trajao je do nedjelje. No u dane četvrtak ,petak, subota, vrlo malo posjetitelja je došlo na Zagrebački velesajam u paviljone 8 i 8a, gdje je bio Sajam. Program na pozornici odvijao se pred tek desetak osoba, a jako malo posjetitelja bilo je i u obilasku štandova tijekom cijeloga dana.

Reorganizacijom sajmova na Zagrebačkom velesajmu, ukinut je prije nekoliko godina Jesenski zagrebački velesajam koji se održavao u mjesecu rujnu, a koji je bio poznat po tome što je na njega dolazilo više stotina izlagača iz cijeloga svijeta. Bio je to sajam na kojem se izlagao sve što je imalo tržišnu vrijednost.
Izlagački prostor od 560 000 četvornih metara u 23 paviljona postao je neiskorišten.Rade se tematski sajmovi koji nemaju masovni karakter, a zagrebački Velesajam gomila financijske gubitke.
Osnivanjem Zagrebačkog holdinga d.o.o. 2007. godine prema Zakonu o trgovačkim društvima Velesajam je u 100-postotnom vlasništvu Grada Zagreba.
Svake godine na Zagrebačkom velesajmu može se posjetiti više od 25 specijaliziranih priredbi na kojima sudjeluje preko 7000 izlagača iz zemlje i inozemstva.

ZAR UISTINU 20 000 POSJETITELJA ?

Prema tvrdnji glasnogovornice Zagrebačkog velesajma Nataše Mrđen Budisavljević, odgovor sam primila 17.10. 2013. sajamsku priredbu Sajam županija posjetilo je 20 000 posjetitelja. No tu radi objektivnosti treba naglasiti da je u nedjelju 22. rujna na Velesajmu u paviljonu 11d otvoren još jedan zasebni sajam – imenom „mistyc“ 4. međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti, koji je bio posvećen biljci konoplji. Koliko je posjetitelja na Zagrebački velesajam došlo na sajam "mistyc" da bi broj posjetitelja Velesajma u četiri dana bio 20 000 ? Prodane ulaznice bi trebale biti relevantna brojka za broj posjetitelja Sajma!

Image and video hosting by TinyPic

Osobno mislim da je okrugla brojka od 20 000 posjetitelja, s obzirom na dane prije nedjelje, nerealno visoka i sumnjam u njenu točnost. Mišljenje temeljim na vlastitom viđenju izložbenog prostora, koji je imao sve; program, izložbene štandove svih Hrvatskih županija, samo nije imao posjetitelja. O njihovom malom broju svjedočili su i izlagači na štandovima po županijama.Zato nešto treba mijenjati! Potrebno je znatno prije Sajma poraditi na informativnoj kampanji kako po županijama, tako i u samom gradu Zagrebu. Hrvatski OPG-i, poljoprivredni obrti i zanati to zaslužuju. Krilatica „Svi za jedno Hvatsko naj“ treba biti i obrazac želje za uspjehom koji može pružiti samo
posjetiteljska publika, tim više što je 2. Sajam županija bio i prodajni.


IZLAGAČIIZLAGAČI
Image and video hosting by TinyPic

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vučković između ostalih bilo je ispred Brodsko posavske županije." Proizvodimo crno vino iz grožđa sorte cabernet souvignon i bavimo se vinarstvom u posljednje tri godine. Imamo četiri hektara vinograda, 13 000 komada trsova" predstavila se Dragica Vučković. mail; vuckovic.dragica@gmail.com Vino se može kupiti na kućnom pragu u Oriovcu 138, u blizni Slavonskog Broda.
Zlatoveze, rade dvije spretne prijateljice Kata Čapo i Iva Ivezić iz Brodskog Stupnika, predstavljale su svoj ručni rad u zlatovezu. Brodsko posavska županija se predstavila s licitarskim srcima, medenjacima, medom , šljivovicom.


Image and video hosting by TinyPic

Vukovarsko srijemska županija: Domaća radinost Kovačević i udruga Vrijedne ruke iz Vinkovaca zajednički su na štandu. Županija je ove godine pokazala med, medenjake, vina, likere, rakije. Sajam je prodajni, ali važnost sajma je u stvaranju kontakt.Gospođa radi ručne radove od nakita, šalova, pletenih čarapa, vez; nakit, zlatovez meil:nadalina54@gmail.com

Image and video hosting by TinyPic

Lucija Pavlić i Anja Geršić, su u narodnim nošnjama iz Koprivničkog Ivanca i kao takve simbol su Koprivničke županije. Županija se predstavila s vinima, likerima, slikama naivne umjetnosti, ivanečkim vezom. meil:info@folklor-koprivnica.com

Image and video hosting by TinyPic
Restoran Glas iz Koprivnice na velesajmu se ispred županije predstavio s jelima od koprive, samonikle, a kopriva je u rezancima, dizanomm tijestu, savijači. Korova ambrozije ima mnogo više po selima i njivama nego koprive.
meil:restoran-klas@kc.htnet.hr

Image and video hosting by TinyPic
Bjelovarsko bilogorska županija između desetak izlagača predstavili su s lijeva: OPG Miroslav Petreković, OPG Željko Vukojević sa eko Lavandom ( u sredini) i Ivan Sever s proizvodima od meda.Sever ima aroniju s medom i razne prerađevine od meda, prodaje po sajmovima i na tržnici. Vukojević lavandu prodaje samo na sajmovima, a Petreković a sajmove smatra važnim tržištem jer održava kontakt s kupcima.

Razgovorljivi Miroslav Petreković pričajući o svom medu rekao je kako je med od metvice nešto rjeđi u pčelinjoj proizvodnji. Metvica medi svakih, prema riječima Petrekovića tri do pet godina. „ Med od metvice je naša specijalnost. Imamo pčelinjak na Bilogori, tamo vozim pčele na ispašu bagremova cvijeta, zatim u park prirode Odransko Polje i tu je ispaša tako bogata da tu pčele stvaraju med od metvice i cvjetni med. U Petrinjske šume kestena idemo zbog ispaše koja nam donosi med od kestena.“ A o kome govorite kada govorite u množini?“ - pitam „Govorim o sebi, mojoj supruzi dvoje djece koji već od četvrtog razreda osnovne škole intenzivno rade na sastavljanju košnica, žicanju okvira i stavljanju satne osnove.Ne smiju ići među pčele jer su alergični na pčele, ali to ćemo riješili, jer djeca idu na hiposenzibilizaciju i već za sada je ona pokazala dobre rezultate. Naime sav med je izuzetno zdrav, ali metvica, i njen utjecaj najbolji je za dišne putove. Metvica, lipa, kadulja; to je med koji je izuzetno dobar za prevenciju zdravstvenih poteškoća s dišnim organima.
Naravno da oni imaju i druga djelovanja, a to je poboljšanje imuniteta, a samom tim imaju odraza i na poboljšanje zdravlja. Na podizanju OPG Petreković radi moja supruga koja ima američku diplomu za menadžment, inače diplomirani informatičar, radi na financijama u Gradu Bjelovaru, ja i moj otac koji ima 81 godinu i dvoje djece, zapravo sudjelujemo u podizanju tog OPG-a. U nekakvoj zamisli ideja je 500- tinjak košnica, sada smo na 250. U Bjelovaru imamo u planu izraditi punionicu meda, vrcaonu , prodaju na kućnom pragu, te predavaonicu gdje bi mogli podučiti ljude o korištenju meda i pokazati ljudima kako pčelinja košnica u apisariju izgleda te o svim proizvodima koje pčele daju." " Predstoji nam još sakupljanje matične mliječi, matice već proizvodimo, te sakupljanje pčelinjeg otrova. Apsurdno je kada plaćate za djecu pčelinji otrov 335 kuna jedan gram, na Srebrnjaku, a u košnicama imate nekoliko kilograma otrova.Pčelinji otrov je jedna od skupocijenih supstanci, a prvenstveno se koristi kod hiposenzibilizacije. Drugim riječima, da bi prestali reagirati na ubod pčela, provodi se terapija s pčelinjim otrovom. Otrov pčele ima izuzetno pozitivna svojstva i rezultate u liječenju multipliskleroze. Jedna liječnica u Zagrebu se time intenzivno bavi. Međutim i kod određenih problema sa srcem, otrov može pomoći. U novije vrijeme pčelinji otrov nalazi svoju primjenu za „peglanje“ bora na licu" zanimljivo je o više tema govorio Miroslav Petreković. meil:spetrekovic@yahoo.com


28.10.2013. u 23:56 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 27.10.2013.

ZAR RIBARIMA TREBA APLIKACIJA CIMIS ?




MOGU LI RIBARSKA PLOVILA PREKO 12 METARA
BITI NACIONALNA PLOVILA?



Na moje pitanje – „Zašto je za ribare važna OBAVIJEST O PRIMJENI ELEKTRONIČKIH PRIJAVA ODLAZAKA BRODOVA U NACIONALNOJ PLOVIDBI OD 26.11.2013. koju je izdalo Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, a koju sam od ribara primila radi objave“, ribar iz Pule Radovan Simić mi je odgovorio ovako :

„U EU se ova direktiva odnosi na brodove tj. plovila preko 24 metra,dok kod nas se brodom naziva plovilo preko 12 metara ili 15GT. To znači da svi brodovi u EU od 12 do 24 metra nemaju obavezu primjene ove direktive, što naše ribare i brodare stavlja u neravnopravni položaj u odnosu na kolege iz EU.Ovaj problem pokušavamo godinama riješiti s HRB (HRVATSKI REGISTAR BRODOVA), ali bezuspješno.Vršili smo pritisak i na Ministarstvo Pomorstva Prometa i Veza, ali smo od njih dobili obećanje da će se problem pokušati riješiti. Do sada nema odgovora. Naši predstavnici iz HOK-e nisu ništa poduzeli po tom pitanju, čak su u nekim slučajevima davali za pravo HRB-a.Taj problem oko dužine plovila vuče za sobom i druge probleme, kao što su dokumenti za posadu tih brodova,troškovi redovnih godišnjih pregleda...
Za vrijeme bivše vlasti nitko nije htio riješiti taj problem, a bogami ni ova vlast se ne želi uhvatiti u koštac s time. Primjena ove direktive je praktički neizvediva na našim plovilima, jer nisu opremljeni s opremom za slanje ovakvih poruka u tih par minuta, što zahtjeva ova direktiva.Konkretno, kod primjene EU Zakonodavstva, NAŠA vlast ne želi nikada unijeti one primjene propisa i zakona iz EU koji idu u korist naših građana,ali vrlo rado prihvaća one propise koji nam otežavaju i poskupljuju poslovanje u ionako već nemogućim uvjetima.Vjerujem da čak i EU dopušta neke iznimke od primjene ove direktive koje bi se mogle primijeniti na nas ,ali nesposobnost naše administracije dovodi do toga da se svi propisi EU prihvaćaju zdravo za gotovo ma koliko izgledali neizvedivi.“


Objavljujem OBAVIJEST

Image and video hosting by TinyPic

27.10.2013. u 20:57 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.10.2013.

SJEDNICE SAVJETA ZA MLIJEKO I POVRĆE





U obliku priopćenja primila sam iz Ministarstva poljoprivrede informacije o održanom
sastanku Savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka i proizvodnji i preradi povrća.
Ni u jednom Priopćenju autor ne navodi IMENA osoba koje su prisustvovale sastanku ni onih koje su sastanak u Ministarstvu poljoprivrede vodile. Takva priopćenja dolaze iz Ministarstva od prošle godine
Tako neprofesionalno napisano Priopćenje ne zaslužuje biti objavljeno, jer je nevjerojatno da autor PRIOPĆENJA NE RAZUMIJE DA SE IZVJEŠTAJ SA SASTANKA NE MOEŽE PISATI BEZ IMENA SUDIONIKA.

I nameće se još jedno pitanje – kako u uredu za informiranje Ministarstva poljoprivrede može raditi osoba koja nema adekvatnu naobrazbu ZA TAKO VAŽAN POSAO KAO ŠTO JE INFORMACIJA.
KATASTROFALNO NAPISANOM PRIOPĆENJU DODALA SAM imena osoba i institucija koje sačinjavaju svaki Savjet, kako bi čitatelji bar okvirno znali o kojim se institucijama radi.
institucijama radi.


PROIZVOĐAČI MLIJEKA TRAŽE DODJELU ZEMLJIŠTA I NABAVU JUNICA

Prema priopćenju iz ureda glasnogovornika u Ministarstvu poljoprivrede je 16. listopada održana sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka. Razmatrano je aktualno stanje u proizvodnji i preradi mlijeka.
S obzirom na nedavnu konferenciju o mliječnom sektoru EU-a održanoj u Bruxellesu, predstavnicima Savjeta prezentirana su obilježja i značaj sektora te situacija na tržištu Europske unije. Podaci pokazuju kako je cjelokupni mliječni sektor izuzetno osjetljiv na poremećaje na tržištu. U razdoblju od 2003. do 2010. godine broj proizvođača mlijeka u EU 27 zemalja pao je za 47%.

U zemljama EU prisutan je pad proizvodnje mlijeka, što prati pad količine isporučenog mlijeka po isporučitelju. Smanjena je produktivnost prerađivačke industrije. Zbog svih analiziranih pokazatelja, Savjet je prihvatio postavljene ciljeve kako bi se zaustavili negativni trendovi, a koji definiraju podizanje proizvodnje mlijeka u RH na zadovoljavajuću razinu (kratkoročno na 600, a dugoročno na 800.000 t), osiguranje konkurentnosti mliječnog sektora te provedbu „Mliječnog paketa“ u RH koji predlaže i Europska Komisija za sve zemlje članice.
Iznijete su i mjere za ostvarenje postavljenih ciljeva za koje će se detalji provedbe i aktivnosti definirati na radnim tijelima Savjeta. Tako kratkoročne mjere obuhvaćaju hitnu obradu zahtjeva proizvođača mlijeka za dodjelom poljoprivrednog zemljišta, organiziranu nabavu junica, veće korištenje programa HBOR-a za kreditiranje govedarske proizvodnje te osiguranje povoljnih uvjeta nabavke gnojiva i sjemena od strane proizvođača na kojima Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi. Dugoročne mjere odnose se na podizanje produktivnosti i konkurentnosti kroz organiziranje proizvođača, nova tržišta i nove proizvode s dodanom vrijednosti, povećavanje inovativnosti i ulaganja u razvoj i marketing, stručnu pomoć i poseban pristup mladim proizvođačima.

Članovi Savjeta prihvatili su predložene mjere, aktivno su se uključili i žele sudjelovati u daljnjim aktivnostima te očekuju da se iste počnu primjenjivati u što skorijem vremenu, za poboljšanje aktualnog stanja u sektoru i pomoć poljoprivrednim proizvođačima.
__
Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka čine:
1. Tihomir Jakovina, ministar, predsjednik Savjeta, Ministarstvo poljoprivrede
2. Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra, potpredsjednica Savjeta, Ministarstvo poljoprivrede
3. Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka, 2 člana
4. GIU Croatiastočar, 1 član
5. Agrokor d.d., 1 član
6. Dukat mliječna industrija d.d., 1 član
7. Meggle Hrvatska d.o.o., 1 član
8. Udruga hrvatske male mljekare, 1 član
9. Vindija d.d., 1 član
10. Agronomski fakultet, Zagreb, 1 član
11. Poljoprivredni fakultet, Osijek, 1 član
12. Hrvatska poljoprivredna komora, 1 član
13. Hrvatska poljoprivredna agencija, 1 član
14. Hrvatska veterinarska komora, 1 član
15. Hrvatska gospodarska komora, 1 član
16. Hrvatska obrtnička komora, 1 član

767 MILIJUNA EURA PROIZVOĐAČIMA POVRĆA U EU!

Prema priopćenju u Ministarstvu poljoprivrede 23. listopada je održana sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi povrća na kojoj je razmatrano aktualno stanje u sektoru.
Istaknuti su problemi u sektoru poput malih površina, nedostatne proizvodnje za potrebe Hrvatskog tržišta, neuređene infrastrukture, slabe koncentracije ponude i nekonkurentnosti na tržištu, visokih ulaznih troškova i neorganiziranosti proizvođača. S druge strane, sektoru se nude brojne prednosti ulaskom RH u EU. Predstavnicima Savjeta izložene su mogućnosti koje pružaju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva (EAGF) iz kojeg se mogu povući sredstva za brojne aktivnosti. Tome pridonosi i činjenica da je samo u prvih sedam mjeseci ove godine Europska Komisija dala potpore u iznosu od 1.111 mil. eura za sektor voća i povrća, od toga 767 mil. eura proizvođačkim organizacijama zemalja EU.
Pretpostavka za iskorištavanje navedenih sredstava je osnivanje proizvođačkih grupa i organizacija koje predstavljaju najvažniji iskorak za podizanje i postizanje konkurentnosti, ali i temelj za bolju organizaciju i zajednički nastup na tržištu u cilju unapređenja proizvodnje u sektoru povrća i voća.Naglašeno je kako je potrebno poraditi na povezivanju s turizmom, povećavanju prinosa po jedinici površine i u zaštićenim prostorima te osuvremenjivanju proizvodnje kako bi se prvenstveno postigla konkurentnost na domaćem tržištu, a zatim i na inozemnom.
Savjetu su predstavljene i aktivnosti Ministarstva poljoprivrede u cilju olakšavanja planiranja proizvodnje, smanjivanja administrativnih barijera i olakšavanja mogućnosti dobivanja financijskih sredstava kako bi što lakše mogli realizirati svoje projekte.

Članovi Savjeta su izrazili želju za aktivnim uključivanjem i sudjelovanjem u daljnjim aktivnostima i radu Savjeta, a te očekuju da se mjere počnu primjenjivati u što je skorijem vremenu, za poboljšanje aktualnog stanja u sektoru i pomoć poljoprivrednim proizvođačima.

Savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi povrća čine:
1. Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra, predsjednica Savjeta, Ministarstvo poljoprivrede
2. Miljenko Rakić, načelnik Sektora, zamjenik predsjednice Savjeta, Ministarstvo poljoprivrede
3. Hrvatska poljoprivredna komora, 1 član
4. Hrvatska gospodarska komora, 1 član
5. Hrvatska obrtnička komora, 1 član
6. Hrvatska udruga poslodavaca, 1 član
7. Zajednica udruga hrvatskih povrćara, 2 člana
8. Nacionalna veletržnica d.o.o. Zagreb, 1 član
9. Udruga hrvatskih tržnica, 1 član
10. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1 član
11. Poljoprivredni fakultet Osijek, 1 član
12. Konzum d.d. Zagreb, 1 član
13. Plodine d.d. Rijeka, 1 član
14. Podravka d.d. Koprivnica, 1 član
15. Franck d.d. Zagreb, 1 član

24.10.2013. u 23:50 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 16.10.2013.

ZAŠTITA NAZIVA PROIZVODA!


NERETVANSKA MANDARINA DOBILA – OZNAKU IZVORNOSTI
BARANJSKI KULEN - OZNAKU ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA


„Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvodima u RH za poboljšanje veza između poljoprivredno - prehrambenih tvrtki i proizvođača“ bio je naslov završne konferencije European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) i FAO (Organizacija ujedinjenih naroda za poljoprivredu) koja je 10. listopada održana u hotelu Internacional u Zagrebu

Konferencijom je obilježeno priznanje tradicije i kakvoće na nacionalnom nivou.Neretvanska mandarina zaštićena je oznakom izvornosti u rujnu 2013. a baranjski kulen zaštićen je oznakom zemljopisnog podrijetla u srpnju 2012. godine.
Uz dr. Jelenu Đugum voditeljicu službe za zaštitu oznaka izvornosti iz Ministarstva poljoprivrede, na konferenciji su bili i Emmanuel Hidier iz FAO voditelj projekta, direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić, Josip Jagušt REDD i Ljerka Puljić starija izvršna potpredsjednica Agrokor d.d.
Image and video hosting by TinyPic
Josip Jagušt za govornicom " U Eu preko 1 100 zaštićenih proizvoda"

Dr. Jelena Đugum istakla je „Oznake na proizvodima su te koje opisuju karakterističnu kvalitetu ili reputaciju zahvaljujući utjecaju određenog mjesta podrijetla. Kod oznake izvornosti je važno naglasiti da se sve faze uzgoja, prerade, pakiranja i distribucije definiraju za određeno zemljopisno područje – a primjer za to je neretvanska mandarina.
Proizvodi kao što je barnjski kulen koji nosi oznaku zemljopisnog podrijetla ima naglasak na tome da jedna od faza u proizvodnji mora biti specifična i definirana za određeno zemljopisno područje. Zašto zaštitit odnosno registrirati autohtone proizvode?
Zato što je to jedna vrsta intelektualnog vlasništva, poput patenta, žiga, ili autorskog prava. Takva zaštita odnosno registracija daje povećanu vrijednost proizvoda, a kupcu daje jamstvo kvalitete i specifičnosti proizvoda.
Zašto je to bitno za potrošače? Zašto je to bitno za proizvođače ?
Potrošačima daje informaciju da je to kvalitetan proizvod,daje informaciju o porijeklu proizvoda, svojstvima te o tradicionalnom načinu proizvodnje. Kupci vjeruju da je hrana proizvedena u skladu s specifikacijom, što kontrolna tijela, trebaju potvrditi odnosno pratiti. To su cjelovite informacije koje su potrošačima potrebne kako ni mogli odlučiti da li proizvodi pružaju odgovarajuću vrijednost za cijenu koštanja.
Proizvodi koji nose jednu od registriranih oznaka, spadaju u proizvode više cjenovne

Vedrana Jelušić Kašić direktorica EBRD za Hrvatsku rekla je da je EBRD je do sada uložio u Hrvatsku 2,7 milijardi eura od čega je oko pola milijarde eura investirano u sektor agrobiznisa.Ove godine smo posebno ponosni na financiranje investicija u Podravci za energetsku učinkovitost.Međutim investicije predstavljaju samo jedan dio aktivnosti banke. Također smo vrlo aktivni u institucionalnom djelu pri čemu radimo sa ministarstvima na razvijanju različitih strategija poput vođenja skladišnice u RH i u susjednim zemljama. Ujedno smo prepoznali projekt Geografikal indikacion, odnosno proizvod zemljopisnog porijekla i s oznakom izvornosti, te smo kroz projekt od pola milijuna eura, donatorskim sredstvima, potpomogli uvođenje i razvoj pravilnika za registraciju proizvoda. U tom projektu sudjelovalo je i ministarstvo poljoprivrede, proizvođači baranjskog kulena, proizvođači neretvanske mandarine kao i Agrokor koji je bio predstavnik velikih poduzeća u procesu. A FAO je pridonio sa svojim znanjem iz drugih zemalja, u uvođenju ovih novih proizvoda u Hrvatskoj.I nadamo se da će ovako uspješna registracija baranjskog kulena i neretvanske mandarine poslužiti kao primjer za druge zemlje. U Srbiji se upravo radi na uvođenju certificiranih proizvoda za papriku“. Ljerka Puljić iz Agrokora u svom izlaganju istakla je da je u proizvodima pronaći elemente diferencijacije, ponuditi ono u čemu ćemo biti drugačiji. Kako bi tržište to prepoznalo.



MANDARINA
Prema riječima dipl. ing agr. Mijodraga Kiriđije površina predviđena za uzgoj mandarina u dolini Neretve iznosi oko 12 000 ha. Sada se mandarina proizvodi na oko 2150 hektara površina, te još ima mnogo potencijala za proizvodnju. Mandarinu isporučuje više od 1000 kooperanata. Očekuje se da će ove godine tržištu biti isporučeno oko 40 000 tona mandarine.Proizvođači su organizirani u udrugu Opuzen.

Image and video hosting by TinyPic
Mijodrag Kiriđija dipl.ing.agr. i neretvanske mandarine

KOJI SU GLAVNI RAZLOZI ZAŠTITE NERETVANSKE MANDARINE?
Neretvanska mandarina je zbog svoje kvalitete prepoznata na tržištu još za vrijeme Jugoslavije. Danas se najveći dio prodaje mandarina obavlja u trgovačkim lancima. Koncern Agrokor je 2007. godine naručio studiju od Agronomskog fakulteta na temu „ Tehnologija uzgoja, pedološke karakteristike prostora doline Neretve i sortiment doline Neretve“. Godine 2010. Agrokor je naručio još jednu studiju, tada od prehrambeno biotehnološkog fakulteta s naslovom „Osobine ploda neretvanske mandarine“. Iste se godine u projekt neretvanske mandarine uključila i FAO i to direktnom financijskom pomoći i sa svojim ekspertima za agrume s instituta na Korzici.

Projekt zaštite neretvanske mandarine plod je zajedničkog rada ministarstva poljoprivrede, organizacije FAO i udruženih voćara.

OSOBINE NERETVANSKE MANDARINE
1. tanka glatka kora ploda koja se lagano guli
2. boja intenzivna zlatno žuta koja kod zrenja ploda prelazi u naranđastu
3. proizvodnja gotovo isključivo u monokulturi
4. visok sadržaj soka u mesu ploda
5.skladan odnos šećera i kiselina
6 visok sadržaj karotinoida u mesu ploda
7.intenzivan miris i aroma


Osobine ploda povezane su sa klimatskim i hidrološkim osobinama doline Neretve. Na podlogu Poncirus Trifoliata su kalemljeni svi komercijalni nasadi mandarina.

Uzročna veza između klimatskih osobine i vrijednosti ploda sigurno postoji. Dolina Neretve smještena je na 48 stupnju sjeverne geografske širine i predstavlja najsjevernije komercijalno područja uzgoja agruma u Europi, što čini rubni pojas uzgoja agruma.


Na zemljištu gdje leže nasadi mandarina u dolini Neretve, danas je malo poznato da je to bilo je močvarno neplodno tlo. Meilioracijom koja je započela 1959. godine tlo je isušeno i pretvoreno u plodno poljoprivredno zemljište, na kome, pokazale su analize, mogu dobro uspijevati agrumi, voće i grožđe. Da bi argumenti o posebnosti neretvanske mandarine bili što uvjerljiviji na konferenciji je prikazan desetominutni dokumentarni film o radovima na stvaranju plodnog poljoprivrednog zemljišta u dolini rijeke Neretve, što je stanovništvu tog područja stvorilo uvjete za život.
U DOKUMENTARNOM FILMU O NERETVANSKOJ MANDARINI SPIKER ČITA TEKST U KOME SE KAŽE „ Još 1959. godine osnovan je Poljoprivredno industrijski kombinat Neretva. U dolini donje Neretve ima ukupno oko 11 000 hektara bruto površina podijeljenih u šest manjih ili većih područja. Blizu 4000 hektara meiliorativni radovi su u toku ili pred završetkom. Još treba meiliorirati blizu 6000 ha. Na preko 1500 ha meiliorativni radovi su završeni i tlo je spremno za produkciju. Svaki novi hektar tla ispijen suncem i vjetrovima pojavljivao bi se bijel od soli i pun školjki. Zbog specifičnosti tla koje je Neretva stoljećima nanosila sa hercegovačkih planina, ovdje se stvorio plodan humus i teren, više sličan vinorodnim krajevima kod Bordoa i na Rajni nego okolnim dalmatinskim i hercegovačkim.Osnivanjem poljoprivredno industrijskog kombinata Neretva počinje nagla izgradnja i procvat malog grada Opuzena u kome je i sjedište kombinata.Delta Neretve pretvarala se u ogromno radilište za čudnim proizvodom, zemljištem za poljoprivredu, otetim od mora i močvare. Bilo je to djelo ruku čovjeka, korektiv Boga i prirode. Postao je to projektantski ured prirode u čijoj su službi osim industrijskog kombinata i Ujedinjenih nacija FAO, eksperti iz Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Već u početnoj fazi rada makro eksperimenti su dali takve rezultate na osnovu kojih je bilo očito da poljoprivredno područje u rajonu donje Neretve sa njihovom suptropskom klimom omogućuje najintenzivniju najrentabilniju poljoprivrednu proizvodnju u Jugoslaviji i da premašuje ekonomske efekte u usporedbi s bilo kojom drugom gospodarskom granom u zemlji . Trasiraju se kanali poput riječnih korita široki više od 25 metara i duboki 5-7 metara.
Zemlja je izronila na površinu, ali čovjeku je potrebno da prodre u njivu, dublje od mora da bi mogao koristiti plodove njene utrobe.

Ovdje se za hidromelioracione i agro meilioracione radove koriste bageri, traktori, buldožeri…Gusta mreža kanala od dva metra dubine presijeca obradive površine.U njih se polažu klasične šupljikave cijevi koje služe za drenažu zemljišta u zoni žilnog sistema nasada i početak su procesa uklanjanja soli iz tla.
Da bi se mogla početi graditi glavne visokokvalitetne kulture potrebne su dvije do četiri, a ponegdje i 8-10 godina ispiranja tla od soli, što ovisi o pedološkoj osobitosti tla. More je potisnuto, u svakom kubičnom metru je po 40 kg morske soli koja zemlju čini neplodnom.Sa kišom ispire se zemljište, a sol se slijeva u cijevi drenove koji je odvode u more.
U laboratoriju kombinata neprestano se vrši ispitivanje i eksperimenti. U naučno istraživačkom radu Kombinat surađuje s poznatim odgovarajućim institutima u Americi, Francuskoj, Holandiji, Italiji i SSSR-u. Na osnovi znanstvenih ispitivanja u kombinatu se svjesno daje prednost samo onim kulturama koje su najpogodnije za ovaj teren i čiji plodovi daju najrentabilnije tržišne efekte. Tako je već u prvoj fazi proizvodnja bila usmjerena na tri osnovne grane; agrume, voće i vinsko grožđe. Značajno mjesto zauzimaju rasadnici. U inozemstvu su naročito traženi visoko kvalitetni lozni kalemovi kao i sadnice bresaka i jabuka.“


Image and video hosting by TinyPic
Dani Neretve u Zagrebu na Trgu bana Jelačića 12.10.2013. Na pozornici je fra Josip Bebić, ravnatelj za Hrvatsku inozemnu pastvu.

KULEN
OPG Petar Obrovac, OPG Hrvoje Matijević (37 g) meneđment u aeronautici, diplomirao u Americi a radi u Zagrebačkom holdingu, tvrtka Belje d.d., ja građevinu
OPG Matijević Melita i Hrvoje imaju veliki objekt u kome dozrijevaju kuleni. Prema Melitinim riječima oni Proizvode kulen na tradicionalni način kao što su proizvodili tata i djed za sebe. U objekt za dozrijevanje kulena uložili smou oko pola milijuna kuna. Prodajemo u delikatesnim trgovinama u Zagrebu. Radimo kulen samo od prve kategorije mesa, - imamo produžen tov, a svinje su mješavina landrasa i jorkšira.
Proizveli smo 2000 komada prošle sezone i to je ono što se sada prodaje. Kulen je iz mjesta Suza u Baranji“.

Komisija EU u Bruxellesu mora potvrditi nacionalnu registraciju, a od dana podnošenja zahtijeva taj je rok šest mjeseci.
Specifikacija u značajnim stavkama kaže da se za baranjski kulen može koristiti meso krmača i meso svinja težih više od 120 kg žive težine. To je osnovno. Meso tih životinja treba imati više međumišićne masnoće – intramuskularne mase, da bi taj kulen bio sočan, a da na presjeku nema preveliku količinu dodanog masnog tkiva.

16.10.2013. u 23:08 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 12.10.2013.

ZAŠTO TOLIKO SPOROSTI U IZBORU POVJERENIKA ZA INFORMIRANJE?


LEGALNA VLAST MORA BITI JAVNA!

PODSJEĆAM, OSIM TEMA IZ POLJOPRIVREDE, NA BLOGU SAM I DO SADA OBJAVLJIVALA INFORMACIJE KOJE SE ODNOSE NA INFORMACIJU KAO TAKVU!

„Povjerenik ni na nebu ni na zemlji“ bila je tema konferencije GONG-a, koja je povodom međunarodnog dana prava na pristup informacijama održana u u Hrvatskom Saboru u dvorani Ivan Mažuranić u ponedjeljak 30. rujna 2013. Konferenciju je otvorio prof dr. Berto Šalaj predsjednik vijeća GONG-a i profesor na Fakultetu Političkih znanosti u Zagrebu.
Image and video hosting by TinyPic
Sudionici konferencije " Povjerenik ni na nebu ni na zemlji"

U svom obraćanju prisutnima dr. Šalaj je podsjetio na učenje američkog emeritusa političkih znanosti Roberta Dahla kazavši da što se tiče teme iz perspektive javnosti pitanje je kvalitete demokracije i demokratskih procesa. Dahl je pisao koji su to uvjeti da bi neki proces bio demokratski, te demokraciju objašnjava u užem i širem smislu.. U užem smislu građani imaju pravo u procesu donošenja odluka na informaciju, a u širem smislu u izbornom procesu je to jedan čovjek jedan glas. Kada građani odlučuju treba postojati prosječno razumijevanje.Pravo na pristup informaciji pretpostavka je demokratskog razvoja. Dr. Šalaj je rekao da se javlja pitanje sporosti izbora Povjerenika za informiranje. Pretpostavka je da osoba povjerenika mora biti energična i odlučna, te mora postojati svijest da funkcija povjerenika pretpostavlja i financijska sredstva.

Saborski zastupnik i predsjednik Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin naglasio je da vlast mora biti otvorena prema građanima, jer građani imaju pravo znati što vlast radi .Prof. dr.Robert Podolnjak s Pravnog fakulteta je istakao da „poslovne tajne, koje sada figuriraju kao tajne, trebaju biti javne. Rekao je kao su tijela jedinica lokalne samouprave, ali i ostala tijela javne vlasti, otišla toliko daleko da sama odlučuju što je informacija za javnost, a što od informacija treba nositi oznaku TAJNA. Informacija treba biti transparentna, jer javnost ima pravo znati“ – rekao je prof. dr. Podolnjak.
Dr. Josip Kregar profesor na Pravnom fakultetu naglasak je stavio na legitimnost te rekao da je pitanje legitimnosti vlasti koja je pod udarom skandala. „Vlast koja želi biti legalna, mora biti javna .A što će pisati u zakonu, određuje stupanj javne svijesti“- rekao je. A koliko košta povjerenik?- upitao je dr. Kregar te nastavio: Pitanje je odgovornosti. A vlast pati od neodgovornosti. I otvorenost vlasti je pitanje odgovornosti. Dok nemamo vlast koja zna upravljati ljudima i sredstvima, nećemo raditi drugačije.
Saborski zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh je istakao “Poteškoće počinju kada vlast počinje razmišljati da je pravo na pristup informacijama remetilački faktor u njihovu pravu na obnašanje vlasti“ . Podsjetio je i da kultura poslovne tajne leži u premisi da je sve poslovna tajna koju proglašava onaj koji je na vlasti, što nikako nije točno“
Saborski zastupnik stranke laburista Branko Vukšić i predsjednik Odbora za informatizaciju i medije rekao je „kada nema društva o svemu odlučuje politika i Povjerenik tu nije dobro društvo. No „ipak se kreće“. „ Kultura poslovnih tajni je važna tema i o tome ćemo razgovarat ikada ćemo imati Povjerenika za informiranje. Pojedinac ne može mnogo napraviti, ali može pokrenuti stvari“ rekao je Branko Vukšić.
Dr.Milorad Pupovac, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine „Ustanovljenje Povjerenika je važan institut jer se medijski prostor smanjuje. Ljudi postaju sve više uskraćeni
za klasičnu informaciju. Informacija je sve više u funkciji vlasnika i kapitala. Javna sfera sve više nestaje“ rekao je između ostalog dr. Pupovac.
Vanja Škorić, viša pravna savjetnica GONG-a primijetila je da dolazi do miješanja poslovne tajne i tajnih podataka.

Image and video hosting by TinyPic
Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista i podpredsjednica HAD-a istakla je da novinari imaju problem u komunikaciji s tijelima javne vlasti. „Uvođenjem odjela za odnose s javnošću transparentnost je postala samo prividna. Djelatnici u odnosima s javnošću inzistiraju na pisanoj komunikaciji. Glasnogovornici postaju „kineski zid“ novinarima kojima su pitanja ključni alat. Novinari su uskraćeni za direktnu komunikaciju s relevantnim osobama u tijelima javne vlasti, jer tu posreduju glasnogovornici, koji svojim pretpostavljenima čuvaju ležeran odnos prema javnosti.“
Na konferenciji su govorili i bivša premijerka i saborska zastupnica Jadranka Kosor , sutkinja visokog upravnog suda gospođa Juričić, Toni Gabrić urednik portala H-Alter, Siniša Gudlin,pomoćnik ravnatelja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i drugi.
Konferenciji je bila nazočna i direktorica Access Info Europe Helen Darbshire.
Moderatorica je bila Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora Gonga Dragana Zelića.

KADA IZBOR POVJERNIKA ZA INFORMIRANJE?

Zakon o pravu na pristup informacijama NN 25/13 definira pojam - što su TIJELA JAVNE VLASTI, propisuje obvezu imenovanja službenika za informiranje, uvodi institut Povjerenika za informiranje i središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske.
Zakon kaže da će osam dana od stupanja na snagu Zakona o prvu na pristup informacijama, a Zakon je stupio na snagu 8. ožujka 2013., Odbor za ustav Poslovnik i politički sustav pokrenuti postupak za izbor Povjerenika.
Postupak je pokrenut, za mjesto Povjerenika stiglo je osam prijava, a Povjerenik nije izabran ni nakon šest mjeseci. Tek 1.listopada 2013. Odbor za Poslovnik i politički sustav razmotrio je pristigle prijave kandidata te u uži izbor izabrao dvije kandidatkinje od kojih će saborski zastupnici glasovanjem izabrati jednu od njih, koja prema zakonu pet narednih godina može biti na dužnosti Povjerenika za informiranje.
No kada će tema izbora Povjerenika za informiranje doći na red u hrvatskom Saboru?

TKO SU TIJELA JAVNE VLASTI I KOJE SU NJIHOVE OBVEZE?
ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA KAŽE SLIJEDEĆE; TIJELA JAVNE VLASTI SU:

* tijela državne uprave
* druga državna tijela
* tijela jedinica lokalne i područne, dakle regionalne, samouprave
* pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje se prenose javne ovlasti
* pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne
samouprave, dakle regionalne, samouprave
* pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu službu
* pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave
* trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne samouprave imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo.

TIJELO JAVNE VLASTI JE OBVEZNO IMENOVATI SLUŽBENIKA ZA INFORMIRANJE KOJI ĆE OBAVLJATI POSLOVE;
1. objavljivanja informacija u skladu s unutarnjim ustrojem tijela javne vlasti
1.a .rješavati pojedinačne zahtjeve za pristup informacijama

2.unapređivati će način obrade, razvrstavanja, čuvanja i objavljivanja informacija koje sadrže službeni dokumenti tijela javne vlasti

3. osiguravati će neophodnu pomoć podnositeljima zahtijeva u vezi s ostvarivanjem prava
utvrđenih Zakonom o pravu na pristup informacijama

4. Službenik za informiranje iz tijela javne vlasti do 31. siječnja mora dostaviti godišnje izvješće Povjereniku za informiranje.

Stupanjem na snagu Zakona o pravu na pristup informacijama NN 25/13 prestaje važiti Zakon o pravu na pristup informacijama NN 172/03, 144/10, 37/ 11 i 77/11.


GONG Povjerenik za informiranje ne smije biti mrtvo puhalo

Image and video hosting by TinyPic


GONG Koliko košta Ured Povjerenika za informiranje?
Image and video hosting by TinyPic

12.10.2013. u 23:50 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 08.10.2013.

HRVATSKA JE U EU, A RIBARI SU BEZ PLANOVA UPRAVLJANJA!




U PRVIH 100 DANA U EU, RIBARI SVJEDOČE O ŠTETI!

Predsjednik ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Vladan Bojić i nekoliko ribara, predstavnika tri Udruge profesionalnih ribara 7. listopada stigli su u Zagreb, gdje su u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja razgovarali s ministrom Tihomirom Jakovinom i pomoćnikom za ribarstvo Ljubomirom Kučićem.
Dok analitičari zbrajaju koristi koje je Hrvatska imala od članstva u Europskoj uniji u prvih 100 dana u zajednici 28 zemalja, hrvatski ribari govore o šteti koju trpe zbog Pomorske policije i provođenja Zakona o morskom ribarstvu NN 81/2013. koji je stupio na snagu danom pristupanja RH Europskoj uniji.

Ribari su svoja tri zahtjeva pismeno predočili nekolicini novinara. Istovremeno su objasnili srž problema i okolnosti zbog kojih Pomorska policija kažnjava ribare na moru.
Image and video hosting by TinyPic


Evo što je izjavio nakon sastanka predsjednik ceha ribara Vladan Bojić .
„Tema sastanka bila je „Trenutno stanje u ribarstvu“. Na temelju promjene zakona od 1. srpnja, veliki broj ribara ne može raditi. Tražili smo na sastanku prostora da se ribarima dozvoli raditi, loviti ribu, do odobravanja Planova za upravljanje od strane Europske komisije. Naime policija je počela provoditi zakon za koji mi nismo bili spremni, ni Hrvatska kao država, a ni mi ribari. Nismo bili obaviješteni niti smo znali kako će se to razvijati ni što je ispregovarano u poglavlju 13. Sve to dolazi na naplatu i sada smo zatečeni i mi, a čini mi se i Uprava, tako da imamo problem. Veliki dio naših ribara sada radi izvan zakona i sada promjenom zakona, mi ribari dolazimo pod udar inspekcije i kazne“.
Zašto je do toga došlo?
Nama su već ti puta vraćeni Planovi za upravljanje. Da smo mi odmah nakon pregovora u poglavlju 13 počeli raditi, ne bi bilo problema.Međutim mi smo kasnili s tim. Počeo se to raditi, ima godinu dana. Europska komisija je tri puta već vraćala na doradu Planove upravljanja i to se rasteglo. Mi smo morali pred ulazak u Uniju donijeti novi zakon, po kojemu, po odredbama Komisije, neki alati ne mogu raditi, dok se ne dobiju te derogacije.
Željeli smo kroz razgovor da u državnoj upravi shvate naše probleme i da ih upoznamo s problemima koje imamo na terenu. Tražili smo termin u primjeni zakona, dok se ne donesu Planovi upravljanja, što je prihvaćeno. Zakon se mora poštivati, ali se ne mora ići đonom na nas" rekao je predsjednik ceha ribara iz Splita Vladan Bojić.

08.10.2013. u 23:52 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 04.10.2013.

PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE!

SAJAM U NJEMAČKOJ

Od načelnice općine Majur Klementine Karanović, primila sam informaciju koju objavljujem.
"U okviru projekta „SMEs without borders“ Općina Majur i Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o. organiziraju posjet sajmu Anuga u Kelnu, Njemačka za članove Mreže ljekovitog i aromatučnog bilja Sisačko-moslavačke županije. Članovi AgroMap Mreže iz BiH će također sudjelovati na sajmu. Sajam traje od 5.do 9. listopada 2013. ANUGA je najveći i najznačajniji svjetski sajam hrane i napitaka, okrenut novim tržišnim segmentima i trendovima, neposrednim kontaktima izlagača, potičući uspostavljanje poslovnih kontakata i suradnje. Na manifestaciji koja počinje u subotu, 5. listopada 2013. godine, nastupit će 6.777 izlagača iz cijelog svijeta.
Članovima dviju mreža kroz projekt „SMEs Without Borders“ pruža se prilika upoznati se s novim thnologijama, te globalnim trendovima u sektoru ljekovitog bilja. Sudionicima sajma se otvara mogućnost uspostavljanja poslovnih kontakata.
Projekt „Malo i srednje poduzetništvo (MPS) bez granica“ izrađen je u okviru EU IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Projekt je počeo krajem 2012. godine i trajat će 24 mjeseca. Ukupna vrijednost projekta je 434.161.42 EUR od toga je Hrvatskoj dodijeljeno 203.245,47 EUR, a Bosni i Hercegovini 230.915,95 EUR.
Cilj projekta je uspostaviti i razvijati zajedničke prekogranične aktivnosti kako bi se stvorio zajednički gospodarski prostor, poticanjem suradnje i potpore malom i srednjem poduzetništvu. Specifični ciljevi projekta su: razvoj zajedničkih prekograničnih mreža MSP-a zadruga i udruženja iz sektora ljekovitog i aromatičnog bilja s ciljem stvaranja i jačanja pozicije MSP-a na tržištu, te razvoj regionalnog gospodarstva i podrške MSP sektoru kroz promociju malog i srednjeg poduzetništva i know how.

Vodeći partneri u ovom projektu su Općina Majur (RH) i UPIP Žepče (BiH), zajedno s partnerima - Razvojnom agencijom SI-MO-RA i Lokalnom akcijskom grupom (LAG) UNA u Hrvatskoj, te Razvojnom agencijom Žepče RAŽ u BiH."




Image and video hosting by TinyPic

04.10.2013. u 23:45 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 03.10.2013.

FESTIVAL VINA I KULINARSTVA



VINO I HRANA S HRVATSKOG GOSPODARSTVA!

U Hotelu Esplanade u Zagrebu 29.i 30. studenog održati će se Međunarodni Festival Vina i kulinarstva, 8 Zagreb vino.com 2013.
Ovogodišnja priredba okupiti će više od 270 izlagača i proizvođača vina, pršuta, sira, ulja, slatkih delicija i drugih proizvoda hrvatskih poljoprivrednih preoizvođača, proizvođača iz Europske unije i zemalja iz okruženja, a održati će se na prostoru od 2500 m2. Na festivalu biti će prezentirana vino i hrana,koja će biti ponuđena i na degustaciju, a održavati će se eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommelire, ugostitelje, ljude iz javnog života te za sve ostale.
Prema najavi direktora festivala prof. Ivana Dropuljića u tjednu održavanja Festivala kulinarstva i gastronimije od 25.11. neki će zagrebački ugostitelji u svojim restoranima predstavljati hrvatsko vino i vinare. Dan uoči otvaranja Festivala 28.11. biti će održan i okrugli stol na temu vinarstva. Istoga će dana biti organizirana humanitarna večera i vinska aukcija.

Festival je posvećen kulturi stola, vinu i hrani koja je produkt hrvatskog gospopdarstva i turističke ponude.
Detaljnije na www.vino.com

03.10.2013. u 23:50 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 02.10.2013.

ROBNA RAZMJENA LIČKO SENJSKE ŽUPANIJE


ŽUPANIJA KOJA JE USPJELA!

Najvažniji gospodarski resurs razvoja Ličko – senjske županije je drvna industrija. U županiji je stav da se ne smije dozvoliti da ta industrija poklekne, a još manje da nestane. Jer upravno drvo, koje je sirovina; šume bukve, jele, smreke, bora i drugog drveća pokrivaju 57% teritorija županije što je 306.700 hektara. Zato je normalno da je osobitost županije dugogodišnja tradicija obrada drveta i drvoprerađivačka industrija.
Godine 2012. Ličko –senjska županija u ukupnom izvozu RH sudjelovala je sa 0,18%, a u ukupnom uvozu sa 0,07%
.


U Ličko –senjskoj županiji poljoprivredno zemljište zauzima 50,3% površine županije odnosno 268 208 hektara.
Važan resurs je voda i hidroenergetika. U ovoj se županiji proizvede godišnje ukupno 12,3% električne energije od ukupne proizvodnje u RH.
Zbog geološko –geomorfološke predispozicije u županiji je veliki prirodni spremnik kvalitetne pitke vode. Tu su vrlo atraktivne rijeke gacka, Lika, Una i Korana
Ličko senjska županija sa površinom od 5 350, 50 km2, čime obuhvaća 9,46% državnog teritorija, najveća je županija, koja ima 58 % površine svih nacionalnih parkova i parkova prirode u RH. Tu je Nacionalni park Plitvička jezera koji je još 1979. UNESKO svrstao u svjetsku prirodnu baštinu, zatim Nacionalni parkovi Paklenica i Sjeverni Velebit te Park prirode i svjetski rezervat biosfere Velebit. Sjeverni dio otoka Paga, koji je mostom povezan sa kopnom, pripada Ličko senjskoj županiji, dok južni dio otoka Paga administrativno pripada Zadarskoj županiji.

U tablicama koje objavljujem, a koje je pripremila Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Otočac, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kroz brojke se može pratiti nastojanje Ličko- senjske županije da robna razmjena bude što povoljnija, dakle uvoz što manji, a izvoz što veći. Nije to tvrtkama u županiji uspijevalo svake godine. Međutim 2012. godina je završila pozitivno. To je odličan primjer borbe za vlastite interese i pozicije na tržištu. Informacija je to koja može biti dobart primjer drugima. Impozantan je broj zemalja s više kontinenata koje izvoze iz Ličko-senjske županije. To se također može vidjeti u tablici.


Image and video hosting by TinyPic
Robna razmjena Ličko –senjske županije od 1995. do 2012.

Image and video hosting by TinyPic
Robna razmjena Ličko – senjske županije 2011. i 2012. godine


Image and video hosting by TinyPic
Izvoz i uvoz po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti za razdoblje I – XII 2012. godine.


Image and video hosting by TinyPic
Izvoz i uvoz prerađivačke industrije za razdoblje od I – XII 2012. godine.

Image and video hosting by TinyPic
Najznačajnije zemlje u izvozu ličko-senjske županije od 1.1. -31.12., 2012. godine

Image and video hosting by TinyPic
Najznačajnije zemlje u uvozu u Ličko-senjsku županiju u 2012.




02.10.2013. u 22:36 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 01.10.2013.

O POLJOPRIVREDI NA AKTUALNOM SATU!

PREMIJER I MINISTAR O POLJOPRIVREDI!
Redovne konferencije za novinare ne održava ni premijer RH Milanović u Vladi, ni ministar Tihomir Jakovina u ministarstvu poljoprivrede, iako se jako često pozivaju na demokraciju. Intervjue daju novinarima po svom izboru. Obojica na taj način zagovaraju ambivalenciju. Držati što dalje od javnosti informacije koje javnost zanimaju i koje javnost treba znati – pobuđuje sumnju u istinitosti i pravo stanje poslova koje po dužnosti ti političari obavljaju.
Razlog je to što sada prenosim informacije sa prvog dana jesenskog zasjedanja Sabora 18. rujna koji je započeo s Aktualnim satom, kada su saborski zastupnici postavljali pitanja članovima Vlade RH i premijeru Milanoviću.

Prenosim pitanja i odgovore koji se odnose na poljoprivredu.

Premijer RH Zoran Milanović:

SELO KAKVO SMO POZNAVALI NE UMIRE, NESTAJE!


Saborski zastupnik Branko Hrg pitao je premijera RH Zorana Milanoviću o ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini, a implicitno, bilo je to pitanje o poljoprivredi. Saborski zastupnik Branko Hrg iz HSS-a pitanje je postavio ovako :
„ Stanje poljoprivrede na Hrvatskom selu je katastrofalno.Selo umire na očigled, ministarstvo šuti.najbliži suradnici napuštaju ministra poljoprivrede. Kažu da je nesposoban. Javnost ga ocjenjuje nesposobnim, Seljaci traže njegovu ostavku. Moje pitanje predsjedniku Vlade je: Čime vas je to zadužio ministar Jakovina, kada ga unač takvom stanju u resoru, unatoč vrlo lošim ocjenama, unatoč kadrovskom raspadanju ministarstva, toliko čuvate u Vladi i držite mu, da tako kažem štangu“?

Odgovor predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića bio je slijedeći :
“Zgodan ste to žargon upotrijebili. Hoćete li Vi biti ministar?Hoćete vi biti ministar.Evo nudim vam mjesto ministra. Da ne bi ispalo da me Jakovina zadužio s nečim. To vas naime pitam zato što je vaša politička karijera nastala na temeljima građena sa SDP-om u Križevcima i to godinama.- Sada ste puno drukčiji čovjek. Ali i to je za ljude. Jakovina je dobar ministar, pošten čovjek, to je dobro, ali nije presudno, branitelj, specijalac, što je važno ali nije presudno. Ima težak posao da dovede u red sustav kojim ste vi i vaša stranka dominirali godinama i rezultati su loši . Potrošeno je, odnosno bačeno jako puno novaca, a nije riješen ključan problem onoga što vi zovete selo,a ja bez lažne patetike nazivam poljoprivredna proizvodnja i poduzetništvo, mada sam ja socijaldemokrat. Selo kakvo smo poznavali nekada, nestaje, ne umire. Nestaje. Kao što su nekada nestali kirijaši kada je došla željeznica. I nisu se mogli s tim pomiriti, dobri pošteni ljudi koji naprosto više nisu bili konkurentni.Oni koji su u tom procesu na selu i u agraru nažalost postali socijala zbog ne konkurentnosti i malog posjeda, to je problem koji se vuče desetljećima, a zadnjih osam godina nije rješavan, ti ljudi su na skrbi države na neki način. Ovi drugi se mogu boriti i biti konkurentni i kvalitetni i biti jednako tako svjesni, da na temelju nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci nekoliko mjeseci rada u godini, ne mogu biti profitni svake godine. Nema takvog posla. Kada bi svaki posao bio takav, onda bi svi bili poljoprivrednici, jer bi nam država na kraju godine jamčila sigurnu zaradu.Kada je dobra sezona zaradim, a kada nije daje mi država .I to je sva istina u ovoj priči. Dakle morati ćemo biti konkurentniji, agresivniji, promišljeniji, iskalkulirani, jer konkurencija je jaka, u nekim sektorima stočarstva ćemo se naprosto morati okrupnjavati u regiji, jer u Hrvatskoj se godišnje proizvede svinja, koliko se u Njemačkoj godišnje pojede u jednom gradu. Mali smo za neke stvari i naš prostor je regija, ovoga puta s pozicije jače nego što smo ikada imali. Moramo to iskoristiti. I dalje: prostor bivše države i Mađarska i ono što se događa ovih dana i godina u sektoru prehrambene industrije gdje Hrvatska nije loša, dakle u usporedbi s konkurencijom iz susjednih država, naravno osim Austrije, Hrvatska je relativno jaka. I to je proces koji ide. Ali sjetite se malo koliko je novaca bačeno, budimo pošteni, da bi se kupovao, čak ne socijalni mir, jer seljaci nisu nikakva socijalna bomba, nego naprosto da bi se kupovalo birače. I lancem toga, vaša stranka je spala na jednog zastupnika. To se ne isplati. To je pogrešno.To je loše, to je stvaranje iluzije ljudima da to tako može trajati. Treba novi smjer. I tim smjerom smo krenuli upravo ulaskom u EU. I ne mogu svi biti pobjednici. I ne mogu svi biti profitni u svakom trenutku jer toga nema ni u jednom području ljudskoga rada.Kapitalizam i poduzetništvo je kreativno destruktivno, nešto nastane, nešto se stvori, nešto nestane. A država je tu da omogući fer pravila i da onima kojima je zaista teško, da pomogne ustati i opet raditi, a ne bez kriterija inkasirati svake godine. To nije fer,to nije fer i sigurno ne odgajate ni svoju djecu na taj način .To nije fer. „
Image and video hosting by TinyPic
Fotka:M.Zouhar Zec; 2012. Podravina.Vidjeti konje upregnute u kola u ruralnoj sredini postao je svojevrstan raritet.

Ministar Tihomir Jakovina

MENE KAO MINISTRA ZANIMA 2021. GODINA!


„Stalno ste ponavljali sa su hrvatski poljoprivrednici, odnosno kako ja to volim reći, proizvođači hrane, poduzetnici moraju okrenuti budućnosti i da moramo gledati da se što bolje pripremimo za novu zajedničku agrarnu politiku EU i sve ono što će nam ona donijeti u budućem periodu. Naime svi znamo da je na raspolaganju preko 300 milijuna eura za ruralni razvoj pa me zanima u kojem smjeru moraju gledati hrvatski proizvođači hrane i da li je ministarstvo poljoprivrede zaista spremno da ljudima na terenu pomogne oko rješavanja njihovih problema. Što se konkretno u ministarstvu poljoprivrede radi po tome pitanju? Kada će biti vidljivi konkretni rezultati toga rada? Na čemu čete temeljiti strategiju agrarne proizvodnje, odnosno agrarne politike“ pitao je jedan od saborskih zastupnika čije ime nisam evidentirala.

Tihomir Jakovina odgovorio je slijedeće:

„Ponavljao sam da i stalno ponavljam nužnost okretanja prema budućnosti i nastavka provedbe reformi koje smo započeli: javne politike vezane za poljoprivrede koje smo započeli, prehrambeni sektor i način funkcioniranja i vođenje ministarstva poljoprivrede unazad 10-ak godina za posljedicu ima stalnu stagnaciju i negativne trendove koje smo zatekli u svim sektorima poljoprivrede i prehrambenog sektora. 40 milijardi kuna je gotovo isplaćeno za razne oblike potpora u zadnjih desetak godina, investicijske potpore, kapitalne i ostalo. Što smo imali ? Da li naši poljoprivredni proizvođači, farmeri, proizvode više bolje jeftinije, da li su bili spremni za ulazak u Europu? Na žalost ne! Ne želim na ovaj način polemizirati, ali moram napomenuti na opaske kolege Hrga i njegovih kolega i prozivanja da su bar 10-12 godina imali mogućnost, da li direktno voditi resor ili biti koalicijski partner i da su zaslužni za te negativne trendove koji obilježavaju hrvatski agrar.
Kada smo se trebali pripremati i vježbati na neki način za izdašne fondove koji su nam na raspolaganju, mislim na fondove SAPRD i IPARD. Sredstva iz Saparda za period 2006-2009. iskorišteni su samo sa 15,5 milijuna eura tu nam je propalo nekih 16 milijuna eura.Ipard cijela 2010. i 2011. godina iskorišteno je samo 1,5% od onog što nam je raspoloživo, 50 milijuna je propalo. U 2012. godini iskoristivost je bila preko 60%, 16 milijuna eura smo iskoristili. U ovoj godini 80% ćemo iskoristiti u 2014. godini 50% , u 2014. i 2015. iskoristiti ćemo 100% onog što nam je na raspolaganju. Najvažnija stvar koju pripremamo i na kojoj radimo je program ruralnog razvoja. Radi se na njemu mjesecima, kao svaki strateški dokument na kojem se radi, vrlo ozbiljno, studiozno, parcipativno sa svim vinovnicima održano je preko 30 radionica diljem Hrvatske javnih rasprava o programu ruralnog razvoja i on je u visokoj fazi gotovosti. Od 20-ak Mjera koje ćemo imati na raspolaganju da bi mogli godišnje povući preko 300 milijuna eura koji će nam biti na raspolaganju definirali smo nekih 17,18 Mjera za koje smo procijenili na osnovu rada sa svim partnerima, tu mislim prije svega na poljoprivredne proizvođače i ostale koji su uključeni, koji će trebati aplicirati i koristiti te fondove, gdje će iskorištenje biti najveće. Kada govorimo o tome tri su osnovna cilja:1. povećanje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvođača i prehrambenog sektora 2. održivo upravljanje prirodnim resursima 3. ravnomjerni regionalni razvoj. To ćemo kroz ove mjere sigurno iskoristiti. I još jednom želim reći da i ja osobno i moj tim, ali i svi poljoprivredni proizvođači RH očekuju da će kroz ove mjere ruralnog razvoja i nastavak reformi zaboraviti na ove priče o 41., 71., 91., Mene kao ministra zanima 2021. Zanima me gdje će biti hrvatski farmer 2021. i želimo i kroz reforme i ovaj strateški dokument napraviti da ima iste uvjete, istu produktivnost, isti dohodak kao austrijski farmer i farmeri zemalja Europske unije."

40. zastupničko pitanje , zastupnika Franje Lucića ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini.
„Obzirom da je hrvatskim poljoprivrednicima aktualna vlast smanjila poticaje za cirka 1,5 milijardi kuna u odnosu na proteklu Vladu RH koju je obnašala Hrvatska demo9kratska zajednica, pitam vas koja je formula opstojnosti hrvatskog sela, odnosno hrvatskog poljoprivrednika, a RH je ušla u EU. Kako smo i mi prije u HDZ-u, tvrdili da hrvatski poljoprivrednik ne smije na koljenima ući u EU, to se upravo pod vodstvom vlade SDP-a i dogodilo. Gdje je opstojnost ljudi koji se bave poljoprivredom, ako znamo da je 50% poljoprivrednika nestalo, a posebno stočara? Kakva je to politika koju vodite prema hrvatskim poljoprivrednicima?“

Tihomir Jakovina je odgovorio slijedeće:
" Dijelom sam već u prošlom odgovoru odgovorio na ovo pitanje, ali ponoviti ću ponovo.Javna politika sektora poljoprivrede vođena kao jedna od najvažnijih strateških grana gospodarstva RH. Za 10 godina obilježila je negativne trendove u svim sektorima proizvodnje.Spominjete stočarstvo. Ako govorimo o mliječnom govedarstvu pad je. 58 000 proizvođača 2003. godine smo imali kada je otvoren referentni laboratorij u Križevcima. 14.000 ih je bilo kada sam ja postao ministar. Za svaki segment možemo napraviti takvu analizu. Oko 40 milijardi kuna je uloženo kroz razno-razne potpore kroz investicijske projekte, kroz kapitalna ulaganja, bez pravog učinka na povećanje proizvodnje, na stvaranje dodane vrijednosti, na bolju pripremu i konkurentnost naših poljoprivrednih proizvođača. U dobrim godinama kada smo imali rast BDP-a se nije imalo dovoljno petlje, dovoljno odlučnosti krenuti u reforme u koje se trebalo krenuti već onda, da bi cijeli sektor učinili spremnijim i konkurentnijim za ulazak u Europsku uniju.Pa ne znamo od 23.12.2011. godine da ulazimo u EU da se trebamo pripremiti! Za ono što je učinjeno loše u mome mandatu, ja i moj tim ćemo snositi odgovornost i za to ćemo dobiti ili ne dobiti povjerenje na idućim izborima!
Ali to je proces koji je trebao pripremati se i raditi godinama. Na žalost nije.
Hoćemo o zemljišnoj reformi! Koliko je tu promašaja napravljeno i koliko nije omogućen našim poljoprivrednim proizvođačima osnovni resurs za razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Oznake izvornosti i zemljopisnog porijekla način na koji dajemo dodanu vrijednost našim proizvodima. Koliko se na tome radilo i koliko se uspjeha napravilo na tome!? Neki dan sam potpisao rješenje za slavonski kulen i za neretvansku mandarinu. Deset godina je trebalo i pokušavali su naši proizvođači da zaštite taj odličan proizvod naše sla vonske ravni. Nisu uspjeli! Da ne spominjem o desetinama milijuna koji su potrošeni na Centar za razvoj u Vinkovcima i za kampanje za zaštitu za taj isti kulen. Nije bilo rezultata do prije par dana. Cijeli sustav nije bio dovoljno dobar, nije bio dovoljno pripremljen i nije bio posložen kao servis poljoprivrednim proizvođačima i svima onima kojima treba biti na usluzi.To radimo. Iskorištenje fondova. Reforme koje smo započeli, organizacija poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke grupe, zadruge, uređenje tržišta, veće kontrole, sve je ono što će uroditi plodom. Ja bi volio da se dio tih reformi odradio već puno prije, jer bi sada bili puno spremniji i puno bolji u toj zahtjevnoj tržišnoj utakmici koju imamo na velikom novom tržištu. Osvajanje trećih tržišta, mogućnosti koje se pružaju našim izvoznicima našoj prehrambeno prerađivačkoj industriji koja je prirodni nastavak za primarnu proizvodnju bi isto trebali puno više vremena od ovoga što imamo na raspolaganju. Krenuli smo u reforme, radimo ozbiljno i rezultati će se vidjeti. Ali preko noći sve ono što je rađeno 10 godina loše, ne možemo čarobnim štapićem okrenuti. Sa upumpavanjem stalno dodatnih potpora, intervencija i ostalo stvarali smo zapravo socijalni mir na selu, radili smo jednu povlaštenu kastu bogatih poljoprivrednih proizvođača i kupovali smo glasove.Kolega Hrg svaljuje krivicu kao pogrešku ovog ministra i ovog ministarstva, na način kako su radili doveli su do toga da su ne stranka nego statistička pogreška. Ali najteže je poljoprivrednim proizvođačima koji nisu imali mogućnost da se razvijaju kako su se trebali razvijati i pripremiti za ulazak EU. Sada to radimo i napraviti ćemo. Budite sigurni da će se rezultati vidjeti vrlo brzo“.

Nakon odgovora ministra zastupnik Franjo Lucič dobio je riječ te rekao slijedeće:
„Ministre ne bi se složio s vama jer puno od ovoga što ste rekli ne stoji. Naime kao predsjednik Odbora za poljoprivredu jednostavno sam vas tražio i kroz neposredan razgovor, ali i pismenim putem da mi odgovorite „ kolika je to financijska omotnica koju su poljoprivrednici trebali u ovoj godini dobiti, koliko im je sredstava isplaćeno i koliko je ostalo. 47 dana je trebalo da vi odgovorite saborskom Odboru za poljoprivredu, na ovo jednostavno postavljeno pitanje. Ako ćete vi odgovarati 47 dana od koga ćemo mi onda dobiti informaciju da bi istovremeno znali, onim ljudima koje to interesira, odgovoriti. Jer u protivnom nisu mogli taj podatak dobiti niti u ministarstvu poljoprivrede, ni na drugim mjestima gdje su tražili takve podatke.“

01.10.2013. u 18:06 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2013 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Rujan 2017 (14)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se