AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 18.09.2013.
ZABORAVLJENA INDUSTRIJSKA BILJKA
OPOJNA I VIŠESTRUKO KORISNA KONOPLJA
Događaj pod imenom MYSTIC 4. međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti koji će se 22.9 održati na Zagrebačkom velesajmu u cijelosti je posvećen biljki konoplji. Zašto je konoplja toliko zanimljiva i važna? To pitanje potaklo me da na Agronomskom fakultetu potražim dr.Milana Pospišila redovnog profesora u trajnom zvanju predavača modula Industrijsko bilje u okviru kojeg studentima predaje gradivo o konoplji.
Evo razgovora s prof. dr. Pospišilom:
Kakav status konoplja danas službeno ima u Hrvatskoj?
Status konoplje je reguliran Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu (NN br 18/2012) U tom Pravilniku je jedan upitnik koji svaki proizvođač mora ispuniti, javiti se u Ministarstvo poljoprivrede, tamo odgovori na određena pitanja. Ključno je pitanje što će biti od konoplje, da li će je preraditi, on ili netko drugi, odnosno tko će je otkupiti. Drugi zakon je Zakon o suzbijanju zloupotrebe opojnih droga NN 107/2001. Sada imamo nekoliko dopuna tog Zakona.Prema tom zakonu proizvođač konoplje mora obavijestiti policiju da će na toj i toj lokaciji i površini uzgajati konoplju u tu i tu nakanu. Policija ima pravo doći kod svakoga uzgajivača i vidjeti nasad i dokumentaciju. Ako se konoplja zlouporabi- vlasnik ponovo mora obavijestiti policiju.
Zašto je konoplja pod takvom prismotrom?
Konoplja je oduvijek bila regulirana Zakonom ali to je zloupotrebljeno. Konoplja se može upotrijebili kao opojno sredstvo pušenja. Na konoplji kod cvijeta je mali listić – brakte – koji se suši i priređuje na određeni način te se puši i koristi kao opojno sredstvo.
S druge strane imate hašiš, to su smole, to su biljke koje se koriste kao droga. Konoplja ima i jedno i drugo svojstvo. Glavni sastojak koji daje opojno svojstvo konoplji je tetrahidrokanabinol (THC). Imamo dvije vrste: indijska konoplja ima THC-a od 5-20% u suhoj tvari biljke i imamo običnu konoplju koja ima od 0, -1% THC-a u suhoj tvari biljke. S vremenom selekcija kod industrijske konoplje ide ka tome da se poveća prinos ulja u sjemenu, a da se smanji sadržaj THC-a u biljci.
Prema Zakonu EU, i Zakonu RH dozvoljena je industrijska konoplja koja sadrži ispod 0,2% THC-a u suhoj tvari. Ona najčešće nema THC iznad 0,2%.
Prof.dr. Milan Pospišil u srpnju je izdao udžbenik pod imenom Ratarstvo i industrijsko bilje. Knjiga je prošla stručnu recenziju odobrena je od sveučilišta prema programu koji prof.dr. Pospišil predaje. Nakladnik je Zrinski d.d. Čakovec .
Iz dosadašnjih informacija znamo da konoplju ljudi često puta žele zlorabiti !?
Ima još jedno svojstvo. Oni koji bi željeli saditi indijsku konoplju moraju uvesti sjeme.
Ljudi iz neznanja svašta pokušavaju ilegalno. Tu je još jedan problem koji treba naglasiti, a taj je da ima oko 50-ak vrsta indijke konoplje u Europi. Konoplja je vrlo prilagodljiva. Ako se konoplja sa sjevera Europe prenese na jug Europe onda se pod utjecajem klimatskih prilika, temperature i više svjetlosti tetrahidrokanabinol u biljci može povećati za nekoliko postotaka. Tako konoplja koja je na sjeveru industrijska, može na jugu imati preko 0,2% THC-a i tada se karakterizira kao konoplja tipa droge. Procesom određivanja THC-a kada policija i poljoprivredna inspekcija uzme uzorak, određenom metodom utvrđuje se sadržaj i ako je on veći od 0,2% nastaje problem.
Konoplja je 60-ih godina prošloga stoljeća bila važna industrijska i gospodarska biljka u Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji. Imala je i svoje industrijske pogone za preradu . Koji su bili povodi da se konoplja prestane gospodarski upotrebljavati?
Točno je, ondašnja Jugoslavija, odnosno Hrvatska je 1949. ima pod konopljom preko 20.000 ha. Tadašnja Jugoslavija je bila izvoznik konoplje. Konoplja je imala namjenu prediva: od nje se radilo platno za odjeću, narodne nošnje, čak je bila obveza da se na seljačkim gospodarstvima nakon 2. sv. rata uzgaja konoplja zbog spomenutih razloga. I zadnja dva pogona za preradu konoplje su bila u Crnkovcima i Viškovcima kod Đakova. I oba pogona su zatvorena, u Crnkovcima 1996., a u Viškovcima 1998. godine.
Jedan od razloga zatvaranja je što su se ti proizvodi od konoplje prestali tražiti, a drugi razlog je nedostatak mehanizacije, oko nje ima dosta ručnog rada i kada se sve to zbroji ona je postala neisplativa. Govorim o konoplji koja se uzgaja radi vlakna, dakle koja ima stabljiku iz koje se dobiva vlakno.Ovo što danas imamo to je novi trend, a to je da se konoplja uzgaja radi sjemena iz kojeg se dobiva vrlo kvalitetno ulje.
Kakva je konoplja iz koje se dobiva ulje?
Radi se o istoj konoplji kanabis, samo je različita tehnologija proizvodnje. Kada se radi o konoplji za vlakno,gustoća sadnje mora biti 180- 200 biljaka na metar kvadratni. Naraste od pola metra do pet metara u visinu. U tom je slučaju cilj dobiti stabljiku da bude što tanja, što viša, da se ne grana. Kada uzgajamo konoplju za sjeme, cilj nam je dobiti što više sjemena za ulje. Takav cilj zahtijeva biljku sijati što rjeđe, da se biljka može granati, da donese više sjemena. I još postoji jedna razlika, to nije novo, to je već poznato, za proizvodnju vlakana se koriste i daju veći prinos tzv. dvodomne biljke – muški cvjetovi su na jednoj, a ženski na drugoj stabljici.
Izvor; dr.M. Pospišil "Industrijsko bilje"
Radi li se u Hrvatskoj na tome da konoplja ponovo uđe u proizvodnju na većim površinama?Zašto tribine i događanja na kojima je tema konoplja?
Jedini razlog je mogućnost zarade na konopljinu ulju i na konopljinu brašnu. Bila je godinama zabranjivana, ali je sada postala trend i u svijetu. Konoplja ima svoj treći oblik, a to je konoplja u medicini. Ulje je za naše prilike relativno skupo. Do sada nismo proizvodili eterično ulje konoplje, ali prije par godina rijetki privatnici su počeli s proizvodnjom.
Konoplja je dobra biljka posebno u ekološkoj poljoprivredi jer ne zahtijeva primjenu pesticida, a funkcionira kao prirodni herbicid. Konoplja za vlakno zbog gustoće i brzine rasta odlično potiskuje korove.
Koji PH zemlje je pogodan za rast konoplje?
Najčešće je to PH između 5,5 i 7. Bitno za konoplju u RH je to, što se pokazalo da ovo podneblje odgovara konoplji. Konoplja ima intenzivan porast u 6. mjesecu.Kod nas je u 6. mjesecu najviše kiše. Vrlo pogodno područje za nju je na istoku Hrvatske, uz rijeke Dravu, i Savu, te područja oko Donjeg Miholjca, Đakova, Osijeka. To je područje gdje je nekada bila konoplja, a tu su predispozicije i za njen ponovni uzgoj. Svaka kultura zahtijeva svoje specifičnosti. Svaka kultura podrazumijeva određenu mehanizaciju, strojeve, kojima će se ubrati, očistiti sjemenke, osušiti .Mislim da je najveći problem kombajn i kasnija dorada tog sjemena jer konoplja ima vlakno.
Kakav je stav EU o konoplji?
Danas je tendencija u svijetu i EU da se povećaju prinosi konoplje. Trend uzgoja konoplje u Europi leži u bio energiji, u potrebi za medicinske svrhe, u konopljinom ulju koje je jedno od najkvalitetnijih i za prehranu, a koristi se i u medicini. U odnosu masnih kiselina kod konoplje omega 3 i omega 6 su vrlo kvalitetni.
Konoplja je jednogodišnja biljka. Sije se u travnju, žanje se u rujnu,
Konoplja se koristi u industrijske, ljekovite i narkotičke svrhe. Shema: Suvremena upotreba konoplje (Small i Marcus, 2002.) Izvor: dr.M.Pospišil "Industrijsko bilje"
SORTA KONOPLJE SA SORTNE LISTE!
U Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu NN br 18/2012. piše da je Hrvatskoj dopušteno uzgajati konoplju (Cannabis sativa L) za proizvodnju hrane i hrane za životinje, ako sadržaj tetrahidrokanabinola u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 %. Sorta konoplje mora biti sa sortne liste u skladu sa Zakonom o sjemenu sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 55/11).
Sorte konoplje prihvatljive za uzgoj u skladu s člankom Pravilnika su slijedeće:
Armanca , Asso , Beniko Bialobrzeskie, Białobrzeskie, Cannakomp, Carma, Carmagnola
Chamaeleon, Codimono, CS , Delta, llosa, Delta-405, Denise, Diana Dioica 88
Epsilon 68 , Fedora 17 , Felina 32 , Ferimon, Fibranova, Fibrimor, Fibrol, Finola, Futura 75 , KC Dóra, Kompolti , Kompolti hibrid TC , Lipko , Lovrin 110 , Monoica , Red petiole , Santhica 23 , Santhica 27 , Santhica 70 , Silesia , Silvana , Szarvasi , Tiborszállási , Tisza, Tygra, Uniko B, Uso-31, Wielkopolskie, Wojko i Zenit.
Dozvola za uzgoj konoplje izdat će se pravnoj ili fizičkoj osobi upisanoj u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koja želi uzgajati konoplju na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu ili posjedu na površini od najmanje 1 ha. Osoba ne smije biti pravomoćno osuđena za kazneno djelo zlouporabe droga u zadnjih pet godina od datuma podnošenja Zahtjeva. Dozvola vrijedi za jednu sjetvenu godinu.
U Hrvatskoj je ove godine konoplja bila zasijana na oko 160 hektara u području Velike Mlake, Čakovca i još nekih mjesta, i to radi sjemena. Sjeme se prerađuje u ulje i brašno u nekoliko mini uljara.
Izvor : dr. Mladen Pospišil "Industrijsko bilje"
| < | rujan, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Travanj 2024 (26)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter