AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 20.09.2011.

AKCIJA HGK KUPUJMO HRVATSKO

KVALITETA DONOSI USPJEH

Na Trgu bana Josipa Jelačića u subotu 17. rujna je održana akcija Hrvatske gospodarske komore „Kupujmo Hrvatsko“. Predzadnji je to grad u nizu gradova u kojima je od sredine mjeseca svibnja u Hrvatskoj održana ta akcija. Nakon Trga bana Jelačića slijedi još samo Crikvenica. Akcija kupujmo hrvatsko održana je u gradovima: Čakovcu, Rijeci, Puli, Sisku, zaboku; Bjelovaru, Splitu, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Velikoj Gorici, Osijeku, Požegi, Virovitici, Šibeniku, Zadru, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Otočcu i Varaždinu.

Image and video hosting by TinyPic

Smisao i svrha akcije Kupujmo Hrvatsko je promocija kvalitete hrvatskih proizvoda nosioca znakova „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“ s ciljem postizanja svijesti o važnosti kupovine takvih proizvoda kako bi se pridonijelo povećanju ukupne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta. Znak kvalitete „Kupujmo hrvatsko“ do sada su u Hrvatskoj dobila 235 proizvoda, a znak „ Izvorno hrvatsko“ nosi 116 proizvoda.
Image and video hosting by TinyPic

Znakovi vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“ namijenjeni su poticanju razvoja domaće proizvodnje, podizanju razine kvalitete hrvatskih proizvoda i proizvodnih tehnologija, poticanju stvaralaštva kreativnosti u okviru izvornosti, razvojno – istraživačkog rada, inovacija, te stvaranje hrvatskog identiteta na svjetskom tržištu. Proizvod sa znakom „Hrvatska kvaliteta“ kupcu je garancija da se radi o proizvodu koji zadovoljava visoke kriterije.
Evo imena nekoliko proizvoda koji su nosioci znaka „Hrvatska kvaliteta“: Espresso kava, Franck d.d. , Sjeme hibridnog kukuruza, Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d., Zagreb, Rugvica, D. Selo , Fritol- jestivo suncekretovo ulje, ABN –Tvornica ulja d.o.o. Zagreb, Cipele zaštitne i sigurnosne , Viko d.o.o. Varaždin, Megaton Cromos boje i lakovi d.d. zagreb, Zirodent, Saponija d.d. Osijek, Eko stropni uložak, Ciglane Zagreb d.d., Glineni crijep Tondach , Bedekovčina , itd.

Image and video hosting by TinyPic

Proizvodi sa znakom “Izvorno hrvatsko“ imaju posebnu, ali važnu vrijednost jer se radi o proizvodima koji govore o značaju hrvatske tradicije, razvojno istraživačkom radu i inovaciji, odnosno o proizvodima s jedinstvenim i neponovljivim osobinama. Zadovoljavanje kriterija za dobivanje znaka „Hrvatska kvaliteta“ preduvjet je da bi proizvod uopće bio razmatran za dodjelu prava upotrebe znaka „Izvorno hrvatsko“.
Evo imena nekih hrvatskih proizvoda koji su nosioci znaka „Izvorno hrvatsko“ : Bajadera, Kraš, d.d., Dokup mirovine - izvorno hrvatska vrsta otpremnine, Royal mirovinsko osiguranje d.d., Zagreb , „POSTUP“ Vrhunsko vino i arhivsko vino, Poljoprivredna zadruga i vinarija Dingač, Potomje , Vrša na sklapanje, obrt za proizvodnju, TRAPULA, Marina, Kolekcija dubrovački nakit, Zlatarna Križek, Velika Gorica , Brac fini sapuni, Postira Brač, baranjski kulen, Belje d.d. Darda itd.itd
Uloga Hrvatske gospodarske komore koja je projekt dodjele znakova pokrenula 1997. je u tome što potiče Projekt u cjelini. Promotivnim aktivnostima nastoji postići prepoznatljivost i povjerenje kupaca i potrošaća u znakove na domaćem i stranom tržištu.

KAKO DO ZNAKOVA KVALITETE?

Pristup svake tvrtke Projektu kvalitete je dobrovoljan tako da tvrtke same predlažu svoje najkvalitetnije proizvode. Može li proizvod dobiti znak kvalitete, odluku donose nezavisne tehničke komisije u kojima su kompetentni hrvatski stručnjaci iz pojedinih područja. Prilikom ukupnog procjenjivanja pojedinog proizvoda u obzir se uzima hrvatsko porijeklo, zakonske odrednice, zaštita zdravlja, zaštita potrošača i okoliša, sustav osiguranja kvalitete, ekološka proizvodnja, zatim dizajn, način upotrebe, trajnost, te imidž tvrtke i proizvoda.

Image and video hosting by TinyPic
Shema – kako do znaka

Osim velikih tvrtki poput Labuda, Franka, Kraša u promotivnoj akciji Kupujmo Hrvatsko u subotu 17. rujna u Zagrebu sudjelovale su i manje regionalne tvrtke i pojedinci koji su tu bili pozvani, a koji svojim latentnim, ali upornim prisustvom na tržištu, kao i stavom da kupac zaslužuje kvalitetu, uskoro također mogu postati nosioci znaka „Hrvatska kvaliteta i „Izvorno hrvatsko“.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
OPG Vukojević iz Čazme

Željko i Vera Vukojević prodaju proizvode od lavande čijim se uzgojem bave već nekoliko godina.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Tvrtka Quarnero iz Istre u Zagrebu je promovirala eko ulja za njegu tijela.

Fotografije M.Zouhar Zec

20.09.2011. u 14:34 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 17.09.2011.

NATJEČAJ ZA POTICAJE SISAČKO - MOSLOVAČKE ŽUPANIJE



NATJEČAJ OTVOREN DO 31.10. 2011.

Odlukom o poticajima u poljoprivredi u Sisačko-moslavačkoj županiji za 2011. godinu propisano je 16 poticajnih mjera, odnosno vrste proizvodnji u poljoprivredi za koje se dodjeljuju županijska poticajna novčana sredstva. Korisnici županijskih poticaja isključivo su poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem poljoprivrednih kultura, držanjem i uzgojem stoke, proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, a upisana su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva i imaju prebivalište i sjedište na području Sisačko-moslavačke županije, te imaju poljoprivredne površine i poljoprivrednu proizvodnju za koju traže županijski poticaj na području Sisačko-moslavačke županije.

Sredstva županijskih poticaja ove Odluke osigurana su u Proračunu Sisačko-moslavačke županije za 2011. godinu u iznosu od 3,4 milijuna kuna, što je oko 10 posto više od svih isplaćenih poticaja u 2010. godini.

"Novost u odnosu na prošlu godinu je uvećanje iznosa svih županijskih poticaja za 20 posto za korisnike poticaja koji imaju prebivalište i sjedište, te obavljaju poljoprivrednu aktivnost na području posebne državne skrbi u Sisačko-moslavačkoj županiji, što ne samo da je u skladu sa Zakonom o područjima posebne državne skrbi nego je i definirano u našim strateškim dokumentima, u cilju postizanja ravnomjernijeg razvoja svih područja naše Županije. Uveli smo i novu mjeru, a to je poticaj za nabavu rasplodnog materijala u sustavu krava-tele", najavila je županica Marina Lovrić Merzel. Novim poticajem bit će sufinancirana nabava rasplodnih bikova za prirodni pripust za sustav krava-tele.

Javni natječaj bit će objavljen u ponedjeljak, 19. rujna 2011. godine u Večernjem listu i na služenim web stranicama Sisačko-moslavačke županije, a otvoren će biti do 31. listopada 2011. godine i to za sve poticajne mjere. Više informacija zainteresirani mogu dobiti ako se osobno obrate službenicima u Upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo Sisačko-moslasvačke županije, na broju telefona 550-215 ili na www.smz.hr.

Kroz vlastite poticajne mjere u poljoprivredi uloženo je više od 20 milijuna kuna proračunskih sredstava, a na svaku kunu poticaja naši poljoprivrednici ulažu pet kuna vlastitih sredstava, tako da su ukupna ulaganja u poljoprivredu u proteklih 6 godina oko 100 milijuna kuna. Rezultati su vrlo dobri, a ističemo samo neke:

Sisačko-moslavačka županija prva je u Hrvatskoj:

- po broju ekoloških proizvođača
2005. samo 9 proizvođača
2010. čak 123 proizvođača na 2.526 hektara (20 posto od RH)
Uloženo 2,9 mil. kn

- po broju grla u sustavu krava-tele
98 uzgajivača s ukupno 4.057 grla (38 posto uzgoja RH)
Uloženo 1,8 mil. kn

- po broju grla autohtonih pasmina konja
3.094 grla hrvatskog posavca i hladnokrvnjaka (42 posto uzgoja RH)
Uloženo 744 tis. kn
- po broju pčelinjih zajednica
33.167 zajednica (11 posto broja u RH)

- po količini podignutih nasada vinograda
od 2005. do 2010. podignuto 113 hektara, a u cijeloj RH ukupno 190 hektara
Izvor informacije:
VIŠA SAVJETNICA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU
SISAČKO - MOSLOVAČKE ŽUPANIJE
Mirjana Gerić Strižić, v.r.

17.09.2011. u 08:10 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 16.09.2011.

JESENSKI BJELOVARSKI SAJAM


Od 9. – 11. rujna 2011. trajao je 19. JESENSKI MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM, na sajamskom prostoru u Gudovcu.
Sajam je ove godine otvorio predsjednik RH dr. Ivo Josipović. Odmah po otvaranju Sajma u pratnji svojih domaćina i to direktora sajma dr.vet, Zlatka Salaja, Bjelovarsko- bilogorskog župana mr.iur Miroslava Čačije, gradonačelnika Bjelovara Antuna Korošeca i političara iz županije, kao i ministra turizma Bajsa, predsjednik dr. Josipović razgledao je Sajam te se rukovao i porazgovarao s izlagačima pored kojih je prolazio.
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Bjelovarski Sajam poznat je po državnoj izložbi stoke koja je sastavni dio ovoga sajma i u ingerenciji je Hrvatske poljoprivredne agencije. Predstavljeno je 563 grla različite vrste stoke, 39 različitih pasmina od dvjestotinjak uzgajivača iz 19 hrvatskih županija

Image and video hosting by TinyPic
Hrvatska poljoprivredna agencija je ocijenjivala životinje: krave
Image and video hosting by TinyPic
koze, čiji jarac gleda u tuđi tor,
Image and video hosting by TinyPic
svinje.
Image and video hosting by TinyPic
Krave u ambijentu kafića.

Na Sajmu je izlagalo oko 500 izlagača, među kojima izlagači iz mađarske, Slovenije, Republike Češke, Italije, Njemačke, Bosne i Hercegovine te Republike Srbije

Image and video hosting by TinyPic

Foto M. Zouhar Zec

16.09.2011. u 17:15 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 07.09.2011.

ISPLATI LI SE ZGRADE IZVAN PROSTORNOG PLANA-LEGALIZIRATI



INTERVJU S dipl.ing.arh. RANKOM RADUNOVIĆEM
PROČELNIKOM UPRAVNOG ODJELA ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA
OSJEČKO BARANJSKE ŽUPANIJE

SPORAN ČLAN 26. ZAKONA

Kako je raditi u praksi na legalizaciji poljoprivrednih objekata kada se u ZAKONU O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA govori više o svim ostalim zgradama nego o poljoprivrednim objektima te ima li tu poteškoća i na što se odnose.
Razgovaram zato s dipl. ing. arhitekture Rankom Radunovićem pročelnikom Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko baranjske županije.

- Ne mogu vam reći kako je raditi, jer je Zakon nov pa nismo ni jedan konkretan zahtjev dobili, nisu se još ni sve pretpostavke stvorile, jer sa službenicima u Katastru sam razgovarao (1.9.) nije ni ona snimka aerofotogrametrijska još gotova tako da nemam još iskustva. Ali mogu reći da samo uočili već neke nedostatke. Velik je problem što Zakon obuhvaća samo ZGRADE. ZGRADE su inače objekti zatvoreni ili natkriveni ( tipa nadstrešnice) tako zakon kaže koje služe za smještaj biljaka, stvari ljudi i životinja. A na jednoj farmi osim tih zgrada niz je građevina koje su otvorene koje se odnose na neke manipulativne površine, infrastrukturu razno raznu, sa kojima ja jednostavno ne znam kako ćemo postupati pri legalizaciji građevina. Ono što nije zgrada nije sa zakonom nikako regulirano, nije zakonom o prostornom uređenju i gradnji, niti sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
Vjerojatno ćemo od Ministarstva tražiti neko tumačenje i mišljenje. Tu su moguće dvije varijante. Ili će se, kada se legalizira zgrada, smatrati ono sve što služi toj zgradi od tih građevina da je isto to sastavni dio te zgrade pa će se sve legalizirati . Ili će netko legalizirati samo zgradu, a ostatak će ostati onako nedefiniran, nelegaliziran .
To je prva nejasnoća tog Zakona jer ne znam zašto je zakon obuhvatio samo zgradu.

- Možda zbog nečijeg nepoznavanja ?

- Ne vjerujem da je nepoznavanje, jer u Ministarstvu rade ljudi koji znaju razlike, zna se zakonska definicija šta je zgrada, šta je građevina. A zašto su se odlučili samo na zgrade, to je teško pitanje Ali se postavlja pitanje kako naprimjer jednu cestu legalizirati.

_ Rekli ste, „ a ostatak će ostati nedefiniran, nelegaliziran“!?

- Ne znam da li će ostati nelegaliziran ili će se u nekom redovnom postupku za njega vaditi dozvola kao da ne postoji, pa će se on onda uklopiti u dozvolu, to je sad pitanje. Ima u INFORMATORU neko tumačenje gospodina koji je bio jedan od kreatora tog Zakona iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva gdje je on i sam rekao da je sad nastala jedna praznina vezana za legalizaciju građevina jer su iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji brisani članci koji su govorili o legalizaciji i rješenju o izvedenom stanju i potvrdi izvedenog stanja. A Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama obuhvaća samo zgrade, i to samo dio zgrada, nije čak ni sve zgrade jer, ima izuzetaka tog Zakona.

- S obzirom na značaj poljoprivrede i broj nelegaliziranih zgrada, zašto ovaj zakon nije napisan samo za legalizaciju objekata u poljoprivredi?

- Krenula je priča o legalizaciji od uočavanja probkema oko poljoprivrednih zgrada i osječko baranjska županija i HDSSB je pokrenuo inicijativu za legalizaciju poljoprivrednih građevina do određenog datuma do kada su izgrađene, ali svi ti ljudi koji su se željeli usklađivati propisima EU nisu mogli ishoditi nikakvu dozvolu za rekonstrukciju dogradnju, nadogradnju i povući sredstva jer veliki broj tih poljoprivrednih objekata nije legalan.Nije legalan iz razno raznih razloga, ja ne bih ulazio u uzroke – kažu „zašto su gradili“ Ima masa ljudi koji nisu ti koji su gradili, već su kupili, naslijedili, kod nas je i rat bio i masa dokumentacije je izgubljena. I uočen je s tim problem i uočeno je da se u redovnoj proceduri jako to teško uz velike troškove može legalizirati.Prvo, jako puno ih ima koji nisu u skladu s prostornim planovima ili s nekakvim drugim propisima, a drugo, sve je to skupa dosta koštalo, ta dokumentacija i doprinosi. I onda je odgovor bio da se odbacio taj prijedlog za legalizaciju poljoprivrednih objekata, ali je bilo rečeno da je Vlada svjesna tog problema i da će se izraditi poseban Zakon o legalizaciji ne samo poljoprivrednih nego svih građevina . Ja sam osobno iznenađen što je u zaštitnom obalnom pojasu sada tako blagonaklono čak i u onih 7o metara do mora omogućena legalizacija objekata, gdje se jako dugo taj pojas zakonima i propisima štitio.
Poljoprivredne građevine se većinom legaliziraju u svrhu toga da bi se nešto dalje na njima radilo, znači nakon legalizacije, tražiti će se dozvola za nekakvu rekonstrukciju.
Sporan je članak 26. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji kaže da se prilikom rekonstrukcije takve zgrade koja je legalizirana mora ishoditi akt, ovisno o veličini rješenja i o uvjetima gradnje, ili potvrda glavnog projekta za cijelu zgradu znači i za taj dio koji je već legaliziran. Onda vas to vraća na sve one probleme i sa prostornim planovima. Ispadne da ste vi zgradu legalizirali, Zakon vam je omogućio legaliziranje zgrada koje nisu u kladu s prostornim planovima, ali u trenutku kada se obratite za rekonstrukciju te zgrade zapeti ćete prvo na tome da nije u skladu s prostornim planom, a drugo naići čete na sve one probleme koji su sada tu izbjegnuti. To je jedan jako, jako, jako sporan članak. U stvari je pitanje – koliko se onom, čije građevine nisu u skladu s prostornim planom, uopće isplati legalizirati?

- Što je u tom zakonu po kome će se provoditi legalizacija to što košta?

- Ja sam pokušao napraviti neku analizu i istina je da je ta napr. naknada relativno mala od 4oo -7oo kuna što ovisi o položaju, o veličini, o neznam čemu i ona je relativno mala. Tu je trošak komunalnog i vodnog doprinosa, najavljeno je smanjenje vodnog doprinosa, koji ide po metru kubnom.Komunalni doprinos je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave pa to oni mogu ili ne moraju smanjiti. Ono što najviše košta je dokumentacija, treba imati geodetski snimak, treba platiti geodetu i treba platiti i arhitektu da napravi arhitektonski snimak koji je malo širi i zakon je rekao što on treba sadržavati. A treba sadržavati i opis i stanje instalacija, što znači da nije arhitektonska struka, što znači da će taj arhitekta morati nekoga angažirati da pregleda i te instalacije i morati će imati dokaz da udovoljava uvjetima mehaničke otpornosti i stabilnosti – znači statike. Ali dokazati da neka zgrada koja je stara – 2o, 3o godina da udovoljava nekakvim sadašnjim propisima, to je opet problem, jer su propisi mijenjani posebno unazad par godina.To je osnovni problem, gdje su i prije zapinjali.Problem je kada treba dokazati da zgrada udovoljava nekim uvjetima koji nisu važili u vrijeme njene gradnje. To je ono što će koštati. To je na tržištu i to arhitekti neće za đabe raditi. Građevinarci koji će statiku pregledavati i staviti svoj potpis da ta zgrada udovoljava, to se neće moći napamet napraviti. I sad se gomila neki trošak, za koji ja neznam do kud može doći.

- Vi ste u početku rekli – naknada-. Kakva je to naknada?

- To je naknada koja je po Zakonu u postupanju s tim objektima, gdje je propisano da se plaća kod legalizacije, koja je u biti kazna, zato što je građeno bez dozvole koja se dijeli između države i lokalne samo uprave, pola-pola. Naknadu obračunava onaj koji izdaje dozvolu, znači županijski ili gradski ured koji je nadležan. Međutim izašla je i uredba o toj naknadi gdje je definirano što sve ulazi. Jedino općina ima nekakav raspon po zonama, neka osnovna cifra od 2o do 25 kuna, koja se množi s nekim koeficijentima.
Osim naknada u toj cijeloj priči nitko ne govori o drugim troškovima, znači ostaje i komunalni i vodni doprinos i troškovi dokumentacije.

- Jeste li imali prilike pričati s poljoprivrednicima o tom Zakonu, što oni o njemu kažu?

- Vrlo malo, u Komori je bio neki sastanak sa njih nekoliko sam samo pričao, ali oni su shvatili da to za njih neće biti previše povoljno, jer iskustva s dokumentacijom imaju i znaju da to košta i naročito ih boli ovaj dio koji se odnosi na rekonstrukciju, jer ono što je u skladu s prostornim planom u sličnom se planu može legalizirati. A ono što nije u skladu s prostornim planom to je pitanje isplativosti legalizacije. To jedino ako je skroz novo i ako se ništa više s tim ne namjerava raditi – onda se isplati iskoristiti legalizaciju.

- Kakav je Zakon prema vašem osobnom sudu, budući da ste kao arhitekt stručna osoba za područje legalizacije?

- Zakon je po mojoj procjeni donesen brzinski i u sebi ima dosta nejasnoća i u izričaju. Pokušali smo se pripremiti za primjenu tog zakona, no svatko tko ga je pročitao drugačije ga shvaća. Naprimjer termin dokazivanja: u Zakon kaže „ ako se dokaže da vlasnik može dokazati da ga je za tu svrhu stalno koristio do 21. lipnja 2o11.“ Što znači izraz STALNO. Čime će, kojim dokumentom netko dokazati da je neki objekt na svom gospodarstvu stalno koristio.
To više nije ni politika. Zakon nije kvalitetan.


07.09.2011. u 22:11 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 03.09.2011.

KOLAŽ U ZAKONU O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

ZAR JE TO ZAKON O LEGALIZACIJI
POLJOPRIVREDNIH OBJEKATA?

ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA, koji je trebao biti Zakon za legalizaciju nelegalno izgrađenih poljoprivrednih objekata, pretvoren je u kolaž legislativnih odluka različitih vrsta i interesa, na snazi je mjesec dana, a poljoprivredni se objekti doslovno u Zakonu spominju na samo tri mjesta.
Još tijekom pregovora s Europskom komisijom u poglavlju 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj postalo je jasno da je u hrvatskoj poljoprivredi vrlo mnogo nelegaliziranih poljoprivrednih objekata, čak oko 150 000 ( sto pedeset tisuća). Više se puta čula ta brojka kao informacija i iz ministarstva poljoprivrede. To je broj poljoprivrednih objekata koje treba legalizirati – jer to zahtijeva sustav Europske unije. Na natječaje za sredstva iz fondova EU mogu konkurirati samo poljoprivrednici s legaliziranim objektima, a oni koji imaju bespravno sagrađene objekte – ne mogu konkurirati za povlačenje novca iz fondova EU. Poljoprivrednici koji neće imati legalizirane objekte, neće moći ostvariti poticaj nakon ulaska Hrvatske u EU.
Te činjenice ukupnoj su administraciji, kao i ministru poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, jako dobro poznate već nekoliko godina. Svi koji su trebali poljoprivrednicima pomoći u pravnom reguliranju statusa – sve to znaju i sve do sada, do ovog zakona, nisu učinili ništa. A Zakon o legalizaciji poljoprivrednih objekata, zgrada, cesta itd. trebao je biti napisan samo za poljoprivrednike bez uplitanja svih drugih objekata za legalizaciju. Međutim takav pristup problematici poljoprivrede nije ostvaren.
Ti koji do sada nisu činili ništa, nisu napisali Zakon, potpomogli su da iz fondova EU bude povućeno s hrvatske strane što manje novca, da se problemi što duže odgađaju i da poljoprivredni status ostane što duže nejasan.
No pitanje je zašto se toliko odugovlačilo s zakonom koji treba regulirati legalizaciju poljoprivrednih objekata? KOME JE U INTERERSU DA SE TAKO RADI?
Ima li vremena za legalizaciju? S obzirom na fondove prije pristupanja, vrijeme je isteklo, a u odnosu na poticaje i vrijeme ulaska Hrvatske u EU 1.7.2013. vremena za legalizaciju ima jako malo. Zahtjev za legalizaciju treba podnijeti - piše u članku 7. zakona, „najkasnije do 31. prosinca 2012.i po proteku tog vremena, ne može se više podnijeti“.

ŠTO POLITIČKA VLAST MISLI – VIDI SE IZ ZAKONA!

ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA koji je kao pravni akt donesen, zbunjujući je i nejasan. Po njemu se legalizira sve čak i objekti 70 metara od mora, čija je legalizacija dugo bila dubioza. Ovaj je Zakon poslužio kao zadnja šansa mešetarima da legaliziraju ono što prije nije moglo biti legalizirano, a nelegalizirano bi ulaskom RH u EU vlasnicima stvorilo pravne poteškoće.
Ovaj i ovakav zakon o legalizaciji šalje jako dobru poruku o političarima na vlasti iz čega se može isčitati da je politička vlast u rukama onih kojima pravednost nije važna, važan je zasebni interes, a interes da se poljoprivreda kao gospodarska grana uredi na svaki mogući način, za te političare – poručuje zakon, potpuno je marginalna.
S jedne strane tim istim političarima rečenice o glorificiranju zadovoljstva zbog završetka pregovora i ulaska Hrvatske u EU tema su svakog njihovog obraćanja javnosti, a s druge strane ti isti ljudi su nezainteresirani za rješavanje problema – konkretno poljoprivrednika, čiji su problemi očiti.
O poljoprivrednim objektima i legalizaciji Zakon ne objašnjava ništa, kao da to nije gospodarska grana, već kao da je p o lj o p r i v r e d a samo gramatički izraz. Problem legalizacije poljoprivrednih, gospodarskih objekata je uopćen – a težište tog zakona Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva fokusirano je SAMO na bespravno sagrađene objekte za stanovanje ljudi.

Rasprava u Hrvatskom saboru prije ljetne stanke pokazala je da su poljoprivredni objekti i farme marginalizirani, a raspravljalo se o zgradama, etažnim kućama i objektima za stanovanje svih vrsta, te onima uz morsku obalu. ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA Sabor je donio na sjednici 15.7. 2011. a objavljen je u narodnim novinama od 3.8 (NN.90/2011)


GDJE ZAKON GOVORI O POLJOPRIVREDI?

U cijelom Zakonu koji ima 32 članka izrazi koji opisuju poljoprivredu pojavljuju se samo tri puta i to u članku 5. ….“zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtijeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011“ ( hoće li tu trebati svjedoci koji će posvjedočiti da je neki poljoprivrednik svaki dan radio u toj staji, farmi muznih krava, da je svaki dan ulazio u zgradu gdje drži poljoprivredne strojeve, itd)
„- poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1)
i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za nezakonito izgrađene zgrade poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva, za koje podnositelji zahtijevam mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011.“
i u članku 17. „……..namjene isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ( poljoprivredno, odnosno obiteljsko gospodarstvo).“

DR. ŠIŠLJAGIĆ PRVI POLITIČAR
KOJI JE PROGOVORIO O ZAKONU

Prvi koji je javno progovorio o ZAKONU O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA je dr. Vladimir Šišljagić, u utorak 29. kolovoza, na konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika političke stranke Hrvatski demokratski Savez Slavonije i Baranje (HDSSB-a) u Osijeku. Nije nevažno da je dr.Šišljagić i Osječko baranjski župan – ali je o problemu legalizacije i Zakona odlučio govoriti u već spomenutom svojstvu iz interesa prema stranci kojoj pripada i koju vodi. Značajna je konotacija da je kao državi službenik dr. Šišljagić imao odlučnosti reći svoje mišljenje.
„ U osječko baranjskoj županiji ima oko 20 000 proizvođača koji imaju problem s legalizacijom objekata koja stoji od 500 do 26 000 kuna uz komunalne i vodne doprinose. U situaciji u kojoj se poljoprivreda nalazi nemoguće je od seljaka tražiti nekakve velike sume da bi oni legalizirali objekt, jer legalizacija objekata košta“ rekao je dr. Šišljagić te nastavio „ HDSSB je predlagao da se legalizacija omogući uz minimalnu nadoknadu pa i besplatno, ali je taj prijedlog odbijen“. Dr.Šišljagić je zakon o legalizaciji nazvao zbunjujućim, pa će županijske organizacije morati tražiti dodatna objašnjenja. Smatra da ministar Čobanković ne poznaje dovoljno odrednice Zakona, niti to što sve poljoprivrednik mora napraviti da bi legalizirao objekt.
„ Po ovom istom zakonu se legaliziraju i vile i kuće na moru i opravdano postavljam pitanje i dvojbu – da nije ovaj Zakon izglasan interesima lobija, a ne interesima hrvatskog gospodarstva i hrvatske poljoprivrede“ – istakao je dr. Šišljagić na konferenciji za novinare .

Gdje su drugi državni službenici na mjestu župana ili lideri političkih stranaka, koji bi se po vokaciji političke grupe trebali oglasiti – ako im je stalo do svega što je pravedno i dobro a u interesu je širokog broja ljudi, u ovom slučaju populacije poljoprivrednika?

03.09.2011. u 11:20 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2011 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter