AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 28.02.2011.

POLJOPRIVREDNICI NAJAVILI PROSVJED


ILI JE ČAŠA POLUPRAZNA
ILI JE ČAŠA POLUPUNA !

U Kutjevu su se prošloga tjedna sastali predstavnici seljačkih udruga iz 12 hrvatskih županija i donijeli su odluku o prosvjedu koji bi trebao započeti 1. ožujka. Predsjednika dr. Josipovića pozvali su da traži sazivanje sjednice Vlade o problemima agrara.Vladi i resornom ministarstvu uputili su ultimatum - ili dogovor o isplati poticaja u maksimalnom iznosu do kraja veljače ili će u prosvjede.
Isplata poticaja je sam vrh zahtijeva kojim poljoprivrednici najavljuju prosvjed.Lista razloga za prosvjed je mnogo duža jer poljoprivrednici dalje traže da cijena plavog dizela bude „zacementirana „ na četiri kune, da se kapitalna ulaganja napokon isplate poljoprivrednicima, da se svi objekti koji su u funkciji, a koji su građeni gotovo pedeset godina, legaliziraju jer će u suprotnom veliki, a već uložen novac biti izgubljen, zatim poljoprivrednici traže da Vlada dogovori GREIS period od minimalno dvije godine i kamate za poljoprivredu minimalno 4,5 % u komercijalnim bankama, traže da se razgovara o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, smatrajući da već ima previše izmjena i da bi bilo najbolje raditi novi Zakon o zemljištu, ali da u izradi Zakona sudjeluju poljoprivrednici - jer se ne mogu donositi Zakoni i Pravilnici za poljoprivrednike, a da se njih ništa ne pita. Žele da se posredstvom Vlade ukine i devizna klauzula u kojoj dio poljoprivrednika vraća kredite. „ Naša Vlada ne može štititi interese stranih banaka u našoj zemlji na uštrb svoga stanovništva, kako u poljoprivredi, tako i u cijelom gospodarstvu „ kaže Mato Mlinarić predstavnik Nezavisnih seljaka.
Miroslav Filipović proizvođač povrća iz Virovitičke županije kaže „ Naš proizvod koji ode kod trgovca plaćen je tek 30% od vrijednosti koju plaća kupac. Mi i građanima kupcima i Ministarstvu pokušavamo skrenuti pažnju da nismo mi ti koji zarađujemo. Ja radim 10 ha povrća, to je 300, 350 do 400 tona povrća , a jedva preživljavam , jedva školujem djecu. Radim po 20 sati svaki dan. Ja sam u jedanaestom mjesecu predao karfiol po dvije kune, a on je bio gotovo osam kuna u trgovini. I tražimo da se nama povrćarima uvedu zaštitne cijene, ili da nam se spusti cijena repromaterijala ili da uvozimo repromaterijal, da bi nam proizvodnja bila jeftinija do 30 posto da bi se mogli uklopiti u ovaj postojeći cjenik proizvodnje. Ako se to ne ostvari 50 posto povrtlara će ove godine propati“. Predsjednik sindikata hrvatskih poljoprivrednika Tomislav Pokrovac još je prije deset dana rekao „ Dajemo Vladi i Ministarstvu rok do 28. veljače, ukoliko nam novac sve do zadnje lipe neće biti plaćen i vraćen, u protivnom ćemo tražiti jednostavno da Vlada odstupi“.
Poljoprivrednici traže da se donese strategija poljoprivredne proizvodnje.


MINISTAR ŠALJE PORUKU DA JE U POLJOPRIVREDI
SVE U REDU
Ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković ovako je komentirao najavu o prosvjedima: „Ja ću biti ovdje vrlo otvoren i kazati ću da svi oni koji žele najavljivati prosvjede, svi koji danas pričaju, poglavito ovdje se radi prvenstveno o proizvođačima iz ratarske proizvodnje, gdje su cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda značajno otišle gore, pogledajte cijenu kukuruza, pogledajte cijene uljarica, gdje sam ja rekao da će poticaji biti isplaćeni na nivou prošle godine, koja je cjenovno bila vrlo, vrlo lošija i teža za poljoprivrednike. Ja im želim odgovorno kazati, nema pogađanja sa državom, sukladno planu i raspoloživim sredstvima poticaji će se isplaćivati. A oni koji se ne mogu uklopiti bez obzira kakve će to reakcije izazvati najbolje da se ne bave tom proizvodnjom jer mislim tko neće biti u mogućnosti, tko nije prošlu godinu i ovu godinu bio u mogućnosti pozitivno poslovati u biljnoj proizvodnji, mislim da se on mora okrenuti sam sebi, a ne tražiti svoje probleme u državi ili u bilo kome drugome“.



28.02.2011. u 16:39 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 25.02.2011.

EUROPSKA FEDERACIJA NOVINARA PISALA PREMIJERKI KOSOR

NACRT KAZNENOG ZAKONA U KOME JE ZA NOVINARA KOJI IZNESE KLEVETU PREDVIĐENA KAZNA ZATVORA OD GODINE DANA,
PREDMET JE INTERESA EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA

Samo se ne upućenima o važnost informacije može činiti da sadržaju teksta koji slijedi nije mjesto na stranici bloga o poljoprivredi. Informacija je esencija bez koje ni jedan segment života ni bilo koje djelatnosti ne može ni opstati ni egzistirati. A informacija je inačica za novinare i novinarstvo.
Više sam puta na ovim stranicama govorila o važnosti informacije koja samo preko medija pisanog i elektroničkog može doći do korisnika čitatelja i slušatelja i to posredstvom nikoga drugog već NOVINARA. A novinare VLAST ne voli , podjednako ih ne podnosi ni sudbena ni zakonodavna ni izvršna vlast. Razlog tome je to što novinari u opisu svog posla žele znati, a onda prenijeti putem svojih medija u eter i svojoj čitalačkoj publici što VLAST radi i KAKO VODI POLITIKU u mandatu koji je dobila, izabrana od građana. VLAST čine ljudi, a ti ljudi, pokazuju hrvatski primjeri, beskrupulozno vrlo često rade NE U KORIST I ZA KORIST građana koji su ih izabrali, već SAMO u svoju vlastitu korist – i to rade na najbanalniji način – otuđujući goleme svote novca iz kase koja nije ništa drugo nego DRŽAVNI PRORAČUN, te iznoseći neistine o svom načinu rada. Sudbena i zakonodavna VLAST također PODMEĆE građanima ove zemlje vrlo mnogo nepravilnosti.

Za one koji ne znaju što je zadatak novinara i zašto novinari rade baš tako kako se VLASTI ne sviđa moram reći da novinari imaju moralna načela novinarstva koja je napisao američki novinar Joseph Pulitzer još prije više od 100 godina, a osim golog izvještavanja o događaju ta pravila sadrže slijedeće: boriti se pisanjem i izvještavanjem za napredak i promjene, ne tolerirati nepravdu i korupciju, boriti se protiv demagoga svih stranki, stalno oponirati privilegiranima i javnim pronevjeriteljima, uvijek suosjećati sa siromašnima, podupirati javno dobro, nikada ne biti zadovoljan samo objavljenom vijesti, uvijek biti posve neovisan, ne bojati se napasti zlo bez obzira na to da li ga je uzrokovala plutokracija ili centri moći.

I TAKO SE HRVATSKA VLAST, koju čine ljudi, ODLUČILA NA DRASTIČNU MJERU propisujući u novom Kaznenom zakonu o kome će se odlučivati u Saboru u ožujku mjesecu, na kaznu zatvora od godine dana za novinara koji OBJAVI klevetu. Drugim riječima VLAST želi novinare zaplašiti, zatvarati i postići ono najvažnije – udaljiti ih od sebe i svojih poslova, kako bi RADILA ŠTO HOĆE I KAKO HOĆE, bez ikakve odgovornosti i informacija koje bi na taj način bile što površnije i što oskudnije upućivane prema građanima, odnosno javnosti.
Ta mjera - kazna zatvora za klevetu – identična je vremenu od prije 50 godina. A hrvatska VLAST govori da želi u Europu, u EU, da je tamo hrvatska budućnost. A radi suprotno. VLAST očito mora izabrati ili totalitarizam ili Europska Unija.
Zato je predsjednik Europske federacije novinara Arne Koenig 18. veljače poslao pismo premijerki Kosor, u kome kaže da su mjere zaštite ustavnog poretka na osobno dostojanstvo i čast potrebne u svakoj demokraciji, ali da trebaju biti usklađene s temeljnim pravima medija da obavještavaju, te da javnost dobiva informacije i mišljenja.

Jer ovo je demokratska Europa a ne totalitarizam.

Prenosim originalno pismo i prijevod. Sadržaj je informativan.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

25.02.2011. u 10:14 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.02.2011.

EDUKACIJA ZA UDRUŽENJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA

NIZOZEMSKA DAROVNICA FINANCIRA EDUKACIJU

U sklopu projekta PRAVNO I INSTITUCIONALNO USKLAĐIVANJE U PODRUČJU POLJOPRIVREDE S PRAVNOM STEČEVINOM EU (AACP) Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, otvorilo je Poziv na podnošenje prijava u svrhu kratkotrajne edukacije za članove udruženja poljoprivrednih proizvođača.
Prijave za edukaciju mogu se podnijeti u razdoblju od 15. veljače 2011. do 15. siječnja 2012. godine. Prijave će se razmatrati po redu pristizanja, a treba ih slati isključivo poštom na adresu Ministarstva poljoprivrede. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se nalazi na web stranici Ministarstva poljoprivrede, adresa linka je: http://www.mps.hr/default.aspx?id=7839
Dodatne informacije se mogu dobiti
na telefon broj 6106-117 ,
na faks broj 6109-206,
te na meil: biljana@mps.hr od voditeljice Projekta Biljane Požgaj Rubinić.

Sredstva za edukaciju dodjeljuju se iz Nizozemske darovnice iz 2010. a preko Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).
Prema dodatku Ugovora o Nizozemskoj darovnici iz 2010. omogućeno je financiranje na edukaciji u vidu predavanja, radionica i studijskih putovanja za članove udruženja poljoprivrednih proizvođača osnovanih temeljem Zakona o udrugama (NN 88/01). Pokriće financijskih troškova obuhvaća i posjet stručnim i znanstvenim institucijama, i oglednim tvrtkama i gospodarstvima u zemljama EU i Hrvatskoj, sve u vezi s poljoprivredom i ruralnim razvitkom, a u cilju što bolje pripreme hrvatskih poljoprivrednika za sudjelovanje na zajedničkom tržištu EU i njihovo što bolje osposobljavanje za primjenu zajedničke poljoprivredne politike.

UVJET za podnošenje prijava za sredstva za kratkotrajnu edukaciju nalaže da je UDRUGA pravovremeno i u potpunosti ispunila sve obveze prema svim davateljima financijskih potpora iz državnog proračuna za prethodno odobrena sredstva.
Članovi udruga koji žele sudjelovati u edukaciji moraju biti upisani u UPISNIK poljoprivrednih gospodarstava. Zahtjev se podnosi na za to predviđenom obrascu Ministarstva, a podnosi ga ovlašteni predstavnik udruženja poljoprivrednih proizvođača.
Sredstva se mogu koristiti za angažiranje stranih i domaćih stručnjaka koji bi održavali edukaciju u Hrvatskoj za veću skupinu poljoprivrednika.
Edukacija se financira po stvarno nastalom trošku prema izvornim računima. Do 10.000 eura, u kunskoj protuvrijednosti, ukupno financiranje ide iz sredstava Nizozemske darovnice, a iznad 10.000 eura iz Darovnice se financira 95% iznosa troškova, a ostalo korisnik podmiruje sam.
Edukacija u zemlji ili inozemstvu može biti najduže sedam dana, u što je uključeno i vrijeme putovanja. Maksimalan broju sudionika edukacije po jednom Zahtjevu u inozemstvu može biti 40, a minimalan broj – dvije osobe. U Hrvatskoj maksimalan broj sudionika edukacije po jednom Zahtjevu može biti 100 sudionika, a minimalan broj – pet osoba.
Maksimalna sredstva koja mogu biti odobrena za sufinanciranje edukacije u inozemstvu iznose 25.500 eura, a za edukaciju u RH je to iznos od 15.000 eura.
Udruženju poljoprivrednika mogu se odobriti najviše dvije edukacije za vrijeme trajanja razdoblja edukacije uz uvjet da je prva edukacija završena uspješno, što podrazumijeva dostavljeno završno izvješće i obračun troškova, sukladno Ugovoru o međusobnim pravima i obvezama.

Projektom su predviđeni troškovi i za dodatne osobe koje ne moraju biti članovi udruženja poljoprivrednih proizvođača niti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva. Odnosi se to na prevoditelje i stručne zaposlenike pod što se podrazumijeva zaposlenik Hrvatske poljoprivredne komore koji radi na poslovima poljoprivredne savjetodavne službe, zaposlenik tvrtke ili ustanove koja se bavi djelatnošću iz šireg područja poljoprivrede.
Prije početka edukacije korisniku će biti isplaćeno 70% sredstava, a po završetku i dostavi izvješća o troškovima i edukaciji, biti će isplaćen i preostali iznos.






24.02.2011. u 23:56 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 14.02.2011.

KVALIFIKACIJA ZA POLJOPRIVREDNIKE


HRVATSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR NALAŽE KVALIFIKACIJU ZA POLJOPRIVREDNIKE


Intervju s prof. ZVONIMOROM ERCEGOM, predsjednikom Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih

Iz Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih čije je sjedište u Zagrebu, krenula je ideja o organiziranju Savjetovanju za poljoprivrednike koje je pod imenom „OSPOSOBLJENOST POLJOPRIVREDNIKA ZA ULAZAK U EU“ održano u Opatiji 27.i 28. siječnja.U dva dana na Savjetovanju je svoje referate izlagao 18 stručnih osoba, a u sklopu savjetovanja održano je i Okrugli stol. Već se iz naslova može zaključiti da NIJE TOČNO da poljoprivrednicima nije potrebno nikakvo obrazovanje u vremenu PRIPREME za ulazak u EU .

O Savjetovanju, razlozima i potrebi obrazovanja poljoprivrednika, razgovaram s predsjednikom Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih (ZUOO) gospodinom prof. Zvonimirom Ercegom. Evo nekoliko podataka o Zvonimiru Ercegu.
Zvonim Erceg je učitelj, nastavnik i profesor. Završio je pedagoški fakultet i pedagošku akademiju u Rijeci. Radio je kao profesor fizike i tehničkog odgoja u osnovnoj školi sedam godina, potom je 20 godina radio u Radničkom sveučilištu Moša Pijade, zatim u Ministarstvu prosvjete, obrazovanja i športa, najprije u Zavodu za školstvo pet godina, a onda je još pet godina bio Savjetnik za obrazovanje odraslih za cijelu Hrvatsku. I u jednom trenutku gospodin Erceg odlučio je ostaviti državnu službu i otići u privatnike. Osnovao je firmu koja se zove Andragoško učilište ZVONIMIR kojoj je vlasnik. Trenutno obnaša i funkciju ravnatelja, do povratka ravnateljice s porodiljskog dopusta.
Iz svega navedenog gospodin Erceg je kompetentna osoba za razgovor o obrazovanju odraslih, pa tako i poljoprivrednika, čije je Savjetovanje njegova tvrtka Andragoška zajednica i pokrenula.



_ Kako je stvorena ideja o SAVJETOVANJU o osposobljenosti poljoprivrednika za ulazak u EU?

_Ideja je došla na inicijativu Saveza zadruga Hrvatske. Napravili smo elaborat za Savjetovanje prema kome smo željeli obuhvatiti sve od državne Uprave do neposrednih poljoprivrednika koji rade po određenim propisima koje je državna uprava odredila.
Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa je u sklopu priprema za ulazak u EU je pripremilo tzv. Hrvatski kvalifikacijski okvir koji je u skladu s Europskim. On je sada usklađen, prije potpisivanja s EU. Prema tom kvalifikacijskom okviru svi koji rade ili proizvode ili pružaju usluge ili bilo što, NEĆE MOĆI RADITI AKO ZA TO NEMAJU KVALIFIKACIJU. A kod nas u RH nažalost ima mnogo ljudi koji nemaju kvalifikaciju. Za našu državu, budući da je to naša obveza, značajno je uvođenje reda u području rada. Stečene kvalifikacije u Hrvatskoj biti će usklađene s europskima i biti će priznate

_Taj kvalifikacijski okvir je napravljen unatrag godinu dana?

_ Nedavno je nešto slično učinjeno na području graditeljstva. Firme koje žele nastavit s radom moraju zadovoljiti određene uvjete, a to je povezano s tim da moraju imati ljude koji su određenih kvalifikacija. Sada je bilo Savjetovanje o poljoprivrednicima, ali načelno će to vrijediti za sva područja i za sve sektore i za sva zanimanja.

_ Koja su saznanja i poruke Savjetovanja u Opatiji?

_ Došlo se do saznanja da ne postoji sustavni pristup edukaciji poljoprivrednika. Konstatirano je da programi s kojima se stječe srednja stručna sprema na području poljoprivrede su zastarjeli i neadekvatni, treba ih ili ažurirati ili napraviti nove. O ovoj temi govorila je i Vesna Hrvoj Šic, ravnateljica Uprave za srednjoškolsko obrazovanje, koja je bila prisutna na izlaganjima bila je i na okruglom stolu. Drugo: konstatirali smo da postoji jako puno poljoprivrednika koji nisu stručno osposobljeni da oni mogu kao samostalni proizvođači osmisliti, samostalno planirati i donijeti odluku o proizvodnji i samostalno prodavati. Da je to tako potvrđuju i svakodnevni problemi u praksi, da se proizvodni nešto čega manjka na tržištu, pa se to onda uvozi, kao što je voće i povrće naprimjer, a pšenica se proizvodi i više nego što je trebamo, pa se onda ucjenjuje država da bi je otkupila i još se kaže po kojoj cijeni. To više ne može tako opstati. Ako netko nešto nudi na tržištu onda je to na tržištu, svi smo na tržištu, tako i naši poljoprivrednici. A da bi oni sve to znali, oni moraju biti educirani.
To je prvi puta da se tako razmišlja jer iako netko proizvodi za svoje potrebe, on proizvodi kako hoće, ali ako netko proizvodi za prodaju on onda mora znati koji su standardi uvjeti i propisi pod kojima on može i smije proizvoditi. A proizvoditi se ne može ucjenama.

_ Kako ste zadovoljni s odazivom na Savjetovanje?

_Moram reći da nisam zadovoljan sa angažiranjem poljoprivrednih proizvođača ni samih Zadrugara. Neposrednih je bilo tek sedamdesetak. Meni je nelogično da na Savjetovanju nije bio ni jedan predstavnik tvrtki koje proizvode sredstva za zaštitu bilja, nije bila prisutna ni jedna trgovina koja prodaje strojeve, dijelove, uređaje nije došla na to savjetovanje, nisu se pojavili ni predstavnici ni jedne proizvodnje sadnica. A mi smo poslali 1500 pozivnica.
_ Vi kao poznavalac edukacije, kakve zaključke iz toga izvodite?
_Savjetovanje i okrugli stol potvrdili su da naši ljudi, poljoprivrednici od vrha do dolje nisu dovoljno educirani za EU i da će nas pregaziti konkurencija. Mi sada planiramo sa Savezom zadruga,koji su nama bili suorganizatori, nakon što donesemo zaključke, pristupiti izradi elaborata iz kojega će proizaći projekt edukacije poljoprivrednika.
U realizaciji projekta sudjelovale bi ustanove za obrazovanje odraslih
Posebno članice zajednice, a članica je oko deset posto, od 600 ustanova za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj. Pokušati ćemo doći i do sredstava EU kako bi ponudili i besplatnu edukaciju.

_Što kažu nadležne osobe u Ministarstvu poljoprivrede na tu vašu ideju o stvaranju programa za edukaciju poljoprivrednika?

_ Prvo, to što su oni nama bili generalni pokrovitelji to dokazuje da je tema pogođena i da je dobro realizirana, a to potvrđuje i to što su se i oni sami uključili; u popisu se vidi da imamo jednog državnog tajnika, dvije pomoćnice ministra, nekoliko ravnateljica , tako da su se aktivno uključili.Isto tako smo ponosni što nam je generalni sponzor bio Agrokor.Oni su također prepoznali važnost , oni su nam pokrili dio troškova s kojima smo mi nakon cjelodnevnog rada organizirali večeru koja za sudionike nije koštala ništa.

_ Kako se radi program za obrazovanje korisnika, konkretno poljoprivrednika?

_ Ministarstvo poljoprivrede mora predložiti da se program napravi, organizirati stručni tim ljudi, zatim to ide u Agenciju za strukovno obrazovanje preko posebnog sektorskog vijeća koje je baš za određeno područje, jer ima 14,15 sektora, odnosno područja rada kako smo nekada zvali, i kada sektorsko vijeće pozitivno ocijeni program, onda se program predlaže resornom Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa da ga odobri odnosno verificira. Kada ga ministar potpiše mogu ga izvoditi sve škole koje za to imaju uvjete.

_ Dr. Vinko Pintić dekan Visokog učilišta u Križevcima rekao mi je da u Visoko učilište poljoprivrednici dolaze sami s idejama o čemu se žele obrazovati, ovisno o tome čime se bave!

_ Znate zašto poljoprivrednici dolaze sami? Poljoprivrednici osjećaju propust. U prijedlogu novog Zakon o poljoprivredi nigdje ne piše, što kod drugih zakona nije tako, koju kvalifikaciju poljoprivrednik mora imati, nego piše „poljoprivrednik je osoba koja proizvodi i treba imati potrebna znanja“. To je totalno izvan okvira koji zahtijeva ulazak u EU i uz suprotnosti s hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.. S druge pak strane, poljoprivrednik ako hoće ići u Savez zadruga i proizvoditi, oni traže da ima kvalifikaciju koju može argumentirano dokazati. Želi li podići kredit u banci bilo kojoj isto traže javnu ispravu, bilo gdje da se pojavi traže ga da pokaže da ima kvalifikaciju. A sada po novom Kvalifikacijskom okviru to će tako biti za sve. Ali čini mi se, po svemu što smo odslušali na Savjetovanju unutar ovih predavanja, da DO VRHA ta svijest nije prodrla. Još uvijek u Ministarstvu poljoprivrede ne razmišljaju da poljoprivrednik treba imati nekakvu JAVNU ISPRAVU o svojoj naobrazbi, već da je dovoljno da se on interno osposobi. Poljoprivrednik danas mora znati sve što se odnosi na individualnog poduzetnika. Osim što treba znati proizvoditi treba znati planirati, proizvoditi ono što će moći i prodati, da mu proizvod bude konkurentan na tržištu i da bude proizveden na ekološki prihvatljiv način.
_ Što slijedi sada u vezi s tim programom obrazovanja za poljoprivrednike?

_ Kada napravimo Zaključke sa Savjetovanja pokušati ćemo usuglasiti mišljenja sa nadležnima u Ministarstvu poljoprivrede, posebno oko donošenja novog Zakona koji je koliko mi je poznato u pripremi. Jer osoba koja je poljoprivrednik mora imati kvalifikaciju, odnosno mora imati zanimanje. Zakon mora propisati, a ne samo Zakon nego i Pravilnici kako, što i na koji način, kao što je Ministarstvo graditeljstva propisalo, Zakon o trgovini je propisao, ali to još nije dovršeno, ali je isto tako propisao da osoba koja prodaje i radi na blagajni mora imati adekvatnu stručnu spremu. To znači mora biti prodavač, ne može ništa drugo biti. Tako i ovdje, osoba koja je poljoprivrednik mora biti ili vrtlar ili pčelar, ili vinogradar ili kozar, ali mora imati zanimanje.
A što je sada s poljoprivrednim proizvođačima? On je po zanimanju naprimjer limar i bavi se proizvodnjom pšenice! Ili nema čak ni srednju školu! Tako se više neće moći raditi.
_Vidim iz programa, bilo je predavanje o zaštiti o radu u poljoprivredi!
_Točno, ali se u praksi nitko se ne bavi edukacijom radnika u poljoprivredi za siguran rad. To nije nigdje čak ni propisano. A Zakon o zaštiti na radu sve propisuje. Zbog toga radove u poljoprivredi prati niz nesreća na strojevima i priključcima.

_Radovi na poljoprivredi još uvijek nisu shvaćeni ozbiljno!
_ Ne, poljoprivreda je još uvijek stihijska. U Europi ne postoji POLJOPRIVREDNIK nego FARMER, a farmer mora biti školovan.
_ Čak ni mnogi novinari još kao da ne razumiju činjenično stanje, te stihijski upotrebljavaju izraze, seljak, poljoprivrednik i farmer, a danas se to već i u Hrvatskoj može donekle klasificirati. U novinarstvu svaka izgovorena ili napisana riječ ima točno svoje značenje, tako da izraze treba upotrebljavati za činjenične situacije!

_ Slažem se, seljak je onaj koji proizvodi sam za svoje potrebe. Ali svi oni koji proizvode za prodaju, oni moraju biti školovani, moraju poštivati Zakone i proizvoditi će ono što na tržištu treba. I još jedan stvar, da li je ikada itko išao u inspekcije da vidi kako poljoprivrednici proizvode, da li su i u kojim granama školovani! Tih kontrola ili nema ili se o njima ništa ne čuje u javnosti. Postoje savjetnici poljoprivredne službe koji su itekako korisni, oni su sada u sklopu Poljoprivredne komore i to je nešto što je dobro.

_ Kažite nešto o udruzi za obrazovanje odraslih?

_ I na kraj ZUOO je cehovska udruga i to je škola organizirana isključivo zato da podiže kvalitetu rada. Mi sada idemo na izradu jednog akta, Pravilnika o priznanjima i nagradama to je zaključak godišnje Skupštine ZUOO i to se radi. Dakle svake godine će biti izabrana jedna naj škola jedna – vidjeti ćemo još na koji način će biti nagrađivana , i raditi ćemo top 10 najboljih, to je jedno, a drugo, upravo razgovaramo o uvođenju ISO standarda u naše škole koje su članice ZUOO, a takvih škola ima 600 u Hrvatskoj koje su naše članice.
_Kako se financira škola za obrazovanje odraslih?

_ Najvećim dijelom se financira iz školarina koje plaćaju polaznici. Zakonom je omogućeno financiranje iz buđeta no nažalost ni nadležno ministarstvo znanosti ni lokalna zajednica nemaju sluha, jedino ponekad Hrvatski zavod za zapošljavanje temeljem svojih mjera iz svojih sredstava financira školovanje određenih skupina. S obzirom na broj nezaposlenih u RH ZUOO će po svemu sudeći imati mnogo više posla.

14.02.2011. u 06:36 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 12.02.2011.

7. SAJAM MEDA U GUDOVCU

90 IZLAGAČA MEDA
Na Sajamskom prostoru u Gudovcu, a u organizaciji Bjelovarskog sajma 5. i 6. veljače održan je prodajni 7. međunarodni Sajam pčelara. Među 90 izlagača bili su tu pčelari zemalja regije te pčelari iz Finske. Bilo je izloženo 16 različitih vrsta meda iz cijele Hrvatske. Pčelarski Savez i njegov predsjednik Martin Kranjec tom su prilikom obilježili 130 godina izlaženja stručnog časopisa „ Hrvatska pčela“. Sajam meda posjetilo je u dva dana oko 7 000 posjetitelja, a izražena je bila kupoprodajna komponenta.
Posjetitelji sajma svoju su pozornost usmjerili i na pčelarske inovatore. Ove je godine bio otvoren i poseban gastronomski štand za degustaciju jela u kojima je dodatak bio med. U edukativnom dijelu sajma održavana su stručna predavanja koja su bila vrlo dobro posječena, među kojima je bilo i onih koji se tek pripremaju da postanu pčelari.
Prema riječima glasnogovornika Bjelovarskog sajma Tugomira Pempera nakon zatvaranja 7. međunarodnog bjelovarskog sajma može se zaključiti da je evidentan porast potrošnje meda u Hrvatskoj koji govori o promjeni prehrambenih navika, prisutan je porast proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda koji govori o povećanom interesu za bavljenje pčelarstvom, što potvrđuje ispravnost ulaganja u ovu gospodarsku djelatnost koja danas okuplja 7 000 pčelara s proizvodnjom većom od 5 000 tona meda i izvozom koji je veći od tisuću tona.


12.02.2011. u 12:13 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 01.02.2011.

OLAF ZA BORBU PROTIV PRIJEVARA

OLAF ŠTITI SUSTAV EU

Na koji se način Europska unija bori protiv onih, u 27 država članica, koji prijevarom žele prisvojiti novac iz različitih fondova, kao što je traženje subvencija za nepostojeće farme, krijumčarenje cigarete, šverc različitim proizvodima itd.
Mogao bi netko misliti da je Bruxelles daleko i da prijevara teško može biti otkrivena! Međutim nije baš tako.
Kako bi EU spriječila financijske prijevare svojih sredstava u dr- žavama članicama, 1999. osnovala je Europski ured za borbu protiv prijevara ili OLAF. OLAF je osnovan kao dio Europske Komisije, ali je njegovom glavnom ravnatelju zabranjeno tražiti ili prihvaćati upute od bilo koje Vlade ili ustanove uključujući tu i Europsku komisiju. Rad OLAF-A mora biti potpuno neovisan. Za svoj rad Ured odgovara Europskoj Komisiji i Europskom parlamentu.
OLAF svake godine istražuje više stotina slučajeva u kojima je EU prevarena za svoje prihode, ili su njena financijska sredstva zloupotrebljena.Najviše je zloupotreba sredstava u strukturnim fondovima EU iz kojih se financiraju projekti regionalnog i socijalnog razvoja, na drugom je mjestu krijumčarenje cigareta, godišnje se zaplijeni stotine milijuna cigareta, a na trećem nepravilnosti u izdacima za poljoprivredu. Ured za borbu protiv prijevare uspio je posljednjih godina vratiti u blagajnu Bruxellesa po 200 milijuna eura godišnje. Posljedice prijevara mogu biti stegovni postupci nacionalnih vlasti države, disciplinski postupci, administrativne ili financijske sankcije, promjene zakonodavstva itd.
Kako se provodi postupak istrage?
Postupak se pokreće ili na zahtjev ravnatelja OLAF-a ili na zahtjev države članice koja predstavlja interesnu skupinu za vanjsku ili unutarnju istragu. Tijekom vanjskih istraga službenici OLAF-a mogu provoditi provjere na licu mjesta. Tijekom unutarnjih istraga službenici Ureda za borbu protiv prijevara mogu pristupati svim informacijama kojima raspolažu službena tijela, uredi i agencije. Ured može tražiti i usmene informacije od svih relevantnih osoba i provoditi provjere gospodarskih subjekata na licu mjesta. U slučaju da OLAF zahtjeva, državna tijela obvezna su pružiti uvid u sve dokumente i informacije koje posjeduje, a što se odnosi na istragu koju OLAF provodi. OLAF se obvezuje zaštiti sve „zviždače“, svjedoke i ostale osobe koje uredu dostave informaciju o korupciji ili prijevari te jamči povjerljivost svojih operacija.



01.02.2011. u 22:18 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< veljača, 2011 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28            

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter