AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 30.10.2012.

ZAKLJUČCI SAVJETA ZA PRAČENJE STANJA U MLJEKARSTVUJ!




KREDITNA ZADUŽENOST JE
KLJUČNI PROBLEM MLJEKARSTVA?

Za vrijeme trajanja prosvjeda proizvođača mlijeka, u Ministarstvu poljoprivrede održan je 24. listopada sastanak Savjeta za pračenje stanja u sektoru proizvodnje mlijeka. Sastanku su prisustvovali predstavnici proizvođača mlijeka, predstavnici otkupljivača te, zajedno sa ministromr poljoprivrede Tihomirom Jakovinom.
Na tom sastanku Savjeta doneseni su zaključci koje objavljujem.



Image and video hosting by TinyPic





30.10.2012. u 22:29 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 28.10.2012.

PROSVJED MLJEKARA


PROLIJEVANJE MLIJEKA - VELIKI APSURD

Način na koji je proveden posljednji prosvjed hrvatskih mljekara od 22. do 24. listopada , ulazi u događaje velikih apsurda, jer je mlijeko prolijevano po njivama. Na Strossmayerovcu, nedaleko Đakova, gdje je nedavno pokošen sirak 22. listopada 11 cisterni, a svaka od po nekoliko tisuća litara, prolile su oko 70.000 litara mlijeka koje su na polje dopremili farmeri proizvođači mlijeka Osječko – baranjske županije koji su inače najveći proizvođači mlijeka u Hrvatskoj. Budući da nije isporučivano otkupljivačima, proizvođači su mlijeko najprije dijelili građanima koji su po njega došli na farmu, a ostatak mlijeka je - proliven.
A u jednako nevjerojatna izabrana rješenja koja su postali modeli hrvatskog gospodarstvo, a jednako su veliki apsurdni kao i prolijevanje tisuća litara mlijeka po njivama su: zakon o privatizaciji ( koji se mogao provoditi po drugom modelu) koji je iz hrvatskog vlasništva otpisao tisuće tvrtki i ostavio hrvatsku bez industrije i svake ozbiljnije proizvodnje, ogroman vanjski dug koji raste kao balon u kojeg pušemo, više od 17 godina traje uvjerenje da su ljudi iznad 40 godina stari za posao u tvrtkama i da ih na svaki način treba zauvijek ispratiti s posla što se i ostvaruje, rasprodaja hrvatskih tvrtki strancima, nekad hrvatske banke danas su u vlasništvu velikih banaka po Europi kojima od kamata donose profit u milijardama, auto ceste koje su u vlasništvu stranih koncesionara. Apsurdna je izjava premijera Milanovića da ga ne zanima činjenica da ministar policije, živi u stanu Ninoslava Pavića ( čovjeka u čijem je vlasništvu drugi paket dionica Jutarnjeg lista), ( prvi je paket u rukama Njemca) čime ignorira činjenicu da važne osobe iz policije i medija na suptilan način kroz svoje poslove pogoduju jedan drugome.
Ništa manje apsurdna nije bila ni cijena od 4,05 kuna istaknuta kao imperativ za prestanak prosvjeda. Tu su proizvođačku cijenu izračunom potvrdili profesori Agronomskog fakulteta u Zagrebu prije dvije godine. No da li ta cijena danas, nakon dvije godine, adekvatna, ili je to tek zgodna brojka oko koje proizvođači žele zadržati proizvođačku cijenu, s obzirom na cijenu mlijeka u prodaji?

OVE GODINE POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA
RASPRODALA 30 000 KRAVA!

I prolijevanje mlijeka i istaknuta cijena za litru mlijeka u ovo vrijeme ekonomske krize u zemlji su činjenice koje otvaraju pitanje - tko su proizvođači mlijeka koji svoj opstanak i proizvodnju već niz godina vezuju uz državu a nemaju snagu samostalnosti svoga poslovanja na svom gospodarstvu?Ističe se da je mljekarski sektor u golemoj krizi i da proizvođači mlijeka rasprodaju svoja stada. Stručnjaci koji se intenzivno bave mljekarskim sektorom i ističu da je ove godine do sada prodano sa poljoprivrednih gospodarstava ( odvezeno na klanje) 30 000 krava. Činjenica zvuči gorko, mljekarski sektor ide prema propadanju, međutim ulazak u farmersku proizvodnju sa više desetaka muznih krava i višegodišnjim kreditima je poslovna odluka sa rizikom. Zar je netko, tko je ušao u posao proizvodnje mlijeka, očekivao da će kroz sedam godina imati samo profit, a rizika neće biti?Ozbiljan farmer imao je prilike kroz to vrijeme, uz osnovno stado stvoriti i podmladak, i goveda za interventnu prodaju u situacijama kada je na gospodarstvu povećan financijski rizik. Zašto to nije prihvaćeno? Zašto stado za proizvodnju mlijeka nije tijekom godina svedeno na broj, veći ili manji, koje treba ekonomski odgovoriti na krizne situacije bez većih negativnih oscilacija za gospodarstvo, posebno ako je na tom gospodarstvu aktivno zaposleno nekoliko članova tog domaćinstva ili drugih osoba? Proizvodnja bilo čega, pa i mlijeka, ima svoje ekonomske parametre koje treba uspostavljati, pratiti tržište i po njima raditi i živjeti. Svaki OPG je doslovno jedna tvrtka sa jednim ili više zaposlenih. Orkestrirano prosvjedovanje treba zamijeniti znanjima o ekonomiji.


ZAHTIJEVATI NIŽU CIJENU SVIH PARAMETARA
PROIZVODNJE MLIJEKA!

Ako i je prosvjed mljekara opravdan ( izuzev prolijevanja mlijeka) zbog niske proizvođačke cijene mlijeka i poslovanja proizvođača s gubicima, NIŽU proizvođačku cijenu mlijeka treba formirati kroz uključivanje u cijenu svih parametara proizvodnje.
Zašto proizvođači svoje zahtjeve za povećanjem cijene uvijek zasnivaju samo na finalnom proizvodu – mlijeku? Vrlo niska cijena mlijeka po litri koju isplaćuju prerađivači prema masnim jedinicama, utvrđuje se uzorkovanjem mlijeka, i to je vrlo važna kategorija koju treba u ovoj situaciji preispitati i korigirati. Centralni laboratorij u Križevcima također treba javno progovoriti o „sistemima“ mjerenja masnih jedinica na koji su proizvođači mlijeka u proteklom periodu imali velikih prigovora. Nakon toga treba zatražiti smanjenje niza cijena onih proizvoda i subjekata koji ukupno stvaraju visoke troškove proizvodnje mlijeka, a tu ulazi: stočna hrana, električna energija, veterinarski troškovi, troškovi zakupa zemljišta, troškovi kupnje sijena ili slame i visoke kamatne stope po kojima se otplaćuju krediti! Prosvjed kao vrsta pritiska može biti efikasan u traženju smanjenja cijena od uprava tvrtki nadležnih za spomenutu proizvodnju.
Emocijama u vezi s proizvodnjom mlijeka treba označiti kraj; jer nitko ne proizvodi mlijeko zato što voli krave, kako su izjavljivali neki proizvođači tijekom ovih prosvjeda. Proizvodnja mlijeka je ekonomska kategorija, a ta je kategorija i razlog prosvjeda, jer ekonomska računica proizvodi negativan saldo.

Prosvjed, kojeg je predsjednik Stožera za obranu cijene mlijeka Antun Laslo najavio u petak 19.10. ultimatumom ovim riječima „ako se ništa u Zagrebu ne dogodi do ponedjeljka ići ćemo u prosvjed, a naš je zahtjev proizvođačka cijena od 4,05 kn za litru mlijeka “ završio je u četvrtak 25.10 bez konačnog dogovora o cijeni, razgovorom sa predsjednikom Sabora Josipom Lekom. Narednog dana predstavnici poljoprivrednih proizvođača prisustvovali su u Saboru sjednici o problemima u stočarskom sektoru. Saborski odbor za poljoprivredu zamolili su da razmotri što prije njihov zahtjev za povećanje otkupne cijene mlijeka na visinu od 3,50 kn po litri.
Ima li Saborski odbor za poljoprivredu moć promjene ekonomskih parametara i povećanja otkupne cijene mlijeka??


Image and video hosting by TinyPic

Fotografija: M.Zouhar Zec


28.10.2012. u 09:23 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 24.10.2012.

SUFINANCIRANJE VODOOPSKRBE I ODVODNJE



23 MILIJUNA KUNA ZA 64 PROJEKTA

U Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja ministar Tihomir Jakovina je u prisustvu pomoćnika Damira Kurečića potpisao sa predstavnicima lokalne uprave i samouprave 24. listopada, 64 ugovora o sufinanciranju gradnje komunalnih građevina za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju na području cijele Hrvatske.
Na natječaj za sufinanciranje stiglo je 429 projekta, od toga 196 projekta za razvoj sustava javne vodoopskrbe i 233 projekta za razvoj sustava javne odvodnje. Stručno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede odabralo je 64 projekta za sklapanje ugovora o sufinanciranju i to za javnu vodoopskrbu dva grada 15 općina i 11 komunalnih društava, a za javnu odvodnju dva grada 12 općina i 10 komunalnih društava. Za izgradnju vodoopskrbe osigurano je 8.570.172,74 kune, a za odvodnju 13. 999.726,02 kune.
Financijska sredstva namijenjena su za gradnju, rekonstrukciju ili sanaciju komunalnih građevina za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, za troškove u vezi s otklanjanjem posljedica poremećaja u javnoj vodoopskrbi i odvodnji, a iznimno i za podmirenje troškova dopreme vode autocisternama.

Image and video hosting by TinyPic
s lijeva: pomoćnik ministra Damir Kurečić, ministar Jakovina i gospođa Zebec iz Vukovara

Sredstva se moraju povući do 10.12.2012. Iz njih se ne plaća PDV. Građevine bi trebale biti realizirane do ožujka 2013.a ministarstvu poljoprivrede treba dostaviti izvješće o utrošenim sredstvima.
Cilj ulaganja financijskih sredstava, koja prema riječima ministra Jakovine dolaze iz proračuna Republike Hrvatske, je osigurati dovoljne količine pitke vode za opskrbu stanovništva, dovoljne količine vode za gospodarstvo, te očuvanje kvalitete vode za piće radi zaštite zdravlja ljudi i životinja.

24.10.2012. u 21:10 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 22.10.2012.

UOČI 2. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROIZVODNJI MLIJEKA U TUHELJSKIM TOPLICAMA

ZAŠTO SI PROIZVOĐAČI MLIJEKA STVARAJU DODATNI GUBITAK ?

Uoči 2. Međunarodne konferencije o proizvodnji mlijeka koja će se 23. 24. i 25. listopada održati u Tuheljskim toplicama,jedan dio hrvatskih proizvođača mlijeka odlučio se za neobično iskazivanje nezadovoljstva otkupnim cijenama mlijeka - obustavom isporuke mlijeka sa svojih farmi, te besplatnim dijeljenjem mlijeka onima koji dođu na farmu. Tako su zaspočeli prvi radni dan u tjednu - ponedjeljuak 22. 10., a koliko će dana izdržati gledajući mlijeko svojih krava, neisporučeno i nepodijeljeno, u cisternama to će se tek ćuti i vidjeti.
Može li ozbiljan proizvođač mlijeka sebi dopustiti - u znak protesta - obustavu isporuke mlijeka industriji s kojom ima ugovor? Mogu li si farmri koji tvrde da su im farme zbog poslovanja s negativnim financijskim saldom pred zatvaranjem, dozvoliti organizaciju neisporuke mlijeka na vlastitu štetu, besplatnim dijeljenjem, stvarajućo si dodatni gubitak? Proizvođači mlijeka koji si to mogu dozvoliti su neozbiljni proizvođači i uistinu je potrebno da iz sistema proizvodnje ispadnu što prije.
Farma i proizvodnja mlijeka nije emocija, to je posao, ekonomija i kapital gospodarstva.

Oobjavljujem obavijest Ministarstva poljoprivrede vezanu uz obustavu isporuke mlijeka.

Image and video hosting by TinyPic

22.10.2012. u 23:47 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 20.10.2012.

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA - 50 GODINA



ZNAČAJAN ALAT – UDRUŽIVANJE U UDRUGE I ZADRUGE
RADI IZLASKA NA TRŽIŠTE!

Na Međunarodnoj konferenciji u povodu „50 godina zajedničke poljoprivredne politike – u korak s vremenom „ koju je 15.listopada Opća uprava za proširenje Europske unije sa sjedištem u Bruxellesu održala u Zagrebu, a kojoj je predsjedavao gospodin John Clark, direktor Europske komisije Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj ( pogledati prethodni tekst), prisutni su mogli čuti mnogo odličnih informacija, a ja pozornost želim skrenuti na još dva govora gostiju iz Bruxellesa i to gospodina Flavia Coturnia načelnika Odjela Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj i gospodina Carla Pagliaccia koji je djelatnik tog istog Odjela, a koji je izlagao na temu „Važnost tržišnih instrumenata i proizvođačkih organizacija u prehrambenom lancu“.


Image and video hosting by TinyPic
Gospodin Flavio Coturni izlagao je na temu „ Izravna potpora poljoprivrednicima u EU: buduće perspektive“.
Prema riječima gospodina Coturna, od svih ciljeva najveći je cilj smanjivanje nestalnosti dohotka, koji je povezan sa sustavom direktnih plaćanja. Reforma koja će dovesti do direktnih plaćanja ustrojena je kroz dva već poznata stupa plaćanja. Ta će se struktura održati u novom obliku, a naglasak će biti na a. obvezi ozelenjavanja, b. pojednostavljenju nacrta za mlade poljoprivrednike, c. dopuni plaćanja najvećim poljoprivrednicima
Koncept izravnih plaćanja za 2014: 1. od obveznog dijela – temeljna plaćanja 2. plaćanje za zeleno poljodjelstvo 3. plaćanje za mlade farmere i poljoprivrednike koji imaju do 40 godina
Svi poljoprivrednici moraju udovoljavati višestrukim uvjetima sukladnosti, a skladu s tim u planu su potpore za uzgoj, poljodjelstvo i mlade farmere do 40 godina, a za njih bi potpora postojala do pet godina. Osnovne promjene u osnovama plaćanja krenuti će 2014. i do 2017. biti će razdoblje prilagodbe. Poticaji do 2019. biti će zasnovani na načinu plaćanja koji bude zasnovan 2014. Sva će zemljišta ući u tu shemu.
„Novi kriterij plaćanja biti će taj da treba biti aktivan poljopreivrednik“ – naglasio je gospodin Coturni “ Ako nije aktivan, ako ne održava sve što se odnosi na njegovu djelatnost biti će isključen iz tog programa za direktna plaćanja „ – rekao je.


Image and video hosting by TinyPic
Gospodin Carlo Pagliacci iz sektora Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj izlagao je na temu „ Važnost tržišnih instrumenata i proizvođačkih organizacija u prehrambenom lancu“
„ Zašto u praksi tržišni instrumenti?“ započeo je pitanjem gospodin Pagliacci, te nastavio : „Manje više sve države na svijetu imaju zaštitu poljoprivrednih proizvođača, jer je ta proizvodnja specifična. Ta proizvodnja ima prirodna ograničenja koja nisu uvijek sita. A instrumenti su uspostavljeni da bi se povećala poljoprivredna proizvodnja .
Nakon 2. svjetskog rata , točnije 1957. Sporazumom iz Rima na planu poljoprivredne proizvodnje u Europi utanačena su načela koja se odnose na poljoprivrednu proizvodnju i cijene. Na početku je šest država formiralo načela kojima se treba rukovoditi zajednička poljoprivredna politika, a koja svoj temelj ima na tržišnim instrumentima. Ta načela vrijede i danas.Dok je s jedne strane poljoprivredna proizvodnja i farmeri druga strana te medalje su potrošači. Zašto je potrebna zajednička poljoprivredna politika na razini EU? Tu je riječ o poštenom nadoknađivanju i konkurenciji. Postoje 1. pravila o tržišnim standardima 2. pravila pod kojima proizvod dolazi na tržište. Uređenje agrara potrebno je jer je prihod farmera manji od prihoda u sektorima koji nisu agrarni i do 50%.“ Prema riječima gospodina Pagliaccia tržišni instrumenti su uvedeni 1992. kao izravna plaćanja, bila je to kompenzacija niskih cijena. Reforme 2003. i 2008. su mijenjale praksu proizvodno vezanih premija. Kreirali su postojeće mjere ruralnog razvoja. U posljednjoj reformi 2008. plaćanja farmera su bila bolje ciljana, a ruralni sektor se osnažio.“
„Sada se agrarna politika suočava s novom reformom i pitanje je KAKO,“ kaže gospodin Pagliacci i nastavlja“ Očekujemo stabilizaciju tržišnih izdataka. Moguća su i divljanja cijena, zbog čega se javlja ne elastično stanje između potrošnje i proizvodnje. Neće doći do porasta potrošnje, to se onda odražava na cijenama. Cijena umjetnog gnojiva je porasla i u EU. Cijene energije su narasle u posljednje desetljeće više nego cijene poljoprivrednih proizvoda. Različita je situacija u različitim zemljama EU. Koncept – proizvodi za koje se danas odobravaju intervencije na tržištu – treba zadržati i stvoriti rezerve za slučaj krize koju treba definirati od slučaja do slučaja. Kvote za šećer u budućnosti treba ukinuti. Hmelj i njihovu zabranu treba ukinuti i to treba regulirati drugim instrumentima. Te nove mjere koje ćemo u budućnosti donijeti ciljaju na okrupnjavanje, da poljoprivrednik ne izlazi sam na tržište, već treba poticati udruživanje u proizvodne udruge i zadruge. Komisija je smatrala da je to značajan alat. Za početak određene su specifične mjere u fondu za ruralni razvoj. Odnosi se to na mjere zajedničkog izlaska na tržište i poboljšanje privlačnosti prehrambenih proizvoda kod potrošača. Novi su programi o distribuciji 1. voća 2. i mlijeka u školama. Taj koncept bi trebao promijeniti odnos prema zdravlju. Školama će biti odobrena pomoć za distribuciju. To bi trebalo pridonijeti povećanju konzumacije mlijeka i voća“ kazao je u svom izlaganju 15. listopada u Zagrebu Carlo Pagliacci službenik iz Opće Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj EU.



20.10.2012. u 10:18 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 18.10.2012.

50 GODINA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE


ČETIRI DIREKTORA EUROPSKE KOMISIJE
IZ BRUXELLESA NA KONFERENCIJI U ZAGREBU!

U Zagrebu je 15. listopada održana Međunarodna konferencija u povodu „ 50 godina Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) – u korak s vremenom“. ZPP je postala temelj europske integracije. Poljoprivreda je jedino područje koje na razini Europske Unije provodi zajedničku poljoprivrednu politiku stvaranjem jedinstvenog tržišta za poljoprivredne proizvode. Sa proširenjem EU 2004. i 2007. kada je članicama EU postalo još 12 zemalja, Europska unija ima oko 185 milijuna hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta. Proizvodnja većine proizvoda nije višestruko uvećana, veća je samo za 10- 20%, ali je ZPP pomogla poljoprivrednicima, a pomaže i dalje, da postepeno razvijaju održive proizvodne potencijale.
Zajednička poljoprivredna politika prolazi kroz proces reforme, a pripreme se odnose na period od 2014. do 2020. godine. Zato Hrvatska kao zemlja za koju je u postupku proces ratifikacije, jer pristupanje u EU očekuje 1.7. 2013. godine, od stručnjaka iz Europske komisije, posebno iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, imala priliku čuti pregled sadašnjeg stanja i odnosa na području ZPP te kakvi su planovi za budućnost ZPP, za razdoblje od 2014. do 2020. godine
Konferenciji su kao slušatelji prisustvovali predstavnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, lokalnih akcijskih grupa, stručnjaci poljoprivredne savjetodavne službe, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, predstavnici lokalne i regionalne razine, te predstavnici resora, ministarstva poljoprivrede, ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Konferenciju je organizirao ured za tehničku pomoć i razmjenu informacija Opće uprave za proširenje Europske unije sa sjedištem u Bruxellesu – TAIEX u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede RH.



Image and video hosting by TinyPic

.
S lijeva: Aleksandra Cas Granje, John Clark direktor Europske Komisije, predsjedavajući na Konferenciji, Flavio Coturni i Carlo Pagliacci . Za govornicom je
gospodin Rodriguez

Koliki je značaj Europska unija pridala toj konferenciji očit je već i po sastavu prisutnih sudionika iz Bruxellesa. Čak četiri direktora Europske komisije sudjelovala su na konferenciji u Zagrebu. Bila su to gospoda JOHN CLARK, direktor Europske komisije, koji je i predsjedao Europskom konferencijom, zatim gospodin JOSE MANUEL SILVA RODRIGUEZ generalni direktor Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, gospođa ALEKSANDRA CAS GRANJE direktorica Opće uprave za proširenje i gospodin TASSOS HANIOTIS direktor u sektoru Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Govornici na Konferenciji bili su i gospodin Flavio Coturni koji je govorio o izravnoj potpori poljoprivrednicima u budućoj perspektivi, zatim gospođa Eniko Hantos čije se izlaganje odnosilo na temu Upravljanje i kontrola trošenja unutar ZPP-a, gospođa Kerstin Rosenov govorila je o politici EU za razvoj ruralnih područja – od pred pristupne pomoći (IPARD) do ruralnog razvoja za države članice, a gospodin Diter Goertz govorio je o podršci institucionalnom jačanju u poljoprivrednom sektoru. Gospodin Carlo Pagliacci govorio je o važnosti tržišnih instrumenata i proizvođačkih organizacija u prehrambenom lancu.

Image and video hosting by TinyPic

Ministar poljoprivrede RH Tihomir Jakovina i generalni direktor Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske Komisije, Jose Manuel Silva Rodriguez u Zagrebu

Konferenciju je otvorio ministar poljoprivrede Republike Hrvatske Tihomir Jakovina pozdravivši gospodu iz Bruxsellesa, šefa Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj gospodina Paula Van Dorena, te goste iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije, Crne Gore, Kosova, Albanije i Turske. Podsjetio je da je Hrvatska oduvijek u Europi, ali da njen put do Europske unije traje već 12 godina. Podsjetio je na početak pregovora u poglavlju 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj te rekao da je usvajanje zajedničke poljoprivredne politike i njena provedba u praksi zahtijevan i bolan proces jer su za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja značajna dva elementa, ekonomski aspekt i standardi EU. „Zemljama potencijalnim kandidatima za EU, Hrvatska svojim iskustvima na putu koji treba proći do zemlje pristupnice u članstvo EU, može pomoći na različite načine“ rekao je na kraju ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

SIGURNOST I OPSKRBA HRANOM !
Jose Manuel Silva Rodrigez generalni direktor Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj rekao je da 2012. godina označava 50 godina provedbe Zajedničke poljoprivredne politike. Prema riječima gospodina Rodrigueza, ona se mijenjala u raznim razdobljima. Bila je reformirana mnogo puta. Generalni direktor Rodriguez je napravio kratak povijesni pregled od 1950. godine do 2012. u okviru zajedničke poljoprivredne politike rekavši da su pedesetih godina bile uključene društvene zajednice koje su bile pogođene ratom, 80- ih godina uvodi se reforma koja uključuje izobrazbu poljoprivrednika i radionice o organskoj poljoprivredi.
Prema Agendi iz 2000.godine ZPP se koncentrira na ruralni razvoj. Novi stup reformi dolazi 2003. kojom poljoprivredna proizvodnja dobiva dohodovne potpore. 2007. poljoprivredno stanovništvo se udvostručuje zbog proširenja EU 2004. i 2007. godine . Ključne točke reforme iz 2008. su ciljane dohodovne potpore, razvoj, rast i zapošljavanje.
Danas se zajednička poljoprivredna politika transformirala u multifunkcionalnu politiku koja podržava poljoprivrednu proizvodnju u cijeloj Europskoj uniji.
Poveznica između poljoprivrede i ostalog svijeta je zajednička poljoprivredna politika. Najveći izazov je sigurnost i opskrba hranom. Europi treba poljoprivreda. Europski građani imaju pravo očekivati kvalitetu hrane kakvu mogu kupiti za određenu cijenu. ZPP to pruža, odnosno, to postiže.
„ Kada se radi o članstvu u EU, mogu reći da je proširenje donijelo napredak u svim zemljama članicama. Iskustvo govori da su poljoprivrednici najzahtjevniji, i najranjiviji. Problem su kvaliteta proizvoda i gubitak dohotka. To su rizici, ali se pristupanjem EU ti strahovi nisu ostvarili.“ istakao je gospodin Rodriguez.


IZAZOVI U AGRARNOM SEKTORU
PRIJE PUNOG ČLANSTVA !
John CLARK direktor Europske komisije rekao je da je EU drugo po redu svjetsko tržište iza SAD-a , a ispred Brazila, Kine, Australije i Kanade. EU je postala konkurentna u nekoliko agrarnih sektora ; žitu, sirovinama, mesu, začinima, te da su proizvodi EU sve više traženi od SAD-a i Kine. Također je rekao je da iz Europske unije postoji mogućnost izvoza životinjskih prerađevina. Glavni konkurenti u izvozu su Brazil, SAD i Argentina, a izvoze koštano brašno, bio gorivo, meso, voće i povrće. Osvrtom na glavna obilježja EU agrarne politike vezano uz sporazume koji su bilateralni ili multilateralni, naglasio je da je EU je članica svjetske trgovinske organizacije. U ime 27 država članica istakao je ciljeve; 1. održati otvoreno tržište i stvoriti nove mogućnosti 2. poštivati pravila svjetske trgovinske organizacije.Direktor EK gospodin CLARK rekao je i slijedeće : „ Izgledi za izvoz Hrvatske su značajni ako može pokriti proizvode iz niše u visoko proizvodnim sektorima. U Hrvatskoj je moguća visokokvalitetna proizvodnja temeljena na proizvodnji u kontinentalno – mediteranskoj umjerenoj klimi. U agrarnom sektoru pred Hrvatskom su novi izazovi do punog članstva. Potrebno je osigurati apsorpcijski kapacitet, uspostaviti Agenciju za plaćanje za kampanju 2013. uspostaviti savjetodavnu službu, provesti kampanju informiranja poljoprivrednika, usvojiti strategiju ruralnog razvoja kako bi moglo biti dostupno sufinanciranje nakon 2014“ – naglasio je gospodin Clark.
Što se tiče hrvatskih odnosa s CEFT-om predviđena je prilagodba u procesu pripojenja. Govoreći o posljednjoj reformi ZPP gospodin CLARK je rekao da se razvija u dobrom smjeru jer se ne proizvode skupi viškovi, a konkurentnost se popravlja..
Gospođa Kerstin Rosenov govorila je o EU politici za razvoj ruralnih područja- od pred pristupne pomoći (IPARD) do ruralnog razvoja za države članice. „Potrebno je pripremiti se za dobro upravljanje. Potrebna je sukladnost sa standardima zajednice. Ako se to ne učini problemi dolaze kasnije. U prijašnjim proširenjima neke su se tvornice zatvorale nakon ulaska u EU, jer nisu osigurale potrebne sanitarne uvjete. Zato je svu pripremu potrebno učiniti u pred pristupnom razdoblju. Na proizvodnju i marketing potrebno je staviti veliki naglasak, jer se tu ostvaruje najveća dodana vrijednost „ istakla je.

Izlaganja Carla Pagliaccia, i Flavia Coturnia, prema bilješkama, objaviti ću u narednom tekstu.

Image and video hosting by TinyPic

Slušatelji u konferencijskoj dvorani tijekom izlaganja predstavnika Europske Komisije iz Bruxellesa.
Fotografije: Margareta Zouhar Zec
















18.10.2012. u 13:19 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 15.10.2012.

KOMPENZACIJA ZA SUŠU


ODLUKA JE INFORMACIJA !


U Odluci koju objavljujem, a koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 20. rujna 2012. piše na koji će se naćin nadoknaditi šetete poljoprivrednim proizvođaćima od elemantarne nepogode, ove godine od suše, za sve kulture osim za pšenicu, ječam, raž, zob,uljanu repicu, heljdu i gorušicu.
Iako ova informacija više nije nova, čak i neki novinari pitaju - kada i kako će biti isplaćene štete od suše.
Model isplate za štetu od suše je kompenzacija, a sve podrobno piše u ODLUCI.
Ova je odluka objavljena u Narodnim novinama 26.9. 2012. u broju NN 106/2012.

ODLUKA je stupila na snagu 20. rujna.



Image and video hosting by TinyPic

15.10.2012. u 22:47 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 07.10.2012.

CILJ LEGALIZACIJE - RIJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU !


ZAHTJEV ZA LEGALIZACIJU OBJEKTA - DO 30.6.2013.

Hrvatska mljekarska udruga, kojoj je predsjednica ing. Vera Volarić i Uredništvo mljekarskog lista u sklopu Škole praktične nastave na Sljemenu u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, održano je 26. rujna predavanje na temu Legalizacija nezakonito izgrađenih zgrada. Predavanje o legalizaciji poljoprivrednih objekata pred četrdesetak poljoprivrednih proizvođača i predstavnika velikih mljekara održala je dipl.ing. Ljubica Kravarščan djelatnica poljoprivredne savjetodavne službe virovitičko podravske županije.

Image and video hosting by TinyPic
S LIJEVA :Ing. Vera Volarić i ing. Ljubica Kravarščan

Nakon prošlogodišnjeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji nije bio kvalitetan, sredinom ljeta, 13. srpnja Hrvatski Sabor donio je ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA. Zakon je objavljen u NN 86 /2012, a stupio je na snagu 27. srpnja.
Objekti su to sagrađeni bez građevinske dozvole. U Hrvatskoj se već nekoliko godina govori o potrebi legaliziranja svih nelegalno sagrađenih objekata, od obiteljskih kuća i vikend kuća, do objekata na gospodarstvu koji svoju namjenu imaju u poljoprivrednoj djelatnosti. Zakon je napokon načinio distinkciju te je gradnja bez građevinske dozvole od donošenja ovog Zakona administrativno i izvedbeno nepoželjna.


Cilj legalizacije je RIJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU. To je ime dokumenta kojim nelegalno izgrađen objekt postaje legalan. A da bi objekt bio legaliziran treba podnijeti zahtjev za legalizaciju najkasnije do 30. lipnja 2013. odnosno do 31. prosinca 2012. za objekte koji već imaju nalog za rušenje.
Zahtjev se podnosi nadležnom uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, i zaštitu okoliša, a zahtjevu se prilaže potrebna dokumentacija o namjeni i površini zgrade.
Zgrade su podijeljene u 4 kategorije. Evo što je potrebno od dokumentacije za legalizaciju svih četiriju kategorija objekata.

1. U kategoriju zahtjevne zgrade svrstana je poljoprivredna zgrada površine PREKO 1000 metara kvadratnih ( ili stambena zgrada preko 400 metara kvadratnih, te sve zgrade javne namjene bez obzira na površinu.

Za legalizaciju zahtjevne zgrade potrebno je slijedeće:
a. tri primjerka snimke izvedenog stanja izrađene od ovlaštenog arhitekta,
b. izjava ovlaštenog inženjera građevine da zgrada ispunjava bitan zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima iz vremena kada je građena ili prema sadašnjim propisima. (odabir je na povoljnijoj varijanti)
c. kopija katastarskog plana, izvod ne stariji od 6 mjeseci, ali samo ako je nezakonita zgrada ucrtana u katastar tako kao što je izvedena. U protivnom potrebna su tri primjerka geodetske snimke koje je izradio ovlašteni inženjer geodezije.

2. Manje zahtjevna zgrada je poljoprivredna zgrada DO 1000 metara kvadratnih ili stambena zgrada do 400 metara kvadratnih

Za legalizaciju manje zahtjevne zgrade potrebna su :
a. tri primjerka snimke izvedenog stanja, koje je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva,
b.kopija katastarskog plana, izvod ne stariji od 6 mjeseci, ali samo ako je nezakonita zgrada ucrtana u katastar tako kao što je izvedena. Ako to nije tako potrebno je imati tri primjerka geodetskog snimka izrađenog od ovlaštenog inženjera geodezije.


3.Jednostavna zgrada je poljoprivredna zgrada do 400 kvadratnih metara, a stambena zgrada do 100 metara kvadratnih

Za legalizaciju jednostavne zgrade potreban je :
a. iskaz površine i obračunska veličina zgrade, broj etaža i visina zgrade, obračunska veličina zgrade prema posebnim propisima kojima se obračunava komunalni i vodni doprinos. To treba izraditi ovlašteni inženjer arhitekture ili ovlašteni inženjer građevinarstva
b. kopija katastarskog plana ,da izvod ne bude stariji id 6 mjeseci, s tim da je nezakonita zgrada ucrtana u katastar tako kao što je izvedena. Ako nije tako, potrebno je napraviti tri primjerka geodetskog snimka koji treba napraviti ovlašteni geodet,
c.fotografije svih pročelja zgrade,
d. iskaz podatak za obračun naknade za legalizaciju, od arhitekte ili inžejera.

4. Pomoćna zgrada – DO 50 metara kvadratnih tlocrtne površine, jednoetažan, a da je u funkciji osnovne zgrade koja je legalna.

Za legalizaciju objekta četvrte kategorije potrebna su
a. tri primjerka kopije katastarskog plana
b. akt na osnovu kojeg je osnovna zgrada izrađena ili drugi dokument kojim se može dokazati da je zgrada legalna. Za pomoćnu zgradu nije potrebna tehnička dokumentacija od arhitekta, geodete, ili inžinjera građevine.Geodetski snimak je dovoljan za legalizaciju zgrade, ali nije dovoljan za naknadni upis u katastar, gdje će trebati geodetski elaborat. Preporuka je izraditi geodetski elaborat, jer omogućuje i legalizaciju i upis, te na kraju smanjuje ukupan trošak izrade dokumentacije.

Ako se legalizira samo dio nadogradnje, površina se pribraja već legalnom dijelu.
Naprimjer nadogradnja iznosi 400 metara kvadratnih, a postojeći legalni do 1000 metara kvadratnih zgrade ide u postupak legalizacije za građevine veće od 1000 metara kvadratnih.
U tom slučaju snimak i cjelokupna dokumentacija obuhvaća cijeli objekt od 1400 metara kvadratnih, prikazuje stanje prije i poslije dogradnje, ali se vodni i komunalni doprinosi i naknada za legalizaciju plaća samo za nadograđeni dio.


***************************************
Školi praktične nastave prisustvovale su na poziv Hrvatske mljekarske udruge vlasnice i djelatnice ovlaštenog Projektnog ureda. Karmen Prlić i Martina Jukić Stanić. One su odgovarale na pojedinačne upite i prema stvarnim stanjima pojedinih poljoprivrednih proizvođača, radile okvirne izračune cijene koštanja legalizacije poljoprivrednih objekata.
Predsjednica Hrvatske mljekarske udruge ing. Vera Volarić najavila je da će članovi mljekarske udruge, budu li zainteresirani u većem broju, za izradu projektne dokumentacije, u spomenutom Projektnom uredu, imati popust.
Kontakt telefon Projektnog ureda, sa sjedištem u Zagrebu je, 01 888 7580 te meilovi : karmen.prlic1@zg.t-com.hr, i jukic.martina@gmail.com


Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Karmen Prlić i Martina Jukić Stanić

Evo nekoliko odgovora Karmen Prlić na pitanja koja su mi ostala nejasna, nakon predavanja ing. Kravarščan.

_ Razlikuje li zakon velike proizvođače mlijeka, od malih, koji imaju do 10 muznih krava?

Ne, Zakon ne radi razliku među poljoprivrednim proizvođačima, tako da ne razlikuje male od velikih. Zakon samo govori o nelegalno izgrađenim zgrada i o njihovoj veličini.
No znamo da je većina tih starih seoskih gospodarstava rađena prije 1968.rađena i oni su legalni sami po sebi i najčešće imaju nekakvu eventualnu pomoćnu građevinu koja je nelegalna do 50 kvadrata i to se vrlo jednostavno može legalizirati, gdje ne treba ni arhitekt.

- Što se podrazumijeva pod izrazom kazna?
Za zadržavanje nezakoniti izgrađene zgrade u prostoru. U narodu – kazna. Zato što je zgrada izgrađena bez građevinske dozvole.

-Što osoba sve treba platiti kada se krene u legalizaciju objekta ?
Plaća se izrada projekta, izrada tehničke dokumentacije. A što sve projekt sadrži to ovisi o tipu i veličini građevine. A imamo 4 tipa građevine. Dokumentacija je različita, ovisno u koju kategoriju spada zgrada ili građevina..
Plača se geodet ako trebate izvod iz katastra, i statiku ako ste u zahtjevnim zgradama. Ako ste u pomoćnim, imate tu snimku, plaćate kaznu, odmah prvu ratu minimalno 1500. S tim ako je nelegalna do 50 kvadrata naknada je 500 kn.

- Što je s komunalnim i vodnim doprinosom?
Vodni doprinos plača se po zonama A,B,C,: u A zoni je Zagreb i jadranska obala , u B zoni je ostala Hrvatska, a C zona je područje od posebne državne skrbi.
A komunalni doprinos zavisi od općine do općine. On će se moći platiti u ratama, ne većim od 300 kuna. Neke općine su odlučile da se komunalni doprinos ne naplaćuje.Tako je odlučila općina Veliko Trgovišće, Sisak je za biljni uzgoj , za plastenike također se odrekao komunalnog doprinosa.

- Koji su dokumenti potrebni za legalizaciju nekog objekta.?
U Zakonu NN 86/2012 točno je navedeno što se treba priložiti uz koji tip zgrade!



07.10.2012. u 16:46 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 04.10.2012.

KRATKOROČNE MJERE ZA PROVEDBU U PAKETU




MIJENJAJTE ZAKONE, jer se na njima temelji politika,
I DOZVOLITE LJUDIMA DA RADE !

Iako proizvođači mlijeka cijele ove godine čine sve da njihova gospodarstva opstanu na solventnoj nuli, još uvjek resorno ministarstvo ne razumije te proizvođače ili im ne vjeruje. Takav je dojam u javnosti, jer se nije dogodilo ništa sa niovoa ministarstva poljoprivrede, što bi proizvođači mogli protumačiti kao želju da mljekarski sektor u RH opstane.

Ljudi poput mr.Miroslava Kovača i ing. Damira Pejakovića znaju kao bi trebalo raditi, ali ljudi s vrha, iz resornog ministarstva ne žele reći; da trebamo to i tako zato minjamo sve što treba mijenjati. A dok nema jasno izgovorene odluke, sve je relativno i ništa se ne mijenja. Može li 0,15 lipa otkupljivača mlijeka zaustaviti rasprodaju govedarsko mljekarskog sektora koji je započeo? Do sada je gospodarski prestalo postojati, kažu 3000 gospodarstva.Da je samo pola prestajalo postojati, previše je, a više od toga već ima miris katastrofe i beznađa.
Misli li tko, od čega će dojučerašnji uzgajivači krava i proizvođaći mlijeka dalje živjeti. A njihove obitelji? A njihova djeca?
Političari i politika se doslovno igraju ljudima.

Sektor mljekarstva liči na problem nezaposlenih u ovoj zemlji, i neprestana restrukturiranja koja se događaju. BDP je pao u pola godine 2,2% pada i dalje. Ljudi i dalje ostaju bez posla, a aktualni političari najvljuju još 20.000 otkaza naredne godine. To više nema veze sa zdravim razumom!
Politika se temelji na ZAKONIMA . Mijenjajte zakone u svakom segmentu, u korist rada i života građana. U krizno vrijeme kakvo je sada jako teško će se otvarati nova radna mjesta!!.

Prenosim ZAKLJUČKE S TISKOVNE KONFERENCIJE u Osijeku koja je održana jučer.

Image and video hosting by TinyPic


04.10.2012. u 16:38 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 03.10.2012.

KESTENIJADA U HRVATSKOJ KOSTAJNICI



FESTIVAL KESTENA

"Kestenijada 2012" u Hrvatskoj Kostajnici raskošni je festival ukusnog jesenskog ploda kojeg daju netaknuta priroda i očuvane šume pitomog Pounja. Ovogodišnja manifestacija
biti će još bogatija sportsko-rekreativnim, kulturno-umjetničkim i zabavnim sadržajima, te gastronomskim užicima.
Zahvaljujući vrijednim i ljubaznim domaćinima "Kestenijada" je odavno prerasla lokalne i regionalne okvire i postaje manifestacija državnog značaja.
Hrvatska Kostajnica čarobni je gradić na bistzrozelenoj rijeci Uni, u živopisnoj pounjskoj kotlini, čiji su obronci obrasli stoljetnom kestenovom šumom. Po plodu kestena grad je dobio ime: kostanj-kostajn - Kostajnica. Prvi pisani trag vraća nas u 1240., a arheološki nalazi svjedoče o postojanju naselja još u vrijeme rimskog carstva"

Tako između ostalog piše u materijalima koje sam povodom manifestacije" Kestenijada 2012" primila iz Ureda za odnose s javnošću Sisačko-moslavačke županice ing. Martine Lovrić Merzel.

Kulturno umjetnički program sa mnogo izvođaća tijekom cijeloga dana u subotu, nedjelju i ponedjeljakl, 6. 7. i 8. listopada, a početak manifestacije je u petak 5.10. u 18.30 , biti će novo otkriče grada Kostajnice za one koji protekle godine nisu prisustvovali kestenijadi.

Iz Zagreba sa željezničkog kolodvora u Kostajnicu vozi u subotu 6. i nedjelju 7.10. poseban vlak za tu priliku, KESTEN CUG sa polaskom u 7,58 sati a vraća se u Zagreb u 18,45 .
U Kostajnici je organiziran prijevoz gostiju u kesten šumu u berbu kestena.

Image and video hosting by TinyPic

03.10.2012. u 23:57 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2012 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter