AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 31.05.2012.

IPARD ISPLATIO DVA VELIKA KORISNIKA



ISPLAĆENI Bios d.o.o i Šafram d.o.o.


Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju javnosti prezentira informaciju o isplatama IPARD projekata.
Istovremeno podsjeća i poziva poljoprivredne proizvođače da apliciraju na IPARD natječaju koji je u 8. krugu natječaja otvoren do 2. 7. 2012. godine .
Objavljujem obavijest Agencije za plaćanja.

Image and video hosting by TinyPic

31.05.2012. u 06:33 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 29.05.2012.

PROVJERITE PODNESENE POTPORE !


IZMJENE I DOPUNE ZAHTIJEVA ZA POTPORE !

Objavljujem sadržaj obavijesti Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju!



Image and video hosting by TinyPic

29.05.2012. u 16:15 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 25.05.2012.

INFORMACIJA: JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU ZAKONA O HRT-u


HRT U KOLAPSU!

U Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva u petak 25. svibnja održana je javna rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radio televiziji, odnosi se na Zakon o HRT-u iz 2010. godine.
Diskutanti su uglavnom bili novinari s Hrvatske radio televizije, predstavnici ministarstva kulture, jer je to ministarstvo nadležno za medije, te Branko Vukšić saborski zastupnik član laburističke stranke i predsjednik Saborskog odbora za informiranje.

Prisutni su iznosili svoje viđenje problema u okviru teme. Naglasiti ću nekoliko iznesenih mišljenja.
Slivija Luks, kako je sam istakla, s 45 godišnjim novinarskim iskustvom na Hrvatskoj radio televiziji rekla je da se nalazimo usred apsurda, jer rade se izmjene i dopune Zakona samo zato što novinari nisu zadovoljni s Upravom HRT-a . „Apsurdna je situacija da suštinski mijenjamo unutarnju organizaciju a da istovremeno ostavljamo rupe u Zakonu, a one su te koje generiraju niz problema. Zakon je loš ako nije dovoljno jasan, a o tome se radi i u ovom slučaju“ Silvija Luks je rekla da se na HRT-u odvija tiha privatizacija u korist jedne interesne grupe te to potkrijepila ovim argumentom „Slijedite trag novca.“ Rekla je i da je HRT u kolapsu, da se odlijeva novac kroz medijske produkcije i odvjetničke urede Iznijela je i podatak da je HRT digla kredit od 115 milijuna kuna, a zarađuje milijardu i 300 milijuna kuna godišnje.

Božo Novak, novinar i publicist u mirovini govorio je kratko u ime novinara veterana te rekao da su razmišljali što učiniti da Hrvatska ne bude na 88 mjestu u svijetu po slobodi medija. „ Je li ovaj nacrt prijedloga Zakona da steknemo bolju poziciju i veću slobodu medija“ –upitao je Božo Novak. Gospodin i kolega Novak rekao je da „ Na trgu odluka Vijeća Europe je da niti jedan urednik , tako ni ravnatelj, ne može biti izabran, ako je protiv njega samo jedan novinar. Rekao je da bi trebalo posvetiti pozornosti Kijevskoj deklaraciji koja govori o ulozi javnih medija jer to bi promoviralo Hrvatsku u Europskoj zajednici. Podsjetio je na vrijeme od prije 15- ak godina kada je Hrvatsko novinarsko društvo predlagalo novinare za urednike, a Sabor ih je samo potvrđivao, a ne birao. „Država ima zadatak oformiti javni medij, ali država mora maknuti ruke od medija“ – rekao je Božo Novak.

Novinar Goran Rotim rekao je da je ekipa koja vodi HRT, a na čelo je došla 2010. se prije bavila proizvodnjom vatrogasnih aparata.!!
Pojavilo se pitanje među diskutantima tko je pisao Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o HRT-u . Berislav Šipuš iz Ministarstva kulture rekao je da u tome sudjeluje ministarstvo kulture, on osobno, ali i sva ostala ministarstva, jer da u svakom ministarstvu postoje kompetentni ljudi za medije. (?)

Image and video hosting by TinyPic
Okrugli stol na temu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o HRT-u
Fotka: M.Zouhar Zec

Treba li izvještaju komentar? Ne, ali možda i da.
Proizlazi da je s HRT-om na djelu već jako mnogo puta viđena politika uništavanja tvrtki u RH. Najprije se novac isisava iz tvrtke, zatim slijedi restrukturiranje, onda stečaj s kojim dolazi novi vlasnik, dakle prodaja. A u niz takvih tvrtki na čelu su bili nekompetentni ljudi kao što je to slučaj i s HRT-om, koje je postavila "politika" i koja upravlja događajima.
Smije li si kuća puna novinara, onih koji istražuju, pišu i informiraju hrvatsku javnost o zbivanjima u zemlji i izvan nje, dozvoliti da bude prodana nekom stranom vlasniku, kao što je to slučaj s Večernjim listom, i Jutarnjim listom? Novinari moraju zauzeti potpuno drugi stav prema događanjima koja su u tijeku na HRT-u, ako ne žele da se prodaja Javna televizije HRT uskoro dogodi.

25.05.2012. u 18:10 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.05.2012.

GMO JE KONTRAVERZAN

ALTERNATIVA GMO-U SU HERBICIDI I PESTICIDI !

U povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode 22. svibnja, Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva, kome je predsjednica novinarka Silva Celebrini održao je u dvorani HND-a okrugli stol pod nazivom „Hrvatska biološka sigurnost i GMO“.Uvodna izlaganja održali su prof. dr. Hrvoje Fulgosi iz Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. Marijan Jošt, oplemenjivač i genetičar , umirovljeni prof. Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, te prof. dr Valerije Vrček s Farmaceutsko – biokemijskog fakulteta u Zagrebu.
Od nezavisnih stručnjaka, bili su tu dr. Laj, sociolog i dr. Slavko Kulić poznati ekonomist, Dubravka Stepić iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode mr. Jgoda Munić iz Zelene Akcije.

Image and video hosting by TinyPic
Priznati stručnjaci na okruglom stolu

Činjenice izrečene od prisutnih dovele su do konstatacije da je GMO velika kontraverza, a hrvatski Zakon o GMO-u jasno je rekao da tim organizmima nema mjesta u RH čime je stvorena klima da Hrvatska može biti slobodna od GMO, te bi na toj činjenici trebalo graditi brend „GMO-free“ i razvijati tehnologiju i znanje. Hrvatske županije od 2003. do 2010. deklarirale su se protiv GMO .


KAKO JE STVOREN GMO !?

Molekularni biolog dr. Hrvoja Fulgosi sa Instituta Ruđer Bošković stručnjak je koji zna sve činjenice o GMO. Dr. Fulgosi je kompetentan za tematiku GMO-a, jer je diplomirao biologiju 1991., na smjeru Molekularna biologija, magistrirao na prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu 1993. a doktorsku disertaciju obranio na Ludwig- Maximilianis sveučilištu u Mu“nchenu 1999. stekavši titulu doktora znanosti. Nakon toga radi dvije i pol godine na sveučilištu u Christian-Albrechts u Kielu gdje završava post doktorsku specijalizaciju.Od 2006. voditelj je Laboratorija za elektronsku mikroskopiju na Institutu Ruđer Bošković , 2009. izabran je za izvanrednog profesora na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a 2011. za znanstvenog savjetnika.
Želim podsjetiti na genezu problema oko GMO, želim mnoga pojašnjenja te pitam te pitam dr. Fulgosia:
Image and video hosting by TinyPic
Dr.Hrvoje Fulgosi sudionik okruglog stola
_ Što je zapravo GMO?
_ Genetski modificirani organizmi (GMO) su svi oni organizmi kod kojih je posebnim tehnikama molekularne biologije unesen strani gen u genom tog organizma. Tehnike kao što su mutageni za zračenje i mutageni za izazivanje mutacije u genomu kemijskim agensima ne spadaju u GMO, mada su oni isto genetički modificirani. To može biti i gen iz bakterije u biljci, ali to može biti i gen iz biljke u biljku.

_ A što je tu loše? Čega se mi ljudi točno bojimo i od čega se želimo zaštiti kada se radi o GMO-u?
_ Mislim da se radi o velikom nerazumijevanju cijele stvari. Jer genetičke promjene se događaju neprestano u prirodi i bez kemije i bez molekularne biologije. Ti mehanizmi s kojima mi radimo kao molekularni biolozi su prirodni procesi koje smo mi samo naučili od prirode i koristimo ih u genetičkom inžinjerstvu, ali to su prirodni mehanizmi kojima se genetički materijal rekombinira.
Ja pretpostavljam od kud je bojazan, a to je da po prvi puta imamo gen iz bakterije u biljci. Ali tijekom evolucije su se geni selili; geni iz bakterija su prelazili u gene biljke i obrnuto. Tako da ti mehanizmi postoje u prirodi, a ljudi su ih iskoristili da bi prebacili u ovom slučaju dva ili tri gena u biljke zbog nekih specijalnih svojstava.

_ Dobro, a čega se mi ljudi u genetski modificiranoj kukurizi ili soji bojimo?
Što je to u kukuruzu, a što u soji?
_ Prvo eksterno se ljudi boje gena koji je unesen u kukuruz, a mogu biti unesena dva različita gena. Jedan je gen koji omogućava kukuruzu da preživi u prisutnosti herbicda. To je gen koji kukuruzu daje otpornost na herbicide. Herbicid bacite na polje, korov će biti uništen, kukuruz će preživjeti. Kukuruz ima protein koji je otporan na taj herbicid.Taj gen koji kodira taj protein je iz jedne bakterije iz tla. Taj gen je postojao i prije. Njega čovjek nije izmislio. Njega je čovjek samo iz bakterije iz tla samo prebacio u biljku. Drugi je gen iz jedne bakterije iz tla koji se naziva -bacilus turigienzis- ta bakterija ima jedan toksin u sebi koji izaziva, baš tako kako ću sada reći, izaziva probavne poremećaje kod kukaca. Kukci dobe, da tako kažem dijareju kada pojedu taj protein, kukci dobe proljev i umiru. I taj protein je specifičan za pojedine vrste kukaca. Taj protein ne djeluje na leptire naprimjer, djeluje na kukuruznog moljca - prvenstveno. I sada, umjesto da se koristi insekticid da bi ubili kukuruznog moljca, imate kukuruz koji proizvodi prirodni insekticid taj protein i kukuruzni moljac, kada počne jesti kukuruz, on dobiva proljev, dijareju i umire. I to je to. Ja sada zaista neznam gdje je tu taj veliki problem? Međutim problem od kog ljudi zaziru je - ŠTO SE DOGAĐA SA ČOVJEKOM KADA POJEDE TAJ PROTEIN.Odatle svi strahovi prema GMO.
Ali u Europi, a tako i u Hrvatskoj, taj kukuruz nije dozvoljen za ljudsku prehranu.Kukuruz se koristi u ogromnim količinama. Ja sam napisao u jednom uvodniku; 35 milijuna tona kukuruza i soje se godišnje uvozi u Europu i prerađuje u stočnu hranu. Znači i kukuruz i soju jedu životinje i te životinje. I pogkledajte cijenu mesa. Danas je jeftinije kupiti kg mesa, nego kg salate. Zašto je meso tako jeftino? Stoka brzo raste, od proteina od soje i kukuruza, a s druge straneta soja je i jeftina, jer je proces njene proizvodnje jeftiniji. A Brazilu, Argentini se to očito isplati u ekonomskom jer to u protivnom ne bi sijali.

_ Zna li se koje su biljke genetski modificirane?
-Zna se. Imate već komercijalno dostupne, a to je između 25 i 30 vrsta biljaka.
Čak je i papaja genetski modificirana!
Image and video hosting by TinyPic
Izvor: dr. Hrvoje Fulgosi

_ Zašto naprimjer papaja?
-Genetski modificirana je zbog jednog virusa koji je poharao plantaže na Havajima. Da nije bilo genetičke modifikacije nasadi na Havajima bi potpuno propali i ne bi se održali!

_ Glavni problem kojeg se ljudi plaše kada se radi o GMO je, kako novi gen kroz hranu djeluje na ljudsko tijelo, a time na ljudsko zdravlje?
_ Da, a slijedeće pitanje je da li se ti geni mogu proširiti u prirodi. VT taj gen koji kodira toksin za kukce, on je, rekao sam već, prisutan u tlu. Znači taj toksin postoji u tlu sad je pitanje da li on može djelovati i na pčele. To je dilema i to je pitanje koje se često postavlja u Europi. Istraživanja su na tome napravljena i da pčele zaista stradavaju od tog toksina, sigurno bi to bilo zabranjeno. Nema znanstvene studije koja ukazuje jednoznačno da pčele ugibaju od tog toksina. Kada pčele koriste pelud od kukuruza ?

_ Kakav je vaš stav o tome da županije žele biti slobodne od GMO?
- Nema smisla ljudima ništa nametati. Ljudi su se opredijelili i to je u redu. Odlučivanje o neprihvaćanju GMO biljaka u Hrvatskoj po županijama trajalo je od 2003. do 2010.
Image and video hosting by TinyPic

_ Da nije izmišljen GMO, kao bi se kulture u nekim područjima svijeta održavale i uzgajale?
_ Ljudi bi koristili insekticide i herbicide. Alternativa GMO biljkama je insekticid. Kako ćete se boriti protiv moljca kukuruznog? Insekticidom. Alternativa tome je ekološka poljoprivreda, mada stvarno neznam kakav bi to način obrade bio da moljac ne napadne kukuruz. To nije okopavanje korova. Taj je moljac ogromni problem. On se zove europski bušač.

- Znači li to da bi netko trebao, radeći ekološki, potrošiti deset puta rada i truda više nego što njiva vrijedi?
_ U principu da. Po meni, na velikim površinama je ekološka poljoprivreda neodrživa. Pa gdje ćete vi naći 500 ljudi koji će okopavati stotine hektara kukuruza. I tko će to platiti? Sve je to u redu dok kupujete vrećicu ekološke hrane u trgovini Bio- bio. Ali kako nahraniti čovječanstvo na ekološki način.





24.05.2012. u 17:19 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 19.05.2012.

ŠTO RADI BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE?


AGRO - PANKRETIĆ d.o.o. ZA TRGOVINU I USLUGE

Što radi bivši ministar u Vladi RH mr. Božidar Pankretić i bivši ministar poljoprivrede?
Da podsjetim; na parlamentarnih izborima 2007. HDZ i HSS su stvorili koalicijsku vlast u kojoj je najprije dvije godine Pankretić bio ministar poljoprivrede, a nakon koalicijskih razmirica postao je ministar regionalnog razvoja. Ušao je u Sabor a onda i na mjesto ministra poljoprivrede sa karizmom svog pokojnog oca Jože Pankretića i mnogi su poljoprivrednici vjerovali kako Božidar može mnogo napraviti za poljoprivrednike. Međutim Božidar je u Vladi i ministarstvu radio kao sofisticirani političar. Čak što više odmah na početku ministarske karijere pokazao je izniman interes za službeni iznimno luksuzni automobil pravdajući tu strast bolešću svoje kičme. No ipak je nakon te afere sjeo u jeftiniji auto, kojim je odlazio na imanja poljoprivrednika u raznim prigodama.
Nakon velikog neuspjeha Hrvatske seljačke stranke na zadnjim parlamentarnim izborima mr. Pankretić više nije u politici. A što radi, sada, odnosno što namjerava raditi bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, napisao je u kratkom tekstu kolega novinar Nikola Bajto u Samostalnom srpskom tjedniku NOVOSTI koji izlazi u Hrvatskoj, a tekst je objavljen u broju od 11. svibnja.
PRENOSIM TAJ TEKST.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Margareta Zouhar Zec, autorica bloga

19.05.2012. u 19:40 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 18.05.2012.

ZA IPARD MJERE 8. KRUG NATJEČAJA



U 7 NATJEČAJA ODOBRENO TEK 112 PRIJAVA!

Objavljujem obavijest o Natječaju za Mjere 101 i 103 IPARD programa koje je raspisalo
Ministarstvo poljoprivrede.


Image and video hosting by TinyPic

18.05.2012. u 22:55 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 17.05.2012.

RAZGOVORI O SURADNJI HRVATSKA - IZRAEL



SURADNJA U POLJOPRIVREDI SA ZEMLJOM BLISKOG ISTOKA !


Image and video hosting by TinyPic

Republika Izrael i njen glavni grad Jeruzalem imaju oko 7.500 000 stanovnika na 20 770 kvadratnih kilometra. To je zemlja iznimno burne i stare biblijske povijesti, smještena na Bliskom istoku uz istočni rub Sredozemnog mora. Graniči sa Libanonom, Sirijom, Jordanom, Zapadnom obalom i Pojasom Gaze. Izrael je parlamentarna republika, a službeni jezik je hebrejski i arapski jezik. U Izraelu živi oko pet milijuna židova, a druga najveća nacionalna skupina su arapi.

17.05.2012. u 23:09 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 10.05.2012.

PODNOŠENJE ZAHTIJEVA ZA POTPORU DO 15.5.



PROVJERITI I OBNOVITI PODATKE U UPISNICIMA I REGISTRIMA!

Voditeljica odjela za odnose s javnošću Leticija Hrenković iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju u Priopćenju za medije podsjeća da je 15. svibanj
zadnji dan za podnošenje zahtijeva za potporu u poljoprivredi.
Objavljujem priopćenje.


Image and video hosting by TinyPic

10.05.2012. u 00:40 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 09.05.2012.

REAGIRANJE HPA


ŠTO JE JASNIJE?

Hrvatska poljoprivredna agencija reagirala je ovim dopisom na tekst koji sam na blogu objavila 5.5. ove godine pod naslovom POGREŠKE I FAKTOR ČOVIJEK. Objavljujem dopis.


Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

09.05.2012. u 06:42 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 08.05.2012.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA O PDV-u

DIFERENCIJACIJA PDV-a ZA PREHRAMBENE PROIZVODE !

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i njen Odbor za povrtlarstvo pokrenuo je pitanje diferencirane stope PDV-a na prehrambene proizvode.
Tim je povodom održana konferencija za novinare 7. svibnja na kojoj je istaknuto da Hrvatska sa stopom od 25% ima najveći PDV na prehrambene proizvode izuzev na kruh i mlijeko, u odnosu na zemlje Europske unije.
Austrija ima stopu PDV-a od 10 % PDV-a na prehrambene proizvode, Belgija 6%, Finska 17%, Francuska 5.5 %, Njemačka 7%, Grčka 8%, Madžarska 12%, Italija 10%.

***
PDV je jedan od poreznih oblika za prikupljanje sredstava koja ulaze u državni proračun.
Odavno poljoprivredni proizvođači govore da bi neki prehrambeni poljoprivredni proizvodi trebali imati nižu stopu PDV-a.Ideja nije nova, konferencija za novinare nije dovoljna da bi se distinkcija PDV-a već sutra i ostvarila, ali je dobar put za poruku javnosti što poljoprivredni proizvođači misle, predlažu i žele.

Image and video hosting by TinyPic
Ovogodišnji ječam koji je zbog snažnog vjetra s kišom već polegao - Zagrebačka županija!
Fotka: Margareta Zouhar Zec

08.05.2012. u 12:34 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 05.05.2012.

POGREŠKE I FAKTOR ČOVIJEK

POGREŠKE U GODIŠNJEM IZVJEŠĆU 2011. HPA
U KATALOGU SVINJOGOJSTVO!

Godišnje izvješće s bilo kojeg područja dokument je za prošlo- godišnje razdoblje i područje rada koje je obrađeno i smatra se točnim te postaje dio arhivske građe. Podaci iz Godišnjeg izvješća koriste se u razne svrhe.U Godišnjem izvješću podatak je sve, ime prezime, ime tvrtke, farme, količina, broj, veličina a ti i takvi podaci su relevantni i citiraju se.
No što kada Godišnje izvješće nije točno, kada je koncipijent izvješća propustio provjeru vlasništva nekih farmi te ih vodi pod imenom tvrtke koja to nije, a neke farme izostavio, može li se takvo izvješće za neku djelatnost smatrati točnim? Godišnje izvješće, za godinu koja je prošla, trebalo bi prenositi sliku stanja na terenu za proteklu godinu, a ako nije tako onda takvo izvješće ne može biti dokument za prošlogodišnje razdoblje.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic


KATALOG S POGREŠKAMA!

U katalogu Hrvatske poljoprivredne agencije koji obrađuje Svinjogojstvo, Godišnjeg izvješća 2011. u tablici broj 3. koja je naznačena kao “Broj rasplodnih svinja s 31.12.2011. godine na velikim farmama“ nekoliko je ozbiljnih pogrešaka. Farma Senkovec d.d. nedaleko Slatine, je 2009.godine prodana tvrtki Krivaja d.o.o iz Republike Srbije te je novi kupac postao njen 100% vlasnik. Samim tim što je farma Senkovec d.o.o samo fizički na tlu Hrvatske, a u svakom drugom obliku je u raspolaganju vlasnika druge države, podaci o broju rasplodnih svinja nisu relevantni za Republiku Hrvatsku i njen gospodarstvo. U ostalim podacima kataloga HPA farma Senkovec sudjeluje s 2530 krmača i 64.000 oprašene prasadi. Ista farma bila je navedena i u katalogu HPA Svinjogojstvo Godišnjeg izvješća 2010.
Svinjogojska farma Lipovača – Prkos d.o.o. nije u vlasništvu tvrtke Žito d.o.o. kako je u katalogu SWvinjogojstvo u tabeli 3. naveedeno, već je u vlasništvu TERMES GRUPE d.d. Osim toga ta je svinjogojska farma na dvije lokacije kako navodi njen vlasnik TERMES GRUPA, tako da je farma Lipovača u općini Erdut, kastarska općina Dalj, kapaciteta je 670 krmača uz godišnju proizvodnju prasadi za tov, te farma Prkos koja je u katastarskoj općini Erdut u istočnom dijelu Hrvatske uz rijeku Dunav, a godišnji kapacitet tovljenika je 9000 komada. Na toj su farmi krmače visokog genetskog potencijala Topigs genetike, a njihov broj TERMES GRUPA ne navodi.
No u Godišnjem izvješću 2011. HPA u katalogu Svinjogojstvo u tabeli 8. „Kontrola proizvodnosti krmača na velikim farmama „piše da „Žito d.o.o. Lipovača - Prkos d.o.o. „ ima 589 krmača i 15.415 živo oprašene prasadi. I tvrtka vlasnik i katalog, iako pod pogrešnim vlasničkim imenom, dvije farme vode pod jednim imenom, što nije uobičajeno.

TRANSPARENTNOST TVRTKE ŽITO d.o.o.

Tvrtka Žito d.o.o. vrlo transparentno je na internetu predstavila svoje vlasništvo među kojima su i njihove svinjogojske farme. Na internetu tvrtka Žito d.o.o. tako navodi pet svojih svinjogojskih farmi i osnovne podatke o njihovu kapacitetu to:

Svinjogojska farma Magadenovac kapaciteta je oko 3.000 krmača i na njoj se proizvodi prasad do 25 kg težine koji ide u tov na tovilišta farme i kod kooperanata kojih tvrtka Žito d. o.o. ima pedesetak.
Svinjogojska farma Forkuševci kapaciteta je oko 3.700 krmača i na njoj se proizvodi prasad od 7 kg do 25 kg težine koji onda idu u odgajališta na Farmu Lužani ili u tov na tovilišta farme
Svinjogojska farma Lužani se tehnološki naslanja na Reprodukcijski centar Forkuševci. Objedinjuje u sebi odgajalište, pred-tov i tov, a kapacitet farme je oko 18.000 tovilišnih mjesta.
Svinjogojska farma Slašćak ima tovilišta od oko 16.000 tovilišnih mjesta.
Svinjogojska farma Velika Branjevina je kapaciteta oko 900 krmača od čega 100 pradjedovskih (GGP) i 800 djedovskih (GP) linija. Na ovoj farmi se proizvode nazimice koje služe za remont stada na reprodukcijskim farmama u Magadenovcu i Forkuševcu te za prodaju na tržištu.

U katalogu Svinjogojstvo, HPA, među velike farme upisane su farme Velika Branjevina, Forkuševci i Magadenovac. Farme Lužani i Slašćak se ne navode. One su tovilišta prasadi sa više od 30.000 tovilišnih mjesta - pa može li se to tumačiti kao razlog da se imena tih farmi ne navode?


U Predgovoru kataloga Svinjogojstvo načelnik odjela za razvoj svinjogojstva HPA ing. Željko Mahnet je napisao: „ Kao rezultat zajedničkog rada svih sudionika u provedbi uzgojno selekcijskih mjera, u ovom izvješću prikazani su rezultati ostvareni u svinjogojskoj proizvodnji tijekom 2011.“ ….“Izvješće prikazuje podatke o ukupnom broju životinja prema kategorijama i pasminama, odnosno linijama. U 2011. godini evidentirano je 26.586 uzgojno valjanih krmača. U odnosu na prethodnu godinu broj krmača je smanjen za 87. Na obiteljskim gospodarstvima držano je 2.561 uzgojno valjana krmača, odnosno 1.044 manje nego u 2010. godini.“
Podatak od 87 krmača razlike odnosi se na velike farme.





05.05.2012. u 07:09 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 03.05.2012.

MAROKO PREDLAŽE SURADNJU U BRODOGRADNJI !!!


MINISTAR POLJOPRIVREDE KRALJEVINE MAROKO U ZAGREBU!

Glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede poslao je medijima 3. svibnja obavijest koju u cijelosti objavljujem:

Kraljevina Maroko zainteresirana za obnovu
svoje ribarske flote u Hrvatskoj
Pomoćnik ministra poljoprivrede mr. sc Luka Čuljak u pratnji Jasne Milete, ministrice savjetnice – privremeni otpravnik poslova, Veleposlanstva RH u Kraljevini Maroko, održali su bilateralan sastanak s ministrom poljoprivrede i ribarstva Kraljevine Maroko g. Azizom Akhannouchom. Sastanak je organiziran od strane Veleposlanstva RH u Rabatu. Na sastanku je pomoćnik ministra Čuljak predložio osnivanje Mješovitog povjerenstva između Kraljevine Maroko i Republike Hrvatske u skladu s potpisanim Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Maroka o suradnji u području morskog ribarstva. Cilj osnivanja povjerenstva je izrada godišnjeg programa suradnje koji će se dogovoriti prilikom posjete ministra Akhannoucha Republici Hrvatskoj koju planira u mjesecu rujnu ove godine.

Obzirom na postojanje povlaštenog statusa KM u odnosu na EU kojim je Maroku osigurana materijalna podrška od strane EU za modernizaciju i demokratske procese u tranziciji zemlje, pomoćnik ministra Čuljak je predložio razmjenu iskustava u području zakonodavstva Europske unije.

Marokanski ministar je predložio suradnju u području brodogradnje, te rekao kako je Kraljevina Maroko zainteresirana da RH obnovi postojeće te izradi nove brodove za ribarsku flotu Kraljevine Maroko, jednu od najvećih na Mediteranu. Dodao je kako je važno potaknuti trgovinski razmjenu i na drugim područjima suradnje.






____
* Kontakt: 01/6106-066/031, fax: 01/6109-191, e-mail: glasnogovornik@mps.hr

03.05.2012. u 17:19 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< svibanj, 2012 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter