AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 29.03.2012.

MEDIJI : SEMINAR LEGAL LEAKS


Reinhard Wessel: PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA
OD 1989. UPISANO U USTAVE
SVIH ISTOČNO EUROPSKIH ZEMALJA

U Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu održana je 28.3. javna panel rasprava na temu „ Tajno dostavljene i pravno dostupne informacije i medijske slobode“ u organizaciji “Transparency Internacional Hrvatska, i njihovih partnera Konrad Adenauer Stiftung iz Njemačke, Access Info Europe iz Španjolske, te Network for Reporting on Eastern Europe iz Berlina.
Ta je panel rasprava održana u okviru seminara Legal Leaks, koji će se za 60- ak novinara iz zemalja Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine održati 29. i 30.3 u Zagrebu.
„ Pravo javnosti na pristup informacijama povezano je uz pravo slobode na izražavanje, a tu ulaze informacije javne vlasti, civilnih udruga i svih ostalih koje u demokratskim društvima trebaju biti odgovorni. Treba promovirati istraživačko novinarstvo koje će pomoći u borbi protiv korupcije „ – rekla je u kratkom uvodnom obraćanju Helen Derbishire, izvršna direktorica Accec Info Europe iz Madrida.
Reinhard Wessel izvršni direktor Zaklade Konrad – Adenauer Stiftung u Zagrebu istakao je da se Zaklada fokusira na slobodno i neovisno novinarstvo, sa zadaćom da se osnaži uloga medija kako bi se ispravno razvilo medijsko društvo u demokraciji. „Regionalni pristup je platforma za dijalog, da se bolje pojasni uloga medija i potreba građana u suvremenim demokracijama za informacijom, zato je potrebno baviti se sve težim pitanjima.Tko bi u stanju bio razvijati složene odnose, ako to ne bi činili novinari“ rekao je gospodin Wessel te istakao „Pravo na pristup informacijama je ljudsko građansko pravo i nakon 1989. to je pravo upisano u Ustave svih istočno europskih zemalja“.

Image and video hosting by TinyPic


Seminar je započeo s izlaganjima Borje Bergereche Sainz de los Terreros, dopisnik španjolskog lista ABC iz Londona, europski konzultant Vijeća za zaštitu novinara ( Committee to Protect Journalists – CPJ ) i autor knjige „ WikiLeaks Confidential“ koji je govorio o medijskim slobodama i pristupu informacijama nakon WikiLeaksa i Dušana Miljuša hrvatskog istraživačkog novinara koji je govorio o rizicima s kojima se suočavaju istraživački novinari na Balkanu, posebno oni koji istražuju organizirani kriminal i korupciju.

Rasprava je nastavljena s panel raspravom na temu otvorena vlast, medijske slobode uloga EU, OSSS-a o čemu je govorio Ilia Dohel, o UNESCO-u izlagala je međunarodna konzultantica za slobodu govora i pristup informacijama Rosario Soraide, bio je tu i Stefan Dolaf iz Nizozemske, te kao gost Davor Bernardić zastupnik u Skupštini grada Zagreba i predsjednik odbora za informatizaciju i medije.


Image and video hosting by TinyPic

s lijeva: Dušan Miljuš, Borja Bergareche Sainz de los Terreros, Gavin Sheridon i
Helen Darbishire

Fotografije: M.Zouhar Zec







29.03.2012. u 06:17 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 26.03.2012.

RANIJA ISPATA POTPORA ZBOG PROLJETNE SJETVE


ISPLATA 50% POTICAJA IZ 2011.

Prema informacijama iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva poljoprivrede, isplata potpora krenula je 3 mjeseca prije zakonom predviđenog roka zbog početka proljetne sjetve, koja je u tijeku.
„ Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je 26. ožujka 2012. godine, isplatu 50 % poticaja iz 2011. godine.
Ukupno će biti isplaćeno 910 milijuna kuna i to za:
- livade i pašnjake
- ostale vrste korištenja zemljišta
- proizvodno vezano plaćanje: šećernu repu
- ekološku i integriranu proizvodnju
- teže uvjete gospodarenja
- duhan
- maslinovo ulje te
- stoku: krave dojilje, ovce i koze, mliječne krave i krmače.

Prema najavama, preostali dio potpora bit će isplaćen do kraja lipnja.

U prva dva mjeseca ove godine (siječanj i veljača), ukupno je isplaćen iznos za potpore od 204 milijuna kuna, od čega, najveći dio dugova za mlijeko – preko 90 milijuna kuna.
Zajedno s isplatama u ovom mjesecu, u prvom kvartalu bit će isplaćen iznos za potpore od ukupno 1.114.000.000,00 kn.“


Kada će što i koliko biti isplaćeno ribarima u Obavijesti nema ni riječi!



26.03.2012. u 23:31 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 24.03.2012.

KONFERENCIJA, VIJEĆE ZA MEDIJE: IZAZOVI SAMOREGULACIJE MEDIJA


BRANKO VUKŠIĆ, SABORSKI ZASTUPNIK:

HRT JE POSTALA HIBRID IZMEĐU
KOMERCIJALNE I JAVNE TV

U Hrvatskom novinarskom društvu održana je 22.ožujka međunarodna konferencija „Vijeće za medije : izazovi samoregulacije medija“

POVREMENO OBJAVLJUJEM TEKSTOVE KOJI SE ODNOSE NA INFORMACIJU. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA VIJEĆA ZA MEDIJE: IZAZOVI SAMOREGULACIJE MEDIJA , JEDNA JE OD VAŽNIH TEMA ZA HRVATSKO NOVINARSTVO ALI JEDNAKO VAŽNA I ZA SVAKOG SLUŠATELJA I ČITATELJA MEDIJA. TO JE RAZLOG ZAŠTO JE TEMA NA OVOM MJESTU !

Da podsjetim; Hrvatsko novinarsko društvo i nakladnici svih glavnih hrvatskih medija zajednički su osnovali početkom prosinca 2011. Hrvatsko vijeće za medije koje ima zadatak pratiti i sankcionirati kršenje novinarske etike. Za predsjednicu je izabrana Sanja Mikleušević Pavić s HRT-a, a njenim zamjenikom je imenovan Boris Trupčević predsjednik hrvatske udruge poslodavaca-Udruge novinskih nakladnika.
Vijeće za medije korekcije i ispravke treba radit s obje strane, a u interesu čitalačke i gledalačke publike.Princip djelovanja Vijeća je samoregulacija a samoregulacija profesije je najbolji način odgovornosti i primjene etičkih načela i morala u medijima. Tu praksu odgovornosti mediji primjenjuju u Europi i svijetu posljednjih 15-ak godina. Taj oblik kontrole jednako je potreban i nakladnicima i novinarima, a sve zbog široke publike za koju se medijski sadržaji uopće proizvode.

Konferenciju je otvorio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka pozdravivši predsjednika RH dr. Ivu Josipovića, Doris Pack zastupnicu u Europskom parlamentu, Manfreda Pretzea predsjednika njemačkog vijeća za medije, Johna Horgana predsjednika Međunarodnog udruženja vijeća za medije te sve ostale prisutne. Predsjednik HND-a rekao je da ova Međunarodna konferencija Vijeća za medije i izazovima samoregulacije znaću ujedno i početak rada Hrvatskog vijeća za medije koje je osnovano prošle godine"Ovo etičko vijeće novinara i nakladnika treba promovirati u javnosti i usporedo s tim raditi na konkretnim primjedbama i slučajevima"- naglasio je predsjednik Duka te nastvio" Vijeće za medije bi trebalo bi postati bitna institucija
čiji će zajednički glas novinara i nakladnika biti izuzetno značajan u riješavanju medijskih problema i kreiranju medijske politike." Predsjednik Duka je podsjetio da HND ima svoje novinarsko Vijeće ćasti, ono će također nastaviti raditi, te rekao da medijskoj etici može samo pomoći postojanje dvaju vijeća za medije. Kratko je podsjeti na tešku gospodarsku situaciju koja utjeće na medijsku nakladu, na potplaćeni rad novinara, lošu kvalitetu programa javne TV i njihovu lošu kadrovsku politiku, te na nestabilnu situaciju u privatnim medijima. " Uloga novog Vijeća za medije je da podigne razinu novinarske etike, ali i da poboljpa cjelokupnu situaciju u hrvatskim medijima" - rekao je Zdenko Duka.

Reinhard Wessel, direktor Zaklade – Konrad – Adenauer istakao je da zaklada u Hrvatskoj djeluje od 2000 godine, da je zaklada tržišno orijentirana, te da su sredstva Zaklade prvenstveno namijenjena projektima političkog dijaloga Povezujući politiku i medije spomenuo je Spiegel aferu ( koja u Hrvatskoj nije poznata) ali da se nakon svega urednici i novinari prema svojoj čitalačkoj javnosti odnose s mnogo odgovornosti. „Sada kada je Vijeće za medije osnovano pred vama je puno rada i očekivanja . Mnogo iskustva i znanja leži u kolegama iz međunarodnog okruženja, te trebate iskoristiti njihova iskustva „ rekao je gospodin Wessel.
Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Vijeća za medije – retorički je upitala „ Zašto je Vijeće za medije važno za Hrvatsku? A onda je rekla da je novinarstvo preslika društva. Naglasila je da društvo u kome nedostaje odgovornosti nema ni medija koji su vjerodostojni. Zato će se prema riječima predsjednice Mikleušević Pavić Vijeće zauzimati za visoku razinu etike i profesionalizma novinara, zaštitu od cenzure . Predsjednica Vijeća za medije je naglasila da tu vidi priliku za koncenzus struke.
Vladimir Stojisavljević, izaslanik ministrice kulture Andre Zlatar rekao je da želi da Vijeće za medije bude korak budućeg rješenja problemima koje svi, koji su upoznati sa problemima u medijima žele.Rekao je „tišti nas Zakon o medijima koji traži izmjene. Mi proučavamo prijedloge koji nam stižu“.Gospodin Stojisavljević je dodao da je i Europska Komisija ta koja traži primjenu određenih standarda kada se radi o javnoj televiziji i slobodi medija „Mozaik koji traje godinu dana u funkciji je iznalaženja rješenja za koja će građani „dignuti ruku“ a koje mora biti Javna TV. Mi vjerujemo u taj cilj“ – rekao je gospodin Stojisavljević.
Predsjenik Rrepublike Hrvatske dr. Ivo Josipović također je prisustvovao Konferenciji Vijeća za medije te je rekao da je samoregulacija medija jedna prihvatljiva demokratska metoda - kako kontrolirati medije te da sud čitatelja, gledatelja i slušatelja treba biti konačan.“Mediji koji nisu imali standarde nisu imali uspjeha kod publike kojoj su bili namijenjeni“. Predsjednik je rekao da se otvara pitanje neovisnosti novina. „ Nije politika ta koja ugrožava neovisnost novinarstva. Novinari su ograničeni potrebom da nešto zarade. Borba svakog novinara za neovisnost, to je javna borba svakog novinara za slobodu medija“.Predsjednik Josipović je između ostaloga rekao da javni mediji moraju zadovoljiti javni interes prikazivanjem određenih sadržaja na drugačiji način nego privatni mediji. Nedostaju sadržaji iz područja kulture, znanosti, sadžaji koji profiliraju vrijednosti ljudskih prava. Josipović je rekao da država ima dovoljno snage da se profiliraju javni sadržaji .

Doris Pack, zastupnica u Europskom parlamentu, predsjednica Odbora za medije i obrazovanje rekla je „Sloboda i demokracija su prožeti i nadopunjuju jedni druge. A kako stoje stvari s medijima? Izloženi silama na slobodnom tržištu su naime mediji svih vrsta. Moja prva djelovanje u Hrvatskoj bilo je povodom demonstracija 1995. za radio 101.Mora etika pronaći put u novinarstvo. Mi smo u Europskom parlamentu pozvali jako puno novinara i održali smo seminare s njima , no kada su se vratili u svoje redakcije ponovo su radili na stari način. Rekli su nam „pod čijom kapom jesam, njegov kruh jedem, moram pisati onako kako mi sviraju“.
Manfred Pretze, predsjednik njemačkog vijeća za medije (Presserat) je rekao „Vijeće za medije ima disciplinsku komisiju i svaki pojedini slučaj kršenja etike provjerava. Ako netko na poseban način krši pravila mora to objaviti u svom mediju. A to se ne uklapa u suvremene oblike poslovanja i nije prednost u tržišnom natjecanju. Prema riječima Manfreda Pretze etičke norme i za novinare i nakladnike moraju biti u zakonodavnom suglasju, a nepoštivanje mora biti sankcionirano, no on kaže da je njemački zakonodavac učinio iznimku i tu Vijeće za medije ima samokontrolu. „ Ako medij radi ne etički staviti ćemo ih na stup srama, bez obzira kojim sredstvima se novinari educiraju“ –
John Horgan, predsjednik međunarodnog udruženja za medije(AIPCE) rekao je na početku da je ovo važan događaj budući da je i predsjednik države došao pokazao je koliku vrijednost daje novinarima. Rekao je potom da je predsjednik govorio s mnogo znanja o medijima (op.a. zatražila sam govor predsjednika, iz Ureda predsjednika, da potkrijepim riječi gospodina Horgena, ali mi je iz ureda odgovoreno da predsjednik nije imao pisani govor već je govorio iz glave!? )
Gospodin Horgen je ispričao kako je Njemačka Vlada 2001. napravila Savjet za medije i pokušala uvesti državnu regulativu medija. Četri godine je proteklo u raspravama, bez utjecaja javnosti, između predstavnika Savjeta Vlade i predstavnika medija, a rezultat je bio taj da se Vlada povukla a mediji se obvezali da će uspostaviti Vijeće za medije. Vijeće za medije postoji 4,5 godine, a postoji i sustav revizije za kaznene postupke pred sudom – ispričao je Horgan.
„ Svako društvo treba dogovoriti vlastita rješenja za vlastite probleme“ rekao je na kraju predsjednik međunarodnog udruženja za medije John Horgan.
Ljiljana Zurovac, predsjednica Vijeća za štampu B i H rekla je da je važno da u regiji postoje funkcionalna Vijeća za medije. „Zašto? Lakše ćemo se mi u BiH baviti žalbama na medije koje primamo od čitatelja, a mi takve žalbe prosljeđujemo na medije, a sada ćemo to moći na Vijeće za medije u Hrvatskoj, jer ima puno pritužbi na hrvatske medije“.
Kolegica Zurovac je rekla da Vijeće za štampu postoji od 2000 godine i iako je BIH vrlo – kako je rekla- kaotična,Vijeće za štampu je vrlo jedinstveno iako ima šest udruženja novinara i okuplja sve izdavače od kojih je prihvaćen i kodeks za štampu i kodeks za tisak. Ljiljane Zurovac kaže i ovo „ Dajemo ljudima informacije o njihovom pravu na žalbu . Nijednom uredniku nije svejedno kada mu čitatelj ili gledatelj kaže: prekršili ste taj i tak kodeks taj i taj član. Svaki kodeks je baziran na konvencijama i zakonima. Svi smo mi članovi Alijanse, nezavisnih Vijeća za štampu Alijansa Europe, ali imamo etičkih dilema.Jednom godišnje imamo skupštinu u Antverpenu.

Branko Vukšić, predsjednik Odbora za medije Hrvatskog sabora upitao je retorički na početku svog kratkog govora:“ Kako govoriti o medijima u Hrvatskoj. Zajednički neprijatelj i medija u Europi i svijetu je krupni kapital. Do 1990. u Hrvatskoj se on zvao politička cenzura, do 2000. cenzura, a onda gospodarska cenzura. Ne objavljuju se prilozi s informacijama ako se u prilogu nađe ime nekog kapitaliste ili ako se govori o stranom trgovačkom lancu.“ Saborski zastupnik Vukšić, inače novinar dugi niz godina, podsjetio je da postoji spoj vlasti i poslodavca te rekao da ne postoji transparentnost vlasništva medija, te da često vlasnici nisu oni koji su navedeni. Osvrnuo se na HRT kazavši da je HRT u agoniji i radi u korist komercijalnih TV kuća te se s njima natječe i gubi bitku. „HRT je postala hibrid između komercijalne i javne TV. Kada gledate ne možete shvatiti tko određuje taj program. HRT je u kaosu, društvo je u kaosu. Milijun i dvjesto do milijun i tristo tisuća dioničara žele HRT bez cenzure , ali gledatelje nikad nitko ne pita što žele.“ Vukšić je dalje rekao da u svijetu krupni kapital želi da se gledatelje zaglupljuje, da se intelektualce makne od televizije. Završno je rekao, između ostaloga, da se nada da će Vijeće za medije datI odgovor javnosti, tko vodi 22 lokalne televizije u RH.

Image and video hosting by TinyPic
Ante Gavranović na Konferenciji Vijeće za medije, pred uzvanicima u HND-u

ANTE GAVRANOVIĆ, analitičar medija, jedan od začetnika ideje o samoregulaciji medija u Hrvatskoj I jedan od bivših predsjednika HND s ovim je izlaganjem sudjelovao na Konfernciji. Objavljujem izlaganje u cjelosti:
ANTE GAVRANOVIĆ: „U čuvenom govoru prvi predsjednik HND Milan Grlović na osnivačkoj skupštini 1910.g. istakao je: Da uzmogne vršiti svoju uzvišenu misiju u narodu, štampa mora biti neodvisna, ona mora biti poštena da bude ugledna, a mora biti složna da bude jaka i uplivna. O odgovornosti – ona postoji naprama narodu kojemu služimo i naprama sebi. Na istoj osnivačkoj skupštini izabran je i prvi novinarski Sud časti.

HND je od samih početaka imalo ključnu ulogu u kreiranju i tumačenju profesionalnih standarda, a njezino disciplinsko vijeće (danas Novinarsko vijeće časti) bilo je dugo jedino tijelo samoregulativnog nadzora. Doduše, u novije vrijeme etičko je povjerenstvo osnovano u nekim velikim sustavima (HRT, HINA), a u redakciji Večernjeg lista djeluje urednik za čitatelje, neka vrsta redakcijskog ombudsmana.
Projekt uspostavljanja integrativnog samoregulativnog sustava na nacionalnoj razini, koji bi okupio sve važne čimbenike u procesu masovnog komuniciranja, iniciran je prije približno deset godine, pa i ranije. Inicijativni odbor sačinjavali su predstavnici HND-a, Novinarskog vijeća časti, Vijeća za medije HHO-a, HUNI-ja, HURIN-a i ICEJ-a. Uz potporu Zaklade Konrad Adenauer organizirano je više stručnih rasprava. Iz njih je proizašao preliminarni model hrvatskog vijeća za medije, koji je raspravljen i preporučen na međunarodnoj konferenciji u Opatiji u svibnju '04. Građa o toj temi iste je godine opsežno izložena u stručnom glasilu Novinar. U lipnju '06 ICEJ je bio u Opatiji domaćin stručnog seminara (radionice) o samoregulacije, organiziranog u okviru Mreže za profesionalizaciju medija u JI Evropi. Potkraj prvog polugodišta članovi Inicijativnog odbora obavili su konzultacije s desetak najvećih hrvatskih nakladnika, u kojima je potvrđen interes vlasnika medija za uspostavljanje hrvatskog vijeća za medije i spremnost da se u tome aktivno surađuje. Tako je oko ideje nacionalnog vijeća za medije okupljena glavnina najvažnijih medijskih aktera, čime su se stekle sve opće pretpostavke za završnu fazi implementacije projekta. To je potvrđeno i na Skupštini HND u prosincu 2006. Početkom 2007. cijeli je projekt predan Ministarstvu kulture i – tamo jednostavno zamro! Oživjeli smo ga ponovno tek 2010.

Poštovane kolegice i kolege,
Hrvatski medijski sustav se nalazi u poodmakloj ali nedovršenoj fazi demokratske tranzicije. Posljednjih desetak godina, a osobito poslije parlamentarnih izbora godine 2.000, stanje se utoliko promijenilo, da je položaj medija prestao biti jedan od najvažnijih problema demokratskog ustroja zemlje. Moć medijskog sektora u društvu općenito je očito porasla. Politička emancipacija medija nije, međutim, konsolidirana. Politički krugovi povremeno izražavaju snažne težnje obnavljanju kontrole medija, osobito javnih. U novije vrijeme se sve više zapaža i utjecaj poduzetničke sfere, koji je u sadržaju glasila možda teže prepoznatljiv od upliva politike, ali nije i manje važan s profesionalno-etičkog stanovišta. .

Analiza medijskog sektora u Hrvatskoj upućuje na to, da postoje i nužni uvjeti i snažna potreba uspostavljanja autonomnog normiranja i nadzora profesionalno-etičke kvalitete medijske produkcije na nacionalnoj razini. Teškoće koje treba svladati radi uspostavljanja toga sustava su uglavnom organizacijske i tehničke prirode, tako da njegova budućnost ovisi gotovo isključivo o opredjeljenju i volji socijalnih partnera u branši. Glavna zadaća sustava je uspostavljanje profesionalno-etičkih standarda i nadzor njihovog poštivanja.


Poštovane kolegice i kolege,
Medijskim prostorom svijeta – pa tako sve više i u Hrvatskoj - dominiraju transnacionalne kompanije koje su dugotrajnim spajanjima i preuzimanjima koncentrirale kontrolu nad svim onim što vidimo, čujemo ili čitamo. Gospodarski tržišni odnosi, prisutni u transnacionalnim kompanijama, nameću bespoštednu konkurenciju za nacionalne i međunarodne medijske prostore. To, pokazalo se, često veoma pogubno utječe na karakter i značenje, a posebno na strukturu medijskih usmjerenja i programa. Prevladava opći trend inzistiranja medija na zabavnim i lakšim sadržajima, što je okosnica potpune komercijalizacije medija. Naime, širom globalnog sustava funkcionira čvrsta sprega: marketing-mediji-transnacionalne kompanije. Standardizacija medija kroz strukturu i sadržaj programa svih vrsta medija bitno utječe na posebnost i održivost autentičnosti nacionalnih kultura koje sve više podliježu potrošačkom duhu medijsko-industrijskih konglomerata.

No, samo površna analiza stvarnih interesa čitatelja, slušatelja i gledatelja pokazala bi i neke druge interese za medije. Pokazala bi, među ostalim, i potrebu za drugačijim programima i njihovim sadržajima. Govoreći o tome što, zapravo, ljudi očekuju od svih medija, nezavisne stručne ankete pokazuju da čitatelji, gledatelji i slušatelji očekuju, prije svega, pravu informaciju, dakle pažljivo odabranu i što čistiju vijest. Od medija također očekuju i vrlo pažljiv urednički izbor i odabir vijesti i događanja. Analize dalje pokazuju kako su poštivanje činjenica, čvrsto strukturirana informacija i temeljito provjeravanje podataka temelji na kojima počiva rad novinara, posebno onih koji rade u specijaliziranim rubrikama.

U tom smislu postoji čvrsta linija odgovornosti, koju bismo mogli podijeliti na četiri razine.
Prva je upravo novinarska i o njoj smo se izjasnili. Činjenica je, međutim, da nam danas mediji bježe u 'žutilo', senzacionalizam, a elektronski mediji sve više u tzv. infotainment.
Druga je razina urednička. Dosta su raširena mišljenja i unutar same struke da nam na tom području dosta škripi. Urednici su oslabljena karika u stvaranju novina i programa, jer često podliježu interesima menadžmenta i vlasnika, što se odražava na kvalitetu medija.
Treća razina je menadžment u medijima. To je i u svijetu novo područje, koje se tek posljednjih godina javlja kao ozbiljan problem. Naime, pad naklada i prihoda u medijima, pojava novih medija i međusobna utakmica među njima, kombinacija više usporednih medija s istim brojem novinara i redakcija otvorila je potpuno nove poglede na materijalnu uspješnost medija.
Konačno, tu su i nedovoljno transparentni vlasnički odnosi u medijima. Na tom se području stvaraju potpuno novi odnosi, gdje je manje nesporazuma na relaciji mediji-politika, a sve više konflikata (sukob interesa) na relaciji novinar-vlasnik.

Nikada se u povijesti svjetskog i hrvatskog novinarstva nisu tako užurbano i tako nervozno tražila nova rješenja za uspješno izdavanje novina odnosno golo preživljavanje pojedinih medija. Riječ je o novim strategijama za pridobivanje publike, zatim o novim koncepcijama oglašavanja, korištenju najbolje prakse u izdavanju novina ili oblikovanju elektroničkih medija. Sve se svodi na promišljanja kako mediji mogu i što rade da bi povećale svoje prihode od oglašavanja. Lome se koplja oko pitanja kako na najbolji način povezivati tiskano i elektronsko novinarstvo, kako uspostavljati modele novih medijskih kompanija i kako oblikovati redakcije budućnosti s multimedijalnom funkcijom.
U tim uvjetima dosta je teško održati proizvodnju na razini potrebne konkurentnosti i profitabilnog poslovanja uz pridržavanje postulata struke i novinarske etike.
Uputno je stoga i u ovoj prigodi upozoriti na riječi Philipa Meyera, profesora novinarstva na američkom North Karolina Sveučilištu i direktora projekta ‘Kvalitete novina’ (u okviru projekta Svjetske udruge novinskih izdavača Shapping the future of the newspaper), koji tvrdi:
“Dobro novinarstvo uvijek je bilo produkt tenzija između profita i društvene odgovornosti. Postoje, međutim, znakovi da bitka poprima neravnopravne okvire, u kojima profit preuzima primat nad sadržajem novina. Problem je u tome što su troškovi novinarstva koje služi društvu vidjivi, a koristi to nisu. Projekt kvalitete novina i drugih medija trebao bi u te odnose unijeti potrebne korekcije i otkloniti nastalu neravnotežu. Upravo kroz uspostavljanje jasnih mjerila kvalitete medija”.

I da završim.
Osobno sam, kao jedan od inicijatora i začetnika ideje o samoreguliranju u Hrvatskoj, izuzetno zadovoljan da je, makar s puno muke i velikim odmakom, ipak došlo do uspostavljanja Hrvatskog vijeća za medije. Upravo bi to vijeće moralo unijeti te potrebne korekcije i uspostaviti određenu ravnotežu između etike i profita.

Briga za profesionalizam, etiku, novinarsku odgovornost i vjerodostojnost trebaju biti trajne misli-vodilje u radu Hrvatskog vijeća za medije. Samo takvim pristupom ono će steći potreban ugled i poštovanje u novinarskim redovima, ali i potreban društveni ugled u širim krugovima koji će afirmirati njegovo djelovanje.
Poželimo stoga svi zajedno našem novom Vijeću dug i plodonosan život! „







24.03.2012. u 11:29 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 18.03.2012.

PROVEDBA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA
SVAKOG STANOVNIKA EU DNEVNO
KOŠTA 0,30 EURA !

Na Konferenciji „EUROPSKA BUDUĆNOST HRVATSKOG POLJOPRIVREDNIKA“ koja je 13.3. održana u Zagrebu u hotelu ANTUNOVIĆ izlaganje na temu PROVEDBA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE iznio je pred prisutnim predstavnicima Europske unije i poljoprivrednim proizvođačima ZDRAVKO TUŠEK, pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.

Zbog važnosti informacija koje je iznio gospodin Tušek izlaganje prenosim u cijelosti .
Gospodin Zdravko Tušek rekao je slijedeće:
„Pokušati ću vam dati više informacija o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) u Europi a isto tako i o aktivnostima koje su izvedene u RH kako bi se kvalitetno i dobro pripremili za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.
Kao što znate ZPP EU jedna je od najopsežnijih isto tako jedna od najstarijih politika EU.Njeni korijeni sežu u davnu 1957. godinu kada su zapravo udareni temelji Rimskim sporazumom.

Za početak nekoliko uvodnih stvari !
Proteklih godina svi smo bili svjedoci dugotrajnih i mukotrpnih pregovora posebice u poglavlju 11, Poljoprivreda i ruralni razvitak gdje je čitav niz zakona trebao biti usklađen i pripremljen za primjenu ZPP. Isto tako sustavom potpora koji se razvijao proteklih nekoliko godina radili smo na konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i prilagodbi poljoprivrednog sektora izazovima koji donosi EU. A isto tako radili smo na uspostavi i jačanju administrativnih kapaciteta Agencije za plaćanja, ARKOD sustava itd. Sve je to bilo s jednim velikim i bitnim ciljem za RH, a to je priprema za ZPP koja započinje pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji.

Ukratko o ZPP!
Poljoprivredna politika EU je skup mehanizama odnosno pravila koja reguliraju proizvodnju i tržište poljoprivrednih proizvoda. Kao što ste već upoznati iz prethodnog izlaganja, ona će zamijeniti hrvatsku poljoprivrednu politiku (PP). Važno je spomenuti da se ZPP temelji na tri osnovna načela,
1.briga o jedinstvenom tržištu,
2.zaštita unutrašnjeg tržišta EU,
3.briga o financijskoj solidarnosti odnosno ravnomjernom raspoređivanju troškova ZPP na sve zemlje članice.
Kao što znate i čuli ste već u prethodnom izlaganju, očekuju nas izdašna sredstva. Jedna zapravo vrlo zanimljiva informacija je da ZPP danas svakog stanovnika EU dnevno košta 0,30 eura. Kada sve to zbrojimo onda vidimo da su to velika i izdašna financijska sredstva. Samo još par statističkih podataka: u prethodnom razdoblju 2007. -2013. godine ZPP je nosila oko 45% ukupnog budžeta EU. Nekada je to bilo mnogo više, naprimjer 1984. godine bilo je to 71% , dok u sljedećoj perspektivi očekuje se oko 32% ukupnog proračuna.

Kako se poljoprivredna politika EU razvijala?
Prije svega je zanimljiva prva rečenica „Od nestašice do hiper produkcije“ što se zapravo desilo nakon 2. svjetskog rata i nastojanjima da se u EU osiguraju dovoljne količine hrane i da se osiguraju stabilne cijene.
Uveden je čitav niz mjera;
1. izravna plaćanja,
2. uvozna ograničenja,
3. intervencije
4. izvozne potpore itd.

Sve to uzrokovalo je visoke troškove. Naravno tu su bile i određene obveze;
1. prije svega liberalizacija tržišta vezano uz Svjetsku trgovinsku organizaciju ( WTO ),
2. doza hiperprodukcije
3. pritisak javnosti
4.zaštita okoliša itd.
Svi se sjećamo, u novinama se pisalo davno o jezerima vina i mlijeka, o brdima i planinama maslaca sve je to ono do čega su dovele prethodno spomenute mjere.Naravno, bilo je nužno provesti reforme. ZPP kroz 50- godišnju povijest stalno se reformirala, tu su samo navedene neke od bitnih reformi. Ja ću samo spomenuti da je 1.postepeno uvođeno plaćanje poljoprivrednicima bez proizvodnje,
2. da su uvedena određena ograničenja,
3. proizvodne kvote
4. ranije umirovljenje poljoprivrednika itd.

Ono što je ovim posljednjim reformama postalo bitno je:
1. briga o okolišu,
2. sigurnost hrane
3. dobrobit životinja

Važno je da je u ovoj čitavoj reformi ZPP podijeljena na dva stupa 1.stup izravna plaćanja i tržišne mjere i
2. ruralni ruralni razvoj
Postepeno u fokus dolaze neka druga pitanja:
1. briga o tržištu,
2. turizmu
3. bio raznolikost,
4. zaštita okoliša itd.
Proteklih godina postojali su određeni izazovi, a to je prije svega
1.promjena klime i pitanje samodostatnosti, odnosno stabilne proizvodnje hrane,
2. nestašice i sve ono što je povezano uz financijsku krizu.

Danas ZPP EU ima tri područja:
1. poljoprivreda,
2. sigurnost hrane i okoliša
3. ruralni razvoj

Prvi stup i tzv. izravna plaćanja i tržišne mjere plaćaju se iz europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Drugi stup pokriva ruralni razvoj i trenutno se provodi kroz nekoliko osi.
1.Prva os usmjerena je modernizaciji poljoprivrede, stvaranja poljoprivrednog gospodarstva, investicije
2. Druga os, briga o okolišu na kojem se proizvodi, koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, diversifikacija, traženje određenih izvora zarade u bavljenju nekim drugim aktivnostima na ruralnom prostoru, LIDER jačanje udruživanja interesnih akcijskih skupina kako bi se postigli ciljevi i poboljšala kvaliteta života u ruralnim prostorima, tako o svim promjenama prilagodbama i izazovima na koje je naišla hrvatska poljoprivreda u pripremi ZPP.
To možemo promatrati kroz nekoliko aspekata: 1. najvažniji aspekt su poljoprivredna gospodarstava. Neminovno je i svjedoci smo svakodnevno da se dešava prestrukturiranje. Imamo mali broj poljoprivrednih gospodarstva koja su se uz sve one mjere koje smo provodili do sada, specijalizirali i na neki način svjedoci smo okrupnjavanja. A isto tako ovim mjerama odvajamo ih u skupine, a tu su;
1. komercijalna gospodarstva ona koja se bore za tržište koja se bore za svoje mjesto pod suncem na agresivnom tržištu, što nas očekuje u EU
2. nekomercijalna gospodarstva kojima treba osigurati kvalitetu života na ruralnim prostorima.
Nadalje tu je pitanje tržišta, Hrvatska je potpisnica WTO-a, itd. borba za otvaranje tržišta i borba sa sve većom konkurencijom.
Kada govorimo o potporama one su u proteklom razdoblju imale drastični iznos i udio u dohotku. Konstituirale su se potpore po određenim sektorima, po korisnicima.Bitno za spomenuti imali smo ključnu reformu 2009. i 2010. koja nas je još više približila putevima kojima nas vodi EU.
Ne smijemo zaboraviti političke prioritete, a to je bila prilagodba za pristupanje EU,određene međunarodne obveze, trgovinske itd. Naravno svakodnevna zadaća svih sudionika u ovom procesu je; 1.jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora kroz izravna plaćanja
2.kapitalna ulaganja
3. postepeno jačanje ruralnog razvoja.

Što se zapravo desilo u razvoju PP u počecima razvoja PP RH?
Brinuli smo o samodostatnosti o zaštiti, o velikoj i moćnoj proizvodnji, ulaganjima u tehnologiju i konkurentnim prinosima. Danas PP ide u smjeru u kojem ide i EU, dio koje ćemo uskoro i postati, a to je briga o radnim dobrima, višestrukoj sukladnosti, modulacija, da onima najjačima najvećima smanjimo potpore, kako bi oni koji su manje konkurentni, slabiji, bili manje zapostavljeni. Konstantno brinemo o konkurentnosti.

Sada ću proći sve one aktivnosti koje su provedene u protekle dvije tri godine!
Tu je bitno da smo imali između proračuna, da su se postepeno povećavali udjeli vezanih plaćanja, kao obveza koju smo morali preuzeti, kao aktivnost koja je provedena kako bi umanjili stres koji je moguće očekivati ulaskom u EU. Isto tako važno je spomenuti da smo vezana plaćanja u 2011. godinu imali samo za osam osjetljivih sektora već ovdje spomenutih. Kao rezultat pregovora imamo možda zadržavanje državne pomoći u prijelaznom razdoblju 2014. I dalje, posebice od ove godine, imamo orijentaciju da robni razvoj, bolje razvijene i razrađene mjere ruralnog razvoja, tržišne intervencije i dalje provodimo u skladu s pravilima EU i usklađujemo s istima, primjenjujemo modulaciju izravnih plaćanja, nastavlja se liberalizacija trgovine s EU u 2011. godini kako bi bili što spremniji za ulazak i naravno, ovdje već spomenuto, a ne manje važno, gašenje određenih kapaciteta i zajedničkog rada sa partnerskim skupinama što radimo i danas na ovoj Konferenciji.
Međutim, sve ovo lijepo zvuči u teoriji, čuli smo o puno novca, o perspektivi i mogućnostima. Već je rečeno, ja ću još samo jednom ponoviti; postoje određena pravila, postoje određeni principi koji se primjenjuju na sve zemlje članice, a isto to očekuje se i u Hrvatskoj.
Hrvatska da bi mogla podijeliti taj ukupni novac, mora imati spremnu i akreditiranu Agenciju za plaćanje koja tu akreditaciju mora dobiti i potvrditi od Europske komisije, a koja će na neki način provoditi distribuciju sredstva krajnjim korisnicima.
Agencija za plaćanje je osnovana krajem 2009. godine. Nastala je jednim dijelom iz Ministarstva poljoprivrede. Trenutno i ubuduće će se baviti; operativnom provedbom, zaprimanjem, obradom kontrolom na terenu, isplatama, državnim plaćanjima, potporama tržišnom razvoju, jednim dijelom potpora koje nisu u ZPP, a zapravo su u ribarskoj politici koja je isto tako politika EU. I potpore za ribarstvo raditi će se preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.

Osim institucionalnih treba napraviti i određene tehničke prilagodbe.
Već dvije, tri godine pričamo o administrativnom i kontrolnom sustavu. To je sustav odnosno standard koji je propisan na razini EU, a pomoću kojeg se djeluju, prate i kontroliraju plaćanja poljoprivrednicima zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). On ima nekoliko osnovnih elemenata a to je da svi podaci moraju biti uvedeni u bazama podataka tako da baze budu kompletne i pouzdane. S tim postupkom Ministarstvo poljoprivrede, a kasnije Agencija za plaćanje, su počeli davne 2002. i 2003. godine kada je uspostavljen Upisnik poljoprivrednih gospodarstva i svi oni sustavi koji su izgrađeni kasnije. Sustav za Identifikaciju zemljišnih parcela- ARKOD, uspjeli smo uspješno uspostaviti. Održavamo ga, obavljena su određena snimanja, sustav je zaživio i jako dobro se primjenjuje u praksi, od ove godine već drugi puta za izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja.
Nakon toga tu je Sustav za identifikaciju prava na plaćanje, sustav koji je pripremljen i koji će se primjenjivati od ove godine za izravna plaćanja.
Sustav zahtijeva za potporu dobro poznat AGRONET s kojim smo započeli novu kampanju prije nekoliko dana, 1.3. ove godine.
Nakon toga sustav za identifikaciju poljoprivrednika, već sam ga spomenuo .
I za kraj jako bitan jedinstveni Registar domaćih životinja koji se uspostavlja dugi niz godina.

Kratko ću proći kroz dva primjera: AGRONER na njemu svakodnevno radi velik broj djelatnika Agencije za plaćanje, na njemu svakodnevno bezbroj poljoprivrednika ažurira svoje podatke, te web preglednik, prvi hrvatski javni preglednik SLAM s čitavim nizom prostornih podataka , preko milijun i petsto tisuća posjetitelja (1. 500 000 000) u proteklih godinu dana, što je impozantan broj. Ljudi svakodnevno pišu u Agenciju za plaćanja, otkrivaju svoje parcele, to je nešto što je jako dobro prihvaćeno u javnosti ne samo od poljoprivrednika nego i puno, puno šire.AGRONET sustav– na web stranicama Agencije za plaćanje poljoprivrednici se mogu prijaviti pod svojim korisničkim imenima i pogledati svoje podatke u Upisniku, ARKODU, Registar domaćih životinja . Uskoro će tamo biti sve isplate u skladu zahtijeva za potporu.
Važno je spomenuti i novu praksu odnosno zadatak koji smo preuzeli po pitanju kontrole plaćanja. Od prošle godine Agencija za plaćanje ima na terenu preko 80 kontrolora koji slučajnim odabirom gospodarstva, (GPS uređajima, znači modernom tehnologijom kojom se i u Europi kontrolira i obilazili poljoprivredne površine) radi kontrolu na terenu, vraća se u sustav i uspoređuje sa zahtjevima i sa podacima u ARKODU i na temelju toga izračunava pravo na potporu.
Mi imamo avionske snimke snimljene vegetacijske površine, a u uredu se izračunava plativost poljoprivrednih površina za potpore.

Uz sve ovo imamo i čitav niz predstojećih aktivnosti, neke ću spomenuti : daljnje potpuno usklađivanje svih obveza iz pristupnog Ugovora, isto tako prilagodba nacionalnog zakonodavstva, daljnja, koja se tijekom ove godine mora desiti, tehničko usklađivanje itd. Važno je spomenuti da se Agencija za plaćanje planira akreditirati do kraja godine kako bi u 2014. mogla raditi izravna plaćanja do 1.7. slijedeće godine za tržišne mjere, kako bi i poljoprivrednici i uvoznici i izvoznici i svi oni koji posluju na tržištu mogli koristiti svoja prava koja propisuje ZPP, a do 2013. godine pripremiti se za implementaciju drugog plana robnog razvoja do perioda 2020. godine.
Kao što sam već spomenuo, već 10 godina poljoprivredna politika EU se prilagođava i ona doživljava određene promjene i prilagodbe izazovima koji su nastali unatrag nekoliko godina.
Prije svega imamo nekoliko bitnih izazova; ekonomski aspekti, sigurnost hrane, cijene i svima poznata ekonomska kriza koja nas je pogodila, nakon toga imamo brigu o okolišu, o kvaliteti tla, vode i zraka, očuvanju staništa bio raznolikosti, teritorijalni izazov - prije svega briga o vitalnosti ruralnih područja, naravno o raznolikosti europske poljoprivrede itd.

Kratko o nekim planovima koji se trenutno raspravljaju na razini Europe, kako političkim tako i administrativnim u ZPP za prvi stup kod izravnih plaćanja!
U primjeni je tzv. jednostavna shema jedinstvenog plaćanja, uvode se tzv. zelena plaćanja, odnosno primjena metode i praksa koja čuva okoliš kao dodatna stimulacija poljoprivrednim gospodarstvima koja će se toga pridržavati, isto tako u planu su određene mjere za mlade poljoprivrednike. Naravno tu postoje određene opcije, pitanje zadržavanja vezanih plaćanja, potpore u područjima s težim uvjetima gospodarenja, isto tako pitanje jednostavnijih plaćanja samodostatna poljoprivredna gospodarstava, naravno za sve njih postoji i dalje obveza briga o okolišu i briga o višestrukoj sukladnosti. Paralelno o tržišnim mjerama, planira se odustajanje od mliječnih kvota i prava na sadnju vinograda isto tako raspravlja se o ukidanju kvota za šećer.

Naravno, ideja je sustav pojednostaviti i učiniti ga efikasnijim, tako da se planira i revizija postojećih sustava intervencija i skladištenja učiniti efikasnijim. Naravno daljnja briga o jačanju proizvođačkih organizacija i podizanja direktne prodaje.
Spomenuti ću prioritete koji su stavljeni, a to su podizanje prenosa znanja i inovacija, jačanje konkurentnosti, promocija proizvođačkih organizacija , obnova zaštita i očuvanje eko sustava, promocija boljeg iskorištenja resursa, provjera izvora energije, povjerenje ekonomskog razvoja u ruralnim područjima“ - rekao je u svom izlaganju gospodin
Zdravko Tušek.

Image and video hosting by TinyPic
Gospodin Zdravko Tušek za govornicom na Kongerenciji EUROPSKA BUDUĆNOST HRVATSKOG POLJOPRIVREDNIKA

Fotografija M.Zouhar Zec

18.03.2012. u 19:18 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 17.03.2012.

KONFERENCIJA : EUROPSKA BUDUĆNOST HRVATSKOG POLJOPRIVREDNIKA

HRVATSKA MORA IZRADITI
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA
ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. GODINA

Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju organizirala je 13. travnja u Zagrebu u hotelu Antunović konfernciju „Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika“. Cilj konferencije je bio odgovoriti na pitanja: što hrvatske poljoprivrednike očekuje u EU, kako se hrvatska administracija priprema za provedbu zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, kojih pravila se trebaju pridržavati hrvatski poljoprivrednici te kakva su iskustva europskih poljoprivrednika.

Image and video hosting by TinyPic
prof.dr. Vesna Gantner Kuterovac govori na Konferenciji

Prof. dr. Vesna Gantner Kuterovac, pomoćnica ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju govorila je o tome što poljoprivrednicima točno donosi EU.

Zbog važnosti i zanimljivosti cijelo izlaganje prof. dr.Gantner Kuterovac prenosim u cijelosti.
Budući da je za novinarske relacije ovaj tekst prilično dug, izlaganje gospodina Zdravka Tušeka, čije izlaganje nije ništa kraće, napisati ću u slijedećem tekstu.

Prof. dr. Vesna Gantner Kuterovac rekla je slijedeće :
„U EU ulazimo 1.7.2013. i tada postajemo punopravna članica. Sam ulazak trajao je otprilike jedno desetljeće. Na tom putu prema EU RH je provela potrebno usklađivanje sveukupnog zakonodavstava. Za hrvatske poljoprivrednike bitno je znati što njima donosi ulazak u EU, koji je položaj i koja su prava u području izravnih plaćanja, u području potpore ruralnom razvoju i mjera uređenja tržišta. Proizvođači trebaju znati kako će, uz čiju potporu, na koji način i pod kojim uvjetima prodati svoje proizvode. Ova kampanja ima upravo taj cilj; informirati poljoprivredne proizvođače o novonastalim okolnostima, odnosno na koji način realizirati svoja prava i na koji način naći svoje mjesto na tržištu.
Nešto ću više reći o tim pojedinačnim segmentima!
Kada se radi o izravnim plaćanjima svjedoci smo da su unazad nekoliko godina bile različite promjene. Tako od 2008. su sva izravna plaćanja bila proizvodno vezana. U 2010. uvodi se osnovno plaćanje u biljnoj proizvodnji kao oblik nevezanog plaćanja. Nakon toga u istom procesu smanjuje se broj razreda potpore čime je počeo proces odvajanja plaćanja od proizvodnje, sukladno smjernicama zajedničke poljoprivredne politike EU.Broj proizvodno vezanih potpora 2008. godine bio je 200, da bi u 2009. bilo samo devet. Potpore čija će se prava realizirati u 2012. usklađuju se na način da budu što sličnija onima u EU. Godina 2012. je inače zadnja godina kada će se potpore plaćati isključivo iz nacionalnog proračuna. U ovoj godini, dakle 2012. će se po prvi puta primijeniti jedinstveni sustav plaćanja.
Reforme također slijede 2013. kada Hrvatska postaje punopravna članica EU i kada u potpunosti preuzima postojeći europski model. Naravno ni tu nije kraj promjenama; već 2014. Europa, sukladno novoj poljoprivrednoj politici, prelazi na novi sustav potpora pa je u Hrvatskoj potrebno učiniti daljnje usklađivanje.
Najdalje 2014. godine, kada završimo sve ove korake, očekuje se stabilan okvir za provedbu izravnih plaćanja, a prema najavama iz Europske komisije, taj bi isti okvir trebao biti puno jednostavniji za implementaciju u praksu, od onog koji je trenutno u uporabi.


Što se tiče ruralnog razvoja ili drugog stupa, sam drugi stup zajedničke poljoprivredne politike predstavlja europsku politiku ruralnog razvoja. Bavi se rješavanjem strukturnih problema u poljoprivredi i ruralnim područjima država članica Europske unije, na način da se koristi Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Ovaj se fond koristi temeljem sedmogodišnjeg programskog razdoblja
Postojeće razdoblje završava 2013., a od 2014. godine ide novo sedmogodišnje razdoblje. Svaka država članica EU je obvezna izraditi PROGRAM RURALNOG RAZVOJA za navedeno razdoblje od sedam godina.
U tom programu s temeljem analize stanja utvrđuju se:
1.problemi,
2.sukladno problemima - ciljevi,
3.kada se definiraju ciljevi odabiru se mjere za unapređivanje poljoprivrede i ruralnih područja,
4.utvrđuju se kriteriji provedbe određenih mjera
5. na kraju proračun.
Naravno isti ovaj program je i obveza Hrvatske da jako dobro definira taj program.
Da bi mi u ovom razdoblju 2014.-2020. godine taj program idealno isplanirali i realizirali sukladno našim potrebama i našoj strategiji razvoja, osnovan je Savjet za ruralni razvoj. Inače sam Savjet će biti nositelj izrade programa, s tim da će se prilikom definicije Strategije i Mjera mogućnosti provedbe u praksi iskomunicirati i s poljoprivrednim proizvođačima i sa svim institucijama koje su uključene u sferu poljoprivredne prehrambene industrije. Obzirom da je datum ulaska u RH u EU 1.7.2013. kroz pregovore je predviđeno da će se do kraja 2013. moći koristiti pred pristupni program IPARD.

S korištenjem regionalnog programa krenuti će se od 2014. godine. Samim tim poljoprivrednim proizvođačima će biti na raspolaganju godišnje 330 milijuna eura. To su kapitalna sredstva iz EU proračuna. Za provedbu mjera ruralnog razvoja obvezno je i učešće sredstava nacionalnog državnog proračuna, određeni udio po osiguranju ovih projekata.
Na kraju kada se sve sumira, znači da će na godišnjoj razini biti raspoloživo tri milijarde kuna ( 3 000 000 000 kuna) sredstava za provedbu Mjera ruralnog razvoja. Ciljevi iz zajedničke poljoprivredne politike EU, jednaki su ciljevima ove Vlade i ministarstva.
Ti ciljevi su:
1.realizacija konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje,
2. realizacija održivog gospodarenja,
3. uravnoteženi razvoj svih regionalnih područja.

Plan Ministarstva poljoprivrede je do kraja 2012. godine izraditi nacrt Programa ruralnog razvoja za navedeno sedmogodišnje razdoblje 2014. -2020. koji će koristeći raspoložive mjere biti u funkciji rješavanja strukturnih problema hrvatske poljoprivrede i ruralnih područja.
Istovremeno se radi i na pripremi nacionalnih Mjera ruralnog razvoja s osobitim naglaskom na agro okolišne mjere.
U ovom segmentu kao država moramo još puno toga napraviti i pripremiti se za 2014. godinu. Da li će se ove navedene tri milijarde kuna potrošiti i u kojem iznosu, uvelike ovisi o sposobnosti naše administracije, o spremnosti javnih službi, lokalne i regionalne uprave i samouprave, naravno i o samim korisnicima.

SUSTAV TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Onaj dan kada uđemo u Europsku uniju hrvatski proizvođači će dobiti otvoreno tržište od oko 500 milijuna potrošača na koje će se tržište moći plasirati i proizvodi naših, hrvatskih proizvođača. U tim uvjetima neće se više primjenjivati dosadašnja carinska zaštita, koja nam je trenutno na snazi sa zemljama EU. S druge strane hrvatsko tržište postaje dio Europskog pa će se na uvoz iz trećih zemalja primjenjivati sustav carina EU. Time hrvatsko tržište dobiva „kišobran“ EU carinske zaštite, a hrvatski proizvođači će sudjelovati u povlaštenim tarifnim kvotama koje EU ima u trgovinskim sporazumima sa susjednim zemljama.
Osim toga EU ima jako dobro uređen sustav mjera tržišta. Mjere tržišta ogledaju se kroz:
1. javne intervencije,
2. posebne interventne mjere,
3. proizvodna ograničenja
4. posebne sustave pomoći

Postoje također proizvodna ograničenja u sektorima šećera i mlijeka, s tim da će kvote za mlijeko biti ukinute 2015. godine.
Proizvodna ograničenja postoje za svaku zemlju članicu EU u cilju kontrolirane proizvodnje i ponude, kakao bi se utjecalo na cijenu proizvoda i mogli se kontrolirati eventualni tržišni poremećaji.

Mjere posebne pomoći otvaraju velike mogućnosti proizvođačima u sektoru voća, povrća, vina i pčelarstva. Glavni preduvjet ostvarivanju ove financijske pomoći je udruživanje u proizvođačke organizacije, poglavito u sektoru voća i povrća. Što se tiče sektora vina, za ovu godinu manje-više imamo nacionalni program i na raspolaganju 3,5 milijuna kuna, no ulaskom u EU na raspolaganju 10 milijuna eura i cijela paleta mjera od opreme do promotivnih aktivnosti. A u pčelarstvu se otvaraju vrlo veliki prostori za razvoj sektora od nabave lijekova do edukacije u tom djelu resora.

Sve ovo navedeno dokazuje da je uz inicijative i dobro organiziranje moguće povući značajna sredstva za razvoj različitih segmenata poljoprivredne proizvodnje.Na nama svima i poljoprivrednim proizvođačima i Ministarstvu i institucijama, je da se jako dobrom organiziramo, uz pomoć svih institucija koje su uključene u resor, i da slušanjem što konkretno poljoprivrednim proizvođačima treba, iskoristimo sve što imamo na raspolaganju.
S aspekta Europskog tržišta poljoprivredni proizvođači će dobiti zdravu konkurenciju, a s druge strane sustav jamči stabilnost cijena i čvrstu potražnju na višemilijunskom tržištu.

FINANCIJSKI ASPEKTI

Koliko mi po kojoj stavci Eu možemo realizirati?
U financijskom paketu se GODIŠNJE za Hrvatsku
1. za IZRAVNA PLAĆANJA očekuje godišnje 373 milijuna eura, zatim GODIŠNJE
2.za IZRAVNA PLAĆANJA namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu, godišnje će se dobiti 9,6 milijuna eura
3. za provedbu mjera Uređenje tržišta na raspolaganju imamo oko 40 milijuna eura.

Ništa manje nije bitan i drugi stup FINANCIJSKI PAKET ZA RURALNI RAZVOJ koji na godišnjoj razini iznosi 330 milijuna eura.
Osim ovoga važno je napomenuti da u prve tri godine korištenja Fonda za ruralni razvoj postoji mogućnost prebacivanja 20% sredstava
za ruralni, na izravna plaćanja. ( prvi je Izravna plaćanja, drugi je Ruralni razvoj, - 20% alokacije iz drugog stupa u prvi stup).
Činjenica da su navedeni iznosi maksimalna sredstva, Hrvatska će moći potrošiti za određene namjene i neće sva sredstva biti u potpunosti povučena iz proračuna EU.Financiranje iz EU fonda biti će dostupno u narednih 10 godina. RH je dobila mogućnost dodatnog sufinanciranja iz državnog proračuna do punog iznosa već u prvoj godini članstva.To znači, ukoliko će postojati mogućnost za financiranje, hrvatski će poljoprivrednici dobivati 100 %-tne potpore od prvog dana članstva u EU, znači od 1.7. 2013.

Ulaskom u EU, pored velikog tržišta, poljoprivrednim proizvođačima se otvaraju veliki financijski potencijali, na nama je samo da ih učinkovito iskoristimo i na taj način stvorimo dobru bazu za daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede. Za daljnje korake treba nam zajednička suradnja na svim razinama, solidarnost, davanje sve od sebe - svima nam treba biti u interesu da napokon našu poljoprivredu učinimo konkurentnom, iskoristimo sve resurse koji su na raspolaganju i od ove države napravimo državu mlijeka i meda. Već smo imali mlijeka na ulicama, nadamo se da ga više nećemo imati, nego da ćemo ga imati tamo gdje treba biti. A svi poljoprivrednici da mogu jako dobro živjeti od svoga rada „ – rekla je u svom izlaganju prof. dr. Vesna Gantner Kuterovac

17.03.2012. u 00:40 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 11.03.2012.

GODIŠNJICA KATASTROFE U JAPANU

GODIŠNJICA NUKLEARNE KATASTROFE U FUKUSCHIMI

ZELENA AKCIJA obilježila je u godišnjicu katastrofe u japanskom gradu Fokushimi koja je započela potresom od 8,9 stupnjeva prema Rihteru, nakon toga uslijedio je tsunami sa Pacifika čiji su valovi bili veći od 20 metara, a tada je došlo do kvara na nuklernoj elektrani koje su na tom području i širenja radijacije iz nukleranih reaktora, a koja ni danas još nije zaustavljena.
U katastrofi koja se dogodila 11.3.2011. poginulo je oko 15.000 ljudi, 3.200 ih se smatra nestalim, 125.000 ostalo je bez domova.
Prema procjenama Svjetske Banke šteta katastrofe u Japanu iznosi oko 210 milijarsi dolara.

Objavljuljem PRIOPĆENJE ZELENE AKCIJE
Image and video hosting by TinyPic

11.03.2012. u 19:43 • 0 KomentaraPrint#^

SASTANAK ZA VEĆU PROVEDBU IPARD PROGRAMA



SASTANAK KONZULTANTSKIH TVRTKI I
RAZVOJNIH AGENCIJA


Prema informacijama poslanim od glasnogovornika ministarstva poljoprivrede, u Ministarstvu poljoprivrede 8. ožujka 2012. godine održan je prvi sastanak sa predstavnicima razvojnih agencija i konzultantskih tvrtki koje imaju dugogodišnje iskustvo u pripremi prijava za IPARD program. Tema sastanka je bila „Poboljšanje provedbe IPARD programa“, a konstruktivna rasprava donijela i nekoliko kvalitetnih preporuka koje bi trebale pomoći još većem postotku iskorištenja sredstava ovog pretpristupnog programa.

Sastanku su nazočni bili pomoćnik ministra za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju mr.sc. Luka Čuljak i v.d. ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Ante Pezo sa svojim suradnicima.
„Sličan sastanak sa ključnim razvojnim agencijama i konzultantskim tvrtkama koji su važna karika u izradi projekata za EU fondove, trenutno IPARD-a, a kasnije i fondove ruralnog razvoja nije održan dugi niz godina, zbog čega je ministarstvo dobilo pohvale nazočnih predstavnika agencija i tvrtki“, izjavio je nakon sastanka pomoćnik ministra mr.sc Luka Čuljak. „ – piše u informacijama glasnogovornika, iako zadnja rečenica zvuči kontradiktrorno.

Postignuta je suglasnost kako su ovakvi sastanci nužni, te da će se ubuduće održavati nekoliko puta godišnje. Među ostalim zaključeno je kako je trenutna iskorištenost IPARD programa jako niska zbog čega je potrebno ubrzati i pojednostaviti procedure. Temeljem iskustava razvojnih agencija i konzultantskih kuća ministarstvo poljoprivrede zajedno sa Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj će raditi na povećanju broja raspisanih natječaja tijekom kalendarske godine. Zajednički stav je kako je potrebno slične sastanke održavati što češće, posebice zbog činjenice da je 2012 ključna za realizaciju IPARD programa kao i zbog očekivane pet izmjene samog programa kroz koje će se povećati lista prihvatljivih troškova.
Ministarstvo poljoprivrede će inicirati radne sastanke sa drugim ključnim ministarstvima (zaštite okoliša i prirode, graditeljstva i dr.) po pitanjima elaborata i dozvola koja su u njihovim nadležnostima, a sve sa ciljem bolje iskorištenosti IPARD-a. Najavljeno je i uvođenje IPARD info dana od strane Ministarstva poljoprivrede na kojima bi korisnici u postupku prijave mogli osobno razgovarati sa djelatnicima ministarstva poljoprivrede te iznositi svoje probleme, sugestije i moguća rješenja koja će se uvažavati.
„Ministarstvo poljoprivrede završilo je izmjene svih pravilnika o provedbi mjera IPARD programa, kao i lista dozvoljenih izdataka u skladu s četvrtim izmjenama programa. Svi izmijenjeni pravilnici uskoro će biti objavljeni u Narodnim novinama, počevši sa Pravilnikom za Mjeru 301 čiji se natječaj planira raspisati do 19. ožujka ove godine“, rekao je pomoćnik ministra mr. sc Luka Čuljak. Također pokreće se i procedura za objavu Pravilnika o provedbi LEADER programa, a natječaj za LAG-ove se očekuje krajem ljeta. U međuvremenu će se provesti akreditacija Mjera LEADER i Tehničke pomoći “ – piše u informaciji glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede.







11.03.2012. u 09:42 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 08.03.2012.

9.MEDITERANSKI SAJAM U DUBROVNIKU


SAJAM U GMO FREE ŽUPANIJI !

U Dubrovniku će se od 29 .3 do 1. 4. u hotelu Tirena - Babin kuk Dubrovnik održati 9. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bolja i zelenog poduzetništva. Ta specijalizirana manifestacija profilirala se kao značajna sajamska priredba u Dubravačko neretvanskoj županiji na području ekološke i tradicijske poljoprivrede te ostalog zelenog poduzetništva.
Na sajmu 2005. Dubravačko neretvanska županija proglašena je GMO FREE županijom.
Ovogodišnja orijentacija 9. Mediteranskog sajma su novi proizvodi; električna vozila, eko namještaj i odjevni predmeti od prirodnih materijala. Biti će održana i 4. dani meda na nivou županije.Dodijeljene će biti i nagrade za najbolji nastup, najbolji proizvod i doprinos za promociju eko-gospodarstva u RH na sajmu.
Promovirani će biti i znakovi "Izvorno hrvatsko", "Hrvatska kvaliteta"
i "Hrvatski otočni proizvod", a time i proizvodi koji su te znakove već dobili.
Na sajmu će biti više predavanja, prezentacija, okruglih stolova i atraktivnih kulturno zabavnih i gastronomskih sadržaja.
Sajam je prodajnog karaktera.

Image and video hosting by TinyPic

Prijave za sudjelovanje na sajmu primaju se do 10. ožujka.
"Cijena 1 metra stola sa PDV-om je 350 kn i to je cijena za sva 4 dana izlaganja na sajmu. Minimalna zakupnina stola je 2 metra za svakog navedenog izlagača, bez obzira da li nastupa grupno ili pojedinačno" piše u materijalima koje sam ja primila od organizatora sajma.

Osoba za kontakt je voditelj sajma mr. Vedran Kraljević, 098 285 355 , telefoni 020 436 233 , i 020 436 337
meil: mediteranski.sajam.du@gmail.com
web koji donosi mnogo informacija je www.mediteranski-sajam.com

Smještaj izlagača u nadležnosti je gospođe Danice Raos, telefon,
385 20 448 237 i meil: danica.raos@babinkuk.com

Prema pisanim informacijama koje su mi poslane, polupansion u dvokrevetnoj sobi u hotelu ARGOSY s tri zvjezdice stoji 280 kn , a u hotelu Valamar Lacrona Dubrovnik s četiri zvjezdice 390 kn.

Organizator 9. Mediteranskog sajma je Dubrovnik Sun d.o.o., a suorganizatori Dubravačko-neretvanska, Grad Dubrovnik, Dubrovačka razvojna agencija d.o.o. ,Hrvatska gospodarska komora - ŽK Dubrovnik,
Obrtničke komore DNŽ-e, Dubrovnički centar za poduzetništvo, Regionalna razvojna agencija Dunea d.o.o., Humanitarna mirotvorna organizacija "Deša" i udruge Izvor i Zdravi život Rijeka.


08.03.2012. u 06:50 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 03.03.2012.

OPREZ SA ČAJEVIMA OD ČIČKA


ČAJ OD KORIJENA ČIČKA
OPASAN ZA ZDRAVLJE

Uprava za sanitarnu inspekciju MINISTARSTVA ZDRAVLJA zabranila je promet i daljnju potrebu, tvrtkama Travar MB d.o.o.iz Bjelovara i Herbarium d.o.o iz Pitomače, ČAJA od korijena čička (sastav: Bardanae radix) jer supstanca u čaju - atropin nije prirodna sastavnica biljke i – može dovesti do trovanja.

Radi se o istom čaju od dvaju proizvođača. Evo što točno piše na proizvodima obaju proizvođača:
Proizvod: Čičak korijen - Čaj od korijena čička (sastav: Bardanae radix)
Pakiranje: Vrećica, neto 50g
Rok trajanja: do 07. 2013.
Šarža - Lot: 034710
Proizvođač: Travar MB d.o.o., Mlinovac 17, Bjelovar

Proizvod :Čičak korijen - Čaj od korijena čička (sastav: Bardanae radix)
Pakiranje: Prozirna nepropusna vrećica (primarna ambalaža) i kartonska kutija na kojoj se nalazi originalna oznaka na hrvatskom jeziku, neto 50 g
Rok trajanja: do 07. 2013.
Šarža-Lot: 034710
Proizvođač: Herbarium d.o.o., P. Preradovića 183, Pitomača, Hrvatska
Potrošačima koji su proizvod kupili savjet je da ga ne konzumiraju. U slučaju da čaj od korijena čička ipak upotrijebe trebaju se odmah obratiti liječniku.

Konzumacija malih količina čaja može dovesti do pojave trovanja atropinom koji je jedna supstanca čaja. Kod trovanja atropinom mogu se javiti znakovi kao što su ubrzan rad srca, suhoća usta, opuštanje glatke muskulature crijeva, mokraćnog trakta i žučne vrećice. Može doći do proširenja i paralize zjenica, te povišenja očnog tlaka, osobito kod osoba koje pate od glaukoma. Kod starijih osoba može doći do gubitka pamćenja, osjećaja izgubljenosti ili uzbuđenja. Kod djece dolazi i do povišenja temperature.

Atropin je prirodno prisutan alkaloid u biljkama velebilje (Atropa belladona), bunika (Hyosciamus niger), bijeli bin (Scopolia carniolica) i tatula (Datura stramonium). Atropin se resorbira iz probavnog trakta, a izlučuje se urinom.

Neiskusni sakupljači bilja lako mogu zamijeniti biljke čičak (Bardanae radix) i tatula (Datura stramonium) te pri sakupljanju bilja za čajeve u prirodi treba obratiti posebnu pažnju na ono što stvarno treba ubrati.






03.03.2012. u 07:45 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 01.03.2012.

VELEPOSLANIK EU VANDOREN POSJETIO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE


NAJAVLJEN POSJET POVJERENIKA EUROPSKE
KOMISIJE ZA POLJOPRIVREDU DACINA CIOLOSA !

Prema informacijama glasnogovornika ministarstva poljoprivrede, veleposlanik Europske unije u RH Paul Vandoren posjetio je 29. 2. ministarstvo poljoprivrede.
Tihomir Jakovina ministar poljoprivre i Paul Vandoren šef Delegacije EU u Hrvatskoj “ razmijenili su informacije o nizu bitnih pitanja iz područja poljoprivrede koja je veoma značajna u Hrvatskoj i EU, budući da je dio Zajedničke poljoprivredne politike.
Posebno se raspravljalo o bitnim pitanjima i razmišljanjima u kontekstu sadašnjih rasprava o reformi zajedničke poljoprivredne politike u EU.
Na početku sastanka ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina predstavio je novi organizacijski ustroj i planove budućeg rada Ministarstva poljoprivrede uključujući i planove agencija na području poljoprivrede. Predstavljene su i pripreme za pristupanje, posebno što se tiče pravnog okvira, akreditacije i sustava upravljanja za izravna plaćanja, zajedničkog uređenja tržišta, te drugih radnji u najvažnijim segmentima poljoprivredne politike i ribarstva. Također je prezentiran i plan akreditacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.
Ministar Jakovina i veleposlanik Vanodren složili su se kako postoji potreba daljnje kontinuirane suradnje i razmjene bitnih informacija iz resora poljoprivrede obzirom na vrlo skoro članstvo Hrvatske u EU.
Na kraju sastanka izmijenjene su kratke informacije o predstojećoj posjeti povjerenika za poljoprivredu Europske Komisije Daciana Ciolosa Hrvatskoj, koja se planira početkom travnja ove godine” piše u priopćenju ministarstva poljoprivrede.



01.03.2012. u 09:38 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2012 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter