AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 24.10.2011.

UDRUGA FRANAK TUŽI BANKE


KREDIT PO TEČAJU ŠVICARSKOG FRANKA!

Mnogi su poljoprivrednici korisnici kredita s valutnom klauzulom. Međutim događaji s nenadanim i naglim rastom švicarskog franka koji je u mjesecu srpnju uzdrmao više od 100 000 kreditnih dužnika u Hrvatskoj, koji uz otplatu svog kredita imaju valutnu klauzulu – ima svoj nastavak, ali ovaj put u drugoj ulozi. Debelo oštećeni štediše organizirali su se u Udrugu Franak i traže svoja prava preko suda. Udruga Franak podnijela je 30. rujna kolektivnu tužbu protiv sedam banaka i to OTP banke, Privredne banke, Splitske banke, Zagrebačke banke, Erste banka, Hypo Alpe-Adria i Volksbank. Udruga nije tužila Raiffeisen banku objašnjavajući da je tek manji dio članstva opterećen kreditima u toj banci.
Temelj tužbe udruge Franak je Zakon o zaštiti potrošača čl. 71 u kome se kaže da kreditni dužnik mora vratiti banci onoliko novca koliko je posudio, uvećano za ugovorene kamate. Zbog valutne klauzule banke zahtijevaju da im korisnici kredita vrate i do 50 % više novca. Tužbom se traži ograničena primjena valutne klauzule i to tako da se taj instrument primjenjuje samo ako tečaj franka raste više od 2% godišnje ili ako je godišnja stopa inflacije prešla 2%.
Istovremeno udruga tužbom želi i referentnu kamatnu stopu koja bi bila mjerilo za promjenu kamatnih stopa koje banke mijenjaju po vlastitoj želji i odluci i potpuno netransparentno.Ako Udruga dobije ovu parnicu na sudu, biti će otvorena mogućnost da svi klijenti banaka koji imaju valutnu klauzulu u švicarskim francima podignu privatne tužbe protiv banaka i da traže obeštećenje.
Osim toga, do donošenja presude tužbom se traže privremene mjere i to obračunavanje rata kredita po tečaju franka koji je bio u trenutku isplate kredita, primjena kamatnih stopa iz tog razdoblja i odgađanje ovrhe i pljenidba plaća, stanova i kuća zbog nemogućnosti otplate.
Kolektivna tužba je presedan u RH jer je mogućnost podnošenja takve tužbe stvorena izmjenama Zakona o parničnom postupku, tek u svibnju ove godine.

RATA KREDITA SA 2 800 NA 5 200 KUNA!

Kako se poljoprivrednici nose sa kreditom u švicarskim francima? Evo jednog primjera!
Farmer iz Karlovca Zdenko Močnik koji ima farmu sa 20 muznih krava i 20 junica podigao je kredit za kupnju traktora u proljeće 2006. godine. Zatražio je kredit u banci Hypo Alpe Adria Banck, jer u to vrijeme krediti nisu bili odobravani ni u Privrednoj banci, ni u Reisfeisen banci.
U vrijeme dizanja kredita rečeno mu je tek da mu je kredit u valuti u švicarskim francima. Na njegovo pitanje _ zašto u švicarskim francima_ službenica u poslovnici odgovorila mu je da može prihvatiti, ali i da nemora, te da mora sam odlučiti i onda potpisati, dakako!
Kako je Zdenko Močnik trebao traktor, nije više želio kalkulirati. Uzeo je kredit u švicarskim francima.
U vrijeme dizanja kredita, tečaj je iznosio 4,11 kn a najviši tečaj, što je bilo u srpnju ove godine, iznosio je 6,71 kuna. Banka je u ovih pet godina kamatu dizana dva put . Otplata kredita prvo je iznosila s kamatom 2 800 kuna. Sada pet godina kasnije rata kredita za taj isti traktor iznosi 5200 kuna.
Farmer Močnik trebao bi otplatiti 252.000 kuna, no s načinom otplate koji traje on će traktor platiti više od 500.000 kuna A kako je uspio ipak plaćati redovno?
Močnik kaže „ za kamate koje vrtoglavo rastu, ove godine sam već do sada prodao četiri grla stoke, tri junice i jednog bila“.

DO KADA DRŽAVA INFERIORNA IZRABLJIVAČIMA?

Trebaju li hrvatski građani među kojima su i poljoprivrednici stranim bankama doslovno poklanjati svoj novac i odlaziti u dužničko ropstvo, samo zato što vlasnici tih banaka beskrupulozno izmišljaju pravila poslovanja kojima na samo prividno p o s l o v a n način građanima otimaju mnogo više novca nego što iznosi pozajmica kredita s ugovorenim kamatama? I kakva je to država koja ne zna postaviti mehanizme zaštite za svojih građane u financijskom sektoru. Kome služi i pogoduje ta država u kojoj živimo? Strancima koji dolaze u Hrvatsku poslovati, kako bi zaradili profit – ili bi trebala pogodovati svojim državljanima?
Ako tu još nije jasna distinkcija, 20 godina nakon osnutka samostalne države, kada će biti?

24.10.2011. u 00:43 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 22.10.2011.

DANI MEDA U ZAGREBU

DIO PRIRODE - MED


Ovogodišnja manifestacija „Dani meda u Zagrebu“ bila je već 10. po redu i održana je na Trgu bana Jelačića od 5.-8. listopada. Na pedesetak štandova pčelari iz pčelarskih udruga Grada Zagreba i njihovi gosti iz ostalih Hrvatskih županija izložili su svoje, točnije proizvode pčela koje su postale njihova briga, ljubav i interes. Bilo je meda i s kontinenta i s otoka, iz svih regija. Svaki med, svaka boca sa svojim ljekovitim svojstvima. Nije li možda ukusniji i okusom bolji med onaj iz Like, od meda iz područja Prigorja? A kakav je tek med s jadranskih otoka?Čak se i gospodin Milan Bandič u slobodno vrijeme bavi pčelarstvom!Prolazim pored štandova i gledam u žute, klasične boce u kojima se med oduvijek pripremao za tržište.
Med pčele medarice rade od nektara sakupljenog na cvjetovima. Taj je nektar glavni izvor ugljikohidrata kojeg pčele pretvaraju u lako probavljive šećere, glukozu i fruktozu. U medu se nalaze i minerali, vitamini, enzimi, aminokiseline, organske kiseline kao što je jabučna, octena, limunska, jantarska kiselina, pigmenti, derivat klorofila, vosak, inulin itd.
No sve je više vrsta meda. Osim onih klasičnih vrsta kao Bagremov med-koji je izrazito svijetložute boje, lavandin med- bistar i proziran, osebujnog mirisa i jakog okusa, med od vrijeska - slaba mirisa i ugodna specifična okusa, med od kadulje- odličan je lijek protiv prehlada i za jačanje imuniteta, opažam med ružmarina i lovora. To je med gospodina Borisa Buratovića iz Starog Grada na otoku Hvaru. On se 10 godina bavi pčelarstvom iz hobija. Od 1.-25 rujna bio je u Bunosairesu na svjetskom kongresu pčelara. Ponosno kaže da njegov med spada među 38 najboljih medova na svijetu. To jako lijepo zvuči.Pitam ga „što vam je najružnije u pčelarstvu.“
_“Nema ružnoga“, odgovara Buratović . I dodaje !
_ „Teškoga ima ali je to slatko zadovoljstvo, odmor i užitak.“
_“ Tržište“?, pitam „Imate li tržište, ili je pojavljivanje na manifestacijama način da steknete nove kupce „?
_ „Kupci su našli mene.Dolaze mi kući kupiti med. Zovu me i telefonom, a ja im poštom šaljem med“ govori Buratović.
_ „ Jeli to med sa otoka Šedro“ pita gospođa koja je došetala do štanda.
_ „Je“ odgovara pčelar s Hvara i pruža staklenku meda.


Image and video hosting by TinyPic
Potpis: Boris Buratović, pčelar s otoka Hvara na Danima meda
u Zagrebu na Trgu bana Jelačića

Ivka i Joža Križ na svom štandu imaju upečatljiv plakat „Šumski Joža“.To je zaštitni znak za njihov med. Isti Joža je i na vizit karti. Oni su iz zagrebačke Dubrave, a s pčelama tijekom godine putuju po Hrvatskoj.
_“Pčele idu na cvjetnu ispašu u Liku, na Plitvička jezera, u okolicu Zeline“ govori gospođa Ivka.
_“Od pčelarstva živimo, a pčelama se bavimo 30 godina“ nastavlja i strpljivo stoji za štandom i razgovara sa kupcima.Gledam po štandu i vidim, med od bagrema, livadski med, med od kestena, propolis, lješnjaci prženi u medu od bagrema.
_“ Na što izričito djeluje taj med s lješnjacima “?
_ „Podiže imunitet“ – odgovara gospođa Ivanka. Primječujem i jednu posudu nalik na termos bocu, od rosfraja.

Image and video hosting by TinyPic
Potpis: Ivka Križ pokazuje bočicu matične mliječi

„Zašto ta boca stoji među staklenkama meda“ ? pitam Gospođa Ivanka počne odvrtati čep te mi govori: „ U toj boci je ono najvrednije od pčele, a to je čista matična mliječ. Vađenjem matične mliječi se bavi naš sin Marko i njegova cura Ana. To je esencijalni proizvod pčele, a iznimno je zdrav. Uzima se kao lijep, jedna kap pod jezik“ – objašnjava gospođa Ivka.
U maloj prozirnoj staklenoj bočici matična mliječ je bijela tekućina. Bočica s 10 ml matične mliječi stoji 150 kuna. Gospođa Ivka zatvarajući rosfrajnu bocu govori“ Zadovoljni smo donekle, a u ovom poslu ovisni smo o vremenskim uvjetima. Bilo je dobro ove godine, sušna godina više paše pčelama, nego mnogo kiše.
_“A tržište“? pitam
_“Veću količinu meda prodamo u rimfuzi, a manju prodajemo po pčelarskim sajmovima.

Image and video hosting by TinyPic
Potpis: Marijana i Ivan Pocrnić
Fotografije Margareta Zouhar Zec

Štand Marijane i Ivana Pocrnić privukao me svojim upadljivim plakatom na kome je pisalo Velebitski med.
_ „ S kog dijela Velebita dolazite?
_“Med je iz Ličkog Lešća, iz Medljikovca, rijeka Gacka nam teče ispod prozora. Mi smo ponosni na naš med. Imamo 70 košnica, izvrcamo ga u tegle. Moj je suprug u Udruzi u Turopolju i završio je školu za pčelara, tako da ima i diplomu i znanje za taj posao. U Lici imamo kuću tako da tamo provodimo proljeće i ljeto. A u Lici svega samo ljudi nema, kuće prazne“- govori gospođa Marijana Pocrnić.
Razgovor s ljudima koji žive daleko od gradske vreve zanimljiv je i informativan. Priroda, pčele i med ambijent su pčelarskog zanata koji čini jedno zasebno poglavlje poljoprivrede.Ove godine Hrvatski pčelarski Savez obilježava 130 godina izlaženja časopisa „Hrvatska pčela“. Od 6.-9.listopada pod pokroviteljstvom Vlade RH održani su u Osijeku „ Dani meda u Osijeku“.
U okviru Hrvatskog pčelarskog Saveza danas ima 117 Udruga sa oko 4 000 članova koji se bave medom.Pčelarski Savez utemeljen je 12.12.1954. godine, a prvi predsjednik je bio akademik Ivo Tomašec. Ove godine glasilo Saveza Pčela obilježilo je 130 godina svoga izlaženja.

Matična mlječ
Image and video hosting by TinyPic






22.10.2011. u 07:16 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 13.10.2011.

HITNO POVISITI OTKUPNU CIJENU MLIJEKA

ANALIZA OD POČETKA GODINE
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

13.10.2011. u 18:27 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 07.10.2011.

DR MYKO SAN IMA DVA PREPARATA IZ LJEKOVITIH GLJIVA

ŠESTA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
O LJEKOVITIM GLJIVAMA

Image and video hosting by TinyPic

Potkraj rujna, od 25-29.9. u Zagrebu, u hotelu Antunović, u naselju Špansko, održana je Šesta međunarodna konferencija o ljekovitim gljivama.
Takve redovne svjetske znanstvene, ali i poslovno poduzetničke konferencije o gljivama i njihovim prehrambenim i ljekovitim svojstvima održavaju se redovno svake dvije godine. Na njih dolazi više od sto znanstvenika iz više od 50 zemalja svijeta, a oni su iz širokih znanstvenih oblasti uključujući i istaknute znanstvene autoritete među kojima su mikolozi, ekolozi, šumari, agronomi, genetičari, biokemičari, biotehnolozi, farmaceuti, nutricionisti, liječnici i istraživači u medicinskim znanostima.U rad ove konferencije sve se više uključuju i poduzetnici u oblasti uzgoja gljiva, prehrambenoj industriji, industriji prehrambenih preparata i lijekova iz gljiva, kao i drugih povezanih djelatnosti.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Suorganizatori međunarodne konferencije o ljekovitim gljvama bili su Prehrambeno biotehnološki, Agronomski i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku, Hrvatski mikološko gljivarski savez, Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, biotehnologa, i nutricionista, Ministarstvo gospodarstva RH i Grad Zagreb.


ZAŠTO JE ŠESTA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O LJEKOVITIM GLJIVAMA ODRŽANA U ZAGREBU?
Na prethodnoj konferenciji koja je održana u rujnu 2009. u Kini mandat glavnog organizatora sljedeće znanstvene konferencije o ljekovitim gljivama dodijeljen je biotehnološkoj kompaniji „Dr. Myko San – Zdravlje iz gljiva, iz Zagreba. To hrvatsko poduzeće čiji je direktor dr. Ivan Jakopović, je prvi europski specijalizirani proizvođač preparata iz ljekovitih gljiva. To potvrđuje činjenica da su krajem 2010. pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi registrirana dva preparata u tabletama iz ljekovitih gljiva za poboljšanje imuniteta i to AGARIKON.1 i MYKOPROTECT.1, a namijenjeni su izvozu. Time je kompanija Dr. Myko San – Zdravlje iz gljiva postala prvi proizvođač preparata iz ljekovitih gljiva u Europi.

Image and video hosting by TinyPic

U kompaniji je do sada razvijeno 12 standardnih preparata, uglavnom tekućih skstrakata iz ljekovitih gljiva, koje se već odavno koriste kao pomoć u liječenju protiv zloćudnih tumora, virusnih infekcija, za regulaciju tlaka, masnoća i šećera, neuro degeneretativnih bolesti i za poboljšanje općeg stanja organizma.

Dr Myko San svoj razvoj temelji na znanstvenim istraživanjima. Još 1999. u suradnji s znanstvenicima instituta Ruđer Bošković pokrenuto je istraživanje učinaka skstrakata gljiva protiv karcinoma, sarkoma i melanoma, čiji su rezultati objavljeni 2004. u INTERNATIONAL JOURNAL OF MEDICINAL MUSHROOMS u New Yorku. Slijedilo je istraživanje antitumorskih svojstava 30 vrsta gljiva, a uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja istraživanje je završeno 2009. godine. Završena su i dva nova znanstvena istraživanja u suradnji s Prehrambeno- biotehnološkim fakultetom u Zagrebu.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: dr.Ivan Jakopović i prof. dr. Fran Pohleven, biolog s biotehničkog fakulteta univerziteta u Ljubljani

Na 4.konferenciji o ljekovitim gljivama u Ljubljani 2007.kompanija Dr. Myko San prezentirala je studiju neposrednih i srednjoročnih efekata svojih preparata u 105 slučajeva raka dojke i 51 slučaj raka debelog i završnog crijeva.
Na 5. konferenciji o ljekovitim gljivama održanoj u gradu Nantongu u Kini godine 2009. kompanija Dr. Myko San prezentirala je studiju neposrednih i dugoročnih efekata svojih preparata u 65 slučajeva raka pluća. Na 6. konferenciji u Zagrebu prezentirana je studija dugoročnih učinaka ekstrakata iz ljekovitih gljiva kod istih pacijenata sa rakom dojke i debelog i završnog crijeva koji su bili obuhvaćeni ranijom studijom prezentiranom u Ljubljani 2007.

LJEKOVITE GLJIVE NEMAJU PODRŠKU NI VLASTI NI FARMACEUTSKIH KORPORACIJA

Dr. Ivan Jakopović o rijetkim ljekovima iz ljekovitih gljiva kaže „ Praktična primjena rezultata znanstvenih istraživanja kao i stručna iskustva i specijalistička znanja o ljekovitim gljivama mogu znatno unaprijediti suvremeno globalno društvo te ga učiniti humanijim i djelotvornijim,ne samo u području prehrane, zdravlja i medicine, već i u ekonomskom i društvenom životu. Ali unatoč golemom napretku znanosti i tehnologije, medicine, prehrambene i farmaceutske industrije u proteklom stoljeću suočeni smo s vrlo mnogo problema i nedostataka. Najprije su to sramotne i tragične katastrofe gladi, nedostatak bjelančevina u ishrani, pothranjenost, nedostatak elementarnih preduvjeta za zdrav život u zemljama u razvoju čak i unutar razvijenih zemalja, pa do nedostatnosti i upitne efikasnosti u prevenciji i liječenju virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija, kardio vaskularnih poremećaja i zloćudnih bolesti, neurodegenerativnih bolesti, upala, metaboličkih i autoimunih bolesti itd. Iako ljekovite i jestive gljive nisu, naravno, nikakav čarobni štapić, one pružaju velike mogućnosti doprinosa rješavanju spomenutih problema, pogotovo na području prehrane, prevencije i liječenja mnogih bolesti. A sada je situacija takva da usprkos vrlo opsežnoj znanstvenih dokumentaciji i iskustvima stručnjaka- praktična upotreba ljekovitih gljiva i preparata koji se iz njih proizvode ostaje vrlo ograničena i nedostatna, uz časnu iznimku zemalja Dalekog Istoka. Nedovoljno razumijevanje društva i državnih organa i nepostojanje podrške razvoju, proizvodnji i upotrebi preparata iz ljekovitih gljiva, a posebno prepreke koje im se postavljaju od strane vlasti od „znanstveno – tehnološko naprednih zemalja“ ima ekonomske i političke razloge. Iz istih razloga velike farmaceutske multinacionalne kompanije nisu zainteresirane za primjenu mnogih fascinantnih rezultata znanstvenih istraživanja ljekovitih gljiva. Zato nema kliničkih istraživanja u zapadnim zemljama, pa čak niti narudžbi za ta istraživanja.
U svjetskom sistemu kojim vladaju goleme transnacionalne kompanije, zdravlje ljudi, a posebno zdravstvena skrb postaje industrija koja se ravna po zakonu ostvarivanja što većeg profita, bez obzira postoji li stvarna potreba za medicinskom dijagnostikom i medicinskim tretmanom. Prevencija bolesti ili upotreba jeftinijih i manje štetnih i bezopasnih, a često i djelotvornijih prirodnih proizvoda, nisu dovoljno profitabilni i ostaju nedovoljno razvijeni ili izvan službene medicinske i zdravstvene rutine“.
Dr. Jakopović dalje ističe: „Postoji globalna potreba za primjenom novog demokratskog koncepta zdravstva i zdravlja kojeg je davne 1946. utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija kada je zdravlje definirala kao tjelesnu, duševnu i društvenu dobrobit čovjeka. Moderna zdravstvena politika u širem smislu, koja se uistinu brine za zdravlje ljudi, ne smije biti isključiva domena oficijelnog medicinskog sektora koji se ravna po procedurama modernog farmaceutskog tretmana. Ona mora obuhvaćati proizvodnju i pripremanje hrane, zadovoljavajuću kvalitetu stanovanja stanovništva, uvjeta rada, zaštitu prirode……Ovaj koncept zdravog života ne smije biti privilegirano područje transnacionalnih kompanija i s njima udruženih Vlada, već treba uključivati i druge nemonopolističke ekonomske sektore.
Utvrđivanje jesu li jestive i ljekovite zaista jestive i zaista ljekovite gljive ne može biti isključivo područje odlučivanja vladinih dužnosnika, koji često drastično zaostaju za rezultatima znanstvenika, pa čak i za iskustvima običnih građana“.
„Ako mi koji nastojimo potencijale ljekovitih gljiva prenijeti iz istraživanja u praksu ( a potičemo nova znanstvena istraživanja polazeći od naših praktičnih iskustava) trebamo se udružiti tražeći npr. kontrolirane javne fondove i javne službe koje će nam pomagati u praktičnom promoviranju uzgoja jestivih i ljekovitih kao i u lansiranju novih korisnih dijetetskih preparata i lijekova ljekovitih gljiva. Zato trebamo razmotriti postoji li potreba i mogućnost osnivanja nove Organizacije – Svjetskog udruženja za ljekovite gljive, čiji bi cilj bio promoviranje ovih ideja“ – rekao je dr. Ivan Jakopović

Image and video hosting by TinyPic
s lijeva: prof. dr. Jamal Mahajna iz Izraela, radi u tehnološkom centru Migal, te prijatelji i znanci doktor Jakopović i prof. dr. Fran Pohleven

MYKO EXPO 2011

Za vrijeme ŠESTE MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O LJEKOVITIM GLJIVAMA, na drugoj lokaciji u hotelu Holidey od 24-27 .9 održavala se izložba samoniklih gljiva koju je po prvi puta pripremio Hrvatski mikološko –gljivarski savez u kome su udružena skoro sva gljivarska društva koja danas djeluju u Hrvatskoj.
Održavale su se i stručne radionice na kojima su mogli prisustvovati svi zainteresirani , a teme su bile kako uzgajati jestive i ljekovite , osnovni načini prerade i korištenja ljekovitih gljiva, gastronomski i turistički potencijali upotrebe jestivih i ljekovitih gljiva


07.10.2011. u 06:13 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2011 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter