AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 28.12.2011.

UREDBA O CARINSKOJ TARIFI ZA 2012. GODINU

UDRUGA „BABY BEEF“ TRAŽI PONIŠTENJE UREDBE
O PREFERENCIJALNOM UVOZU

Udruga za uzgoj i tov junadi „Baby Beef „koja ima 220 članova u RH i proizvodnju od oko 170 000 grla u području govedarstva, traži od Vlade poništenje Uredbe kojom se od 1.1 2012. dopušta preferencijalni uvoz, prema njihovim procjenama čak 28.000 grla goveda iz EU, EFTE , CEFTE i WTO u Hrvatsku.

Što je razlog takvog zahtijeva Udruge?

Na 163. sjednici 1.12. bivša Vlada RH donijela je UREDBU O CARINSKOJ TARIFI ZA 2012. GODINU ( NN 143/ 2011. od 12.12. ) „ kojom je utvrđen sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe, propisana visina carina koje se naplaćuju u 2012. na uvoz roba, sukladno načelu najpovlaštenije nacije, te uvjeti za uvoz roba podrijetlom iz zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovor o povlaštenom carinskom režimu“ piše u Uredbi u članku 2. koja ima samo 6 članaka.
Tih šest članaka vrlo kratko objašnjavaju SADRŽAJ UREDBE O CARINSKOJ TARIFI ZA 2012. GODINU koja je napisana na 696. stranica publikacije već spomenutog naslova. Na još devet stranica – do 704. koliko ih publikacija ima, navedene su CARINSKE KVOTE.

Uredba o Sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe usklađena je s važećom
Kombiniranom nomenklaturom Europske unije. U članku 3. Uredbe piše „pri obračunu i naplati carine na robu koja se uvozi u Republiku Hrvatsku primjenjuje se stopa carina utvrđena u stupcu „Osnovna stopa carine“ u Carinskoj tarifi. Pri obračunu i naplati carina na robu podrijetlom iz zemalja s kojima je RH sklopila ugovor o povlaštenom carinskom režimu primjenjuju se stope carina utvrđene u stupcu „Snižene stope carina pri uvozu roba podrijetlom iz zemalja s kojima je RH sklopila ugovor o povlaštenom trgovinskom režimu“. A to se odnosi na zemlje EU,EFTE (Eeuropean Fair Trade Association) Europska slobodna trgovinska zona i CEFTE (Central Europen Free Trade Agreement) Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, a Hrvatska je njena članica od prosinca 2002.
Kao zemlje EFTE ovdje su navedene Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, a kao zemlje CEFTE navedene su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Moldova, Srbija, UNMIK/Kosovo i Turska.Pod imenima spomenutih zemalja, navedene su tarifne oznake i NAZIVI proizvoda, predmeta, životinja i artikla koji se uvoze, a uz koje je oznaka „sl“ što je u KRATICAMA I SIMBOLIMA objašnjeno ovako “slobodno, primjenjuje se nulta stopa carine“. Tih „sl“, bez pretjerivanja, je puna publikacija UREDBE O CARINSKOJ TARIFI za 2012.
U dijelu publikacije CARINSKE KVOTE ( st.696) uz tarifnu oznaku upisane su carinske kvote u tonama, preferencijalna stopa carine unutar kvote u postocima i stopa carine na uvoz količine izvan kvote.Odnosi se to na zemlje EU, Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn, Makedoniju, Moldovu, Srbiju, Tursku i WTO (World Trade Organization) Svjetska trgovinska organizacija . Hrvatska je njena članica od studenog 2000 godine, a time jedna od 153 članice koliko je zemalja u članstvu WTO-a.

„ BEBY BEEF“ PROTIV PREFERENCIJALNOG UVOZA GOVEDA I MESA

Predsjedništvo Udruge „Beby Beef“ ističe da će uvođenje bescarinskih kvota neminovno srušiti nivo govedarske proizvodnje koji je dosegnut 2011.“ Jednostranim uvođenjem bescarinskih kvota za kategoriju svježe junetine od 3.500 tona te bescarinske kvote za živa goveda u kategoriji 300 kg za klanje u količini od 7.000 tona otvara mogućnost bescarinskog, ali i od strane EU subvencioniranog uvoza u ekvivalentu od preko 28.000 grla. Kada ovim bescarinskim kvotama dodamo i kategoriju smrznute govedine koja također prelazi na nultu stopu carine u količini od 4.500 tona, dolazimo do spoznaje da će u 2012.čak četvrtina domaće proizvodnje biti zamijenjena i istisnuta uvozom. Navedene mjere su direktan suport rušenja domaće proizvodnje i dovode u pitanje kroz pregovore sa EU utvrđen princip postupnog, simetričnog i recipročnog otpuštanja carinskih uvozno izvoznih ograničenja, što su članovi udruge „Baby Beef“ ugradili u svoje programe rada kao standard tržišnog pravila i očekivanih uvjeta privređivanja „ navodi se u priopćenju Udruge povodom objave u Narodnim Novinama UREDBE O CARINSKOJ TARIFI ZA 2012.
_ Što to znači za proizvođače u govedarstvu?
Dr. Josip Pavičić kaže: To znači da je Vlada odobrila kvotu bescarinskog uvoza, da se zabrani raspodjela kvota, jer će se mesari, trgovci javljati da dobiju bescarinsku kvotu. Oni su i do sada uvozili subvencionirano meso – prednje četvrti mladih bikova i carinili su na 11 kuna. Zamislite uvoz mesa po 11 kuna bez carine? U trgovini nigdje nije meso kao takvo jeftino i deklarirano nego se prodaje skupo kao i sve ostalo meso. Tu dva čovjeka dijele kapital!Vlada to nije imala pravo ni donijeti, jer je bila tehnička Vlada, tako je ona zabila nož u leđa novoj nadolazećoj Vladi. Tražiti ćemo od nove Vlade hitno da stornira raspodjelu kvota, kao i objavljivanje natječaja za kvote, kako bi razmotrili situaciju. To je kukavičje jaje. I ponavljam, to Vlast nije ni smjela donijeti. Uvozili su i do sada, a sada žele uvoziti bez carine,jednostrano. A mi u tom slučaju tražimo bescarinski izvoz-“kaže dr. Pavičić .

Predsjednik Udruge Beby Beef Toni Rajić ističe kako to ugrožava proizvodnju domaće junadi. Uvođenje bescarinskih kvota za uvoz svježe junetine, bescarinske kvote za uvoz živih goveda te za uvoz smrznute govedine značilo bi da će se u 2012. morati smanjiti dosadašnja proizvodnja i odlični rezultati iz 2011. koji su ostavili trag i na prilivima u državnom proračunu.
A ti se rezultati očituju u povećanju izvoza od oko 25 000 komada grla 2011. godine u Libiju, Egipat i Libanon, gdje su sami proizvođači pronašli svoje tržište.
No Toni Rajić koji dobro poznaje govedarsku proizvodnju i kretanje na tržištu govedarstva ističe važan moment „Govedarska proizvodnja pretrpjeti će ozbiljne štete to je evidentno već sada. Već sada „trgovci“ s niskim cijenama ruše naše proizvođače koji nisu u kontinuitetu na tržištu već imaju sezonske robe koje im dolaze ,ljudi u mjesecima ili godišnje imaju robu za prodaju, i oni su ti ljudi koji su prevareni na terenu. Ti koji najviše varaju tzv. male proizvođače, oni s te strane najviše priželjkuju da dobiju taj uvoz i da istrijebe malu proizvodnju.“
Predsjednik Udruge „Baby Beef „koji je sudjelovao i u dijelu pred pristupnih pregovora za ulazak u EU vrlo bitnim smatra pa zato i naglašava slijedeće:
_ U kontinuitetu se proizvođačima u Hrvatskoj govori da mala proizvodnja nema perspektivu i da nema budućnost. No ja odgovorno tvrdim da su u EU potpuno druga pravila i da EU vodi briga o malim proizvođačima. Nama se servira u kontinuitetu priča da smo nekonkurentni da nemamo ozbiljnu proizvodnju. Ja odgovorno tvrdim da se mi u tovnom govedarstvu moramo povezati i s malom proizvođačem koji ima jedno jedino grlo, on mora uživati sve mogućnosti iz te proizvodnje, mora biti zaštićen i mora i dalje proizvoditi. Čovjek koji ima malu proizvodnju može polučiti najbolje rezultate. Moramo primijeniti prema tim proizvođačima pravila koja prema njima primjenjuje uređena Europa“.


UREDBA CARINSKE TARIFE I CARINSKE KVOTE
ZA ŠIROKI SPEKTAR NAMIRNICA I PROIZVODA

Proizvođači govedine i svih vrsta goveđeg mesa kao Udruga su dobro organizirani, a time i dobro informirani pa su vrlo brzo otkrili informaciju koja se u sklopu CARINSKE TARIFE za 2012. odnosi na preferencijalni uvoz govedine. No što je sa svim ostalim proizvođačima prije svega poljoprivrednih proizvoda na koje se također odnosi CARINSKA TARIFA I CARINSKA KVOTA koja se može izčitati iz već spomenute publikacije objavljene u NN 143/2011?
A snižene stope carina, nulta stopa carine kao i preferencijalna ( posebne carinske povlastice) odnose se osim na uvoz živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla ( goveda i govedinu) i na masti i ulja životinjskog i biljnog porijekla, biljne proizvode, orašaste plodovi, žitarice, pripremljene prehrambene proizvode, (od mesa, ribam rakova, mekušaca) šećer, proizvode od voća i povrća, duhan i duhanske proizvode, drvo i proizvode od drveta, tekstil i tekstilne proizvode, plastične mase, proizvode od kamena, sadra, cementa, na kemijsku industriju, farmaciju, prirodne ili kultivirane bisere , dragulje ili poludragulje, plemenite kovine, obične kovine, proizvode od željeza i čelika, bakra, nikla, aluminija, cinka, olova, kositra, strojeve i mehaničke uređaje, njihove dijelove i pribor, vozila, zrakoplove, plovila, optičke, fotografske, kirurške, medicinske aparate, oružje , streljivo, dijelove i pribor, kolekcionarske predmete i antikvitete itd. itd.

28.12.2011. u 11:24 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 15.12.2011.

VINDIJA U PROLAZU HARMICE

IZNIMNE PRODAVAČICE!

U prolazu Harmica u središtu Zagreba je prodavaonica Vindije u kojoj rade iznimno dobre prodavačice. Bez tih i takvih prodavačica ta bi trgovina bila potpuno ne primijećena, ništa posebno, dućan ko dućan. Ali s njima,….. ta je prodavaonica izvrsna!
U prodajnom asortimanu te trgovine su proizvodi robnih marki Vindi, Cekin, Vindon, ViR, z' bregov, Domil, Rozeto. Vindija ima i posebnu ponudu sireva i to Caprilo i Capre blue meki masni sirevi od kozijeg mlijeka s plemenitom plijesni, Capron, meki sir od kozijeg mlijeka i tvrdi sir Caprodur, zatim tvrdi sir od kravljeg mlijeka Bovidur, sir od ovčjeg mlijeka Ovidur, kozije mlijeko, te varaždinski svježi sir u sirnoj marami.
U jednom kutu te prodavaonice je velika električna pećnica u kojoj se tijekom radnog vremena peku pilići. I već u sedam, jer prodavaonica se otvara u šest sati ujutro, pilići su pečeni za proju, bilo da kupac, želi cijelo pile, pola, ili možda četvrt pileta. Tamo gdje je zid od stakla, napravljena je uska polica na kojoj, tko je jako gladan, može odmah „s nogu“jesti: pile, sendvič, jogurt ili sir, već prema vlastitom apetitu.
No, ono što ovu trgovinu čini drugačijom od drugih su prodavačice koje u toj prodavaonici rade. Uistinu, ne sjećam se da sam u mom vijeku kupca potrošača srela ljubaznije prodavačice. Sve koje tamo rade, ( željele su da im pišem samo prvo slovo prezimena) a to su Anđa O., Mirjana B., Dijana P., Ljiljana N., Vlasta B. i Biljana V. su nevjerojatno ljubazne i brze u posluživanju.


S lijeva : prodavačice Anđa O., Mirjana B., Dijana P., Ljiljana N

One jednostavno znaju na posebno lak, brz i ljubazan način poslužiti kupca.


S lijeva: Ljiljana N. i Mirjana B. pred kupcima

Svi koji rade s ljudima bilo kakav posao, znaju da je RADITI S LJUDIMA najteži posao na svijetu. A još biti prodavačica, i ne bilo kakva već jako dobra prodavačica to smatram iznimnim uspjehom, a u trgovini Vindije na Harmici, to je uspjeh svake prodavačice ponaosob.


S lijeva: Biljana V., Anđa, Dijana P., Ljiljana N., Mirjana B. i Vlasta B.

Jer svaki dan podnositi različite ljudske karaktere, koji ulaze u trgovinu, u kupnji zahtijevaju, prigovaraju ili su neodlučni, različitih raspoloženja, misli, ponašanja i kulture komuniciranja, uistinu mogu samo prodavačice koje znaju svoj posao, koje u svom poslu imaju iskustva i koje su kroz svoju karijeru nastojale učiti i pokušale razumjeti i shvatiti svako ponašanje kupca.

Prilično je jasna logika prema kojoj svaki osviješteni kupac traži određeni nivo ophođenja. Možda to i dijelu kupaca nije važno. Međutim što s kupcima koji taj nivo zahtijevaju, a prodavač to nezna i nije u stanju pružiti?
A deklariranje prodavača počinje već pri ulasku u trgovinu i komunikaciji koja počinje sa „dobar dan“.
U Vindijinoj prodavaonici na Harmici se ne može dogoditi da kupac dođe, a da njegov pozdrav „dobar dan“ ostane ne primijećen i da prodavačice ne odgovore pozdravom. To sam svojim dolaskom u trgovinu provjerila jako mnogo puta.


Ovo je bila stanka samo za fotografiranje - Anđa, Lili i Mirjana.

I razgovor koji slijedi o prehrambenim artiklima, je razgovor s jako mnogo ljubaznosti, ali i potpune i brze informacije. Kupcima je baš te prodavačice nemoguće navesti da reagiraju drugačije – osim iznimno ljubazno.


Pilići su pečeni!
fotografije:Margareta Zouhar Zec
U dvije smjene radi sedam žena. Sve su po struci prodavačice sa 20-25 godina staža. Jedna od njih Mirjana Benšek objašnjava:
- Ova je trgovina prostorno mala i zato radimo jako brzo jer treba poslužiti svakog kupca koji uđe u prodavaonicu. Kupac ne smije izaći iz prodavaonice a da nije poslužen. Dok slušam kupca i smiješim mu se razmišljam što se u pećnici dešava. Lako je primijetiti da svi žele pažnju i stari ljudi i djeca. Obično stariji počnu i neku svoju životnu priču, ali ovdje sve mora biti kratko. Zanimljivo je da svi koji uđu u ovu prodavaonicu očekuju da budu posluženi iste sekunde. Evo baš danas, nas četiri poslužujemo i uđe gospođa, gleda nareske nekoliko sekundi, mi je vidimo, ali nijedna još nije završila s započetim kupcem, a gospođa će glasno „Dal ovdje netko radi“?.
Gospođa Mirjana je to ispričala u dahu, jer tu nema vremena za duge razgovore.
Oko 400 kupaca dnevno uđe u tu Vindijinu trgovinu i tu zato ima jako malo prostora čak i za gablec prodavačica.

Jedan sam dan, odavno već, zatražila knjigu za pohvale i žalbe, jer sam željela napisati vindijinim šefovima, da su te prodavačice zaslužile povišicu plače – na temelju svoje iznimne komunikacije i ljubaznosti koja ide u opis njihova profesionalnog obavljanja posla. Baš sam željela zapisati. Ali ta knjige nije na pultu. Rekle su mi da je tu negdje, u prostoriji iza, sada nemaju vremena, i sve tako neke odgovore sam dobivala, a onda sam odlučila ovako … te profesionalno iznimno sposobne žene, staviti na blog… kao informaciju o njihovoj izvrsnosti.

Vindija ima sve jake argumente na račun upravljanja kavalitete svojih proizvoda kao što je norma ISO 9001. Vindija je bila prva prehrambena industrija u Hrvatskoj koja je 1996. uvela sustav ISO zatim sustav HACCP, pa Internacional Food Standard.
Ali nakon stečenih certifikata, ono što tvrtku čini uspješnom ili neuspješnom i po čemu je treba pamtiti - to su najprije ljudi, osobe iz neposrednog kontakta, prodavačice.

15.12.2011. u 15:17 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 14.12.2011.

ZADATAK HRVATSKE POLJOPRIVREDE JE PROIZVODNJA HRANE


I POLJOPRIVREDNICI I RIBARI
ŽIVE NA DRŽAVNIM POTICAJIMA !

Šest dana nakon parlamentarnih izbora i pobijede koalicije SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a, Zoran Milanović predsjednik SDP-a i budući premijer RH završio je kadrovski sastav Vlade. Prema njegovoj odluci ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, biti će Tihomir Jakovina, ( 1967) diplomirani inženjer agronomije, načelnik opčine Bukovje i predsjednik SDP-a u Brodsko- posavskoj županiji.
Iako je bilo za očekivati da bi mjesto ministra poljoprivrede mogla preuzeti ekonomistica Dragica Zgrebec predsjednica SDP-ova saborskog odbora za poljoprivredu, i svojevremeno direktorica Čakovečkih mlinova, to se nije dogodilo. No za gospođu Zgrebec i za još dvadesetak osoba ekonomista, agronoma i osoba s komplementarnim zanimanjima i iskustvom u proizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja biti će mjesta. Jer promjene koje se očekuju u resoru poljoprivrede, ne može izvesti dosadašnja administracija - i samo novi ministar. Ministar Jakovina mora imati podršku u ministarstvu među ljudima koji će misliti i raditi komplementarno njegovim ciljevima. Uprava poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, uprava za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju, fito sanitarna inspekcija, unutarnja revizija, veterinarstvo, agencija za plaćanje u poljoprivredi, sve su to resori u kojima ministar Jakovina za provedbu svoje politike mora imati svoje ljude.A njegova će politika – očekuju poljoprivrednici i svi koji razumiju važnost te gospodarske grane – biti bitno drugačija od politike koja je vođena u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja za vrijeme mandata ministra poljoprivrede HDZ-a.


A P S U R D - POLJOPRIVREDNICI ŽIVE OD POTICAJA
A NE OD PROIZVODNJE !
Glavna karakteristika rada ministra poljoprivrede koji odlazi sa strankom HDZ-a, koji je posljednju godinu dana bio i podpredsjednik Hrvatske Vlade, bila je da se radi prema konceptu politike u kome su poljoprivrednici bili samo sredstvo provedbe.Glavni argument toj konstataciji je taj što je hrvatskim poljoprivrednicima drastično ograničeno tržište u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje, na kojem su se samo rijetki poljoprivrednici, stjecajem raznih okolnosti, mogli održati.
Kroz šest godina HDZ-ovog upravljanja poljoprivredom i dvije godine upravljanja poljoprivredom HDZ-ovog koalicijskog partnera HSS-a, hrvatski su poljoprivrednici dovedeni u stanje gospodarskog propadanja. Poljoprivrednici nisu mogli, a ne mogu ni danas, živjeti od svoga rada i svoje proizvodnje.Žive od državnih poticaja, iz proračunske državne blagajne. To da poljoprivrednici u Hrvatskoj ne mogu prodati svoj proizvod,- stoku, svinje, ovce, janjad, sir, voće, povrće, žitarice - u količini čija bi akomulacija sredstava zadovoljila funkcioniranje gospodarstva - je alarm koji ni ministar poljoprivrede, ni HDZ-ovi političari nisu htjeli čuti. Poljoprivrednici su u posljednje dvije godine organizirali šest prosvjeda, tražeći isplatu zaostalih poticaja i ostalih dugovanja.

ZAŠTO JE HRVATSKA POLJOPRIVREDA U KOLAPSU?

Poljoprivreda je resurs prirodnih izvora, a prirodni izvori su nezaobilazan faktor međunarodnih političkih odnosa. Prirodne sposobnosti države mogu biti korišteni u različitim situacijama u nastojanju da se utječe na smjer političkog razvoja takve države. Hrvatska ima resurs više od milijun hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, izvora pitke vode, kvalitetnih šuma i mora koje ponovo mora postati bogato ribom.
Poljoprivredu od koje, procjenjuje se, egzistira više od 400 000 osoba, u kojoj bi se, da proizvodnja funkcionira, moglo zaposliti desetke tisuća ljudi, žrtvovala je HDZ-ova Vlast za svoje interese. Osobe na Vlasti podržavale su politiku uvoza širokog spektra stranih proizvoda, te razvoj domaće industrijske proizvodnje koncerna Agrokor koji je narastao u respektabilnu proizvodnu poljoprivrednu industriju širokog asortimana proizvoda i doslovno oduzeo trgovački prostor hrvatskim poljoprivrednicima. Točno je da je koncern Agrokor u sve segmente poljoprivredne proizvodnje; mlijeko, stoku, povrće, voće, svinjogojstvo uključio hrvatske poljoprivrednike kroz vid kooperacije, ali broj kooperanata je zanemariv u odnosu na snagu Agrokora.
Na prostoru kakav je Hrvatska, a u kojoj se nalazi niz stranih trgovačkih centara koji nemaju obvezu kupovati čak ni svježe voće ni povrće iz hrvatskog poljoprivrednog prostora, već to uvoze s raznih strana svijeta, realno bi bilo legislativom ograničiti uvoz stranih proizvoda u RH i uvjetovati dio njihova poslovanja kupnjom poljoprivrednih proizvoda hrvatskih poljoprivrednika. Agrokoru, koji obrađuje oko 33.000 ha poljoprivrednih površina također bi trebalo postaviti granice razvoja u području poljoprivrede.

RESTRUKTURIRANJE ŽELI REZULTATE!

Hrvatski poljoprivrednici za svoj su napredak u proteklom razdoblju izvršili veliko restrukturiranje na svojim gospodarstvima. To je zahtijevano sa nivoa resornog ministarstva obrazloženjima o trendovima koje nameće priprema za ulazak u EU. Poljoprivrednici su napravili farme muznih krava, svinjogojske farme koje su u protekle dvije godine drastično propale, ratari su se pre orijentirati na površine od 50 -150 ha površina zemlje za obradu, povrćari su podigli plastenike i krenuli u proizvodnju, voćari, vinari i maslinari proširili su nasade s računicama rentabilnim za dostojan život.Poljoprivrednici su restrukturiranje radili s kreditima, HBOR-a, i komercijalnih banaka, a sve zato što su željeli raditi i zaraditi.
Te promjene započinju 2005., 2006., a HDZ-ov ministar ni do kraja 2011. nije napravio Strategiju razvoja RH poljoprivrede, a vođenjem „svoje“ poljoprivredne politike, hrvatske poljoprivrednike osudio je na život od državnih poticaja.
I zbog toga hrvatski poljoprivrednici opravdano očekuju promjene u načinju vođenja poljoprivredne politike od nove Vlade i novog ministra.
Glavni zadatak hrvatske poljoprivredne politike mora biti proizvodnja hrane, koja mora imati tržište kako u zemlji, tako i izvan nje. Ministar poljoprivrede koji dolazi mora to znati provesti. Ništa ispod toga više nije relevantno za hrvatsku poljoprivredu.

RIBARSTVO TREBA REVITALIZIRATI!

Pozitivne promjene s dolaskom novoizabrane vlasti, očekuje tri i pol tisuće hrvatskih ribara registriranih u cehu ribara na Jadranu. Međutim, koliko sam upoznata, budući premijer Zoran Milanović, u kontekstu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, ribarstvo nije posebno apostrofirao, iako riječ stoji i u imenu ministarstva.
Političari kao i stanovnici s kontinenta teže razumiju da je ljudima koji žive uz more, upravo more ono što je kontinentalcima zemlja. Kontinentalci more shvaćaju samo kao destinaciju za ljetovanje. Što je s gospodarskim faktorom ribarstva?
Hrvatsko ribarstvo je u kolapsu kao i poljoprivreda. Strategiju razvoja ribarstva resorno ministarstvo nije napravilo. Poveznica ministarstva poljoprivrede i ribarstva s stvarnim stanjem bio je državni tajnik, s čijim radom veći dio ribara nije bio zadovoljan. Ribari su na nekoliko sastanka otvoreno tražili njegovu smjenu, međutim ministar HDZ-ove vlasti nije želio čuti glas ribara.
Ribarstvo i ribarska industrija, kako sada funkcionira, nisu održivi, jer ribari ne mogu živjeti od svoga rada, bez pomoći države, drugim riječima bez poticaja.
Danas je situacija takva da je dobar dio koćarske flote na vezu jer je trošak ribolova veći od dobiti. Loša je situacija i s pelagičkom flotom, koja lovi malu i krupnu plavu ribu. Te dvije kategorije ribolova, ostvaruju glavninu ulova u ribarstvu. Inače, po sastavu ribarska flota je sastavljena od malih brodica. Ribarska flota je modernizirana najprije radi ulaska u EU, ali nestručno. Zato je mnogo ribara opterećeno kreditima koji teško spajaju kraj s krajem. Modernizaciji i povećanju flote nedostajao je plan, koji je trebao definirati - kakva flota i brodovi su potrebni u odnosu na resurse.

RESOR RIBARSTVA TREBA STRUČNE LJUDE!

Kako spasiti ribarstvo? Oni koji dobro poznaju ribarstvo poput prof. dr. Alena Solde iz Centra za studij mora u Splitu, kažu da nije dovoljno krenuti niti iz početka, već treba dovesti stručne ljude na ključna mjesta i krenuti s bolnim rezovima. Treba napraviti sve što je moguće da se riblji resursi vrate, da ribari mogu živjeti od iskorištavanja ribljeg ulova..
Kada je riječ o ribarstvu ne može se zaobići ZERP. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas RH koji iznosi 23.870 četvornih kilometara nije proglašen, pa ga ribari kompariraju u teritorijalnom smislu s odricanjem od Slavonije. Zamjeraju političarima ne proglašenje ZERP-a i smatraju to prvorazrednim političkim promašajem.
S ribarske strane, glavni problem ZERP-a je taj što je u području tog pojasa glavno područje mriještenja velikog broja pelagičkih riba.
Talijanska flota iskorištava područje ZERP-a, bez kontrole s hrvatske strane, čime je takav dugogodišnji neregulirani ribolov uzrokovao totalni poremećaj u obnovi ribarskog fonda Jadranskog mora.

Image and video hosting by TinyPic

fotogtafija:Margareta Zouhar Zec

14.12.2011. u 23:55 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 09.12.2011.

MANDARINE I KLEMENTINE TRETIRANE PESTICIDOM


ŠTO JEDEMO!?
Jučer 8.12. primila sam mail koji je kao informacija važan za sve kupce i potrošaće.
Objavljujem ga:
Image and video hosting by TinyPic
Danas 9.12.2011. u Konzumu su u prodaji klementine i mandarine čije deklaracije objavljujem.
Image and video hosting by TinyPic

09.12.2011. u 14:34 • 9 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 05.12.2011.

NOVI MINISTAR POLJOPRIVREDE NASLIJEDITI ĆE MILIJUNSKE DUGOVE NEISPLAĆENE POLJOPRIVREDNICIMA

RATARIMA NEISPLAĆENA JESENSKA
I PROLJETNA SJETVA
KAPITALNA ULAGANJA I
FAKTURIRANA PŠENICA IZ SILOSA ĐAKOVŠTINA



Na parlamentarnim izborima 4.12. za 7. saziv Hrvatskog Sabora
pobijedila je koalicija SDP-a, HNS-a, IDC-a i HSU-a sa 78 mandata. HDZ je izgubio vlast. Nova Vlada će biti konstituirana uskoro. Vladu čine ministri te će se uskoro znati imena političara koji će zauzeti ministarska mjesta u 16 dosadašnjih Državnih uprava. No hoće li na čelu ministarstava biti samo političari ili će oni biti i stručni ljudi u tim Upravama, to će se tek vidjeti.
Novi će ministri naslijediti ono – što će HDZ-ovi ministri ostaviti.
Kada je riječ o poljoprivredi radi se o milijunima kuna duga koje Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja nije isplatilo poljoprivrednicima.
Matija Brlošić ratar iz okolice Đakova, predsjednik udruge Brazda kaže. „ Na ime isplate za štete nastale od ovogodišnje elementarne nepogode suše poljoprivrednicima nije isplaćeno ništa. Također poljoprivrednici nisu dobili isplatu poticaja niti za jesensku sjetvu 2010. niti za proljetnu sjetvu 2011. - i to ni jednu kunu.
Nadamo se da će sa novom ministricom ili ministrom uskoro biti razgovori da će uslijediti isplata poticaja za obje sjetve i isplata neisplaćene fakturirane pšenice u Đakovštini, one koja je nestala “.
- Kako je došlo do toga da pšenica ovim poljoprivrednicima nije isplaćena?
- „Što se dogodilo i zašto, ne znamo. Bilo je obećanje pod predsjednika Vlade i ministra poljoprivrede da će poljoprivrednici dobiti svoj novac, no od toga ništa! Da li je on obećavao ili je unaprijed znao da obećava nešto što ne može ispuniti, ostalo je nejasno“- pojašnjava Matija Brlošić.
Slučaj „Đakovština“ gospodin Brlošić pojašnjava ovako: „ U prvoj isplati novac su dobili poljoprivrednici za pšenicu koja je bila uskladištena u silosima u Đakovu pa je nestala, ali novac nisu dobili poljoprivrednici koji su pšenicu imali fakturiranu. Radi se o pet stotina poljoprivrednika koji nisu dobili još niti jednu lipu za tu pšenicu“ – rekao je.

- Što biste željeli da se bitno promijeni po dolasku novog ministra ili ministrice“?- pitam

Gospodin Matija Brlošić kaže : „Mislim da poljoprivrednicima treba pošteno reći, a tako i nastupati, koliki su njihovi poticaji i koji je datum ispate poticaja. U Vladi čiji je mandat završio bili smo na volji ministra poljoprivrede i Vlade koji su doslovce plaćali poticaje kada i koliko su htjeli.Bilo bi korektno reći, ako novaca dovoljno nema, ali onda reći kada novca ima i kada će isplata poticaja krenuti.Za kapitalna ulaganja 2009. poljoprivrednici još uvijek nisu dobili novac. Što dalje reći onda – završava Brlošić odgovor u znaku pitanja,, te nastavlja „Nije se nas poljoprivrednike pitalo želimo li poljoprivrednu politiku kakvu imamo, već nam je ona nametnuta. Jer mi ovisimo o državnom proračunu isto kao i svaki državni službenik koji svakog prvog u mjesecu dobije plaću, samo s tom razlikom što mi poljoprivrednici čekamo godinu dana i nikada ne znamo koliko ćemo dobiti. Toj se nedoumici treba stati na kraj. Koji iznos i u kom vremenskom roku će biti plaćeno to se mora znati. Ako novaca nema, onda koliko se reže drugima, toliko neka se reže i poljoprivrednicima. Ne može se više dogoditi da će se samo seljacima sjeći „grana“, a svima drugima pustiti da dobro žive“, rekao je poljoprivrednik Marija Brlošić, ratar koji obrađuje više od 100 ha njiva iz okolice Đakova.

A što je s poticajima u drugim poljoprivrednim granama? Jesu li oni isplaćeni?

05.12.2011. u 23:51 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 01.12.2011.

AROME I MIRISI

ANALIZA ETERIČNIH ULJA RADI CERTIFIKATA

U eteričnim uljima skriveni su doživljaji mirisa i ljekovite moći biljaka.Priroda je u tom pogledu fantastična. Eterična ulja su hlapljive i složene smjese različitih organskih spojeva, vrlo karakterističnih mirisa i aroma.Eterična ulja su u in, kroz razne oblike upotrebe - sapune, kupanje, masaže. I to je povod za razgovor s stručnom osobom, s namjerom da više saznamo o aromama i mirisima.
Gospođa mr. sc. Jasminka Papić, dipl. ing. radi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, voditeljica je Odsjeka za arome i mirise u Službi za zdravstvenu ekologiju.Tu se radi kontrola zdravstvene ispravnosti i kvalitete aroma i biološki aktivnih tvari koje mogu biti i sastavni dio aroma.
- Arome su uglavnom kompleksne supstancije koje sadrže velik broj spojeva, a neke među njima imaju izraženo fiziološko djelovanje, koje može biti korisno, a može biti i štetno. Neke od tih supstancija imaju zakonski ograničenu količinu, neke se ne smiju dodavati samostalno, iako imaju aromatična svojstva, ali se smiju u određenim količinama naći u hrani kao sastavni dio prirodne arome.

- Radi li se ovdje analiza pekmeza? Postoji li analiza ajvara?
U našoj službi se radi analiza svih vrsta namirnica samo na različite parametre.A meni, u Odsjek, dolaze gotove namirnice na određivanje sadržaja arome, na količinu arome i eventualno procjenjivanja i utvrđivanja identiteta arome. Traži se informacija o autentičnosti deklarirane arome, odnosno o točnosti njezinog deklariranja. Pokušavamo provjeriti prirodnost arome, što je zbog velikog broja sastavnica vrlo teško.

- Kao primjer navesti ću manifestaciju PROIZVODI HRVATSKOG SELA i na staklenkama ajvara, raznih pekmeza i džemova nema etikete s deklaracijom. Da li bi bilo pravilno i potrebno da proizvođači u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo rade analizu proizvoda koji su proizveli, a onda ga prodaju ?
-Zakonska obveza je provesti analizu namirnice koja se nudi na prodaju, zbog provjere njezine zdravstvene ispravnosti. Kontrola provedbe ove zakonske obaveze u nadležnosti je sanitarne inspekcijske. A što se tiče deklariranja, postoji poseban Odsjek u HZJZ koji, prema odredbama zakonskih propisa kontrolira ispravnost i točnost označavanja hrane. Postoji vrlo velik broj pravilnika u HR koji obvezuju proizvođače, a pravilnik kojim se regulira deklariranje je: Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane NN 63/2011.
- Što je aroma, a što je miris ?
_ Arome su kombinirana percepcija okusa i mirisa, to su proizvodi koji nisu namijenjeni za izravnu konzumaciju i dodaju se hrani kako bi joj dali ili promijenili miris i/ili okus. Mirisi su lako hlapljive supstancije otopljene u zraku kojeg udišemo, a detektiraju ih naši detektori u nosu. Dodaju se proizvodima iz skupine predmeta široke potrošnje (kozmetički proizvodi, sredstva za čišćenje i sl) kako bi im dali ili promijenili miris. Postoje prirodne i sintetske arome i mirisi. Primjer je aroma vanilije koja može biti prirodna (glavni sastojak vanilin) i sintetska (glavni sastojak etil-vanilin). Obje vrste arome dodaju se i hrani i predmetima široke potrošnje.

- Podrazumijeva li aroma i eterična ulja?
_ Postoji pravilo koje definira vrste aroma. Prema tom pravilu, između nekoliko vrsta aroma, nalaze se i aromatični pripravci. Za razliku od aromatičnih tvari koje su čisti kemijski spojevi, aromatični pripravci su smjese velikog broja spojeva.
Eterična ulja spadaju u aromatične pripravke. Eterična ulja su lako hlapljive uljaste tekućine (iznimno polutekući ili čvrsti preparati), koje se dobivaju destilacijom vodenom parom iz raznih dijelova biljke ili iz epikarpa citrusa – mehaničkim tiještenjem. Mogu se dobiti i suhom destilacijom – CO2, ili ekstrakcijom otapalima. Odlikuju se intenzivnim i karakterističnim mirisima.

- Što podrazumijeva analizu eteričnog ulja?
Eteričnih ulja ima velik broj. Do sada je poznato preko 150 vrsta sa preko 500 (do sada identificirano) spojeva.
Ima ih i više vjerojatno, ali nisu zanimljiva, ili ih je teško izolirati. Eterično ulje se nalazi u biljkama i izolira se fizikalnim postupcima. Proizvodi se najčešće destilacijom, najčešće vodenom parom, Tiještenjem se proizvode eterična ulja iz kore citrusa. Eterična ulja se mogu izolirati i metodom ekstrakcije, posebno za parfemsku industriju. Eteričnih ulja ima veliki broj, ali se za aromatiziranje hrane najčešće koristi njih dvadesetak. Znatno širi dijapazon primjene eteričnih ulja je u mirisnoj industriji i aromaterapiji.

- A zašto je potrebna analiza eteričnog ulja?
_Jako je veliki broj eteričnih ulja, ona imaju jako bogat sastav.Prosječan sastav eteričnih ulja je stotinjak, do 15o sastavnica, pojedinih spojeva. Neka eterična ulja kao ružino, što za sada znamo, ima preko 200 sastavnica. U sastavu nekih ulja postoji jedna ili više dominantnih sastavnica čiji udjeli mogu biti 30, 50, pa čak i preko 90%. Postoje i ulja kod kojih se niti jedna komponenta posebno ne ističe svojim udjelom. Najveći broj sastavnica svakog ulja zastupljen je s manje od 0,1%. Bez obzira na to, doprinos svakog od njih, uključujući i one koji se nalaze u tragovima, važan je za specifična svojstva svakog pojedinog ulja pa je stoga potrebna i analiza kojom se provjerava autentičnost analiziranih ulja, budući da samo ispravna i kvalitetna ulja mogu ostvariti željene učinke koji su posljedica njihovog sastava.
Osim toga, različita ulja imaju različite cijene. Dva su razloga glavna zašto se radi analiza; 1. da vidimo o kojem se ulju radi – naprimjer da li je ulje lavande ili lavandina. Jer kupcu možda baš treba lavanda, bilo u ljekovite svrhe, bilo u parfumerijskoj industriji za kompoziciju mirisa 2. iz financijskog razloga. Jedan mililitar ružinog ulja košta oko 200 kuna. A da kupite nešto što nije eterično ulje ruže, - bili biste prevareni. Za kilogram eteričnog ulja ruže treba oko 4 000 kg ( 4 tone) latica. Ruža, odnosno eterično ulje ruže se u Hrvatskoj ne proizvodi, već u Bugarskoj, Turskoj, Maroku i drugim zemljama.



-Koja eteričnih ulja hrvatski proizvođači donose najviše na analizu ?
- U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo analiziraju se eterična ulja domaćih i stranih proizvođača. Pri tome ih domaći proizvođači donose na analizu kako bi dobili certifikat koji im je potreban za daljnju prodaju. Najzastupljeniji je lavandin, hibrid dviju vrsta lavande, koji je kod nas dominantan.
U posljednje vrijeme ima sve više i lavande, koja kod nas više samoniklo ne raste, stoga se sade njezine sadnice uvezene iz Francuske i drugih zemalja.

- Koje je eterično ulje najčešće nakon lavandina?
_Teško mi je reći što je nakon lavandina. Mogu reći da na analizu dolazi dosta ulja od ružmarina. Ovo je jedno od eteričnih ulja koje se se javlja u različitim kemotipovima. Naime, osim što postoje različite vrste pojedinog roda neke biljke postoje i tzv. različiti kemotipovi, gdje botanički ista biljka na različitim područjima daje ulja različitog sastava. Postoji nekoliko kemotipova eteričnog ulja ružmarina (1,8-cineolni, kamforni i bornil-acetat, verbenonski). Kod nas raste kamforni kemotip.
Manje naših ulja dobivamo na analizu nego što bi to bilo po proizvodnji. U posljednje vrijeme sve češće dolazi na analizu borovica. Imamo i vrlo kvalitetno eterično ulje jele koje se proizvodi u Gorskom kotaru, zatim lovora, majčine dušice, timijana (koji kod nas ne raste samoniklo), Majčina dušica i timijan su dvije vrlo su slične vrste istog roda Thymus. Kod nas samoniklo raste samo majčina dušica. Na analizu rjeđe dođe i eterično ulja matičnjaka (melisa). To je veoma skupo ulje i teško ga je proizvesti. Skupo je gotovo kao ružino, iako raste skoro kao korov.

- Zašto? Teško ga je proizvesti?
_ Razlog je u vrlo slabom iskorištenju – tek u drugoj decimali 0,01. Zbog toga se biljka i rijetko uzgaja Ulje ima specifičan miris, traženo je i skupocjeno.Na analizu sve češće dolazi i eterično ulje smilja. Ulje je skupo. Biljku je gotovo nemoguće uzgojiti, raste samoniklo .
Na analizu dolazi i nešto eteričnog ulja kamilice, mada je prije bilo tog ulja puno više. Dobivamo na analizu i biljke pa određujemo količinu eteričnog ulja u njima. Tu je i kadulja. Kadulja iz određenih krajeva Dalmacije ima vrlo visok sadržaj tujona. Tujon je jedna od sastavnica eteričnog ulja kadulje i pelina. Budući da tujon ima i štetno djelovanje na ljudsko zdravlje, njegova je količina u hrani ograničena.
Stoga je potrebno pri dodavanju eteričnog ulja (i ekstrakta) kadulje i pelina voditi računa o njegovom sadržaju u konačnom proizvodu, koji ne smije prijeći dopuštenu granicu. Ekstrakti i eterična ulja kadulje i pelinkovca dodaju se raznim kategorijama hrane, a posebno se koriste u proizvodnji gorkih pića (prvenstveno pelin).
Okus i miris u pelinkovcu potječu od tujona. Eterično ulje pelina, je zabranjeno u aromaterapiji. Postoje različite primjene tih eteričnih ulja u farmaciji, za proizvodnju sirupa i drugih ljekovitih pripravaka. Neka eterična ulja, poput naranče, limuna, mandarine, metvice i sl. se dodaju i zbog korekcije okusa ljekovitih pripravaka

- Kojim se sve načinima dobiva eterično ulje?
Većina eteričnih ulja se dobiva destilacijom. Neka od njih se proizvode tiještenjem (eterična ulja agruma), a neka, vrlo osjetljiva na djelovanje vode i povišene temperature, metodom ekstrakcije. Ekstrakcija se najčešće provodi organskim otapalima. Postoji i vrlo stari (i skupi) način ekstrakcije pomoću masti i/ili ulja, tzv „enfleurage“. Ovim postupkom obrađuju se nježne latice jasmina i tuberoze. Takva eterična ulja imaju miris najbliži stvarnom mirisu eteričnog ulja u biljci. Vjeran miris prirodnom imaju i eterična ulja dobivena tiještenjem. Tještenjem se dobivaju eterična ulja citrusna ulja: naranča, limun, bergamova, limeta.
-Dobiva li se eterično ulje limuna i naranče iz kore ?
Eterična ulja dobivaju se iz raznih organa ; cvijeta lista, stabljike, korijena,sjemenki i plodova.Primjer različitih vrsta eteričnog ulja iz različitih dijelova iste biljke su eterična ulja gorke naranče. Tiještenjem kore dobiva se eterično ulje naranče, destilacijom listova eterično ulje petitgrain, a destilacijom ili ekstrakcijom cvijeta eterično ulje neroli (skupocjeno ulje).

-Treba li vjerovati da je u bočici eteričnog ulja koja je kupljena baš ulje koje piše na etiketi?
- Deklaracije bi morale biti istinite, to je zakonska obaveza. Međutim, kao i svugdje, postoje neodgovorni proizvođači i trgovci koji ne poštuju ovo pravilo. Kupac uvijek može na uvid zatražiti od prodavača ili proizvođača certifikat koji garantira vrstu i kvalitetu pojedinog ulja. Kako je i kontrola eteričnih ulja zakonska obaveza, to bi svaki proizvođač morao posjedovati takav dokument. Moram napomenuti da je u nas sve veći broj odgovornih proizvođača koji poštuju sva pravila proizvodnje kvalitetnih eteričnih ulja i pri tome ispunjavaju se relevantne zakonske odredbe. Uloženi trud i novac nagrađuju kupci svojim povjerenjem i vjernosti.





01.12.2011. u 23:22 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< prosinac, 2011 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter