AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 31.12.2012.

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA SISKA!



EU SUFINANCIRA PROJEKT
SA 21,77 MILIJUNA EURA


Pročišćavanje otpadnih voda grada Siska koje sufinancira Europska komisija u sklopu IPA III b programa Regionalnog razvoja za okoliš dobilo je u Ministarstvu poljoprivrede 28. prosinca svoju promociju u službenom dijelu. Potpisana su dva ugovora.
Ugovor o provedbi potpisali su generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić i direktor sisačkog vodovoda Zdravko Perković.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Dinko Pintarić gradonačelnik grada Siska, ministar Tihomir Jakovina, generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić i direktor sisačkog vodovoda Zdravko Perković

Ugovor o sufinanciranju pročišćenja otpadnih voda potpisali su ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i gradonačelnik grada Siska Dinko Pintarić.
Projekt pročišćavanja otpadnih voda za grad Sisak, uključujući i pročišćivač koji je predviđen za 60 000 stanovnika s najvećim stupnjem pročišćenja, te gradnja ili rekonstrukcija 8,6 km kanalizacijske mreže, stajati će 32,7 milijuna eura. Sa 21,77 milijuna eura bespovratnih sredstava projekt će sufinancirati Europska unija dok će preostali dio, oko 11 milijuna eura, biti osigurana iz državnog proračuna i sredstava EBRD (European Bank for Reconstruction and Development )kredita. Taj projekt treba biti završen do kraja 2016. godine.
Grad Sisak ima javni sustav odvodnje otpadnih voda, ali mreža ne pokriva cijelo područje, već samo oko 55% najgušće naseljenih dijelova grada, a 20% stanovništva uopće nije priključeno na kanalizacijsku mrežu.
Sustav pročišćenja otpadnih voda pridonijeti će očuvanju okoliša posebno zaštiti rijeka Kupe, Odre, i Save i očuvanju parka prirode Lonjsko Polje.

31.12.2012. u 20:41 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 30.12.2012.

APPRRR OPUNOMOĆENA ZA PLAĆANJE


Agencija je akreditirana, propise treba poštivati
i novac iz EU proračuna dolazi!


Hrvatska Agencija za plaćanje spremna je za povlačenje europskog novca za poljoprivredu. To je u Ministarstvu poljoprivrede 27. prosinca svojim potpisivanjem odluke o akreditaciji Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju ( APPRRR) potvrdio ministar Tihomir Jakovina. Njegova se odluka temelji na pozitivnom izvješću neovisne revizorske tvrtke Ernst & Young koja je angažirana preko javnog natječaja.
Agencije za plaćanje akreditacijom je stekla mogućnost korištenja financijskih sredstava iz proračuna Zajedničke poljoprivredne politike EU, a u kojem je za hrvatske poljoprivredne proizvođače rezervirano pet milijardi kuna godišnje za izravna plaćanja i ruralni razvoj, pod uvjetom da poštuju zakonom propisana pravila. Sredstva potpore iz proračuna EU za izravna plaćanja biti će korištena već 2013. godine.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva:Ante Pezo ravnatelj Agencije za plaćanje prima Odluku da je Agencija akreditirana koju mu predaje ministar poljoprivrede Jakovina; Zdravko Tušek i glasnogovornica APPRRR Leticija Hrenković.

Za donošenje odluke o izdavanju akta o akreditaciji bila su važna opažanja, nalazi i preporuke revizora Europske komisije, koji su kroz svoje misije nekoliko godina pratili tijek uspostave Agencije za plaćanje .
Prva faza akreditacije Agencije započela je krajem 2011 postupkom revizije samoprocjene koju je nekoliko mjeseci provodila unutarnja revizija Agencije za plaćanje. Proces je nastavljen u lipnju 2012. pred –akreditacijskom revizijom revizorske tvrtke Ernst & Young.
U skladu s „Provedbenim planom uspostave Agencije za plaćanje i Integriranog administrativnog kontrolnog sustava u RH“ stoji da će se akreditacija Agencije provesti još u tri faze:
* 1. akreditacija kontrolnog i upravljačkog sustava Agencije relevantnog za horizontalna pitanja i EAGF – izravna plaćanja koja će se provoditi od 2013.
* 2. akreditacija kontrolnog i upravljačkog sustava Agencije prioritetnog za provođenje mjera zajedničke organizacije tržišta (CMO) koji će RH provoditi od 1.7. 2013.
* 3. akreditacija kontrolnog i upravljačkog sustava koji je relevantan za mjere ruralnog razvoja EAFRD, koji će se provoditi od 2014.

U cilju da bude opunomoćena za plaćanja s razine EU Agencija je izgradila složenu informatičku infrastrukturu, izgradila je Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) koji sadrži niz standarda i procesa koji su zadani od EU, a koji članice EU moraju poštivati pri zaprimanju, obradi, kontroli i praćenju zahtijeva poljoprivrednih proizvođača za izravnu potporu i mjere ruralnog razvoja vezanih uz količinu površine.

30.12.2012. u 23:58 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 28.12.2012.

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA OPŠIRNO O LEGALIZACIJI!


INFORMACIJE O POSTUPKU LEGALIZACIJE

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH izradilo je u obliku prospekta OSNOVNE INFORMACIJE O POSTUPKU LEGALIZACIJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH GRAĐEVINA . Zbog količine informacija i vjerodostojnosti informacija iz Državne uprave nadležne za proces legalizacije, objavljujem taj materijal.

Ono što je ovoga trenutka prioritet vidljivo je na prvoj stranici: a to je da do 31.12.2012. Zahtjev za legalizaciju podnesu osobe koje je posjetila Inspekcija zbog nelegalne gradnje. Takvi se objekti neće moći naknadno legalizirati, a prema podacima iz Ministarstva graditeljstva u Hrvatskoj je 31 000 objekata predviđenih za rušenje. Potrebno je zato zaključno s 31.12. podnijeti Zahtijev za legalizaciju, čak samo s osnovnom dokumentacijom, koja se naknadno može nadopuniti.
Informacije o legalizaciji nezakonito izgrađenih građevina mogu se dobiti na telefon 0800228888 koji je otvoren u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

28.12.2012. u 15:52 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 23.12.2012.

LEGALIZACIJA U SISAČKO MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI




BESPLATNI STRUČNI SAVJETI!


U Zgradi županije u Sisku četiri dana u prosincu i to 12.,13., 19., i 20., poljoprivredni proizvođači mogli su od 10- 13 sati dobiti stručne savjete o postupku legalizacije objekata na svojim gospodarstvima. Na pitanja poljoprivrednika odgovarali je pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo dipl. ing. arh Ksenija Kajgana i voditelj ispostave katastra u općini Popovača dipl. ing. grad. Krešimir Jugović.
Naime legalizacija objekta je određena Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/2012 . Zakon predviđa legalizaciju svih bespravno sagrađenih ili dograđenih objekata ili objekata započetih s gradnjom između 15.02.1968. do 21.06.2011. godine.
Image and video hosting by TinyPic
Poljoprivredni proizvođači pred "šalterom" za razgovor s dipl.ing. arh. Ksenijom Kajgana i dipl. ing. grd. Krešimirom Jugovićem.
Fotka :M.Zouhar Zec
Prema Zakonu o legalizaciji, bespravno sagrađena zgrada koja neće biti legalizirana više se neće moći staviti pod hipoteku, ni dati u najam kao ni prodati. Na takvu zgradu neće biti moguće tražiti priključke struje, vode i plina, a neće moći biti moguće napraviti prijenos vlasništva na zemljište na kome je izgrađena zgrada bez odgovarajućih pravnih dokumenata. Poslovni prostori neće moći dobiti minimalne tehničke uvjete nužne za rad lokala u takvom objektu.
Zahtjev za legalizaciju mora se podnijeti do 30. lipnja 2013., a nakon proteka tog roka Zahtjev se više neće moći podnijeti.
Gospodarstva koja je posjetila građevinska inspekcija, obično zbog nečije prijave i donijela Rješenje za uklanjanje objekta zbog bespravne gradnje – moraju podnijeti Zahtjev za legalizaciju najkasnije do 31. prosinca 2012. Ne učine li to u predviđenom roku, njihov naknadni Zahtjev biti će odbijen Rješenjem. Budući da je do 31. prosinca tek nekoliko dana dovoljno je podnijeti Zahtjev za legalizaciju s minimalnom dokumentacijom, koja se može nadopuniti naknadno.
Image and video hosting by TinyPic
Papir s ispisanimn informacijama kome se obratiti i kako legalizirati objekte različitih veličina, dipl ing.arh Ksenija Kajgana dijelila je svakome sugovorniku s kojim je razgovarala o legalizaciji objekata

Poljoprivredni proizvođači koji su u četvrtak 20.12 došli porazgovarati o svojim nelegalno sagrađenim objektima žele svoje objekte što prije legalizirati. Nekoliko starijih proizvođača tijekom razgovora predočili su Rješenja o gradnji, koja potvrđuju da je njihova kuća ili staja građena legalno.Tijekom godina poljoprivredni proizvođači dograđivali su objekte za koje im se ukazala potreba.Kako su sami rekli postupak legalizacije shvaćaju ozbiljno. Mnogi su napravili shemu svojih gospodarskih zgrada i potanko objašnjavaju što je legalizirano, te su od službenika Upravnog odjela za prostorno uređenje tražili što detaljnije informacije o daljnjem tijeku postupanja, te o cijeni legalizacije objekata. Cijena ovisi o kvadraturi objekta za legalizaciju. Dokumentacija u cijeni koštanja čini najmanju stavku no potrebno je još platiti komunalni i vodni doprinos po m3 nelegalno izgrađenog objekta, no ti će se troškovi moći platiti na rate. Cijena naknada za zadržavanje u prostoru ovisiti će o poziciji i obujmu građevine.
Poljoprivredni proizvođači su se raspitivali i o inicijativi županice Marine Lovrić Merzel da će županija sufinancirati troškove legalizacije u visini od 5000 kuna. No ta odluka još nije pravno definirana, te se za sada nezna, hoće li tu povlasticu imati i veliki i mali poljoprivredni proizvođači.

Savjet za legalizaciju u zgradi sisačko moslavačke županije u četiri spomenuta termina savjet je zatražilo, prema riječima dipl.ing. arh. Ksenije Kajgana više od 100 poljoprivrednih proizvođača.

Image and video hosting by TinyPic
Carić Milka iz Zaboja u Glini napravila je staju za 50 krava, a onda se susjed kako ona kaže „pobrinuo“ da joj dođe inspekcija na gospodarstzvo. „ No informacija da do kraja godine podnesem Zahtjev za legalizaciju će mi pomoći „ –rekla je Milka Carić


23.12.2012. u 14:37 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 17.12.2012.

RIBNJAK LIPOVLJANI U KONCESIJI NA 50 GODINA!



PRIPREME ZA NOVNI POČETAK PROIZVODNJE RIBE!

Ugovor o dugogodišnjem zakupu ribnjaka Lipovljani koji je vlasništvo države sklopljen je između Ministarstva poljoprivrede i PP Orahovica d.d. 24. kolovoza 2012. na 50 godina. Godišnja naklada za zakup Ribnjaka iznosi 71.705,34 kune, a što bi proračunato za 50 godina iznosilo 3.585.267 kuna. Sredstva od zakupa dijeliti će se na dva dijela tako da će 50% ići u proračun jedinice lokalne samouprave, odnosno Općine Lipovljani, dok će drugih 50% biti prihod državnog proračuna za posebne namjene, što se podrazumijeva financiranje troškova okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
Na površini od 649,3 hektara prostire se šest ribnjaka koji čine ribnjak Lipovljane. Ribnjaci su izgrađeni 1969. godine. Proizvodnja slatkovodne ribe počela je 1970. Do 1976. ribnjak posluje u sastavu Šumarije Lipovljani, a nakon toga do 1990. posluje kao OUR. Sredinom 80-ih godina prošloga stoljeća ribnjak je imao izlov veći od 500.000 kg slatkovodnog šarana godišnje Tu je bilo zaposleno 20 djeletnika.
Koncesiju za Ribnjak Lipovljani 1998. dobile su Hrvatske šume d.o.o. na rok od 14 godina, odnosno do 10. prosinca 2012. Ribnjak je prestao raditi 31. prosinca 2006., a početkom 2007. ribnjak je ušao u sastav Šumarije Lipovljani jer je ukinuta samostalna radna jedinica Ribnjačarstvo Lipovljani.
*
Ribnjak Lipovljani bio je povod za sastanak županica sisačko- moslavačke županije Marina Lovrić Merzel s načelnikom općine Lipovljani Mariom Ribarom, predstavnicima PP Orahovice Darkom Dukarićem predsjednikom Uprave, Ksenijom Vukman voditeljicom PJ Ribničarstvo i Draganom Stojanović, direktorom Msan nekretnina, zatim Gorazdom Hefnerom pomoćnikom direktora VGO za srednju i donju Savu, Stjepanom Šulekićem i Željkom Uzelom u ime Hrvatskih voda te Stjepanom Leakovićem iz Petrokemije d.d. Kutina.
Teme sastanka su bile: uređenje dovodnog kanala za ribnjak Lipovljani, sporazum o upravljanju vodom iz akomulacije Pakra, spajanje rijeka Pakre i Ilove kanalom radi boljeg upravljanja vodom, dinamika ulaganja u ribnjak Lipovljani i početak proizvodnje, te plan razvitka turističkih kapaciteta u okviru projekta ribnjak Lipovljani.

RIBNJAK KLASIČNOG SUSTAVA
Ribnjak Lipovovljani opskrbljuje se vodom iz rijeke Pakre, a ribnjak koristi i alternativni izvor iz akumulacijskog jezera „Pakra“ koji je površine oko 350 ha, tako da ribnjak nije ugrožen nedostatkom vode.
Ribnjaku pripada oko pet kilometara kanalske mreže za opskrbu vodom i 9 kilometara za odvodnju. Prema dosad važećoj vodoprivrednoj suglasnosti, ribnjak u Lipovljanima imao je godišnje pravo na 15.5 milijuna m3 vode, što se s obzirom na prosječnu visinu vode od dva metra na 650 ha ribnjačarskih površina, procjeđivanje i evaporaciju, može smatrati dovoljnim za polu intenzivnu proizvodnju od oko 2000 kg ribe na hektar .
Ribnjak Lipovljani pripada prirodnom sustavu klasičnih ribnjaka, jer u svojoj strukturi ima potrebne kategorije objekata i to: - predgrijač na 0,73 ha, 20 mrijestilišta na1,6 ha ,6 rastilišta na 23 ha , 5 mladičnjaka na 83,6 ha ,6 tovilišta na 534,8 ha ,22 zimnjaka na 5,5 ha.
Ti su ribnjaci namijenjeni za proizvodnju mlađa slatkovodnih vrsta ribe. Osnovni proizvodi ovog ribnjaka su : šaran, amur, tolstolobik, som, smuđ, štuka, linjak, pastrvski grgeč te gospodarski manje vrijedne ali sportski atraktivne vrste poput babuške, deverike, crvenperke, bodorke, i klenal. Mriješćenje matica za dobivanje ličinki planirano je prirodnim putem za većinu riba.
Trenutno se proizvodnja ribe radi samo na površini R-3/1 od 95 ha i R-6 u kojoj su samo matice šarana. Ribnjak ima lošu genetiku i u ovakvom stanju nije rentabilan, treba ga dovesti do pozitivnog poslovanja. Budući da je trenutna struktura ribe u ribnjacima loša predloženo je da se postojeća količina ribe proda i nabavi nova sa boljim genetskim sposobnostima (zdravija, kvalitetnija) koja će dati bolji prirast. Potrebno je nabaviti ličinke za 7 ha .
Poslovnim planovima, nakon zakupa ribnjaka, detaljno će se obraditi mogućnost ukupne proizvodnje slatkovodne ribe na ribnjacima Lipovljani. Planira se godišnje ukupno proizvesti od 1.000–1.100 t slatkovodne ribe svih vrsta.

RIBNJACI PP ORAHOVICE NA 3 348 ha
Na ribnjacima tvrtke PP Orahovice d.d. proizvodnja slatkovodne ribe je modernizirana kroz mrežnu tehnologiju, automatizaciju i softverska rješenja.
Ribnjaci PP Orahovice opremljeni su najmodernijom tehnologijom za uzgoj slatkovodne ribe.
Sustav u svakom trenutku ima podatke o kisiku pH vrijednosti, temperaturi vode,čime se postižu optimalni uvjeti za uzgoj riba.PP Orahovica na ribnjacima Grudnjak, Donji Miholjac, Lipovljani i Baranjski ribnjaci ima 3 348 ha na kojima provodi ribnjačarsku proizvodnju. Slatkovodnu ribu plasira na tržište Češke, Poljske, Mađarske, Italije, BiH, i Srbije.
Ovaj je ribnjak vrlo važan za lokalnu i regionalnu zajednicu. Početak ponovne proizvodnje slatkovodne ribe, koji se očekuje sredinom 2013. godine omogućiti će priliv novčanih sredstava iz koncesije, novo zapošljavanje i stvaranje dodane vrijednosti. Ribnjak će tako postati faktor razvoja gospodarstva, poljoprivrede i turizma.

17.12.2012. u 16:15 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 14.12.2012.

DIO HLADNJAČE U NAJAM PROIZVOĐAČIMA



GOMOLAVA d.d. NA TRŽIŠTE
S DOMAĆOM JABUKOM

Gomolava d.d. je tvrtka koja spada među najveće otkupljivače voća u Hrvatskoj.To je privatna tvrtka u većinskom vlasništvu poduzetnika Antuna Plivelića, utemeljena 1997. godine. Gomolava d.d. u Šarampovu kod Ivanić Grada ima 8000 tona skladišnih kapaciteta za jabuke te povrće. Od toga 6 500 tona je kapacitet ULO hladnjače.
Poduzetnik Plivelić 50 % skladišnih kapaciteta hladnjače Gomolave d.d. nudi proizvođačima jabuka u višegodišnji najam. Razlog takve odluke vlasnika tvrtke je „da što spremniji dočekamo ulazak Hrvatske u EU“ – kaže poduzetnik Plivelić.
Image and video hosting by TinyPic
Jabuke u hladnjači tvrtke Gomolava d.d.

Prednost pri sklapanju ugovora će imati dosadašnji kooperanti Gomolave d.d . Glavni uvjet je da svaki kooperant svojom proizvodnjom može popuniti kapacitet jedne ulo hladnjače, koji iznosi 200 tona, a to je prosječna proizvodnja jabuka na oko 5 hektara. Proizvođači koji s Gomolavom d.d. potpišu višegodišnji ugovor o proizvodnji i skladištenju imat će cijenu od 0,525 kn/kg jabuke, što je 7 euro centi.
Prednosti velikih kapaciteta, kakve ima Gomolava d.d., su u kvalitetnijem planiranju i davanju jamstva trgovačkim lancima za sigurnu opskrbu. Uz to nudi se znatno veći asortiman proizvoda uz jabuke i drugo voće i povrće što trgovački lanci prihvaćaju. Gomolava d.d. i proizvođačima u najmu nudi poslovnu suradnju koja će uključivati i marketing.
Ima oko 150 kooperanata koji imaju proizvodnju jabuka na 300 hektara. Zapošljava više od 90 radnika s godišnjim prometom od 30 000 tona voća i povrća i prihodom od oko 100 milijuna kuna. Opskrbljuje 9 trgovačkih lanaca i veći broj srednjih i manjih trgovačkih radnji.
Plivelić ističe da je prema višegodišnjim kalkulacijama prosječna cijena troškova skladištenja iznad 1 kune po kilogramu.
Pojašnjavajući kalkulaciju skladištenja Antun Plivelić ističe da je u cijeni od jedne kune po kilogramu trošak električne energije radne snage i održavanja objekata kao i otplate višegodišnjeg kredita. Za proizvođače koji s Gomolavom d.d. sklope ugovor cijena skladištenja bit će niža od iznosa potrebnog za otplatu kredita. Stoga Plivelić očekuje da će oni za ovaj projekt tj. suradnju s Gomolavom d.d. dobiti potporu Ministarstva poljoprivrede i HABOR-a te svojih općina, gradova i županija.
Image and video hosting by TinyPic
Članovi Uprave tvrtke Gomolava d.d. s lijeva:Drago Čolić, nadzorni odbor, Mika Pliveć nadzorni odbor, Antun Plivelić Predsjednik Uprave, Goran Roksandić direktor Gomolave šprd d.d., Božica Murgić, financije

TROŠKOVI OD VOĆNJAKA DO TRGOVINE

„Za prvu klasu jabuka proizvođači dobivaju 3,5 kn/kg od kojih je 1 kuna subvencija državnog proračuna. Za otkupljivača jabuka stoji 2,5 kn/kg. Oko 3 kune po kilogramu su troškovi veletrgovaca. To su: troškovi hladnjače, prijevoza box paleta do voćnjaka i jabuke do hladnjače te od hladnjače do trgovačkog lanca kao i skladištenja u trgovačkom lancu, cijena ambalaže u koju se pakira jabuka za maloprodaju, cijena rada u sortirnici, prijevoz do trgovačkih lanaca. Ovdje nismo dodali cijenu našeg računovodstva, komercijale, financija, i poreza“ kaže Plivelić i nastavlja; „ Kad se sve to zbroji dobivamo cijenu od 5,5 kn/kg. Na nju se nadograđuju troškovi maloprodaje, u prosjeku 2,5 kn/kg. I sad imamo 8 kn/kg na koju dodajemo PDV, znači 2 kune. Tako smo došli do cijene od 10 kn/kg koju plaća naš potrošač. Iz ovoga je vidljivo i da od kilograma naše jabuke država dobiva 2 kune, a proizvođačima daje jednu kunu što znači da od jabuka država duplo više dobiva nego što daje proizvođačima, odnosno otkupljivačima.
Govoreći o procesu od ulaska do izlaska jabuke iz Gomolave d.d., Plivelić istiće da jabuka prođe čak 23 operacije, za što, kaže on, može dokumentirati svaku lipu troškova. Ako bi po svakoj operaciji uspjeli uštedjeti po jednu lipu dolazimo do fantastične brojke jer na 10.000 tona znači da možemo uštedjeti 2,3 milijuna kuna što je 50 % današnjeg kredita tvrtke.“ Time želim informirati sve one koji žele graditi hladnjače isključivo za svoju proizvodnju koliko je to zahtjevan i težak posao“- naglasio je Plivelić .
Poduzetnik Plivelić konstatira da zbog slabog uroda u RH nema dovoljnih količina jabuka za domaće tržište, te će biti potrebno uvesti još najmanje 40.000 tona jabuke koja će u budućnosti biti skuplja za najmanje 25 centi. Ukidanjem prelemana od strane država na uvoz te jabuke uštedjelo bi se 10 milijuna eura.
Image and video hosting by TinyPic
Pakiranje jabuka u Gomolavi d.d.

KOOPERANTI

Na sastanku petnaestak kooperanata Gomolave d.d., novinara, poduzetnika Plivelića, te članova uprave Gomolave d.d. krajem prošlog mjeseca kada je Plivelić iznio svoju ideju o najmu kapaciteta ulo hladnjače, Mijo Križanac iz Vođinaca kod Vinkovaca rekao je da je dosadašnjom suradnjom s Gomolavom d.d. stekao dojam da je to ozbiljna tvrtka te da je prijedlog gospodina Plivelića o najmu , prijedlog koji njih proizvođače jabuka – spašava. Svi otkupi jabuka su se odvijali uglavnom preko leđa proizvođača. Teško je doći proizvođaču jabuka na policu trgovačkog lanca. Plivelić je bio tolerantan, bio je otkupljivač robe i prve i druge klase. Model otkupa kroz ulo komore smatra perspektivom.
Mijo Križanac koji je po zanimanju dipl. ing. strojarstva, a odlučio se baviti voćarstvom, upoznat je s činjenicom da je 98% proizvođača u Europi udruženo u proizvođačke organizacije, te smatra da bi hrvatski poljoprivrednici trebali preslikati njihove modele udruživanja.

Jadranko Pomahač proizvođač voća iz Velike Ludine, ponudu za višegodišnji najam skladišnog prostora Gomolave d.d. smatra korektnom.
Pomahač kaže „ Godina 2011. je bila loša za voće, 2012. urod je zbog ranog proljetnog mraza podbacio oko 80%, ali voćari i u tehnološkom smislu imaju problem. Mi smo na tržištu! Država nam treba pomoći! Kako? Savjetodavna služba bi nas trebala naučiti proizvesti jabuku 1. klase – jer bi se sve to vratilo u državni proračun.“

Image and video hosting by TinyPic
S desna: Antun Plivelič i Jadranko Pomahač, kooperant Gomolave d.d.
Antun Plivelić rođen je 1939. godine u Hrtkovcima u Srijemu. Radno iskustvo stiče od 1958. godine. Radio je poslove od prodavača preko komercijaliste do direktora, počevši od Agro-Rume i Sirmiuma iz Sremske Mitrovice, a od 1977. godine živi u Zagrebu. Bio je zaposlen u Drogi iz Portoroža i Voćarsko-vinogradarskoj stanici, a samostalni poduzetnik je od 1989. godine.

Fotografije:M.Zouhar Zec


14.12.2012. u 23:31 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 08.12.2012.

ŽUPANIJA ĆE SUFINANCIRATI LEGALIZACIJU OBJEKATA!



ODLUKA ŽUPANICE LOVRIĆ MERZEL

Na inicijativu županice Sisačko-moslavačke županije Marine Lovrić Merzel, poljoprivrednim proizvođačima na području županije biti će sufinanciran trošak u postupku legalizacije bespravno izgrađenih gospodarskih zgrada u pojedinačnom iznosu od 5000 kuna. Službenici županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, odlučila je županica, besplatno će savjetovati poljoprivrednike o proceduri legalizacije. U mjesecu prosincu određena su četiri termina za savjetovanje koje će biti u zgradi Sisačko- moslavačke županije, ulica Stjepana i Antuna Radića 36, prizemlje, prva vrata lijevo u tzv. šalter sali. Datumi su slijedeći: 12., 13., 19., i 20., prosinac 2012. u vremenu od 10 do 13 sati.
Sisačko- moslavačka županija poziva sve zainteresirane poljoprivrednike da dođu na savjetovanje i čuju od stručnjaka informacije o legalizaciji objekata.

Image and video hosting by TinyPic
Fotka: M.Zouhar Zec
Dio miljea kojim je Sisačko moslavačka županija predstavila sebe na ovogodišnjem
jesenskom velesajmu u Zagrebu.

08.12.2012. u 21:30 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 03.12.2012.

7. ZAGREB VINOCOM 2012.


FESTIVAL KULTURE STOLA!

Sedmi međunarodni festival vina i kulinarstva VINOcom održan je u hotelu Esplanade u Zagrebu 30. studenog i 1. prosinca. Premi riječima direktora festivala prof. Ivana Dropuljića festival je to koji je okrenut kulturi stola. Vino i kulinarska ponuda dio su turističke ponude, pa festival ima i turističku konotaciju. Manifestacija je okupila preko 250 izlagača, proizvođača i trgovaca vina, pršuta, sira, ulja, kulena i slatkih delicija, osim iz RH, Europske unije i iz zemalja u okruženju.

BOROVNIČEK
Ekonomist Željko Jurić, alias, Zdravko Dren, zaljubljenik u voćku drenjak koja daje đem, liker i rakiju, iz Zadra i njegova supruga koja je ing. strojarstva u Esplanadu su došli sa unikatnim pićem Borovničekom, vinom sa čistom šumskom borovnicom koju miješaju sa svojim vinima Vrancem, Frankovkom, Merlotom i vinom Plavac mali. Nije to borovnica sa plantaže, to je borovnica ubrana u prirodi, sa 9,5 % alkohola. „Tri kilograma borovnice osoba bere cijeli dan“ – kaže Zdravko Jurić.

Image and video hosting by TinyPic
Željko Jurić sa suprugom
I u omjeru vina i soka borovnice nastaje desertno vino Borovniček koji ima 15 -22% alkohola. Dok razgovaramo, gospodin Jurić se sjetio stihova Meše Selimovića pa kaže :_ „suviše ste mladi da ne biste imali želja, a suviše ste stari da bi te želje počeli ostvarivati“. Ovo što radimo uz posao je hobi s namjerom, da postane posao. „Zaljubili smo se u borovnicu i željeli smo to to podijeliti sa svijetom“- rekli su za kraj supružnici Jurić.
Meil: zdravkodren7@gmail.com


SMOKVE

Image and video hosting by TinyPic
MARLENA OSTOJIĆ
Iz Ploča, OPG Tomo Ostojić došao je sa kolačima od ekološke smokve. Kolači od smokve su plod manufakture, kaže Marlena Ostojić . Sajmovi su vrlo pozitivna stvar, to je promocija i direktan kontakt s kupcima. Meil: smokva.ostojic@gmail.com

ČOKOLADER
Image and video hosting by TinyPic
Dubravko Vitlov iz Zadra je proizvođač čokolade.Meil : dvitlov@gmail.com


PIK VRBOVEC

Image and video hosting by TinyPic
Ivan Javor s radnom kolegicom i samoreznicom
Ivan Javor djelatnik Mesne industrije d.d. promovirao je rezanje mesnih prerađevina, koje su posjetioci degustirali; mortadelu, buđolu, zimsku, pancetu itd. ručnom samoreznicom BERKEL iz 1898. godine. I dok su drugi svoje proizvode za degustaciju rezali noževima različitih veličina, na štandu mesne industrije d.d. sve mesne prerađevine bile u jednako u milimetar izrezane i ponuđene na drvenim srcolikim daskama. Samoreznica je sjajno pomagalo, posebno kada treba nareske rezati cijelo poslijepodne!



PRŠUT IZ TRILJA
Image and video hosting by TinyPic
Voditelj prodaje ekonomist Tomislav Matan sa gospodinom mesarom.
meil: tomislav.matan@prsut-vostane.hr

03.12.2012. u 23:18 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 02.12.2012.

VINO "ILOČKI PODRUMI" NA DOLCU



POLITIKA PRIBLIŽAVANJA KUPCU

Na tržnici Dolac, s lijeve strane polukata, ako se u polukat dolazi stepenicama koje su preko puta Ribarnice na tržnici, 1. prosinca Iločki podrum otvorio je svoj prodajni prostor vina u maloprodaji. Vino će se tu prodavati u bocama i u rinfuzi.
Prema riječima predsjednika Uprave Iločki podrumi ing. Mladena Papka otvaranje prodavaonica vina dio je strategije otvaranja 40 prodavaonica širom Hrvatske prema kojoj se prodaja vina što više želi približiti kupcu.
Tu će u prodaji biti kvalitetna, vrhunska, predikatna i arhivska vina.
U rinfuzi će se moći kupiti Iločka graševina, Traminac, Schardone, Rajnski rizling, Cabernet souvignon i Frankovka. Ista će vina uz Roze od Frankovke i pjenušac Princeps, biti u prodaji i u bocama.

Image and video hosting by TinyPic

Povodom otvaranja prodajnog mjesta Iločki podrumi, slavonske delicije od mesa i vino bili su besplatni za sve građane koji su se tu zatekli. Tamburaši sa svojom svirkom davali su ugođaj cijelom događaju.

Image and video hosting by TinyPic

Dipl.ing Mladen Papak, predsjednik Uprave tvrtke Iločki podrumi d.d.
Fotke : M.Zouhar Zec


02.12.2012. u 19:46 • 0 KomentaraPrint#^

VINO GRK DOBILO MONOGRAFIJU !


GRK JE IDENTITET LUMBARDE

„ LUMBARAJSKI GRK – od psefizme do naših dana“ naziv je dvojezične monografije o vinu Grk, staroj autohtonoj sorti vinove loze koja uspijeva na pjeskovitom i suhom tlu Lumbarde na otoku Korčuli. Monografiju su 29. 11 predstavili u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, autor prof. dr. Nikola Mirošević, dr. Edi Maletić, a u ime nakladnika Nova stvarnost, Zvonimir Maštrović. Vino GRK proizvodi Frano Milina Bire, četrdoesetogodišnji vinar iz Lumbarde.
Specifične kvalitete i arome GRK je žućkaste boje ugodna malo gorka okusa, jačine oko 15 posto alkohola. Spada u desertna vina.Zanimljivost je vinove loze GRK da ima ženski tip cvijeta, te mora u blizini, u vinogradu imati i neki drugi kultivar, zbog oprašivanja, a za to se u Lumbardi najčešće koristi loza Plavca malog. Upravo zbog različite oplodnje i rodnost trsova je varijabilna. Iz tog razloga su i bobice grožđa nejednake veličine – od velikih do sitnih.

Image and video hosting by TinyPic

Vino je povezano s poviješću Korčule. Stari Grci su u 4.stoljeću prije naše ere osnovali svoju koloniju na Korčuli u predjelu današnje Lumbarde i sadili su i uzgajali vinovu lozu . O prvim grčkim kolonistima čiji je boravak utvrđen na ovom prostoru svjedoči dokument "Psefizma" pronađen u Lumbardi na brežuljku Koludrt. To je kamena ploča s grčkim tekstom na kojoj je upisan zaključak skupštine o osnivanju i raspodjeli čestica zemlje kolonistima.Jedan od najstarijih pisanih spomenika u Hrvatskoj je ugovor između Grka Issejaca (Višana) i domaćih Ilira početkom 4.stoljeća prije Krista.

„GRK je identitet Lumbarde i treba ga sačuvati“, rekao je urednik, zahvalivši i dr.Živanu Filippi iz Korčule koji je monografiju preveo na engleski jezik, kao i druge suradnike u monografiji koji su pisali o psefizmi, povijesnom pregledu razvoja vinarstva i vinogradarstva, o zadrugarstvu u Lumbardi i na otoku, o tlu za lozu i vino, podizanju vinograda i proizvodnji grožđa, pa do i gastronomskih specijaliteta Lumbarde koji ne idu bez kapljice plemenita vina.

Bire, po tom imenu otočani poznaju Franu Milinu, ima 18 000 loze GRK-a, u Lumbardi , na pet lokacija. Obitelj se bavi Agroturizmom. Za informacije u tom spektru usluge na meil: bire@hi.t-com.hr i info@bire.hr



02.12.2012. u 06:47 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< prosinac, 2012 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Studeni 2014 (18)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika


Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.




Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.


Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se