AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 27.06.2011.

SAMO NAČELNA INFORMACIJA!

POVRŠNA INFORMACIJA O 35 POGLAVLJA PREGOVORA!

„ŠTO SMO POTPISALI S UNIJOM“ bio je šlager naslov na naslovnici Večernjeg lista 15. lipnja 2011., a od 8-13. strane bio je objavljen vrlo kratak rezime iz svih 35 poglavlja pregovora.
Tako je naprimjer rezime iz poglavlja 4. Sloboda kretanja kapitala, 5.Javna nabava 6.Pravo trgovačkih društava 7. Pravo intelektualnog vlasništva 8. Tržišno natjecanje 9. Financijske usluge objavljen na oko jedne novinarske kartice teksta ( 30 redaka) što je iznimno malo sadržaja da bi se razumio smisao ispregovaranog sadržaja.
Takav način prezentacije objavljenih poglavlja može poslužiti jedino drskom politikantu p o l i t i č a r u , da tijekom rasprave ili bolje reći nadmudrivanja s nekom nedovoljno informiranom osobom ovome jednostavno kaže „ pregovori su objavljeni u Večernjem listu, zar nisi čitao“.
A onaj tko navedenoga dana nije kupio Verčernji list mogao bi misliti da je zakinut za važnu informaciju.Međutim ne, informacije su prezentirane na potpuno načelan i općenit naćin, tako da nitko ništa nije propustio.

Ja prenosim sadržaj iz Večernjeg objavljen iz poglavlja 11 POLJOPRIVRTEDA I RURALNI RAZVOJ, poglavlja 12 SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I FITOSANITARNA POLITIKA i poglavlja 13 RIBARSTVO te time onima koji čitaju AgroPolitiku, te već nešto znaju o ispregovaranom iz mojih tekstova, želim argumentirano predočiti koliko je spomenuta dnevna novina općenito prezentirala pregovore iz poglavlja.
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

27.06.2011. u 14:55 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 24.06.2011.

ŠTO S IDEJAMA KOJE SU REZULTAT PRAKSE?

LJUDI S IDEJAMA -
MR. SREĆKO LADIŠIĆ
Koliko vrijedi ideja poljoprivrednog stručnjaka? Postoji li potreba u hrvatskoj poljoprivredi za ljudima s idejama?
Kada se radi o ideji vjeruje se da bi one trebale pripadati samo ljudima koji se bave znanošću u okviru nekog Zavoda ili Instituta na području poljoprivrede!
No, što s idejama koje su rezultat prakse, javljaju se kao rješenja, a posljedica su dugogodišnje prakse rada na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima? Tko takve ideje može valorizirati i primjenjivati kao nova i bolja rješenja od postojećih?
Postoji li takva institucija ili bar odjel na razini resornog ministarstva?
Pitanje o idejama vrlo je realno i vremenski u skladu s pitanjima koja se postavljaju pred poljoprivrednike!

U Školi praktične nastave koja je 8. lipnja u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge održana na Sljemenu u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mr. SREĆKO LADIŠIĆ savjetnik za stočarstvo hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe, sada Hrvatske poljoprivredne komore Koprivničko-križevačke županije u okviru svog predavanja pod nazivom „EU propisi i praksa u proizvodnji mlijeka te izgradnja i adaptacija / proširenje staja – primjer farme za proizvodnju mlijeka u austrijskom mjestu Mu“rzendorf“ iznio je više vrlo dobrih ideja koje bi unaprijedile rad na OPG-u. Evo tih ideja:
Mr. Ladišić predlaže da tim stručnjaka za područje stočarstva, u svakoj županiji odabere najbolje vođene farme, točnije najuspješnije, koje bi bile Centri za praktičnu edukaciju.

Prema riječima mr. Ladišića iznimno je u hrvatskoj potrebna reforma srednjih poljoprivrednih škola kako bi za tri ili četiri godine školovanje završila generacija mladih farmera koji su zanat izučavali na najuspješnijim OPG-ima. Srednje poljoprivredne škole bi trebale imati 70% prakse, a svega 30% teoretske nastave.

Mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva treba okrupnjavati, jer poljoprivredna politika ulaska u EU to zahtijeva. No mala i srednja OPG teško mogu vraćati kredite. Naime „talijani kažu, ako gospodarstvo ima kredit proizvodnja mlijeka ne može ići ispod 9000 litara po kravi, jer se u suprotnom ide u bankrot“ rekao je mr. Ladišić i predložio sljedeće: Rješenja treba tražiti u jeftinim projektima jednostavnih staja. Takav je Irski model staje. To je staja koja se nadograđuje, od drvenog materijala, što ne stvara veliku investiciju. Za početak u takvoj staji OPG može krenuti sa 10 krava, a ovisno o poslovanju na OPG-u staja se može nadograđivati i proširivati, a broj muznih krava povećavati na 15, 20, 25, 30, 35, dakako pritom treba povećavati i kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju sjenaže ili silaže koja je hrana za krave. Savjetnik za stočarstvo mr. Ladišić smatra da bi trebao postojati Ured koji bi izrađivao tipske projekte za male i srednje OPG. Tu bi zainteresirani poljoprivrednik lako mogao daći do modela, nacrta, kao i troškovnika za izgradnju.
Ladišić je u Koprivničko križevačkoj županiji sudjelovao kao poljoprivredni savjetnik u podizanju gospodarstva prema Irskom modelu staje, što je snimljenim materijalom dokumentirao, a i dalje prati razvoj tog gospodarstva.

Prije nekoliko godina mr. SREĆKO LADIŠIĆ potaknut svojim praktičnim iskustvima i znanjima napisao je STRATEGIJU GOVEDARSKE PROIZVODNJE, - kako sam kaže – na bazi 450 000 krava u Hrvatskoj. Do tog je broja došao tako da je s obzirom na broj sela u Hrvatskoj pošao s pozicije da u svakom selu postoji od jedne do 10 staja. Zapuštenih i nepokošenih površina tada ne bi bilo, a ekonomski to bi bilo vrlo isplativo.Svoju je Strategiju poslao u resorno Ministarstvo poljoprivrede, no nikada nije dobio nikakav odgovor!
Mr. Srećko Ladišić ima 30 godine radnog staža. Završio je studij Agronomije u Zagrebu, radio je u PZ Otočac, nacionalnom parku Plitvice gdje je bio poslovođa za ribarstvo, a u tom je razdoblju i magistrirao na temi iz ribarstva. Od 1990. radi u Hrvatskom zavodu za poljoprivredno savjetodavnu službu u sektoru stočarstva.


24.06.2011. u 23:17 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 15.06.2011.

MLIJEKO U RH 2010.godine

ANALIZA

Iz Mljekarskog lista PRENOSIM tekst gdje je dipl.oec Janja Jozanović napravila analizu tržišta mlijeka u Hrvatskoj u 2010. godini. Naime prošle godine isporučeno je i 51 milijun kilograma mlijeka manje nego 2009. godine.
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

15.06.2011. u 10:27 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 13.06.2011.

RIBARSKI RESURSI SU U KOLAPSU

RAZGOVOR
Izvanredni profesor dr. ALEN SOLDO sa SVEUČILIŠNOG STUDIJA U SPLITU - CENTAR ZA STUDIJ MORA

ODRICANJE OD ZERPA
ISTO JE ŠTO I ODRICANJE OD SLAVONIJE

Pregovori za poglavlje 13 Ribarstvo su zatvoreni. Tijek pregovora bio je nepoznat javnosti, baš kao i u svim ostalim pregovaračkim poglavljima. Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom dr. Vesna Pusić prošle godine mi je rekla da je „argument da se ono što tražimo u pregovorima drži zatvoreno za javnost taj što se uvijek ne može dobiti maksimum od onog što se traži. Obznanjujući te zahtjeve stvorila bi se određena očekivanja kod javnosti pa ako ona ne bi bila realizirana“, rekla je dr. Pusić,“ stvar bi izgledala kao da je neuspješna što bi izgledalo demotivirajuće. Tajnost je možda izazvala podozrenje, više nego što bi informacija izazvala negodovanje, ali u takvoj odluci smo imali stranačko slaganje „– rekla mi je dr. Pusić . (26.8.2010. blog)
Tako nije trebalo biti jer je već 2006. Vlada RH imala KOMUNIKACIJSKU STRATEGIJU ZA INFORMIRANJE HRVATSKE JAVNOSTI O EUROPSKOJ UNIJI I PRIPREMAMA ZA ČLANSTVO koju je Europska Komisija u tu svrhu napisala. (29.7.2010.blog)
I sada iako je poglavlje Ribarstvo zatvoreno i dalje je sve što u tim ispregovaranim materijalima piše - nedostupno javnosti.
Zašto sadržaj ispregovaranih i zatvorenih poglavlja nije objavljen na internetskim stranicama Vlade ili stranicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Zbog te DEBELE tajnosti stječe se dojam da se hrvatska vlast plaši svojim građanima na uvid dati ispregovarani sadržaj. A s druge strane silno želi referendum s pozitivnim brojem građana pristalica ulaska u Europsku Uniju. Zar je EU sama po sebi med i mlijeko?
Bojim se da takvog mjesta na zemlji više nema. Realnost je budućnost.A budućnost ima svoje polazište u dobroj informiranosti.

A kako nema informacija o tome što je bit pregovora za hrvatske ribare u poglavlju Ribarstvo, razgovaram s kompetentnom osobom za područje ribarstva i mora i tražim neke odgovore na realna i česta pitanja od njega. Razgovaram s izvanrednim profesorom dr. Alenom Soldo, sa Sveučilišnog studija u Splitu iz Centra za studij mora. Dr. Soldo predaje na preddiplomskom studiju MORSKO RIBARSTVO i diplomskom studiju BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA. Bio je voditelj na desetak znanstvenih projekata.

Image and video hosting by TinyPic
dr. Alen Soldo

Neko ste vrijeme bili pregovarač s Europskom komisijom za područje ribarstva, kada je to bilo i o čemu ste pregovarali?
-U pregovaračku skupinu sam ušao tek prošle godine početkom ljeta te sam najviše radio na zaštiti tradicionalnih alata, obzirom da su zainteresirane skupine ribara smatrale kako se pregovori, prema njima dostupnim informacija, i ne odvijaju najpovoljnije. Nakon što sam taj dio završio još sam nekoliko puta bio pozvan kad se raspravljalo o koćarenju unutar pojasa od 3 NM te o prebacivanju flote malih ribara u registar gospodarske ribarske flote. Koliko su ukupno puta pregovori bili održavani nije mi poznato, a nisam ni upoznat sa kriterijima pozivanja na pregovore, tako da ne mogu točno ocijeniti obim mog prisustovanja pregovorima.

Poglavlje 13 Ribarstvo u Bruxellesu je zatvoreno – i to sada tek kao 31 ispregovarano poglavlje. Pregovori su za ribarstvo trajali od 2006. i od tada je prošlo, 5,5 gotovo šest godina. Zašto su pregovori o ribarstvu po vama tako dugo trajali?
- Mnogima ribarstvo inače ne znači previše, pa je tako i većini ljudi bilo čudno da se pregovori o ribarstvu zatvaraju tek prije zatvaranja poglavlja o pravosuđu ili politici tržišnog natjecanja u kojem se nalazi brodogradnja. Ipak, iza poglavlja ribarstva se krije priča o polovici hrvatskog teritorija, tj. teritorijalnom moru i ZERP-u te o morskim granicama, tako da je to poglavlje dugo godina bilo blokirano od strane Slovenije. Nadalje, kad se poglavlje i otvorilo i većina naših članova pregovaračke skupine je zahtjevala pravo pregovaranje, a ne samo puko usklađivanje propisa sa pravnom stečevinom EU, tako da je g. Vladimir Drobnjak, kao glavni pregovarač, ovo poglavlje proglasio jednim od krucijalnih poglavlja. Sukladno tome, pri kraju pregovora je poprilično energije uloženo u ostvarivanje što boljih uvjeta za naše ribarstvo ulaskom u EU. Ipak, to što se dobilo pregovorima sada trebamo i iskoristiti daljnjim stručnim radom i zalaganjem na domaćoj sceni, inače neće biti puno koristi po našu ribarsku industriju.

Koliko je Republika Slovenija doprinijela tome da hrvatski pregovori o ribarstvu tako dugo traju?
- Poznato je da su upravo Slovenci blokirali pregovore o ribarstvu tako da je jasna njihova uloga u duljini trajanja pregovora.

Što Sloveniji nije prihvatljivo u SOPS-u (Međudržavni ugovor između Slovenije i Hrvatske iz 1996. godine? )
-SOPS, donesen od strane Hrvatskog Sabora i potpisan od strane Mate Granića 1997. godine je sadržavao i ribolovni dio koji se odnosio na mogućnost reciprociteta u ribolovu, tj. zajednički ribolov obiju flota u teritorijalnim vodama Hrvatske i Slovenije. Bez sumnje je veliki dio SOPS-a bio veoma značajan i dobar za naše ljude u malograničnom području, ali ovaj ribarski dio je bio potpuni promašaj jer je tim sporazumom slovenskim ribarima dan šest puta veći teritorij našeg mora nego što je to njihovo cjelokupno teritorijalno more. Jasno je da naši ribari nemaju nikakvog interesa za tim dijelom sporazuma, ali i svima upućenima je jasno da se iza toga opet ne krije ribarska priča već je to pokušaj ostvarivanja što boljih pozicija u raspravi o granici na moru, što traje još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Stoga mi je potpuno nejasno zašto naši političari se već dosad nisu iskoristili dio Sporazuma koji omogućava jednostrano ukidanje pojedinih djelova, primjerice režima ribarenja.

Imate li Vi točne informacije o tome što je ispregovarano za hrvatske ribare?
- Nažalost, do današnjeg dana nisam dobio pregovaračke dokumente vezane za ovo poglavlje tako da ne mogu sa sigurnošću točno govoriti o tome što je potpisano. Također, kako sam u pregovore uključen nedavno ne mogu govoriti niti o tome što je bilo na početku te stoga samo načelno znam o tome što se pregovaralo dok sam ja sudjelovao. Prema mojim saznanjima većina naših tradicionalnih alata koji ne postoje u pravnoj stečevini zajedničke ribarske politike EU, će našim pristupanjem i dalje imati mogućnost korištenja od strane naših ribara, što je zasigurno veliki uspjeh, obzirom na EU restrikcije koje se tiču takvih alata i tehnika. Sve mreže potegače, osim srdelare, će i dalje moći raditi, a od povlačnih alata se ukida samo obalna koćica. Nažalost, za ova dva navedena alata jednostavno nije bilo nikakvih pravnih mogućnosti da im se dozvoli i dalje rad u skladu sa njihovim trenutačnim konstrukcijsko-tehničkim značajkama i tehnikom ribolova. Obranom ovih alata nije završen i posao, jer nam predstoji izrada planova upravljanja, ali to je ipak lakši posao od ove prve prepreke koja je zasigurno bila najveća, obzirom da je jedina alternativa ovakvom rezultatu bilo ukidanje skoro 15-ak ribolovnih alata koje stalno ili povremeno koristi najveći dio naše ribolovne flote u priobalju.
Nadalje, dobili smo i prijelazni period od 3 godine da možemo nastaviti koćariti u pojasu od 1,5 do 3 NM, ako je dubina manja od 50 m, što je opet dobro, obzirom da europska regulativa zabranjuje koćarenje ispod 3 Nm na dubinama manjim od 50 m. Koliko mi je rečeno to nije sve, jer smo dobili i mogućnost da dobrim planom upravljanja taj tranzicijski period trajno produžimo, što bi zasigurno bilo dobro za našu malu flotu.
Također, mali ribolov ostaje do 2014. godine kad se mora transformirati u mali obalni ribolov, u kojem će im biti omogućeno da rade samo sa onim alatima kojima rade i danas, a ta flota ulazi u registar flote gospodarskog ribolova, dok se oni koji ne ispunjavaju uvjete tada moraju prebaciti u sportski ili rekreacijski ribolov.
Na koji će način ribarima biti dostupan fond od 30 milijuna eura godišnje o kome se govori iz resornog ministarstva uvijek kada se govori o poglavlju 13?
- Postojeći fond ne znači automatski da ćemo te novce i dobiti već da su nam na raspolaganju te da moramo napraviti dobre projekte i programe da bi taj fond i iskoristili. Normalno, tu je na potezu naše ministarstvo ribarstva od kojega se očekuje da stručnim radom i kadrovima i ostvari povlačenje dostupnih novaca na boljitak i tehnološki razvitak naše ribarske industrije.
Pri tome je, obzirom da do tada ima još par godina, važno i da se odmah krene sa pravim reformama jer nam je trenutačno ribarska industrija u kolapsu, pa ako se nastavi ovakva situacija neće ni biti puno ribara koji bi se mogli okoristiti europskim fondovima u trenutku kad postanu dostupni.

ZERP je tema koju, imam dojam, kontinentalno stanovništvo ne razumije. Objasnite što je ZERP, od kakve je važnosti za ribare i zašto ribari uporno traže njegovo proglašenje ?
- Nažalost, pokazalo se da većina stanovništa Hrvatske ne razumije da je nama koji živimo uz more, upravo more ono što je njima zemlja, tako da je more shvaćeno samo kao neka imaginarna destinacija za ljetovanje za koju nije važno kome pripada. Također, ljudi malo znaju da je površina našeg teritorijalnog mora i ZERP-a jednaka površini kopnene Hrvatske, te je to, ustvari, polovica teritorija ove države. Odricanje od ZERP-a je isto što i odricanje od primjerice Slavonije, ali, ponavljam, očito to veliki broj ljudi, pa i političara, ne shvaća, jer je danas jasno kako je neproglašenje ZERP-a vjerovatno najveći promašaj naše politike, a odgovornost je na svim političarima koji se nisu mogli zajednički ujediniti u obrani viših interesa od uskostranačkih.

Iz kojih razloga RH ZERP ne smatra tako važnim kao populacija ribara?
Zašto to područje ZERPA još uvijek nije proglašeno, kako to ribari zahtijevaju?
- S ribarske strane, glavni problem ZERP-a je taj što je tamo glavno područje mriještenja velikog broja pridnenih, pa i pelagičkih riba, gdje se te populacije obnavljaju. Desetak puta veća i jača talijanska flota nemilice iskorištava područje našeg ZERP-a, bez ikakve kontrole sa naše strane, čime je takav dugogodišnji neregulirani ribolov uzrokovao totalni poremećaj u obnovama velikog broja populacija, koje su danas spale vjerovatno na najniže razine u povijesti.
Apsurdna je situacija da je zbog toga danas talijanska koćarska flota radi neisplativosti vezana, a njihovi ribari plaćeni od države da stoje u luci, dok su naši ribari također vezani u luci, ali bez ikakve naknade.
Potpuno je jasno da je danas veliki dio naše ribarske flote talac nerješavanja pitanja zaštite ZERP-a i apsurdno je očekivati bilo kakav oporavak koćarskog, pa i pelagičkog, dijela ribarske industrije, ako se vrlo brzo ne riješi to pitanje. Nažalost, već smo u situaciji da je priroda došla na naplatu i svako odugovlačenje sa rješavanjem ovog problema će značiti i dodatno vrijeme koji će biti potrebno za normalno obnavljanje resursa, a time i industrije. Primjeri iz svjetskog ribolova, kao što je to kolaps populacije bakalara u Kanadi, gdje se industrija nije oporavila još od 1992. godine, nas upozoravaju da smo već odavno prošli „podne“, samo se nadam da je riječ o minutama, a ne i satima.

Prema genezi svog profesionalnog posla dobro poznajete hrvatsko ribarstvo, vjerojatno i retroaktivno, povijesno.Navedite argumente zašto smatrate da ribarstvo više kao ekonomska kategorija u RH ne postoji, kako ste nedavno rekli, iako RH ima more i predispozicije za dobro ribarstvo?
- Situacija je potpuno jasna, jer svaka industrija, pa tako i ribarska, mogu biti ekonomski održive samo u slučaju da ribari mogu živjeti od svoga rada, bez pomoći od strane države. Pomoć, ako postoji, bi trebala biti u poboljšanju uvjeta rada, tržišta i ostalih segmenata razvoja industrije.
Nasuprot tome, danas smo u situaciji kad je većina koćarske flote vezana, jer im se ne isplati ići na more, obzirom da je trošak ribolova veći od dobiti. Prema svim pokazateljima iz prve polovice ove godine crno se piše i pelagičkoj floti, tj. floti koja lovi malu i krupnu plavu ribu. Te dvije kategorije ribolova, iako ne čine glavninu flote, obzirom da je po sastavu naša flota uglavnom sastavljena od malih brodica, ipak ostvaruju glavninu ulova u ribarstvu. Za koćarsku flotu već je raspisan i zatvoren natječaj za potporu kojim se pokušava pomoći preživljavanje ovog dijela flote, a koliko sam obaviješten uskoro ide i za pelagičku flotu.
To znači da nam koćarska i pelagička flota, koja je ionako opterećena brojnim kreditima, ne mogu živjeti od svoga rada, tj. ulova, već žive od milostinje države, a obzirom na opće financijsko stanje, pitanje je do kada. Samim time možemo slobodno kazati da nam ribarstvo u smislu ekonomski samoodržive industrije trenutno ne postoji.

Dr. Soldo gdje su prema vašim viđenjima rješenja? Što treba napraviti da bi ribarstvo na Jadranskom moru ponovo postala ekonomska kategorija?
- Nije tajna da pravog upravljanja resursima ne postoji još od samostalnosti naše države. Godinama su nas na površini držali samo propisi nasljeđeni od prošle države u kojoj se, moramo priznati, stručnije vodilo računa o ribarstvu.
Danas je ribarskoj industriji potrebna cjelokupna reorganizacija, ali teško je i govoriti o promjeni nekakve strategije, jer strategija razvoja ribarstva i ne postoji. Nažalost, obzirom da su nam resursi u kolapsu, ne možemo ni krenuti iz početka, već treba dovesti stručne ljude na prava mjesta i krenuti možda u početku sa nekim bolnim rezovima, ali ako želimo da nam ribarstvo postoji i u budućnosti, onda ne smijemo oklijevati. Tipičan primjer pogrešne politike je povećanje i modernizacija naše flote. Cilj je, da se razumijemo, bio potpuno opravdan, jer je našu višestruko slabiju i manju flotu u odnosu na talijansku, trebalo modernizirati prije ulaska u EU. Ipak, cjelokupna izvedba tog cilja je bila potpuno pogrešna, pa danas imamo gomilu ribara opterećenih kreditima koji nisu sigurni kako će sutra sastavljati kraj sa krajem. I toj situaciji je kumovala nestručnost i totalni nedostatak pravog plana kakvu flotu i kakve brodove, u odnosu na postojeće resurse, moramo graditi, pa stoga nikoga tko se iole razumije u ribarstvo današnja situacija uopće ne iznenađuje.
Za početak trebamo uraditi sve što je potrebno da nam se resursi vrate u barem kakvo-takvo stanje da nam ribari mogu od tog iskorištavanja živjeti, ali dok god mi zatvaramo oči i izmišljamo gomilu drugih razloga za uzrok današnjoj situaciji, bojim se da nećemo brzo naprijed. Što prije svima bude jasno da nam je ribolovni napor u odnosu na postojeće resurse prevelik, prije ćemo krenuti sa nekakvim rješenjima, pri čemu napominjem da nam kod mnogih populacija treba suradnja i sa talijanskom stranom, obzirom da iskorištavamo iste resurse te pomaci sa naše strane nisu dovoljni bez i njihovog sudjelovanja, pri čemu opet dolazimo do priče o ZERP-u.

S obzirom na stanje koje dolazi s poglavljem Ribarstva – što očekuje hrvatske ribare od sada pa do ulaska u EU?
-Volio bih što prije dobiti službene dokumente vezane za ovo poglavlje tako da se mogu odrediti moguće opasnosti po ribarsku industriju i ribare ulaskom u EU, da bi što prije iznašli prava rješenja za bezbolno prevladavanje takvih problema. Također, istovremeno se moramo pripremati za osposobljavanje naše administracije za preuzimanje dostupnih sredstva iz EU fondova i njihovo iskorištavanje na pravi način za naše ribarstvo, ali prije svega toga, ponovno ponavljam, najvažnije je početi obnavljati resurse, jer ako nestane njih nestati će i ribarstva, bez obzira na EU.



13.06.2011. u 09:00 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 09.06.2011.

MLJEKARSKI SEKTOR


OBJEKTI BEZ STANDARDA - ULASKOM U EU - JAVNO ĆE
BITI OBZNANJENI

Prilikom održavanja redovne godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge 1.6 u Bukevju prisutnima se obratio i dr. Ivan Jakopović načelnik za poljoprivredu i agro ekonomiju Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Govorio je o mliječnom sektoru koji je već kroz zakonodavne akte prilagođen prema propisima EU. Rekao je da je „ zadenjih 12 zemalja koje su postale članice EU poljoprivredu rješavalo s jednim poglavljem. Hrvatska je dobila dva poglavlja: poglavlje 12 Sigurnost hrane i fitosanitarna zaštita, i poglavlje 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj. Oba su poglavlja zatvorena i napisano je zajedničko izvješće“.

Dr. Ivan Jakopović više je puta u Školi praktične nastave, koju je Hrvatska mljekarska udruga organizirala na Sljemenu u Centru za travnjaštvo, iznosio informacije o ispregovaranim stajalištima u sektoru mljekarstva. Dr. Jakopović je bio pregovarač u sektoru mljekarstva te je s toga kompetentan govoriti o tim informacijama.
Ali zbog vrlo loše komunikacijske strategije koju Ministarstvo poljoprivrede ima za informiranje javnosti i poljoprivrednika o temi zajedničke poljoprivredne politike EU, koja po završetku pregovora i ulaskom u EU, postaje obvezujuća i za Hrvatsku, – prenosim informacije koje je izrekao dr. Jakopović 1.6. i u Bukevju.
Naime više je puta dr. Jakopović govorio o toj temi, što sam prenosila na blogu, no neke su se informacije ponavljale, kao i u ovom tekstu, a neke su potpuno nove. Da postoji strategija iznošenja informacija, pristup bi bio drugačiji!
Evo što je rekao dr. Jakopović :
„A što je zajednička poljoprivredna politika? To je pravni institucionalni okvir odvijanja proizvodnje u zemljama EU , jedna je od prvih tzv. politika, tako je ona već u onom Rimskom ugovoru iz 1957. koji je temelj osnivanja Europske zajednice. Njena je osobina ( osobina poljoprivredne poltike op.a) da se vrlo često mijenja. Značajna je u tome da se u toj zajedničkoj politici koriste značajna sredstva zajednice namijenjena potpori i materijalnom praćenju razvoja poljoprivrede.
Dakle potpora se sastoji od dva stupa, 1. potpora proizvodnji i uređenju tržišta ( potpora farmama SPS, tržni redovi, izvozne subvencije, proizvodna ograničenja ) i 2. potpora ruralnom razvoju, potpora iz proračuna -mogu biti dodana i nacionalna sredstva, kroz tri osi: a. povećanje konkurentnosti, b. štićenje okoliša, i ruralni razvoj i LIDER kao posebna os.
Prava na potporu stvaraju se na temelju prava iz ranijeg razdoblja, iskazanom u novčanom iznosu bez obzira da li će farmer u idućem razdoblju se baviti tom proizvodnjom. Proizvođači u tom modelu imaju slobodu izbora - što proizvoditi. Nitko njega više ne pita da li si posijao kukuruz, pšenicu ili nešto treće. Jedina obveza koja mora zadovoljiti uvjete tzv. višestruke sukladnosti je pitanje čuvanja zemljišta, dobrobiti životinja i njihova zdravlja. Drugi dio prvoga stupa je zajedničko uređenje tržišta. U početku je to bilo središnje mjesto zajedničke politike, da se tu trošilo najviše novca, tu su bila skladištenja, izvozne subvencije, a danas se taj dio smanjuje. U mliječnom sektoru radi se prije svega o skladištenju mliječnih proizvoda, o maslacu i mlijeku u prahu.
U okviru zajedničkog uređenja tržišta postoje tzv. proizvodna ograničenja gdje je od značaja za nas mliječna kvota koja funkcionira u EU od 1984. godine, a završava 2015. Reforma CAP-a postupno se smanjuje zbog potpore trženja poljoprivrednih proizvoda.

DRUGI STUP. To je ruralni razvoj, u postupnom je porastu i on raste. Dijelom se financira iz proračuna, a dijelom umanjenjem sredstava iz prvog stupa – to je tzv. modulacija. Sredstava se ostvaruju na razini pojedine zemlje, na temelju njezinog programa ruralnog razvoja . I u nas se radi program ruralnog razvoja i tu treba planirati kako raspoloživa sredstva iskoristiti. Svaka zemlja može odrediti mjere koje će provoditi i za koje će tražiti sredstva .

REZULTATI PREGOVORA koji se odnose na mliječni sektor. U poglavlju 12 _ svi objekti za preradu mlijeka u RH moraju u trenutku pristupanja biti usklađeni s pravnom stečevinom EU ( piše u zajedničkom izvješću) Imamo iznudbu da možemo do 31. 12. 2015.godine imati objekte koji nisu usklađeni s ovim uz sljedeće uvjete: ti objekti moraju već danas biti dio nacionalnog programa za uređenje objekata koje je svojevremeno kada se pregovaralo u poglavlju 12, izradila veterinarska uprava.

Prije ulaska u EU će se javno objaviti popis objekata iz prelaznog razdoblja. Svi objekti u trenutku ulaska u EU koji nemaju EU standard, javno će biti obznanjeni i proizvodi iz tih objekata moći će ići samo na tržište RH i trećih zemalja i ti će proizvodi morati imati posebnu oznaku. To je jako težak uvjet, ali drugačije nije moglo.
U trenutku ulaska u EU svaki objekt koji neće biti u dijelu nacionalnog programa i na popisu za prijelazno razdoblje, morati će prestati s radom. Svi ovi koji se nalaze u ovakvoj kombinaciji skrećem pozornost , nastojati maksimalno brzo steći uvjete.

Polučili smo odlične rezultate u kvaliteti mlijeka, čak 93% mlijeka je prema EU standardima. Tko nema EU klasu mlijeka mora raditi na tome da je što prije stekne, jer u protivnom nema mogućnosti da se duže bavi mljekarstvom.
Iz poglavlja 11: Izravna plaćanja 373 milijuna eura, ruralni razvoj 352 milijuna eura. Od godine ulaska u EU 100%, RH je dobila jedina, zbog miniranog zemljišta još 9,6 milijuna i sektor vinarstva je dobio još 10,8 milijuna i to je ukupno 745,4 milijuna eura, što je oko 5,5 milijardi kuna godišnje.

Dobili smo nešto što nisu drugi. Imamo pravo da iz ruralnih sredstava iz 353 milijuna eura u prve tri godine članstva uzmemo po 20% za financiranje direktnih potpora i imamo pravo da iznos plaćanja po korisniku, prema pravima koje ćemo izračunati da bude 100% već u prvoj godini članstva. To je velika stvar, sve druge zemlje su imale manje od toga, 50%, 60% tek.
Proizvodnja mlijeka u EU nema potpore i nije to bilo priznato ni drugim zemljama. Mi smo uspjeli, bilo je dosta pričanja – potpore su se uspjele sačuvati.

Što se tiče uređenja tržišta, RH ima zakon o uređenju tržišta. Imamo tržni red za uređenje tržišta, imamo pravilnik o mliječnim kvotama, radimo pravilnik o školskom mlijeku, tržni red za goveđe meso u kontekstu govedarstva, ulaskom u EU Hrvatska stječe pravo na izvoznu subvenciju za proizvode koji se subvencioniraju u EU i na zaštitu od prekomjernog uvoza. Ove su dvije pozicije su vrlo bolne. Mi se praktički ne možemo zaštiti na učinkovit način od prekomjernog uvoza, jer imamo obveze zbog WTO-a. Ne možemo ni subvencije dati.
MLIJEČNA KVOTA. Ona je od 1.4. 2012 -31.3.2015. godine. imamo Imamo jedno pravo koje drugi nisu imali, a to je kvota A i kvota B.Isporuka mljekara direktne prodaje u većini zemalja postavljena je tako da se prijelaz iz jedne u drugu kvotu obavlja individualno ( iz kvote A u kvotu B npr.) Mi smo dobili pravo da kod potpisivanja pristupnog ugovora napravimo preraspodjelu kako hoćemo. To je dobra stvar. Trebamo samo utvrditi da li nama ovdjete treba 77 milijuna kg mlijeka, ili nam treba 177. Imati ćemo pravo na povećanje za još 2% zbog tzv. restrukturiranje sektora,“ ako potrošnja mlijeka na farmi opada od 2008. do ulaska u EU“.
Još jedno: sadržaj masti koji se uzima u obzir je 4,07. Kada pogledate, kvota se obračunava na količinu masti, a ne mlijeka, tako da je to vrlo značajno. Imali smo tu prvi statistički podatak sa 3,89 ili 3,90 . Pomogli smo si sa središnjim mljekarskim laboratorijem sa statistikom. Slali smo podatke u statistički ured u EU tako da smo izborili 4,07 .

RURALNI RAZVOJ. Na ovaj iznos 352 milijuna eura ide još jedan iznos, ide još 20-25 % zavisno od Mjere, jer to su hrvatska nacionalna sredstva. Dobili smo pojednostavljeni model korištenja, mogućnost korištenja manjeg broja mjera, zbog ratnog razdoblja. Dobili smo još dvije stvari 1. posebne mjere potpore do 2017. za samo opskrbna gospodarstva, nešto na crti onoga nekonkurentnoga i uspostavu proizvođačkih organizacija.“







09.06.2011. u 06:14 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 07.06.2011.

ZATVORENO POGLAVLJE 13 RIBARSTVO


ŠEST GODINA PREGOVORA O RIBARSTVU

Kao 31. po redu, u Bruxellesu je 6.svibnja Hrvatska zatvorila poglavlje 13 Ribarstvo.
Objektivno treba reći da je pregovore o Ribarstvu Republika Slovenija godinama blokirala, gotovo od samoga početka pregovora 2006. godine. Razlog blokiranju je prvo bio zaštićeni ribolovno ekološki pojas, pa onda Sporazum o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) što je Međudržavni ugovor između Slovenije i Hrvatske iz 1996. godine, zatim je razlog blokade bila granica i tako sve do početka ove godine.
U međuvremenu je hrvatsko ribarsko zakonodavstvo prilagođeno europskim standardima u kojima su uvaženi i tradicionalni hrvatski alati, posebnosti izlova i načini izlova u teritorijalnim vodama. Ispregovarana je regulacija tzv. malog ribolova kojega zajednička europska stečevina nema. Dogovoreno je da će se oko 3500 dozvola za rekreativni ribolov prenamijeniti za komercijalni ribolov i to u razdoblju do pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Zadržati će se veći dio tradicionalnih alata za ulov ribe, jer su specifični i zato što se u hrvatskim vodama 85 % ribe odnosi na plavu ribu.
„Ulaskom u Europsku uniju hrvatski ribari će imati pristup ribarskom fondu u iznosu od 30 milijuna eura godišnje“ rečenica je koja se češće čuje u posljednje vrijeme, kada se govori o ribarstvu, no načine i uvjete za povlačenje tog novca nitko ne objašnjava.







07.06.2011. u 23:13 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 03.06.2011.

GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKE MLJEKARSKE UDRUGE

MLIJEKO IMA SVOJ DAN

Na dan 1. lipnja, Hrvataska mljekarska udruga (HMU) održala je godišnju skupštinu u društvenom domu u selu Bukevje. Teritorijalno to je područje općine Orle, a ona je na desnoj obali Save nizvodno od Zagreba. To je općina od 2000 stanovnika i 57 kvadratnih kilometara u kojima su stočarstvo i poljoprivreda osnovne djelatnosti. Domaćin u Bukovju bio je Ivan Petko (63) koji je već peti mandat načelnik općine Orle.
Više od 100 prisutnih pozdravila je predsjednica HMU ing. Vera Volarić.

Image and video hosting by TinyPic
Uzvanici HMU

Na godišnju skupštinu HMU pristigli su uzvanici iz resornog ministarstva, iz Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske poljoprivredne komore, Agronomskog fakulteta, veterinarskog i Prehrambeno-tehnološkog, bio je tu i dr. Pero Mijić iz Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, dožupan Sisačko Moslavački Andrija Rudić, poljoprivrednici - predstavnici proizvođača mlijeka, predstavnici uzgajivača simentalskog i holdstein goveda Lidija Pavić i Igoir Mihaljević, te Igor Rešetar predsjednik Saveza proizvođača mlijeka, predstavnici velikih mljekara, Belje, Dukat, Vindija, PIK Rijeka i Meggle Hrvatska.
Neki od njih obratili su se prisutnima sa kratkim govorima.

Image and video hosting by TinyPic
Mr. Zdravko Barač ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije koji je i urednik Podlistka u Mljekarskom listu, što je posljednji projekat. Barač je istakao da je HMU bila među prvima koja je prepoznala marketinški projekt Mlijeko s hrvatskih farmi .

HMU je 60 godina u službi hrvatskog mljekarstva.Uspjela je očuvati kontinuitet svojih aktivnosti u različitim i gospodarskim i političkim prilikama.„HMU je bila i ostala mjesto okupljanja mnogobrojnih mljekarskih znanstvenika i stručnjaka .Mnogi su znanstvenici i stasali na osobnoj zadaći, a to je povezivanje mljekarske znanosti i mljekarstva. Udruga ima budućnost, ima mladih mljekarskih entuzijasta koji će znati ovo čuvati i osigurati budućnost ovoj udruzi“ rekla je predsjednica ing.Volarić. dr. Ivana Jakopović govorio je o mliječnom sektoru koji je već u pregovorima prilagođen zakonodavnom okviru, a poglavlja 11 i 12 su zatvorena.

Image and video hosting by TinyPic
Ing. Vera Volarić predala je plaketu dr. Dubravki Samaržija kao priznanje za veliki posao prilikom pripreme i održavanja Znanstvenog simpozija 2010. u Opatiji

Vera Volarić je žena koja svojom energijom i organizacijskim sposobnostima mljekarskoj udruzi osigurava kontinuitet, koja jednako iskazuje brigu i za proizvođače i za mljekare i za znanstvenike.
Predsjednica Volarić rekla je da je znanstveni časopis Mljekarstvo obilježio je 60 g. postojanja . Značajno je obilježio postojanje HMU i ponos je mljekarske struke. Svakom je znanstveniku čast objaviti u ovom časopisu, koji dobiva i visoke ocjene svjetske Mljekarske zajednice . Do danas je u časopisu objavljeno više od 2000 znanstvebnih autorskih radova – rekla je i nastavila; „ Oduvijek je postojala dobra komunikacija između mljekarskog Lista i proizvođača mlijeka, ali i mljekara. Mljekare su od samih početaka, a one su i osnovale ovaj časopis, smatrale da je educirani kooperant onaj od koga se može maksimalno očekivati. Edukacija je počela, ne od prije 10 ili 20 godina, već, mnogo prije „ – naglasila je. Osvrnula se i na najmlađi časopis
„ Mlijeko i ja koji je namijenjen edukaciji potrošača mlijeka koji ne znaju dovoljno o kvaliteti mlijeka.Časopis je nastao kao slijed ideje _ od polja do stola. Izlazi periodično, a ove će godine izaći ukupno dva puta

Image and video hosting by TinyPic
Obitelj Stjepana SPAHIĆA iz sela Brstač kod Novske iz Sisačko- moslavačke županije je uručeno priznanje „Zlatni rog“ te je to gospdarstvo organizirano u poljoprivredni obrt proglašeno NAJBOLJIM proizvođačem mljeka za 2010. godinu. Pedesetak mliječnih krava proizvodi godišnbje 500 000 litara mlijeka.

Image and video hosting by TinyPic
Za NAJUZORNIJEG proizvođača mlijeka proglašena je obitelj Branka i Đurđice Gmižić, sin Josip je student agronomije, iz zagrebačke županije, točnije iz Vrbova Posavskog, desetak kilometara od Velike Gorice. Mr. Barač uručio im je plaketu Hrvatske poljoprivredne agencije.Prošle su godine isporučili Dukatu 132.600 litara mlijeka, a na stočarskim sajmovima dobili su do sada tri nagrade za svoje krave crveni holštajn i križane simentalke.

Image and video hosting by TinyPic
Domaćin Ivan Petko i gospođa Nada Rašpica iz HMU.

Nakon službenog dijela Godišnje skupštine HMU, svi su uzvanici pozvani na piknik na imanje domaćina Ivana Petka koje je namijenjeno seoskom turizmu. To su ribnjaci na oko dva hektara sa malim otočićima povezani mostovima, a na nekim su otočićima sagrađene drvene kučice- bungalovi, što je iznimno atraktivno i udobno namješteno. Sve je zamišljeno za provedbu sportsko rekreacijskog odmora.

Image and video hosting by TinyPic
Margareta Zouhar Zec
Urednik Mljekarskog lista Zoran Bašić provjerio je svoju snagu na čamcu za veslanje i provozao jezerom svoje bivše profesorice.

Image and video hosting by TinyPic
Gospođa Petko i Snježana Marcijan čuda su radile u kućici – kuhinji iz koje je stigao i gostima bio poslužen lovački gulaš, fiš paprikaš, odojak, sezonske salate iz vrta, makovnjača i orehnjača, pripadajuće piče ….. Bilo je prekrasno i izvrsno.





03.06.2011. u 14:22 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< lipanj, 2011 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Ožujak 2024 (20)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter