AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 28.10.2013.
SLABA POSJEĆENOST 2. SAJMA ŽUPANIJA!
NEŠTO TREBA MIJENJATI !
Od 19-22. rujna ove godine na Zagrebačkom velesajmu održana je specijalizirana sajamska priredba Sajam županija. Ta je manifestacija s naslovom 2. Sajam županija kreirana s mišlju da razvija i njeguje kulturne raznolikosti i zajednički nacionalni identitet regija Republike Hrvatske.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija dipl.iurTomislav Tolušić, koji je Virovitički župan, napisao je u svom pozdravnom govoru „ Slavonski bećarac, zagorski drmeš, ojkavica i sinjska rera, dalmatinska klapska pisma , gizdavo i nakićeno narodno ruho, tkano ljubavlju naših baka – sve je to blago koje se s ponosom čuva, a čuvari tih tradicijskih vrijednosti su i hrvatske županije.“
No taj je sajam već drugu godinu za redom doživio neuspjeh, a taj je – mala posjećenost Sajma. Sajam županija započeo je u četvrtak, a trajao je do nedjelje. No u dane četvrtak ,petak, subota, vrlo malo posjetitelja je došlo na Zagrebački velesajam u paviljone 8 i 8a, gdje je bio Sajam. Program na pozornici odvijao se pred tek desetak osoba, a jako malo posjetitelja bilo je i u obilasku štandova tijekom cijeloga dana.
Reorganizacijom sajmova na Zagrebačkom velesajmu, ukinut je prije nekoliko godina Jesenski zagrebački velesajam koji se održavao u mjesecu rujnu, a koji je bio poznat po tome što je na njega dolazilo više stotina izlagača iz cijeloga svijeta. Bio je to sajam na kojem se izlagao sve što je imalo tržišnu vrijednost.
Izlagački prostor od 560 000 četvornih metara u 23 paviljona postao je neiskorišten.Rade se tematski sajmovi koji nemaju masovni karakter, a zagrebački Velesajam gomila financijske gubitke.
Osnivanjem Zagrebačkog holdinga d.o.o. 2007. godine prema Zakonu o trgovačkim društvima Velesajam je u 100-postotnom vlasništvu Grada Zagreba.
Svake godine na Zagrebačkom velesajmu može se posjetiti više od 25 specijaliziranih priredbi na kojima sudjeluje preko 7000 izlagača iz zemlje i inozemstva.
ZAR UISTINU 20 000 POSJETITELJA ?
Prema tvrdnji glasnogovornice Zagrebačkog velesajma Nataše Mrđen Budisavljević, odgovor sam primila 17.10. 2013. sajamsku priredbu Sajam županija posjetilo je 20 000 posjetitelja. No tu radi objektivnosti treba naglasiti da je u nedjelju 22. rujna na Velesajmu u paviljonu 11d otvoren još jedan zasebni sajam – imenom „mistyc“ 4. međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti, koji je bio posvećen biljci konoplji. Koliko je posjetitelja na Zagrebački velesajam došlo na sajam "mistyc" da bi broj posjetitelja Velesajma u četiri dana bio 20 000 ? Prodane ulaznice bi trebale biti relevantna brojka za broj posjetitelja Sajma!
Osobno mislim da je okrugla brojka od 20 000 posjetitelja, s obzirom na dane prije nedjelje, nerealno visoka i sumnjam u njenu točnost. Mišljenje temeljim na vlastitom viđenju izložbenog prostora, koji je imao sve; program, izložbene štandove svih Hrvatskih županija, samo nije imao posjetitelja. O njihovom malom broju svjedočili su i izlagači na štandovima po županijama.Zato nešto treba mijenjati! Potrebno je znatno prije Sajma poraditi na informativnoj kampanji kako po županijama, tako i u samom gradu Zagrebu. Hrvatski OPG-i, poljoprivredni obrti i zanati to zaslužuju. Krilatica „Svi za jedno Hvatsko naj“ treba biti i obrazac želje za uspjehom koji može pružiti samo
posjetiteljska publika, tim više što je 2. Sajam županija bio i prodajni.
IZLAGAČIIZLAGAČI
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vučković između ostalih bilo je ispred Brodsko posavske županije." Proizvodimo crno vino iz grožđa sorte cabernet souvignon i bavimo se vinarstvom u posljednje tri godine. Imamo četiri hektara vinograda, 13 000 komada trsova" predstavila se Dragica Vučković. mail; vuckovic.dragica@gmail.com Vino se može kupiti na kućnom pragu u Oriovcu 138, u blizni Slavonskog Broda.
Zlatoveze, rade dvije spretne prijateljice Kata Čapo i Iva Ivezić iz Brodskog Stupnika, predstavljale su svoj ručni rad u zlatovezu. Brodsko posavska županija se predstavila s licitarskim srcima, medenjacima, medom , šljivovicom.
Vukovarsko srijemska županija: Domaća radinost Kovačević i udruga Vrijedne ruke iz Vinkovaca zajednički su na štandu. Županija je ove godine pokazala med, medenjake, vina, likere, rakije. Sajam je prodajni, ali važnost sajma je u stvaranju kontakt.Gospođa radi ručne radove od nakita, šalova, pletenih čarapa, vez; nakit, zlatovez meil:nadalina54@gmail.com
Lucija Pavlić i Anja Geršić, su u narodnim nošnjama iz Koprivničkog Ivanca i kao takve simbol su Koprivničke županije. Županija se predstavila s vinima, likerima, slikama naivne umjetnosti, ivanečkim vezom. meil:info@folklor-koprivnica.com
Restoran Glas iz Koprivnice na velesajmu se ispred županije predstavio s jelima od koprive, samonikle, a kopriva je u rezancima, dizanomm tijestu, savijači. Korova ambrozije ima mnogo više po selima i njivama nego koprive.
meil:restoran-klas@kc.htnet.hr
Bjelovarsko bilogorska županija između desetak izlagača predstavili su s lijeva: OPG Miroslav Petreković, OPG Željko Vukojević sa eko Lavandom ( u sredini) i Ivan Sever s proizvodima od meda.Sever ima aroniju s medom i razne prerađevine od meda, prodaje po sajmovima i na tržnici. Vukojević lavandu prodaje samo na sajmovima, a Petreković a sajmove smatra važnim tržištem jer održava kontakt s kupcima.
Razgovorljivi Miroslav Petreković pričajući o svom medu rekao je kako je med od metvice nešto rjeđi u pčelinjoj proizvodnji. Metvica medi svakih, prema riječima Petrekovića tri do pet godina. „ Med od metvice je naša specijalnost. Imamo pčelinjak na Bilogori, tamo vozim pčele na ispašu bagremova cvijeta, zatim u park prirode Odransko Polje i tu je ispaša tako bogata da tu pčele stvaraju med od metvice i cvjetni med. U Petrinjske šume kestena idemo zbog ispaše koja nam donosi med od kestena.“ A o kome govorite kada govorite u množini?“ - pitam „Govorim o sebi, mojoj supruzi dvoje djece koji već od četvrtog razreda osnovne škole intenzivno rade na sastavljanju košnica, žicanju okvira i stavljanju satne osnove.Ne smiju ići među pčele jer su alergični na pčele, ali to ćemo riješili, jer djeca idu na hiposenzibilizaciju i već za sada je ona pokazala dobre rezultate. Naime sav med je izuzetno zdrav, ali metvica, i njen utjecaj najbolji je za dišne putove. Metvica, lipa, kadulja; to je med koji je izuzetno dobar za prevenciju zdravstvenih poteškoća s dišnim organima.
Naravno da oni imaju i druga djelovanja, a to je poboljšanje imuniteta, a samom tim imaju odraza i na poboljšanje zdravlja. Na podizanju OPG Petreković radi moja supruga koja ima američku diplomu za menadžment, inače diplomirani informatičar, radi na financijama u Gradu Bjelovaru, ja i moj otac koji ima 81 godinu i dvoje djece, zapravo sudjelujemo u podizanju tog OPG-a. U nekakvoj zamisli ideja je 500- tinjak košnica, sada smo na 250. U Bjelovaru imamo u planu izraditi punionicu meda, vrcaonu , prodaju na kućnom pragu, te predavaonicu gdje bi mogli podučiti ljude o korištenju meda i pokazati ljudima kako pčelinja košnica u apisariju izgleda te o svim proizvodima koje pčele daju." " Predstoji nam još sakupljanje matične mliječi, matice već proizvodimo, te sakupljanje pčelinjeg otrova. Apsurdno je kada plaćate za djecu pčelinji otrov 335 kuna jedan gram, na Srebrnjaku, a u košnicama imate nekoliko kilograma otrova.Pčelinji otrov je jedna od skupocijenih supstanci, a prvenstveno se koristi kod hiposenzibilizacije. Drugim riječima, da bi prestali reagirati na ubod pčela, provodi se terapija s pčelinjim otrovom. Otrov pčele ima izuzetno pozitivna svojstva i rezultate u liječenju multipliskleroze. Jedna liječnica u Zagrebu se time intenzivno bavi. Međutim i kod određenih problema sa srcem, otrov može pomoći. U novije vrijeme pčelinji otrov nalazi svoju primjenu za „peglanje“ bora na licu" zanimljivo je o više tema govorio Miroslav Petreković. meil:spetrekovic@yahoo.com
| < | listopad, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Travanj 2024 (22)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter