AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 30.08.2013.

21. JESENSKI MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM U GUDOVCU


DOĆI, VIDJETI I UZETI PONUDU!

„Ove godine imamo porast broja izlagača na 21. Bjelovarskom jesenskom međunarodnom sajmu u Gudovcu koji je ujedno i najveći u Hrvatskoj.Razlog tome je ulazak Hrvatske u Europsku uniju.“ Tako je direktor sajma mr. Zlatko Salaj dr.vet med. najavio predstojeći jesenski međunarodni velesajam koji će se u Bjelovaru održati od 6 -8. rujna 2013. godine, na konferenciji za novinare koja je u utorak 27.kolovoza održana u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu.

Prema riječima direktora mr. Salaja mnogo izlagača dolazi u Hrvatsku prvi put, a nešto je manje izlagača iz Hrvatske. “ Uredili smo oko 1000 kvadrata novog izložbenog prostora, uz već naše postojeće objekte. Izložbeni prostor je veći od 25 000 kvadratnih metara, a raspoređen je na slijedeći način:
- 5.500 m2 zatvorenog je izložbenog prostora,
- 1.600 m2 poluzatvorenog je tipa
- 50.000 m2 otvorenog prostora,
- 5.000 m2 zauzimaju bjekti za izložbu stoke i
- 120.000 m2 namijenjeno je prostoru za parkiranje vozila. Izuzetno smo zadovoljni . Uspoređujemo se s sajmovima u Radgoni i Novom Sadu iako oni imaju mnogo dužu tradiciju od našeg sajma. Imamo dobru suradnju i s sajmom u Veroni i sa sajmom u Francuskoj. Izlagači na Bjelovarskom sajmu mogu osigurati djelatnike, izložbene primjerke i opremu kod službenoga osiguravatelja sajma i na taj se način osigurati od eventualne nastale štete, krađe i nezgode djelatnika“ rekao je mr. Zlatko Salaj. Svake godine je na ovom sajmu velika ponuda poljoprivredne mehanizacije i traktora.
Direktor sajma je rekao kako je kroz proteklih 20 godina bilo perioda kada se na sajmu mnogo kupovalo, prodano je na jednom prošlom sajmu 200 traktora. Iako sada nisu ta vremena izlagači žele biti viđeni i prisutni. „Važno je doći- vidjeti i uzeti ponudu, a onda se ide u kupnju“ – rekao je mr. Salaj. Naglasio je također da i Europska komisija ove godine dolazi kao izlagač.

Image and video hosting by TinyPic
Fotka: M.Zouhar Zec.S lijeva:dr. Maja Dražić, mr. Zlatko Salaj, Neven Alić, pravnik, pomoćnik župana Bjelovarsko Bilogorske županije, Zoran Vidović zamjenik župana Međimurske županije, dr.vet,med. Sonja Novak

Jesenski Bjelovarski sajam je stočarski, gospodarski i obrtnički sajam. Tradicionalno će se održati Državna stočarska izložba, a na njoj će se predstaviti 500 najboljih grla hrvatskih uzgajivača.
Pomoćnica ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) dr. Maja Dražić najavila je izložbu konja, goveda simentalske i holstein pasmine, izložbu grla u svinjogojstvu, ovčarstvu, kozarstvu, izložbu peradi, a biti će tu i pčelari. „Od prvog dana HPA je partner sajma, a ovogodišnji stočarski sajam usmjeren je u pravcu 100. obljetnice organiziranog uzgojno- selekcijskog rada u stočarstvu u RH. Savez marvogojskih udruga osnovan je 1913. godine“ rekla je dr. Dražić. U nedjelju će biti dodjela priznanja uzgajivačima nagrađenih životinja.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo grada Bjelovara dr.vet. med. Sanja Novak predstavila je Izložbeno prodajni sadržaj štanda Grada Bjelovara na bjelovarskom sajmu u Gudovcu.
Objavljujem detaljan sadržaj:

Image and video hosting by TinyPic

Međimurska županija je županija partner na Bjelovarskom sajmu. Zoran Vidović zamjenik župana Međimurske županije rekao je kako je vrijeme da se županije međusobno bolje povezuju

Bjelovarski sajam 2012. posjetilo je prema riječima direktora mr. Salaja više od 50 tisuća posjetitelja, a nastupilo je sveukupno 475 izlagača iz Hrvatske i sedam stranih zemalja.
Proteklih je godina Bjelovarski sajam otvarao predsjednik Republike Hrvatske, pa se očekuje da će i ove godine predsjednik otvoriti Sajam u Gudovcu u petak 6. rujna. Prvoga dana sajma očekuje se i posjet petnaestak minstara poljoprivrede iz Europe. O tome će detaljnije informacije biti naknadno
Cijena ulaznice za pojedinačni posjet je 30 kuna, grupni posjeti 15 kn a parkiranje vozila se ne naplaćuje.

30.08.2013. u 15:40 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 27.08.2013.

PRIOPĆENJE HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE


PRIJEDLOZI I OČEKIVANJA POLJOPRIVREDNIH
PROIZVOĐAČA

U ponedjeljak 26. kolovoza predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović na razgovor je primio poljoprivredne proizvođače na njihov zuahtijev. Poznato je to čitateljima Agropolitike iz prethodnog teksta. Međutim tijekom ponedjeljka nisam primila nikakav pisani materijal u vidu priopćenja iz Poljoprivredne Komore što je bilo za očekivati, s obzirom na važnost sastanka koji je održan.
Zbog nekih tehničkih nejasnoća, taj materijal novinari su preko meila HND-a dobili danas.

Image and video hosting by TinyPic
Fotka: M.Zouhar Zec: Predsjednik dr.Josipović pozdravlja se sa svakim poljoprivrednim proizvođačem osobno.

U sedam točki poljoprivredni proizvođači su predsjedniku dr. Ivi Josipoviću iznijeli svoje prijedloge. Prijedlozi su važni, jer će se poljoprivrednici tijekom vremena najvjerojatnije još referirati na njih. Zbog potpune informacije potrebno je znati o čemu se točno radi.

Poljoprivredni proizvođači i predsjednik Hrvatske poljoprivredne Komore Matija Brlošić
od predsjednika dr.Josipovića imaju i očekivanja, koja su sročena u četri točke.

Objavljujem PRIJEDLOGE i OČEKIVANJA

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

27.08.2013. u 18:48 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 26.08.2013.

POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČI KOD PREDSJEDNIKA RH



ISTAKNUTA POTREBA NOVIH SISTEMSKIH MJERA!

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović primio je 26. kolovoza u svom uredu na Pantovčaku izaslanstvo Hrvatske poljoprivredne komore i udruga poljoprivrednika. Da podsjetim; 12. kolovoza u ministarstvu poljoprivrede predstavnike poljoprivrednih proizvođački koji su već 12 dana prosvjedovali primili su na pregovore o postavljenim zahtjevima ministar financija Slavko Linić i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Pregovori nisu završili na zadovoljstvo poljoprivrednika, njihovi zahtjevi nisu ispunjeni te su oni zatražili razgovor s predsjednikom RH i premijerom Vlade Zoranom Milanovićem.
Za razliku od premijera Milanovića, predsjednik dr. Josipović primio je na razgovor poljoprivredne proizvođače, ali razgovor je održan bez prisustva novinara. Kako piše u priopćenju iz ureda predsjednika Republike Hrvatske „ razgovaralo se o razlozima nezadovoljstva dijela poljoprivrednika, ali i o sistemskim problemima razvoja poljoprivrede i sela u Hrvatskoj. Sudionici sastanka naglasili su kako razumiju proračunska ograničenja, ali da isplate poticaja trebaju biti po jasnim i transparentnim kriterijima. Proizvođači su posebno istaknuli kako je otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj najniža u regiji i Europi.
Stanje u poljoprivredi ocijenjeno je ozbiljnim te je istaknuta potreba novih, sistemskih mjera koje bi jamčile stabilnost poslovanja i održivost proizvodnje. Uz mnoštvo prijedloga kako popraviti postojeće stanje, sudionici razgovora složili su se da probleme treba rješavati u dijalogu s resornim ministarstvom i drugim zainteresiranim. U tom kontekstu, važno je kroz široku raspravu donijeti novu strategiju ruralnog razvoja Republike Hrvatske“- piše u priopćenju.
Matija Brlošić predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore izjavio je kako očekuju da savjetnici predsjednika „ razmotre „ situaciju s poticajima koji su prema njihovim saznajima netransparentno isplaćivani u znatno smanjenim sumama.

Image and video hosting by TinyPic
Fotka: M. Zouhar Zec: Poljoprivredni proizvođači koji su došli na razgovor kod predsjednika RH dr. Ive Josipovića na zajedničkoj su fotografiji.


ŠTO PREMA USTAVU PREDSJEDNIK REPUBLIKE MOŽE UČINITI KONKRETNO
ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE ?

U članku 102. Ustava piše da predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja, te može biti nazočan toj sjednici i sudjelovati u raspravi.
Kada bi predsjednik RH dr. Josipović putem sjednice Vlade aktualizirao poljoprivredna pitanja i stanje u poljoprivredi, a poljoprivreda kao gospodarska grana to zaslužuje, zasigurno bi se dogodili određeni pomaci. No tu sjednicu, zbog mnogobrojnih problema u poljoprivredi, bi trebalo prethodno jako dobro pripremiti kako bi zaključci mogli biti što jasniji, a onda mogući za realizaciju.

26.08.2013. u 23:57 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 23.08.2013.

PREOBRAZBA SHVAĆANJA !



PRAVNA SREDSTVA A NE PROSVJEDI NA CESTI!


Dvanaesti dan, 20.kolovoza od početka prosvjeda, poljoprivredni proizvođači su svojom odlukom prekinuli prosvjed. Prosvjed je očitovan izvoženjem traktora na prometnice u 11 kontinentalnih županija i blokadama pojedinih prometnih smjerova. No na sastanku koji su u utorak održali u Garešnici, poljoprivredni proizvođači su odlučili prosvjed prekinuti te svoje zahtjeve ostvariti pravnim sredstvima.
Zvonko Pipić poljoprivredni proizvođač duhana, pšenice, kukuruza i kamilice na oko 40 ha, pročitao je zaključke sastanka koji glase : 1. Tužba države Ustavnom sudu zbog neisplate poticaja 2. Objava financijske omotnice za poticaje po Zakonu u maksimalnom iznosu od ministarstva poljoprivrede 3. sastanak sa predsjednikom RH dr. Ivom Josipovićem 4.proglašenje elementarne nepogode zbog suše 5. prikupljanje potpisa poljoprivrednih proizvođača kojim ćemo dokazati kakvo je stanje u poljoprivredi – a potpise ćemo poslati u Bruxelles.

Ono što slijedi je sastanak predstavnika poljoprivrednih proizvođača s predsjednikom Josipovićem, koji je zakazan za ponedjeljak 26. kolovoza. U tijeku je i pripremanje ustavne tužbe zbog neisplate poticaja u cijelosti.
Svijest poljoprivrednih proizvođača da pravdu traže pravnim sredstvima je novi početak mnogo efikasnijeg utjecaja na državo shvaćanje poljoprivrede i poljoprivrednika. Taj bi način traženja pravde, posebno kada javnost čuje odluku suda, trebao potaknuti Vladu da već sada razmišlja hoće li imati novca za isplatu potpore 2013.koja počinje potkraj ove godine, a završava u proljeće naredne godine.
NA stranicama Agencije za plaćanja objavljeni su korisnici potpora za 2012. po osnovnim plaćanjima i po ostalim modelima.
Potpore u više milijunskim iznosima, tu se argumentirano može vidjeti, primaju velike tvrtke koje su poznati brendovi poput naprimjer Kraša, Belja i drugih. Zašto se velikim i poznatim tvrtkama dodjeljuju potpore?
Analizom poljoprivredne politike koju ne mogu napraviti poljoprivrednici, ali mogu ljudi iz poljoprivrede struke koji bi se trebali organizirati, a možda to može biti u hrvatskom podneblju i posao neke političke stranke, treba pravovremeno započeti radi u ministarstvu poljoprivrede na svemu što je do sada zapostavljano i na što su poljoprivredni proizvođači skrenuli organizirajući prosvjed. Možda podsjetnik o tome „kako“ mora doći i od ministra financija Linića, na način da – novca za isplatu potpora bude dovoljno, bez da se mora lagati i smanjivati količina pripadajuće potpore poljoprivrednim proizvođačima. Kako što sam nedavno napisala, poljoprivredi treba novi smjer.U poljoprivredi novca ima, kao što vidimo u drugim djelatnostima, samo taj novac treba preusmjeriti onima kojima ga treba dati. Dakako uz orijentaciju na proizvodnju, a ne na uvoz, uz strategiju proizvodnje po svim djelatnostima u poljoprivredi koju trebaju napraviti profesori i znanstvenici koji će u strategiji „gledati“ bar pet godina unaprijed. Politika i političari su samo forma i kokete, a muvens, odnosno pokretačka snaga dolazi iz znanosti.Od poljoprivrede se može više nego pristojno živjeti, poljoprivreda može znatno zapošljavati i može stvarati potreban BDP državi. Samo potrebno je poljoprivredu na nivou državne uprave okrenuti u tom smjeru.






23.08.2013. u 15:33 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 18.08.2013.

POTICAJ JE KOMPENZACIJA PRIHODA!




GOSPODARSKU POLITIKU MORA ČINITI PROIZVODNJA, A NE UVOZ!

Podsjetiti ću na neke izjave, na neke načine rada u poljoprivredi koji nisu dobri i na neke činjenice – kako sam to najavila u tekstu od 12. kolovoza.

POTICAJ JE KOMPENZACIJA PRIHODA !

Od 8. 8 do 12.8 na Prvom programu Radio Zagreba više je puta emitirana izjava ministra poljoprivrede Jakovine u kojoj on kaže da poticaj nije plaća poljoprivrednicima. Poticaj, odnosno potporu ne može se bukvalno tumačiti kao plaću poljoprivrednim proizvođačima. Ali poticaj ima funkciju financijske potpore, ne samo u Hrvatskoj, već u zemljama Europske unije. Gospodin Carlo Pagliacci iz sektora Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj EU izlagao je u Hrvatskoj 15.10.2012. na temu „ Važnost tržišnih instrumenata i proizvođačkih organizacija u prehrambenom lancu“. Pritom je rekao stavove iz kojih se vidi koliko EU smatra važnim i potrebnim financijski poticati proizvodnju hrane poljoprivrednih proizvođača. Evo što on kaže:

„Zašto je potrebna zajednička poljoprivredna politika na razini EU? Tu je riječ o poštenom nadoknađivanju i konkurenciji. Postoje 1. pravila o tržišnim standardima 2. pravila pod kojima proizvod dolazi na tržište. Uređenje agrara potrebno je jer je prihod farmera manji od prihoda u sektorima koji nisu agrarni i do 50%.“
Prema riječima gospodina Pagliaccia tržišni instrumenti su uvedeni 1992. kao izravna plaćanja, bila je to kompenzacija niskih cijena. Reforme 2003. i 2008. su mijenjale praksu proizvodno vezanih premija. Kreirali su postojeće mjere ruralnog razvoja. U posljednjoj reformi 2008. plaćanja farmera su bila bolje ciljana, a ruralni sektor se osnažio.“
U tom kontekstu smatram da izjava ministar Jakovine u kontekstu potpore kao plaće nije dobra, kao ni točna.


Sa blogu AgroPolitika od 20.10.2012. prenosim tekst koji sam napisala prilikom izlaganja gospodina Pagliaccia.. Infortmativan je.
„ Zašto u praksi tržišni instrumenti?“ započeo je pitanjem gospodin Pagliacci, te nastavio : „Manje više sve države na svijetu imaju zaštitu poljoprivrednih proizvođača, jer je ta proizvodnja specifična. Ta proizvodnja ima prirodna ograničenja koja nisu uvijek sita. A instrumenti su uspostavljeni da bi se povećala poljoprivredna proizvodnja .
Nakon 2. svjetskog rata , točnije 1957. Sporazumom iz Rima na planu poljoprivredne proizvodnje u Europi utanačena su načela koja se odnose na poljoprivrednu proizvodnju i cijene. Na početku je šest država formiralo načela kojima se treba rukovoditi zajednička poljoprivredna politika, a koja svoj temelj ima na tržišnim instrumentima. Ta načela vrijede i danas.Dok je s jedne strane poljoprivredna proizvodnja i farmeri druga strana te medalje su potrošači. Zašto je potrebna zajednička poljoprivredna politika na razini EU? Tu je riječ o poštenom nadoknađivanju i konkurenciji. Postoje 1. pravila o tržišnim standardima 2. pravila pod kojima proizvod dolazi na tržište. Uređenje agrara potrebno je jer je prihod farmera manji od prihoda u sektorima koji nisu agrarni i do 50%.“ Prema riječima gospodina Pagliaccia tržišni instrumenti su uvedeni 1992. kao izravna plaćanja, bila je to kompenzacija niskih cijena. Reforme 2003. i 2008. su mijenjale praksu proizvodno vezanih premija. Kreirali su postojeće mjere ruralnog razvoja. U posljednjoj reformi 2008. plaćanja farmera su bila bolje ciljana, a ruralni sektor se osnažio.“
„Sada se agrarna politika suočava s novom reformom i pitanje je KAKO,“ kaže gospodin Pagliacci i nastavlja“ Očekujemo stabilizaciju tržišnih izdataka. Moguća su i divljanja cijena, zbog čega se javlja ne elastično stanje između potrošnje i proizvodnje. Neće doći do porasta potrošnje, to se onda odražava na cijenama. Cijena umjetnog gnojiva je porasla i u EU. Cijene energije su narasle u posljednje desetljeće više nego cijene poljoprivrednih proizvoda. Različita je situacija u različitim zemljama EU. Koncept – proizvodi za koje se danas odobravaju intervencije na tržištu – treba zadržati i stvoriti rezerve za slučaj krize koju treba definirati od slučaja do slučaja. Kvote za šećer u budućnosti treba ukinuti. Hmelj i njihovu zabranu treba ukinuti i to treba regulirati drugim instrumentima. Te nove mjere koje ćemo u budućnosti donijeti ciljaju na okrupnjavanje, da poljoprivrednik ne izlazi sam na tržište, već treba poticati udruživanje u proizvodne udruge i zadruge. Komisija je smatrala da je to značajan alat. Za početak određene su specifične mjere u fondu za ruralni razvoj. Odnosi se to na mjere zajedničkog izlaska na tržište i poboljšanje privlačnosti prehrambenih proizvoda kod potrošača. Novi su programi o distribuciji 1. voća 2. i mlijeka u školama. Taj koncept bi trebao promijeniti odnos prema zdravlju. Školama će biti odobrena pomoć za distribuciju. To bi trebalo pridonijeti povećanju konzumacije mlijeka i voća“ kazao je u svom izlaganju 15. listopada u Zagrebu Carlo Pagliacci službenik iz Opće Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj EU.


PLAĆANJA IZ EUROPSKE OMOTNICE!

Ministar poljoprivrede je za elektroničke medije e izjavio da će naredne godine potpore biti oko 7% manje. Nerazumljiv je kontekst ove brojke –„ oko 7% manje –od čega manje? Ne razumijem tu izjavu jer od ove 2013.godine počinje plaćanje poticaja iz europske omotnice, ali tu djelomično mora sudjelovati i Republika Hrvatska. Ova brojka ima zadatak više zbuniti nego pojasniti. U raznim prigodama više je puta bilo govora u medijima o prvom i drugom stupu vezano za poljoprivredu, međutim ta je informacija površna.

Godine 2010. glavna hrvatska pregovaračica za četiri poglavlja između ostalih i za poglavlje 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj dipl.ing. agr Ružica Gelo je rekla da je u Poglavlju 11 financijska omotnica koju će Hrvatska dobiti, a koja će imati dva stupa. „Prvi stup su izravna plaćanja, to je ono što sada zovemo poticaji a Drugi stup su mjere ruralnog razvitka koje poljoprivreda EU pokušava razvijati zadnjih godina i što je vjerojatno budućnost Zajedničke poljoprivredne politike. I za taj stup Hrvatska je dobila 373 milijuna eura, s tim da nam je Europa ponudila isto ono što je dala u zadnjem valu proširenja 2005., a to je da će u prvoj godini pristupanja EU Hrvatskoj dati 25% od tog iznosa. A Hrvatska na taj iznos može dati još 30% iz svog nacionalnog proračuna. Svake iduće godine se tih 25% kroz pet godina povećava za 5%, a onda se drugih 5 godina suma povećava za 10% i po isteku prijelaznog razdoblja dolazimo na 373 milijuna eura.
Hrvatska će iz proračuna Europske unije dobiti i 352 milijuna eura za Drugi stup za projekte ruralnog razvitka koji će biti usmjereni na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača ( nap.ulaganja u izmuzišta, sustav orošavanja, gnojilište i slično) i biti će sufinancirani sa 50% povrata uloženog novca. Nadalje biti će mjera usmjerenih na kvalitetu življenja u ruralnim sredinama; infrastruktura, razne usluge, LIDER inicijativa koja dolazi iz lokalnih zajednica.Vrlo važan segment politike ruralnog razvoja predstavljaju i agro- okolišne mjere jer se dodatna sredstva mogu dobiti za ekološku i integriranu proizvodnju.Također je moguće dizajnirati i specifične mjere za pojedina područja ( npr. borba protiv erozije, lošija pedološka svojstva tla i slično).Za Prvi stup Ministarstvo poljoprivrede priprema reformu sustava poticaja.Hrvatskim poljoprivrednicima će vjerojatno referentna godina biti 2011. za izravna plaćanja. Funkcionirati će na način da će se poljoprivrednicima podijeliti tzv. prava na plaćanje. U biti poljoprivrednik će i na dalje dobivati određeni iznos, bez obzira što proizvodi i koliko proizvodi.Ali mora osigurati da zemljište bude u dobrom stanju. Ali da bi dobio ta sredstva poljoprivrednik mora ispuniti uvjete koji se nazivaju „višestruka sukladnost“a koji su vezani uz dobrobit životinja, korištenje pesticida, nitratnu direktivu i zaštitu voda, što je već poznato kao dobra poljoprivredna praksa. „ blog, AgroPolitika 26.8.2010.godine

Pitanje je - osim novca koji se jedino naglašava u prvom i drugom stupu potpora - što je još obveza RH ili EU, a odnosi se na plaćanja? Koje su finese još dio obveze, a da nisu isticane?
Odgovor na to pitanje trebala bi dati Agencija za plaćanja!

GOSPODARSKA POLITIKA ZASNOVANA NA UVOZU!

Pitamo se, zašto se toliko namirnica i prehrambenih proizvoda uvozi u Hrvatsku, kada bi se dobar dio asortimana uvezenih roba mogao proizvesti u Hrvatskoj, pa čak i izvoziti? Gospodarska politika Republike hrvatske koncepcijski je zasnovana na uvozu robe i na zaradi vezanoj uz uvoz, a ne na proizvodnji. Ta tvrdnja zvuči neozbiljno. No ako pogledamo retroaktivno, što se dešava u Hrvatskoj nameće se zaključak da je proizvodnja sve manja, a uvoz svih roba sve veći.
Prilikom novinarskog razgovora o voćarstvu s dugogodišnjim glasnogovornik voćarske zajednice mr. Antom Ivkovićem, sasvim slučajno čula sam informaciju koja je potvrda iznesenog.
Naime, prepričati ću, mr. Ivković mi je ispričao kako ga je godine 1997. ili 98. pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman pozvao u svoj ured na razgovor. Budući da je u vremenu prije 199o. mr. Ivković bio direktor Voćarskog instituta u Zagrebu, te je podigao neke veće nasade voćnjaka a među njima i onaj u Borincima, prema riječima mr. Ivkovića predsjednik dr. Tuđman mu je rekao da ga je pozvao kako bi razgovarali o pokretanju proizvodnje voća u Hrvatskoj, te ga je u tom smislu pitao za mišljenje. Predsjednika je mnogo toga zanimalo, a onda su razgovor završili u namjeri da Ivković ponovo dođe u njegov ured. No nakon nekoliko dana, prepričao je mr. Ivković, dobio sam poruku iz ureda predsjednika Tuđmana kako sadnja voćnjaka neće biti potrebna jer da je odlučeno da će Hrvatska svoju gospodarsku politiku bazirati na uvozu , a ne na proizvodnji.
Ta politika uvoza, a ne proizvodnje u zemlji prisutna je i danas. U takvim uvjetima strategija poljoprivrede nije potrebna. Politiku uvoza treba što prije u zemlji prekinuti jer
je u financijskom smislu, ako i u smislu zapošljavanja stanovništva Hrvatsku dovela do kolapsa.
Proizvodnja roba, kultura i namirnica je jedini ekonomski zdrav način kako država može egzistirati.



18.08.2013. u 23:22 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 17.08.2013.

POLJOPRIVREDNICI I DALJE PROSVJEDUJU!



POLJOPRIVREDA TREBA NOVI SMJER

Nakon što su pregovori poljoprivrednih proizvođača s ministrima Jakovinom i Linićem te otkupljivačima pšenice u ponedjeljak 12. kolovoza završili, a da poljoprivrednici nisu dobili ništa od onog što su tražili oni su nastavili s prosvjedom u kontinentalnoj Hrvatskoj cijeli tjedan (12 -17.8). S traktorima su izlazili na prometnice,osim u istočnom dijelu Hrvatske i u Međimurskoj, Krapinsko zagorskoj i Varaždinskoj županiji gdje su duže ili kraće blokirali ceste i preko elektroničkih i pisanih medija slali u javnost svoje zahtjeve i razloge prosvjedovanja.
Već u ponedjeljak poljoprivredni proizvođači su se obratili predsjedniku Republike Hrvatske dr. Ivi Josipoviću i premijeru Zoranu Milanoviću sa željom da razgovaraju s predstavnicima poljoprivrednika. Vrlo brzo iz ureda predsjednika im je stigao odgovor da će ih predsjednik primiti u tjednu nakon 18. kolovoza, a iz ureda premijera Milanovića nema odgovora. Najavljivan je i dolazak u poljoprivrednih proizvođača traktorima u Zagreb.

JEDINSTVENI ZAHTJEVI

No svih ovih dana prosvjeda prosvjednici su ostali jedinstveni u zahtjevima koje aktualna politička Vlada mora korigirati, jer to ne može učiniti u ovoj situaciji nitko drugi: a to je 1. preniska otkupna cijena pšenice, 2. pomoć države u nadoknadi poticaja, iako su svjesni da je državna blagajna prazna, 3. donošenje poljoprivredne strategije. Krajnji smisao te strategije treba biti osmišljen razvoj potreba proizvodnje poljoprivrednih kultura za narednih nekoliko godina.
Prošlotjedni zahtjev poljoprivrednih proizvođača da ministar poljoprivrede Jakovina podnese ostavku poljoprivrednici su prestali isticati. Ministar je rekao da ne misli dati ostavku na traženje ljudi s ceste te da će se svojim radom dokazati.

Osobno mislim da Tihomir Jakovina nije osoba koja zna i može i dalje biti ministar poljoprivrede. On je svoje sposobnosti ministra pokazao u godinu i pol dana, nakon čega poljoprivrednici traže njegovu ostavku. Njegova se uspješnost u vođenju resora poljoprivrede upravo mjeri nezadovoljstvom poljoprivrednika. Uz ministarski naslov vežu se dvije oprečne obveze, a to su privilegija i odgovornost. Tihomir Jakovina je u velikoj mjeri zapostavio ovu drugu obvezu. Može li si europski političar dozvoliti da ga građani prozivaju tražeći da ode s funkcije? Ne, jer mu savjest neće dozvoliti da mu se to zbog nerada dogodi!. A zašto si je to dozvolio ministar Jakovina? A Hrvatska je u Europskoj uniji!
Zar je sukob interesa bivšeg ministra turizma Ostojića, koji je da posjetim, naglo otišao- ili po naredbi premijera ili po vlastitoj odluci – drugačiji od događaja u kome su poljoprivrednici od Jakovine danima tražili ostavku? Po mome sudu ta su dva događaja identične težine.

POLJOPRIVREDI TREBA NOVI SMJER

Poljoprivreda treba ići u potpuno drugom smjeru. Poljoprivrednici koji sada prosvjeduju osjećaju nemoć zbog situacije u kojoj su. Kako artikulirati nezadovoljstvo i nemoć, kada resor ministarstva vodi čovjek koji ne želi razgovarati. Ministrova inventivnost za probleme sela i poljoprivrede prilično nalikuje nuli.
No odavno je sazrelo vrijeme da se radi drugačijE. Napokon treba učiniti distinkciju između velikih tvrtki proizvođača poljoprivrednih proizvoda i ovih koji sada iskazuju nezadovoljstvo. Oni nisu beznačajno mali i ne opisuje ih dovoljno dobro naziv „ seljaci“ jer imaju po više desetaka hektara zemlje, više desetaka muznih krava, oni su zapravo farmeri ili poljoprivredni proizvođači. Proizvođačima koncernima i sličnima koji u Hrvatskoj proizvode na više tisuća hektara, kako god to ovoga trenutka zvučalo, treba označiti limit širenja i proizvodnje, jer oni su načinom i spektrom proizvodnje postali uzrokom stagnacije i recesije ovih poljoprivrednih proizvođača koji upravo prosvjeduju i to u sektorima mljekarstva, svinjogojstva, govedarstva, ratarske proizvodnje, proizvodnje voća i povrća, a na pomolu je nesklad između proizvodnje i potražnje vina.
Republika Hrvatska, zemlja od četiri milijuna stanovnika, ipak je premala zemlja za megalomanske koncerne koji su širenjem vlastite proizvodnje, te uvozom prema svojoj tržišnoj politici, doslovno ugušili rentabilnu proizvodnju i prodaju poljoprivrednih proizvođača, - upravo ovih koji prosvjeduju. Nemogućnost tržišno realnog poslovanja te proizvođače odvodi u gubitke i oni postaju ovisnici o državnim potporama. I to je ovoga trenutka na djelu.

Apsolutno je nerealno da poljoprivredni proizvođači moraju pšenicu prodati po cijeni od 1,05 kuna za kilogram, kada ni u privatnim ni u državnim pekarama nema kruha u količini od 500 grama koji bi koštao manje od 5 kuna. To je pljačka, to je svakodnevno ubiranje čistog novca i stavljanje u džep onima koji posluju s pekarskim proizvodima, a čija je sirovina žitarica.
Zato predstavnici hrvatske Vlade sa ekonomskim stručnjacima, trebaju definirati tržišne uvjete proizvodnje u mnogim sektorima hrvatskog gospodarstva. Europski je boriti se za svoje interese i država mora posredovati tamo gdje je to potrebno.Mito i korupcija zbog stvaranja kapitala su previše jaki da bi neke manje institucije stvarale okvirne parametre.

Realno gledajući poljoprivrednici su ti koji ovim prosvjedom žele promjene. Njihovi zahtjevi proizlaze iz njihove potrebe za trenutnim rješenjem problema na njihovim gospodarstvima.Prosvjed je dobar signal za Vladu i širu javnost da čuje kako se živi u Hrvatskoj. No gdje je podrška poljoprivrednicima od saborskog Odbora za poljoprivredu? Gdje su sada saborski govornici koji su tako često branili selo i poljoprivredu? Gdje su hrvatski europarlamentarci sada kada hrvatskim poljoprivrednicima treba dati podršku i savjet da ustraju do rješenja koje će biti dugoročno? Gdje su agronomski stručnjaci da komuniciraju s poljoprivrednicima i podrže ih u nastojanju da njihov prosvjed bude povod za promjene, koje će imati dalekosežne rezultate?

17.08.2013. u 17:47 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 12.08.2013.

PROSVJED I PREGOVORI BEZ REZULTATA



Ministar financija RH SLAVKO LINIĆ:
" SVI ZAJEDNO SIDJELUJU U FINANCIJSKOJ KONSOLIDACIJI
DRŽAVNIH FINANCIJA"


Sastanak predstavnika poljoprivrednih proizvođača iz 11 županija s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom, ministrom financija Slavkomn Linićem i otkupljivačima pšenice, koji je u ponedjeljak 12. kolovoza održan u ministarstvu poljoprivrede i koji je prema odluci ministra Jakovine bio bez prisustva novinara, a trajao šest i pol sati,- od 10 do 16.40 sati, završio je bez povoljnog rezultata za poljoprivredne proizvođače.
Za sve vrijeme sastanka dvadesetak hrvatskih novinara stajalo je pred ulaznim vratima ministarstva poljoprivrede. Razlog tome je naredba ministra, rečeno je novinarima na porti ministarstva, da novinari ne smiju biti ni u auli ministarstva, iako je sastanak bio na drugom katu.

Image and video hosting by TinyPic
Ministar Jakovina, ministar od koga su poljoprivredni proizvođači tražili ostavku, daje si za pravo postupati s novinarima kao sa psima. Jer njegova je naredba da novinari moraju čekati izjave pred ulaznim vratima ministarstva poljoprivrede! Sramotno, sramotno, sramotno za ljude čiji je posao dobiti informaciju i poslati je putem medija u javnost.
A Hrvatska je članica Europske unije!

Otkupljivači pšenice neće kg pšenice platiti poljoprivrednim proizvođačima 1,38 kn kako su oni tražili, već će to biti na 1,05 kn za kilogram kako su otkupljivači prethodno nudili“ pojasnio je na konferenciji Zvonko Pipić poljoprivredni proizvođač duhana iz Virovitice. Pojašnjavajući situaciju rekao je da u cijelo Mađarskoj postoji devet otkupljivača pšenice, dok je samo u Virovitičko podravskoj županiji 12 otkupljivača. Međusobnim dogovorom većih i manjih otkupljivača pšenice poljoprivredni proizvođači ostali su prevareni i proizvode s gubitkom“ – rekao je Pipić. Predsjednik poljoprivredne komore Matija Brlošić prenio je novinarima da je ministar Jakovina rekao da nema novca i da je poticaj isplaćen u cijelosti. Na pitanje, - hoće li se obratiti institucijama EU, jer Hrvatska je punopravna članica Europske unije – Matija Brlošić je odgovorio da će to još ovoga puta ne, već se nadaju da će pomoć dobiti od premijera i predsjednika RH kojima se namjeravaju obratiti.

Image and video hosting by TinyPic
Poljoprivredni proizvođači koji su bili na pregovorima u ministarstvu poljoprivrede daju izjave novinarima.

Poljoprivrednim proizvođačima neće biti isplaćen ni poticaj u punom iznosu. „ Ono što smo imali planirano u proračunu za poticaj , a to su 2,4 milijarde kuna smo isplatili. Tako da svako licitiranje o neisplaćenom dugu o stotinama milijuna kuna ne stoji“ – izjavio je ministar Jakovina na konferenciji za novinare koju je zajedno sa ministrom financija Linićem održao u trajanju od petnaestak minuta. Rekao je da za reprogram kredita postoje nove kreditne linije, te da će od listopada 2013. krenuti isplate poticaja za 2013. godinu Ministar Linić je rekao „ Smanjivalo se rashode i njima i zaposlenima i željeznici, brodogradnji, prema tome svi zajedno sudjeluju u financijskoj konsolidaciji državnih financija i to je razlog da se ne mogu očekivati nikakva povećanja u isplati poticaja“ Rekao je potom da je u RH stvoreno 190 milijardi kuna duga čije se kamate moraju vračati, te da nikakvim blokadama ni pritiscima se ne može iznuditi nikakva dodatna isplata.
Image and video hosting by TinyPic
Ministri Jakovina i Linić daju izjave novinarima.

Na pitanje, - namjerava li dati ostavku na mjestu ministra poljoprivrede kako to traže poljoprivredni proizvođači - Jakovina je rekao da ga zahtjevi pojedinaca s ceste ne zanimaju, te da će rezultati njegova rada pokazati rezultate.


U jednom od narednih tekstova podsjetiti ću na neke izjave, na neke načine rada koji nisu dobri, podsjetiti ću na neke činjenice - a u vezi s temom i djelatnošću poljoprivrede. Način kako se radi u Hrvatskoj poljoprivredi i u vezi s poljoprivredom nije dobar. Podsjećam da je Hrvatska članica Europske unije, a Europska unija zahtijeva red, poštivanje ljudskog dostojanstva, sistematična je, ne donosi ishitrene odluke – kako se to radi u Hrvatskoj: danas ovako sutra onako . Zato što se poštuje čovjek i ljudsko dostojanstvo pravila su zadana i napisana unaprijed. Prijevara je strogo kažnjiva, posebno prijevare koje se dogode u Europskom proračunu.

12.08.2013. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 09.08.2013.

SAJAM UDRUGE INOVATORA




ŠESTI SAJAM AGRO ARKA

Udruga inovatora Hrvatske organizira 6. međunarodni sajama inovacija, eko ideja, proizvoda i
tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji u Biogradu na moru od 30.8 -1.9.2013. godine. Uz zanimljiv logotip ovdije su i opći uvjeti izlaganja.
Treba obratiti pozornost na datum 19.kolovoz, jer se do tada primaju prijave za sudjelovanje na sajmu.
Sve informacije mogu se dobiti od glavnog organizatora
UDRUGE INOVATORA HRVATSKE
na meilove: uih@inovatorstvo.com, silvana.svilar@inovatorstvo.com
gsm: 091-5060-929 ,
telefon 01 4886 - 540
fax: 01 4886-549
web stranica je www.inovatorstvo.com


Prijave za sajam prima prima OBRTNIČKA ZADRUGA ORAHOVICA, Josipa Jelačića 19a
33515 Orahovica,
meil: slavonija-obrtnicka-zadruga@vt.t-com.hr
OIB:68848772023
telefoni : 033 6737-02 i 033 6737-04
fakx: 033 6737 -05


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

09.08.2013. u 22:19 • 0 KomentaraPrint#^

PAŠKI SIR - NAJBOLJI NA SVIJETU!


SIRANA GLIGORA RADI SVJETSKI BREND!

PAŠKI SIR proizveden od 100% ovčjeg mlijeka s otoka Paga, proglašen je 7. kolovoza u Velikoj Britaniji na World Cheese Awards 2013. najboljim sirom na svijetu. Natjecanje organizira Natwich international awards (http://www.internationalcheeseawards.co.uk) iz Velike Britanije. To je najstariji sajam sireva u svijetu, koji datira još od 1897. g. Ocjenjivači su vrhunski stručnjaci iz sirarstva, priznati šefovi kuhinja i sommeljeri. Na samom natjecanju prisutno je preko 200 sudaca koji ukupno ocjenjuju više od 4.000 raznih sireva iz cijeloga svijeta.
Paški sir se izvozi već godinama na tržišta SAD-a, Velike Britanije, Švedske, Italije, a čak manje količine izvoze se i u Hong Kong.

Image and video hosting by TinyPic

PAŠKI SIR je najpoznatiji i najnagrađivaniji proizvod tvrtke SIRANA GLIGORA d.o.o. koja je u Kolanu na otoku Pagu, a u vlasništvu je poduzetnika Ivana Gligore. Autohtona paška ovca na pašnjacima Lisičnjaka, Komuna, Rebra, Zaglava, Svetog Vida i ostalima pase oskudno ali aromatično otočno bilje poput, pelina, slavulje, koromača, smilja, koje je zasoljeno kapljicama mora, koje s mora raznosi bura. Stopljeno u ovčje mlijeko, prerađeno u sir nastaje proizvod kojeg je stručni ocjenjivački sud 2013. u Velikoj Britaniji proglasio najboljim na svijetu. Paški sir je postao svjetski brend.

Prvi puta je Paški sir izložen 2002. godine na sajmu u Varaždinu i osvojio je zlatnu medalju. Nakon toga dvije godine za redom taj je sir pobijedio u grupi mliječnih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu. Zatim u Italiji u konkurenciji najboljih sireva iz cijelog svijeta, dobio je dvije zlatne medalje.Od tada je sirevi Gligora dobivaju najbolja priznanja. Dva puta za redom u Bruxellesu je dobio nagradu „Superior Taste“, a Međunarodna udruga „San Fortunat“ dodijelila mu je priznanje „Za doprinos kvaliteti ljudskog življenja“. Na Svjetskom prvenstvu sireva u Birmingemu u Engleskoj je dobio tri zlatne medalje, a njegov je Paški sir uvršten je na listu deset najboljih sireva na svijetu
Sirana Gligora je jedna od najmodernijih sirana u evropskim razmjerima. Izgrađena je sredstvima iz SAPARD programa 2010. U prizemlju je proizvodni dio, zrionice sira su u podrumu, a uredi i kušaonica sira su na katu. Površina sirane je 1800 m2.
Sirana Gligora postoji već 18 godina i u početku je dobila ime „Sirena- Mala sirana“. Već četvrta generacija obitelj Gligora bavi se proizvodnjom sira. I danas članovi obitelji rade odgovorne poslove u tvrtki. U pogonu je prerada mlijeka povećana sa 500 na 5000 litara dnevno a zaposleno je dvadesetak radnika.Sirana otkupljuje mlijeko od 160 otočnih ovčara koperanata.

Image and video hosting by TinyPic
Gospodin Ivan Gligora u sirani

Ivan Gligora mljekarski tehnolog po struci, začetnik je ove tehnološki vrlo moderne sirane. Zbog dobrog poznavanja tehnologije, mnogo rada i upornosti postigao je maksimum. O njegovoj stručnosti i znanju svjedoči kvaliteta sireva Gligora, koji su proslavili mjesto Kolan, otok Pag i Republiku Hrvatsku..


Image and video hosting by TinyPic
Prodajno mjesto na tržnici Dolac gdje prodavačica Silvija Obradović u razgovoru pomaže kupcima da odaberu željeni sir. Više je kupaca kazalo da su čuli informaciju na HTV-u da je Paški sir proglašen najboljim na svijetu. ( fotka: M.Z.Zec)

Osim prodavaonica sira Gligora na Pagu, Opatiji, Zadru, Splitu, Rijeci, prodavaonica je i u Zagrebu na prostoru tržnica Dolac. Tu se prodaje i najbolji na svijetu Paški sir. Njegovo normalno pakiranje je količina nešto veća od dva kilograma. Kilogram paškog sira stoji 248,90 kn. U ponudi su i specijalna poklon pakiranja od 650 grama i 325 grama paškoga sira. U ponudi je još nekolikio sireva i to: sir Žigljen, tvrdi masni sir od kravljeg i ovčjeg mlijeka, trapist Kolan; tvrdi masni sir za rezanje, Kozlar polutvrdi masni sir za rezanje, Mladi trapist, Dinarski sir, tvrdi sir od kravljeg i kozijeg mlijeka iz Dalmatinskog zalčeđa, Težački sir, Sir s ružmarinom; za vrijeme zrenja sira, na kori se nalazi ružmarin, Sir s tartufima; kravlji sir s istarskim tartufima. Za proizvodnju Paškog sira otkupljuje se ovčje mlijeko otočnih ovčara, a za proizvodnju ostalih sireva sirana otkupljuje mlijeko iz Ravnih kotara i pašnjaka Dinare.


09.08.2013. u 21:16 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 07.08.2013.

PROSVJED!


RAVNOPRAVNO SNOSITE TERET KRIZE!

Čitateljima koji dolaze na stranicu AroPolitike kako bi pročitali moje mišljenje o prosvjedu poljoprivrednih proizvođača koji je započeo danas 7.kolovoza moram reći da o prosvjedu nemam vjerodostojnih informacija i da u informacije koje čujem, sumnjam. Zašto sumnjam – objasniti ću.
Zahtjevi poljoprivrednih proizvođača koji su povod prosvjedu, prema vijesti s elektroničkih medija su 1. neisplata poticaja u ukupnom iznosu 2.niska otkupna cijena ovogodišnjeg uroda pšenice 3. želja da ministar poljoprivrede Jakovina podnese ostavku zbog nekomunikacije s poljoprivrednim proizvođačima.
Prosvjed poljoprivrednih proizvođača najavljen je na sastanku Hrvatske poljoprivredne komore (HPK ) potkraj prošloga tjedna. S tog sastanka nisam dobila nikakve informacije niti pisani materijal. Moja meil adresa je na blogu, ispod kalendara i ako postoji volja za informacijom, vrlo lako mi može biti upućena. Moram istaći da niti jednom ove godine nisam bila pozvana da novinarski popratim sastanak Hrvatske poljoprivredne komore!

U vjerodostojnost informacija koje sam o prosvjedu tijekom dana čula na Radio Zagrebu i HTV-u, sumnjam jer u vijesti o prosvjedu poljoprivrednih proizvođača najprije je rečeno, da prosvjeduju u 12 županija, bez nabrajanja županija. Nekoliko sati kasnije vijest je sadržavala informaciju da prosvjeduju na desetak mjesta, a izrijekom su spomenute samo županije Vukovarsko srijemska, Osječko baranjska županija i Brodsko posavska. Isto tako vijest je činila i informacija da ne prosvjeduju Udruge poljoprivrednih proizvođača, već „hrvatski seljaci“ bez vođa.

DRŽAVNA BLAGAJNA JE PRAZNA!

Zar poljoprivredni proizvođači nisu ništa naučili iz dosadašnjeg životnog iskustva uključujući i iskustva prosvjeda – pa su odlučili prosvjedovati u vrijeme godišnjih odmora? Tko će rješavati njihove probleme, ako su ministri i administracija na godišnjem odmoru?Ozbiljni se poslovi ne započinju u vrijeme godišnjih odmora. Osim toga prastara koncepcija organizacije prosvjeda neće donijeti rezultata.
Poljoprivredni proizvođači kao da dolaze iz neke druge zemlje, a ne iz Hrvatske, pa im nije poznata realnot državnog budžeta. Oni tvrdoglavo zahtijevaju isplatu poticaja u ukupnom iznosu. To potpuno sigurno neće dobiti, jer novca u državnoj blagajni nema. Tko im to treba reći da bi vjerovali? Čitaju li poljoprivredni proizvođači novine , gledaju li TV? Uostalom i danas se vode pregovori sa tri sindikata medicinskog osoblja, kojima se smanjuju prava iz kolektivnog ugovora za 30% - iz razloga što država nema novca. Taj proces smanjenja prava iz kolektivnih ugovora traje u Hrvatskoj već nekoliko mjeseci, a smatra se štednjom. Mnogo je puta naglašeno – „prava će se vratiti na staro kada država izađe iz krize“. I u toj situaciji zar bi netko mogao poljoprivrednim proizvođačima isplatiti poticaj koji uistinu nisu primili. Ali i oni, kao i svi drugi zaposlenici u ovoj zemlji uključeni su u štednju.Tako su odlučili političari
koji raspodjeljuju državni novac. Zar je netko zaboravio: DRŽAVA je u ekonomskoj krizi poljoprivredni proizvođači, a vi ste dio populacije ove države.
I ravnopravno snosite teret krize!

Image and video hosting by TinyPic
Fotka: M.Zouhar Zec , 9.7. Slama u balama

07.08.2013. u 23:01 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< kolovoz, 2013 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Srpanj 2017 (13)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se