I PRIJE REFERENDUMA ZA EU, HRVATSKA PRISTAJE BITI POSLUŠNIK POGREŠNIH IDEJA
Što Direktiva 2004/24/EC koja stupa na snagu 30.4.2011. u zemljama EU, donosi HRVATSKOJ koja će u relativno kratkom vremenu postati 28. članica EU? Codex Alimentarius je Zakon o hrani koji je nastao na poticaj UN -ove agencije za hranu i zdravlje, a koji je na poticaj multinacionalnih farmaceutskih kompanija generirao u Zakon prema kome će biti onomogućena prodaja lijekova tradicionalne medicine koji su bazirani na lijekovitom bilju.
Codex Alimentarius prihvaćen je u više od 100 zemalja svijeta, a među njima i u Hrvatskoj.To znaći da će vrlo skoro, s obzirom na Direktivu 2004/24/EC - Hrvatski Sabor donijeti sukladan zakonski akt.
Tako će zasigurno dizanjem ruke odlučiti saborski zastupnici. Jer u njihovim je glavama dobro sve što dolazi iz Europe. Pred spomenom imena Europa prestaje svaka druga misao, zaboravlja se i Hrvatska tradicija i svaka zdrava logika. EU nikome ne osporava različitost i specifičnost, ali hrvatski politički umovi koji stvljaju svoje potpise na međunarodne dokumente i dižu ruke po diktatu, a samo su figure u političkom mandatu, guraju Hrvatsku u dugi red kapitalu poslušnih zemalja, uskračujući RH razvoj za koji ju je u ovom slučaju predodredio prirodni poredak.
Ovo je moj uvod na PRIOPĆENJE stranke Zelene liste koje objavljujem.
ČOBANKOVIĆ NASUPROT
ODBORU ZA POLJOPRIVREDU PARLAMENTA EU
Iz Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja 14. travnja primila sam ovu Obavijest uredništvima koju objavljujem. Objavljujem tu obavijest i po šesti ili sedmi put u ovakvim prilikama postavljam pitanje sebi i u ime ostalih novinara koji prate poljoprivredu ;
zašto nisam novinarski pozvana na sastanak ministra Čobankovića s tom delegacijom Odbora za poljoprivredu EU parlamenta, da vidim tko su ti ljudi, kako izgledaju, da čujem odakle su svaki ponaosob, što govore i kako razmišljaju o poljoprivredi i što znaju o hrvatskoj poljoprivredi,….
Umjesto sastanka novinara s delegacijom Odbora za poljoprivredu EU parlamenta, a svaki Odbor i svaku instituciju čine ljudi, a ne zidovi i zgrade, GLASNOGOVORNIK kako se sugerira u ovoj obavijesti, koga službeno Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja nema, šalje novinarima OBAVIJEST od kartice teksta, kojoj, pretpostavka je SVI MI KOJI JE ČITAMO MORAMO VJEROVATI.
A zašto glasnogovornik, kojeg nakon odlaska onog veterinara u Vladu na mjesto glasnogovornika Ministarstvo službeno nama ( što znači da iz državne Uprave lažu i varaju ) novinarima, a preko nas i hrvatskoj javnosti šalje isfriziranu obavijest koja je MNOGO VIŠE propagandni materijal nego INFORMACIJA o smislu događanja?
Zar je delegaciju iz EU Čobanković primio potpuno sam? Zar nitko iz delegacije Odbora EU parlamenta nema imena i prezimena i baš ništa nije rekao?
I zašto je iz ove propagandne informacije izostavljen U OVOM trenutku vrlo važan odgovor – koji je povod dolasku Odbora za poljoprivredu EU u RH?
Ja ću na to pitanje odgovoriti: povod dolaska spomenutog Odbora za poljoprivredu iz parlamenta EU je zatvaranje hrvatskog poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj u Bruxellesu koje je predviđeno za utorak 19. travnja.
Ovo je posljednji put da je Obavijest uredništvima dobila mjesto na mom blogu.
KNJIGA DVAJU ZNANSTVENIKA ZA ŠIROKU POPULACIJU
„ RURALNI TURIZAM U Hrvatskoj, s primjerima dobre prakse i europskim iskustvima“ naslov je knjige koja je prije mjesec dana predstavljena u Novinarskom domu u Zagrebu, a koju je 2010. izdala izdavačka kuća Meridijani iz Samobora.
Rijetke su knjige koje se bave temom poljoprivrede, pa tim više ova knjiga ima svoju vrijednost. Napisala su je dvojica znanstvenika i to dr.Damir Demonja i dr. Pavao Ružić.
Dr. Demonja je od 2006. zaposlen u Institutu za međunarodne odnose u Zagrebu kao znanstveni suradnik. Područje njegova rada je široki raspon tema među kojima su i turizam i njegovi posebni oblici ; kulturni i ruralni turizam, te kulturno povijesno naslijeđe u funkciji turizma. Sudjeluje u znanstveno istraživačkim i tržišnim projektima Instituta. Redovni je član Znanstvenog vijeća za turizam, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Bio je član Znanstvenog i Organizacijskog odbora Prvog i Drugog hrvatskog kongresa o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem 2007. i 2010. godine.
Dr.Pavao Ružić zaposlen je u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču. Kao viši znanstveni suradnik uključen je u znanstvene, razvojne i stručne projekte financirane od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i drugih korisnika. U zvanju profesora visoke škole predavač je na kolegijima „Ugostiteljsko poslovanje“ i „ Ruralni oblici turizma“ na Veleučilištu u Rijeci-poslovni odjel Pula i Poljoprivredni odjel Poreč. Predmet njegovog stručnog i znanstvenog interesa je turistička ponuda, njena kvaliteta, ruralni oblici turizma, ruralna ekonomija i organizacija, a utemeljitelj je nove znanstvene discipline _ poslovni djelotvoring.
Ta dvojica autora napisala su spomenutu knjigu koja ima 316 stranica.Poglavlja knjige „RURALNI TURIZAM u Hrvatskoj s primjerima dobre prakse i europskim iskustvima„ koja su potom razrađena su slijedeća:
1. Osnove ruralnog turizma,
2. Aktualno stanje ruralnog turizma u RH,
3. Razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj
4. Marketing u ruralnom turizmu u Hrvatskoj
5. Učinci ruralnog turizma u Hrvatskoj
6. Ruralni turizam u Europi danas
7.Zaključci i preporuke za održivi razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj
8. Literatura i izvor
U dijelu knjige Literatura i izvori pobrojani su zakoni, pravilnici, propisi uredbe i odluke koji su u domeni legislative koja je važeća u djelatnosti ruralnog turizma.
Na 16 stranica knjige ispisane su web adrese na čijim se stranicama opširnije može pogledati sadržaj koji su autori samo kratko u tekstu spomenuli, ili ga navode kao primjer u sklopu cjeline o kojoj pišu.
Primejer: Autori na 59. stani knjige pod naslovom 2.1.2. STANJE OSTALIH OBLIKA RURALNOG TURIZMA U HRVATSKOJ
pišu:
„Na ruralnom prostoru Hrvatske, izvan obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ostvaruje se 15 različitih oblika ruralnog turizma. Postignuti stupanj razvoja tih oblika turizma je različit, od početnih do onih razvijenijih. Kratki pregled stanja ostalih oblika ruralnog turizma u Hrvatskoj slijedi u nastavku. „
Autori tada na devet narednih stranica opisuju oblike turizma i to : rezidencijalni turizam, zavičajni ili nostalgični turizam, sportsko-rekreacijski turizam , avanturističko (pustolovni) turizam, zdravstveni turizam, kulturni turizam , vjerski turizam, lovni turizam, ribolovni turizam, gastronomski turizam, vinski turizam, ekoturizam, edukacijski turizam ( turizam namijenjen i djeci i odraslima), kamping turizam i nautički turizam.
Jeste li znali da Hrvatska ima Eko-etno selo Stara Kapela?
To je selo u općini Stara Kapela kraj Slavonskog broda koje raspolaže s 24 kreveta u četiri kuće, četiri kuće se još završavaju i u pripremi je još 20 kreveta. Krajnji cilj je da eko-etno selo Stara Kapela počne živjeti od turizma, kvalitetne gastronomske ponude i gostoljubivih domaćina.
Tekst o etno-eko selu Stara Kapela je na 228 - 229. strani knjige.
Knjiga stoji 169 kuna, može se kupiti u izdavačkoj kući Meridijani u Samoboru i preko interneta.
< | travanj, 2011 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter