AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 27.01.2011.

OPG KORISNICI DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA NEMAJU PRAVO NA POTICAJ ?

VLASNICI KRUPNOG KAPITALA IMAJU NIŽE CIJENE ZAKUPA ZEMLJIŠTA OD OPG-a !

Stjepan Kunovec iz okolice Ivanić Grada koji je predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske, na sastanku s predstavnicima Udruga biljne proizvodnje 14.siječnja u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, opširno je govorio o problematici poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredno zemljište baza je svake proizvodnje, a kada je problem uočen to nije samo problem poljoprivrednika jedne regije, već velikog broja poljoprivrednika. Zbog toga prenosim izlaganje Stjepana Kunovca i odgovore ministra Čobankovića. No problematici o kojoj Kunovec govori sigurno ovim monologom nije kraj.
Stjepan Kunovec je rekao na početku da se može načelno složiti s ministrovim uvodnim izlaganjem, (ministrovo izlaganje napisala sam u prethodnom tekstu ) „međutim, sama naznaka informacije da je ovo bila izuzetno dobra proizvodna godina s dobrim cijenama imala je za naznačiti da će u konačnici poticaji za proljetne kulture biti nešto manji nego što je maksimalni predviđen iznos od 2 250 kuna“ rekao je Kunovec te nastavio.“ S tim ne mogu biti zadovoljan iz razloga što u trenutku kreiranja proračuna u kojem participira i Ministarstvo nije bilo riječi o tome da će se financijska sredstva bitno ili neznam na koji način umanjivati po osnovi Ministarstva poljoprivrede.Stoga su mnogi poljoprivredni proizvođač računali da će iznos, taj maksimalni koji može varirati biti ipak 2250 kuna, ali varira prema nižem“.
Image and video hosting by TinyPic
Stjepan Kunovec
„ Imam tri pitanja od kojih je prvo“ rekao je Kunovec te nastavio:
„U mojoj udruzi i Upravnom odboru veoma je bitno ostvarivanje prava na poticaj i upisa u Upisnik svih poljoprivrednih proizvođača koji su do sada koristili poljoprivredno zemljište u vlasništvu države temeljem potvrde. Prema informaciji koju ste nam dali, bilo je oko
93 000 hektara državnog zemljišta od kojih mnoge lokalne samouprave nisu jednostavno provele natječaj za zakup i prodaju a ti poljoprivredni proizvođači ušli su u jesensku sjetvu. Natječaji nisu završeni, a siju se jesenske kulture na tim površinama, stoga smatramo da je neophodno „provući“ kroz najveći nivo državne vlasti, Ministarstvo i lokalnu samoupravu ostvarivanje upisa u Upisnik i ostvarivanje prava na poticaj. S obzirom na pravno tumačenje, doduše usmeno, DORHA, a i vas ministre da je potvrda protuzakonita i da se nema pravo na poticaj, ja želim dati pregled rješenja koji bi vi kao ministarstvo uputili na lokalne samouprave koje nisu do sada to u natječajima riješile i ih obvežete da dosadašnji korisnici zemljišta koje oni imaju evidentirane, temeljem ispostave računa odnosno fakture za korištenje poljoprivredne površine, fakturiraju tim ljudima naknadu za 2011. godinu i da se tom fakturom ostvari pravo na upis u Upisnik. Na taj način bi omogućili ljudima da sve te površine koje su eventualno sporne, koje neće biti regulirane po završetku natječaja, a biti će zasijane, da će normalno svi korisnici tog poljoprivrednog zemljišta ostvariti pravo na poticaj“.
Kunovac je dalje govorio „Znamo da ste vi ( obratio se ministru Čobankoviću )načelno bili izjavili da kalkulirate s nekakvim uštedama od 200 milijuna kuna po osnovi ne isplaćivanja, o uštedi od 200 milijun kuna ukoliko se ne bi morao isplatiti poticaj za površine koje nemaju pravni dokument za obradu u 2011. godini; to se sjećate to je bilo u nekoliko prošlih sastanaka. Stoga vas molim da ozbiljno pristupite ovom pitanju i rješavanju, i da nastojite taj prijedlog rješenja uputiti u lokalnu samoupravu“.
„Nadalje, ja vam govorim zaključke moje udruge i Upravnog odbora,“ rekao je Kunovec te nastavio „a vezano je za naputak o tumačenju postojećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je direktno ugrađen u izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji ide u Sabor na usvajanje. Radi se o tome da u svakom slučaju smatramo da taj naputak nije bio primjeren i da je bio protuzakonit za tumačenje Zakona koji je bio na snazi i koji decidirano govori o pravima i problemima u poljoprivredi i poljoprivrednoj proizvodnji, naročito u dijelu baratanja sa izrazima „zakupnik“, „posjednik“ gdje se nije uključilo i uvrstilo izraz „korisnik“, a što je u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, u članku 13 gdje ne navode mjere zemljišne politike, jesu „dodjela prava korištenja i prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države“. Vi u Zakonu o poljoprivredi koristite termin „korištenje“ kao mjere zemljišne politike, međutim iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu vi izuzimate ponovni izraz „korištenje“ u potpunosti negirajući da svi oni poljoprivredni proizvođači koji su zemljište koristili temeljem potrebe, a nisu prethodno sklopili ugovor ili je ugovor prestao, praktički ne zna se: oni su u jednoj praznini u vakumu; oni nisu ništa, niti su POSJEDNICI, niti su ZAKUPNICI, niti su KORISNICI . Stoga šteta što je čistopis, odnosno prijedlog izmjena i dopuna Zakona u tijeku podigao proceduru, ali, to možda još nije kasno, ali u dijelu članka 36, gdje se govori o uvjetima i prioritetima, gdje je navedeno da je posjednik taj i taj može se navesti posjednik crtica korisnik / posjednik-korisnik / i stvar je riješena bezbolno i na taj način nema više problema ni upita vezanih za naputak koji je toliko pomutnje donio u lokalne samouprave. Naime, taj vaš naputak, tumačeći ga u provedbi natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta, je doveo je do toga da je u pojedinim lokalnim samoupravama, bez obzira što su natječaji pri kraju, uključuju ga u pravno tumačenje i postupaju po njemu.O tome treba voditi računa, jer ovo nije selska filozofija“.

Ministar: Dođite sa tim prijedlozima do državnog tajnika,
KUNOVEC: Doći ćemo i to ćemo kao takvo tražiti.
Ministar: Ali to mora ići još na Vladu, Komori na mišljenje, onda na Sabor. Najbolje bi bilo da dođete kod tajnika mr. Kraljičkovića i Vinceka da se pokuša vidjeti što se od tih vaših prijedloga može napraviti.
Kunovec: Važno je materiju prožvakati prije donošenja Zakona, a naročito regulirati STICANJE PRAVA NA POTICAJ to je jako bitno.Radi se o velikim površinama, možda su neke lokalne samouprave u međuvremenu završile s natječajem koji su riješili stvar tu najvjerojatnije neće biti problema, a sve one koje nisu, a veliki broj nije, tamo je to problem jer svi ti ljudi koji su u posjedu, koji su korisnici neće ostvariti pravo na poticaj. A to nije korektno. A proizvodnja vam je neophodna.“
„Još u kratko“, nastavio je Stjepan Kunovec, „ napomenuo je gospodin Pipić pitanje Pravilnika o početnoj cijeni zakupa poljoprivrednog zemljišta. Naime, neznamo da li je točna informacija, ako je pojasnite nam je, da po utvrđenim početnim cijenama koje je utvrdila Porezna uprava, jer vi ste izjavili, kada smo tražili korekciju početne cijene zakupa, da to nije u nadležnosti ni Vlade ni Ministarstva, već Porezne uprave.U čijoj nadležnosti je Porezna uprava i tko je utvrđivao početnu cijenu dugogodišnjeg zakupa? Da li je točna informacija da veliki privredni subjekti koji su u dugogodišnjem zakupu velikih i najplodnijih površina u RH imaju znatno i tri, četiri puta niže cijene dugogodišnjeg zakupa po ha, nego što imamo mi, osobito ako nam se podigne ta cijenana duplo, pa ova dosegne oko 1300 kn/ha, a možda i više? Naime baratamo s informacijama da pojedini predstavnici krupnog kapitala imaju dugogodišnji zakup od 185-250 kn po ha. Ja vas molim, ako je to istina tko je rukovodio i tko je utvrđivao početnu cijenu za stjecanje prava na korištenje zemljišta za dugogodišnji zakup pod takvim uvjetima? Svjedoci smo da ste, ne jedanput, nas upućivali na tržište- mi se moramo boriti za tržište- kako ćemo mi konkurirati i biti na istom tržištu sa onim koji ima pet puta niži zakup od OPG-a koje je u proizvodnji, uz naglasak jedne stvari da svi ti veliki proizvođači imaju PROIZVODNJU, SKLADIŠTENJE, PRERADU, PLASMAN I PRODAJU. Znači, oni su kompletno kreatori tržišta".

Ministrar Čobanković odgovorio je Kunovcu ovako:“ Ti sada razvijaš cijelu teoriju urote.“ Kunovac je rekao „Ne ja samo konstatiram“. Ministar je pak nastavio „ Ti nemožeš konstatirati. Imate iste uvjete i vrlo slične početne cijene, bilo da se radi o zakupu, bilo da se radi o dugogodišnjem zakupu, ali ne možemo miješati kruške i jabuke. Ako je netko dobio koncesiju u određenom vremenskom periodu, pa je taj iznos bio takav i takav, u istom tom periodu je netko dobio zakup, pod istim uvjetima po istoj cijeni i ne možeš sada spominjati sadašnje uvjete ili koncesije koja je dobivena poglavito prije i uspoređivati koncesije koje su dobivene prije 2000. godine“.
Kunovac je upitao ministra „ Zar stvarno vjerujete u to“ . Ministar je pak rekao „Ja znam cijene kakve su za koncesije, jer potpisujem svaki dan.Isto su ovakve o kojima ti govoriš, od 1200, 1300 do maltene 2000 kn, ako je duplo cijena, ako je bilo više, ako je morao prihvatiti, to je cijena. Ali sada govoriti o koncesiji koja je dana možda 1997. ,1998. godine, onda isto možemo govoriti o zakupu koji je dat 97./98. cijene su iste ili gotovo slične i za zakup i za dugogodišnji zakup“.
Kunovec je potom rekao: „Još vas samo molim da kažete što ćete učiniti u smislu potvrđivanja prava na poticaj ovih korisnika koji to nisu u Natječaju napravili?
Ministar je rekao „Na tome radimo“. Nije naš interes da ušparamo 200 milijuna neisplaćenih poticaja da skinemo. Prvo 93.000 je bilo u 2010.koji su se upisali na osnovu potvrde. Danas imamo od tih 93 000 riješeno pravovaljano negdje preko 40.000 .Ti ne možeš očekivati da ja mogu preuzeti na sebe raskidanje pravovaljanih ugovora. Moramo stvoriti sustav da možemo to mijenjati. Kao da nama nije u interesu, pa pritišću nas i općine, ima koji plaćaju oko 200 kuna ha zemljišta . I nama je interes da se to promijeni. Ali shvatite da i u ovoj državi postoji neki Zakon. Ne možeš raditi što hoćeš. E sad to ti je ono, kao što se i kupovalo nekada zemljište, ali je to bilo u tom vremenu. Kolika je bila cijena privatnog zemljišta, kolika je danas. Ne možeš sada sve vraćati.Ja sam prodao po 2000 eura hektar, za dvije godine otišlo je to zemljište na pet tisuća eura, e sad ćeš doći kod njega i reći - e daj mi još tri tisuće eura.Oprosti! Moraš naći rješenje kroz sustav, a ne možeš prebijati preko koljena“ rekao je ministar Čobanković.
I tu je ovoj ozbiljnoj temi o državnom poljoprivrednom zemljištu bio kraj na sastanku 14. siječnja . No ta tema zemljišta trebala bi imati nastavke u dijalozima dok se ne nađu rješenja i odgovori na pitanja koja je postavio Stjepan Kunovec!
Image and video hosting by TinyPic
Autorica bloga Margareta Zouhar Zec

27.01.2011. u 01:06 • 1 KomentaraPrint#^

subota, 22.01.2011.

SASTANAK S MINISTROM

TKO SE U PROIZVODNJI NE MOŽE NAĆI
NEKA NAĐE DRUGO PODRUČJE SVOJE EGZISTENCIJE

U petak 14. siječnja u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja ministar poljoprivrede Petar Čobanković koji je odnedavno i podpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, održao je sastanak s predstavnicima poljoprivrednih udruga proizvođača iz biljne proizvodnje.Tema sastanka bila je provedba novog Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, okvirna dinamika isplate potpora za proizvodnu 2010. te točka razno u kojoj je uslijedila rasprava u kojoj su sudjelovali poljoprivrednici.

Image and video hosting by TinyPic

Opširno sam napisala izlaganje ministra, zato što se iz njegova izlaganja vidi kako rezimira činjenice, kako razmišlja kako zaključuje, kako savjetuje poljoprivrednike – što sve ima poruku INFORMACIJE. A INFORMACIJA JE u današnje vrijeme iznimno važna. Jer uvjerenja sam da onaj tko IMA INFORMACIJU je u golemoj prednosti u odnosu na onog TKO INFORMACIJU NEMA.

Opširno sam prenijela i probleme koje su iznijeli poljoprivrednici, jer na njihova je pitanja ministar odgovarao, a ti su odgovori važne INFORMACIJE za sve koji trebaju odgovore na ista ta pitanja.

Ministar je otvorio sastanak kazavši da smatra da se ukazala potreba da se razgovora o dijelu i zaključenju prošle godine, s jedne strane, ali da akcent razgovora bude na 2011. godini. Rekao je da misli da je 2010. odrađena na dobar način „ da je u početku to bila vrlo teška, nakon 2009. koja je bila izrazito financijski nepovoljna za poljoprivredne proizvođače, a koja je uslijedila nakon 2008. gdje smo imali vrlo visoke nivoe cijena gdje se u proizvodnju poglavito jesenske sjetve 2008. ušlo s vrlo visokim imputima i došla je 2009. sa vrlo niskim nivoom cijena“. „Naravno i poslije toga smo ušli u 2010. Nije bila baš previše afirmativna naše proračunske mogućnosti su bile značajno manje nego što su bile u 2009., godini Naravno da je to izazvalo i određene reakcije, imali smo prosvjede i sve ostalo, ali u konačnici kada sagledavamo 2010. godinu, ja mislim da smo imali jedno veliko zadovoljstvo onim što smo u 2010 godini ostvarili. Tu prije svega želim kazati da smo i sa nivoa države i Vlade činili maksimalne napore da smo rebalansom proračuna vratili financijski okvir vrlo sličan, čak nešto preko 2009. godine, da samo tijekom 12 mjeseca imali preraspodjelu financijskih sredstava ministarstva, da su se svi ponašali vrlo, rekao bih štedljivo“.
„ Također činjenica da su proizvođači dobili dio onih vaučera, što se saniralo ono potraživanje iz 2009. vezano na proljetnu sjetvu 2008. godine da se taj dio sanirao kroz vaučere, koji su mogli biti naplaćeni , da smo također omogućili da se dio poticaja od 60 posto za jesenske kulture za jesensku sjetvu 2009. omogući kroz vaučere bilo kroz repromaterijal bilo kroz emisiju poslovnih banaka i to je nekih daljnjih 360 milijun kuna. Uz ono što smo omogućili da se kroz odluke o investicijskim kapitalnim ulaganjima, financijski okvir koji je bio na raspolaganju vama, proizvođačima u 2010.Možemo kazati da je u 2010.došlo do značajnog povećanja cijena biljne proizvodnje, od pšenice, uljarica do kukuruza, da su cijene ponovno došle na vrlo visoki nivo .
Isto tako želim kazati da pitanje visokih cijena osnovnih proizvoda nije specifikum Hrvatske, to je cijena na svjetskim burzama, to je profit koji ovisi i o pšenici i o kukuruzu i o uljaricama, naravno da su njima podložne cijenama u RH koja je vezana na cijene na svjetskom tržištu.
Činjenica jest da je došlo do smanjenja biljne proizvodnje uslijed posljedica nepogoda, da smo i mi imali značajne štete uslijed elementarnih nepogoda poplava poljoprivrednih površina i da je to unijelo dubiozu na njivama. Istro tako je činjenica da je Vlada osigurala rebalansom 300 milijuna za sanaciju šteta.
Trend šteta od elementarnih nepogoda nastavlja se i dalje. Danas imamo značajne štete na poljoprivredi u Australiji, sada će biti značajne štete u Brazilu u značajnim poljoprivrednim zemljama i da će to isto na neki način utjecati na cijenu.Ja moram napomenuti kada gledamo cijene na svjetskim burzama cijene su vrlo visoke –cijena pšenice za 7. mjesec red veličina 250 eura to je za taj period 2,5 puta veća cijena od prosječne cijene koja je u 7. mjesecu bila na tim burzama.To znači da će se taj visoki trend nivoa cijena nastaviti i 2011. godine.To je za vas afirmativno, ali to je nešto što stvara probleme u drugim segmentima.Oni koji to osjećaju to je stočarstvo, a dalje, to su krajnji kupci.
Želim ovdje vrlo jasno kazati o povećanju cijena prehrambenih proizvoda, a isto je tako činjenica da su 2010. cijene prehrambenih proizvoda u ukupnosti imale deflaciju na godišnjem nivou negdje između 2 i 3%.Cijene su u 12.mjesecu 2009. u odnosu na cijene u 12.mj.2010. godine u maloprodaji u ukupnosti prehrambenih proizvoda bile manje za 2,5 %. Mlijeko je npr. imalo smanjenje od 5%, a da je meso imalo smanjenje u ukupnosti u maloprodaji smanjenje od 6%, a kruh i pekarski proizvodi o kome se puno pričalo zadržao je cijene na nivou 2009. Sada će vjerojatno doći do korekcija cijena , ali ja sam uvjeren da to neće biti toliko alarmantno koliko se želi prikazati situacija, već vjerujem da će se cijene blago nivelirati, ali komparirano s 2010. godine to će vjerojatno biti jedno blago niveliranje. Naravno držana svojim mjerama nastoji zaustaviti poskupljenja, prije svega mislim na mlijeko, značajnim financijskim sredstvima ministarstva s kojima će pratiti, što je u funkciji reforme sustava poticaja, ali i stvaranja dobrog financijskog okvira. Proizvođači su izvrgnuti visokim kreditnim obvezama i da je to isto neka rezerva s kojom ćemo mi moći ublažiti neke udare na dizanje cijena. I zbog toga sam također uvjeren da u maloprodaji neće doći do eksplozije povećanja cijena
Za očekivati je cjenovno dobru godinu ratarskih kultura.Želim demantirati neke natpise koji se zadnje vrijeme pojavljuju u medijima da Hrvatska neće imati dosta pšenice.Prema našim spoznajama Hrvatska ima zasijano preko 110.000 ha zasijane pšenice, u konačnici ja vjerujem oko 120.000 ha i da je to nivo proizvodnje koji bi trebao osigurati svu dostatnost hrvatske u pšenici. Naravno, to je proizvodnja pod vedrim nebom i molimo Boga da godina 2011. bude bolja, da ne bude toliko elementarnih nepogoda i tada ne bismo smjeli imati problema s a pšenicom.Činjenica jest da je to smanjenje, ali nije toliko smanjenje koliko se želi prikazati. Smanjenje je od 15 od 20 tisuća ha, red veličine od 12-13% .Vjerujem da će proizvođači uz ovakve uvjete cijena dati dobru agrotehniku želim svima poručiti što bolji rezultat. S čime? Ako sad nemaju s čime onda slobodno kažem da se takvi ne bave više poljoprivredom. Jer ako nisu u stanju u najvišim nivoima cijena osigurati svoju egzistenciju onda nažalost, otvoreno govorim, neka se preorijentiraju prema nekoj drugoj proizvodnji. Uz ovaj nivo novaca koje su dobili, uz ovaj nivo mogućnosti nabave repromaterijala, sa vaučerima i uvjetno rečeno mogućnostima da naplate poticaje iz jesenske kulture, stvarno ja ne znam više što kazati. Ali to je na sreću samozvanih seljačkih lidera koji vide smanjenje svog prostora djelovanja u situacijama kada je dobro pa onda treba i dalje stvarati famu i priče, loše situacije.Ali to nije nešto što mene zabrinjava. Ja sam zadužen za cjelokupnu hrvatsku poljoprivredu,moje područje interesa su svi poljoprivredni proizvođači. Ja naravno, uz komunikaciju s vama, imam komunikaciju sa direktnim proizvođačima i jako dobro znam situaciju u poljoprivredi.
Znači imam pretpostavke dobre godine, imam pretpostavke da će bilo poticaja koji se isplaćuje za proizvodnu 2010. biti na nivou isplaćenih poticaja u 2009.i da je to uz ovakve cijene nešto što stvara preduvjete poljoprivrednicima.
Ovdje odgovorno kažem tko se u toj proizvodnji ne može naći neka se više ne bavi poljoprivredom, neka nađe drugo područje svoje egzistencije.“

„I da dam još malo informacija vezano o reformi sustava poticaja! Moram vas podsjetiti da smo negdje u proljeće ili u drugom mjesecu ovdje imali prezentaciju koncepta reforme sustava poticaja.
Praktično smo osigurali za mljekare duplo veći nivo poticaja koji se pretvara u trajno pravo, nego što imaju proizvođači mlijeka u EU. U 2011. godini ćemo upravo iz potrebe konsolidacije sektora, a činjenica je da je država pomogla u konsolidaciji sektora proizvođača mlijeka od polovice 2009. i cijelu 2010. godinu i u velikoj mjeri taj sektor dobro funkcionira. Ovo je nešto što će, doći na naplatu u 2011. godini. Možete se dogovoriti na terenu pa se organizirati gdje će doći naši predstavnici gdje će biti prezentirana reforma sustava poticaja.
Kada govorim o EU postoje dva stupa 1. stup to su izravna plaćanja, i to jer ovo o čemu mi raspravljamo, i 2. stup koji je financijski čak izdašniji nego prvi stup, a to su mjere ruralnog razvoja, gdje će moći povući nešto veća financijska sredstva nego što su na raspolaganju u prvom stupu.Ali dragi prijatelji to iziskuje i vašu aktivnost , a samo da kažem da su tio mjere investicijske potpore za kapitalna ulaganja, to su mjere za otežane uvjete poslovanja - tu će se po toj osnovi moći uvećati ili po toj osnovi moći isplatiti 100 do 250 eura po ha, znači vrlo visok iznos, zatim tu su mjere za ekološku proizvodnju, mjere za integriranu proizvodnju – za takve oblike proizvodnje također dodatna plaćanja kroz mjere ruralnog razvoja. Kada govorimo o stočarstvu to je primjena uvjeta dobrobiti životinja, broja grla po metru kvadratnom, prozračivanje, uzgoj životinja na stelji. Naravno neće nitko mijenjati tko ima rešetke.Ali kada se radi nova farma,veća će korist biti financijski okvir koji će se ostvariti, s mogućnošću potpore koja će se dobiti po osnovi dobrobiti životinja, nego što su pogodnosti uzgoja stoke ili goveda natašnje. Treba se usmjeravati u takvim pravcima.Ali su tu značajna financijska sredstva. I to je ono što čini puninu sustava poticaja pri ulaska u EU tako da se ne može gledati samo 1. stup gdje se nešto gubi, a ne gledati drugi stup gdje su mogućnosti dobivanja vrlo vrlo velike. Kao što sam rekao stojim vam na raspolaganju možemo ovdje u ministarstvu organizirati tematske sastanke gdje bi prezentirali informacije, ali moj prijedlog je da se mi spustimo prema vama da vi možete širi krug vašeg članstva okupiti, te da im to prezentiraju ljudi koji znaju koji su sudjelovali u pregovorima.
Bilo je određenih priča – da li će se ulaskom u EU smanjiti poticaji?
Financijska omotnica je nešto što je poznato, poznat je iznos koji ćemo ostvariti u financijskoj omotnici .U prve tri godine moći ćemo iz sredstava ruralnog razvoja prebaciti u prvi stup, znamo da se u prvim godinama neće uspjeti potrošiti novac koji je namijenjen drugom stupu, s druge strane Hrvatska će moći iz vlastitih sredstava doći do financijske omotnice.
Ono što je za vas bitno je da vi ne nećete biti zakinuti u isplati poticaja. To je za vas najbitnije.

Visina poticaja za proljetnu kulturu 2010. biti će vrlo slična - nivou 2009. Vama je bitno da imate nivo što stabilnijih cijena plus poticaj. Danas kada su cijene vrlo visoke, uz ovaj poticaj, još jednom ponavljam, vrlo dobro razdoblje, ja bi čak rekao odlično ili najbolje razdoblje za one koji se bave proizvodnjom „ završio je svoje izlaganje ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

RASPRAVA

U raspravi TOMISLAV POKROVAC je rekao da vaučeri do danas nisu bili dobar model plaćanja Ministarstva prema seljacima zbog sakupljanja velike papirologije što su morali raditi neki poljoprivrednici.
Ministar je rekao da je to do sakupljanja papirologije došlo zbog financijske kontrole i inspekcijskog nadzora koji se uvodi. Svi se zalažemo za pravnu državu i inspekcijski nadzor
Pokrovac je podsjetio da su svojevremeno razgovarali da bi poticaji trebali biti plaćeni za prošlu godinu do kraja veljače i to 40% u vaučerima, a 60 % u novcu.Ministar je rekao da je to netočno. Zamolio je ministra da urgira i ukine Pravilnik o pisanju radnog vremena. Zamolio je da se na razini RH počne rješavati problem poljoprivrednog zemljišta .Rekao je da im razni „torbari“ nabijaju cijene te da najam zemljišta moraju plaćati 2000 kn / ha. Postavio je pitanje konkurentnosti u kontekstu visokog najma. Rekao je da ljudi koji su u općinskom vijeću, a ne bave se poljoprivredom kupuju zemlju da bi je davali u najam, te da su takvi u sukobu interesa. Upitao je zašto se hrvatsko svinjogojstvo bacilo na noge i dodao da su hrvatski pregovarači uistinu loše obavili posao, jer su radili na način da u svinjogojstvu nisu ispregovarane potpore. U vezi s mlijekom rekao je da se treba više okrenuti prema otkupljivačima, jer zašto bi država uvijek morala subvencionirati plaćanje mlijeka. A otkupljivači i po par mjeseci ne plaćaju mlijeko, a rade od mlijeka razne proizvode, prodaju ih i zarađuju na tome.

Ministrov odgovor:
Ministar je pojasnio da na OPG nositelj i njegovi članovi koji nisu u radnom odnosu nisu obveznici Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima koji proizlazi iz Zakona o radu. Pravilnik se odnosi na uposlenike u OPG-u, u obrtu, poljoprivrednoj tvrtci i ne možete osporavati pravo svaki takav uposlenik ima evidenciju radnoga vremena i imati sve ono što Zakon o radu kaže. Ministarstvo je uputilo jednu predstavku Ministarstvu gospodarstva gdje tražimo da se određene stavke toga Pravilnika izuzmu od primjene za poljoprivredu i ribarstvo jer imaju svoje specifikume, imaju sezonski karakter obavljanja poslova kada i uposlenik radi više sati zbog sjetvi, žetvi berbi i slično.
Ministar je pojasnio i stanje s plavim dizelom „ 99% poljoprivrednih proizvođača ne može utrošiti ono što pravilnik o Plavom dizale njima daje i to se pokazalo. U 2010, godini je 50 tisuća tona manja realizacija plavog dizela nego što je bila u 2009. godini. Mi smo evidencijom obračunom i nadzorom došli na potrošnju plavog dizela koji je bio 2009. godine.Dakle nema prenošenja. Nemojte računati da ćete s 2011. prenositi obvezu na 2012. Nema potrebe za prenošenje, jer je kvota takva koja osigurava sukladno Pravilniku.

Image and video hosting by TinyPic

Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu. MI radimo izmjenu Zakon, on je na mišljenju tijela državne uprave, ali pritisnite one u čijoj je nadležnosti provođenje Zakona a to su jedinice lokalne samouprave. Mi se striktno pridržavamo Zakona i davanje suglasnosti, a iza nas još jedan filter pregleda provođenje zakonitosti , pa ako nama nešto promakne državno odvjetništvo neće dati suglasnost.
Sektor tovnog svinjogojstva. Nema teoretske šanse da mi ostvarujemo neka prava koja se ne ostvaruju na nivou EU. Ono što će u prijelaznom razdoblju ostvario određeni poticaj to su krmače koje smo mi ugradili u ovaj sustav, ali tovno svinjogojstvo ne. Ali ne možeš ti ostvariti nešto što drugi ne ostvaruju.I nema tog pregovarača niti bilo koga tko može za tovno svinjogojstvo osigurati da ostane u izravnim plaćanjima. Da vam kažem za tovno svinjogojstvo : na liniji klanja je 2009.bilo 1 000 060 komada , godine 2010. 1 190 000 svinja na liniji klanja znači 130 000 veća proizvodnja svinja.
Svinja u sektoru tova : veći je nego 2009. došlo je do poskupljenja stočne hrane, ali je cijena otkupa svinja vrlo niska.

MATO MLINARIĆ : da li su kapitalna ulaganja iz 2008. plaćena, jer postoje poljoprivrednici kojima nisu plaćena, i da li će se pravilnikom ili Zakonom donijeti odluka o sjemenu za 2011.?
Ministrov odgovor:
To da netko nije dobio dobio odluku za investicijsku potporu iz 2008. to je samo moguće u dijelu onih koji nisu dostavili pravovremeno svu dokumentaciju, ili im dokumentacija nije bila potpuna, a naknadno je u roku nisu dostavili.Svi koji su imali ispravnu dokumentaciju iz 2008.su obrađeni. Ali ti poljoprivrednici kod gospodina Mikolčića mogu se javiti i sve provjeriti.
Što se tiče farmskog sjemena, pravilnikom je riješeno da sjeme više ne mora biti certificirano, što znači da se može koristiti tzv. farmsko sjeme, a pojedinosti možete dobiti od gospodina Mikolčića ili Rakića.

ZVONKO PIPIĆ iz Virovitice upitao je što je sa štetama od poplave na poljoprivrednim kulturama koje nisu isplaćene.Govorio je o visokom najmu za državno zemljište za 2011. da se cijena izjednači da više nema dvije cijene. Ministar je rekao da je to proslijeđeno u Državno odvjetništvo i da se čeka očitovanje.
Više od 10 godina nije se mijenjala cijena duhana. Ona je dohodovna, ali zahtijeva jako puno rada,te je pitao da će se povećati poticaju za duhan.
Odgovor ministra Čobankovića
Što se tiče Virovitice, postoji Zakon o naknadi štete od elementarnih nepogoda koji je jasno propisao tko što mora raditi. Županija je ta koja proglašava stanje elementarne nepogode. O proglašenoj elementarnoj nepogodi jedinice lokalne samouprave formiraju općinska ili gradska povjerenstva za popis elementarne nepogode. Oni vrše popis šteta od elementarnih nepogoda osobno po imenu i prezimenu i sastavljaju zapisnik, dostavljaju županiji, županija prosljeđuje Ministarstvu financija.Ministarstvo financija prosljeđuje Ministarstvu poljoprivrede da verificiramo iznos šteta u poljoprivredi, a štete u građevinarstvu procjenjuju državni uredi na županiji. Znači mi ne možemo isplatiti štetu ukoliko gradsko ili općinsko povjerenstvo nije verificiralo štetu. Ja nema drugog odgovora. Ako grad i Povjerenstvo za elementarne nepogode kaže da nije bilo štete onda nitko ne može isplatiti štetu. Prvo šteta mora biti procijenjena, a drugo ona je osobnog karaktera ide na ime oštećene osobe i ne može se paušalno isplatiti. Ako je bilo štete od elementarnih nepogoda vi morate izvršiti pritisak na lokalnu samoupravu koja nije odradila svoj posao ako je štete bilo. I to je moj odgovor. Kako radite pritiske na ministra tako radite pritiske i na gradonačelnika.

ARAGOVIĆ iz Virovitice, govorio o duhanu o čemu je Zakon donesen 1999. da nisu imali većih problema jer je sektor dobro uređen. Zamolio da ministar sjedne s proizvođačima duhana, kupcima i Vladom da pokušaju dogovoriti za 3-4 godine otkup duhana. Naveo i primjer da je otvoren natječaj za zakup zemljišta u kome prioritet ima osoba poljoprivrednik mlađa od 40 godina.

Ministar Čobanković odgovara:
Ne znači da se ti ne možeš baviti poljoprivredom ako imaš više od 40 godina, ali prenosimo dio prakse iz zajedničke poljoprivredne politike EU.Mladi farmeri, a to su oni ispod 40 godina imaju određene prioritete, a kada prijeđeš jedan dan iznad 40 godina više nisi u toj kategoriji.

Viktor PFEIFER je pitao da li ostaje poticaj za repu 2010/2011.?

Ministar Čobanković odgovora
U 2010 će biti onako kako je propisano, a u 2011. je to 1 395 kuna, dodatni poticaj.Prihvaćam sastanak s proizvođačima duhana, a i sa prerađivačima i to što prije.

Problematiku o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta otvorio je Stjepan Kunovec, a o toj temi ću napisati zaseban tekst.

22.01.2011. u 18:06 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 14.01.2011.

NOVI USTROJ POLJOPRIVREDNE KOMORE I SAVJETODAVNE SLUŽBE


RAZGOVOR S dr. sc. IVANOM KATALINIĆEM, DIREKTOROM HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE
I v.d. PREDSTOJNIKOM JAVNE POLJOPRIVREDNE SAVJETODAVNE SLUŽBE

Image and video hosting by TinyPic
Dr. Ivan Katalinić

Od 1.1.2011 Hrvatska poljoprivredna komora i praktično je dobila svoj novi ustroj, a sjedište joj je u fra Andrije Kačića Mišića 9, u Zagrebu, u višegodišnjem sjedištu Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe. Ta služba koja bi u travnju ove godine proslavila 20 godina rada i postojanja od sada radi u okviru Hrvatske poljoprivredne komore, ali pod imenom javna poljoprivredna savjetodavna služba (JPSS). Do te promjene je došlo donošenjem odluke Vlade RH dana 23.7.2010. o tzv. pripajanju. Odluka o pripajanju obavljena je u NN br. 127 od 16.11.2010.
Od .1.1.2011.Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) postoji pravno, osnovana je inače 2009., a javna poljoprivredna savjetodavna služba će djelovati kao stručna služba u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Imenom javna poljoprivredno savjetodavnoj službi dat je naglasak da je to državna služba i ona će zadržati taj naziv.
O novonastaloj situaciji razgovaram s direktorom Hrvatske poljoprivredne komore dr.Ivanom Katalinićem koji je više od trinaest godina bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu.

Kako će biti ustrojena Hrvatska poljoprivredna komora?

HPK funkcionirati će ovako: kroz skupštinu HPK, upravni odbor, direktora i predstojnika.
Predsjednik do sada nije bio profesionalno zaposlen, on je poljoprivrednik, to je gospodin Darko Grivičić koji je sve svoje ovlasti prenio na direktora HPK. Ja sam imenovan na dužnost direktora 21.12.2010. a tada je imenovan i glavni tajnik HPK, a to je Damjan Bogdanović.
Javnu poljoprivrednu savjetodavnu službu će predvoditi predstojnik koji će se izabrati putem javnog natječaja, a do tada ću ja biti i v.d. predstojnik Javne poljoprivredne savjetodavne službe. Drugo je u upravljačkoj strukturi ostalo nepromijenjeno. Tu su Stručni odjeli sa svojim odsjecima i specijalnostima, te županijski područni odjeli gdje rade savjetodavci stručnjaci, koji su strukovno vezani i tu je ukupno zaposleno 246 ljudi.

Što će biti sa djelatnicima JPSS?

Oni će i dalje raditi kao što su i do sada radili, ništa se neće bitno promijeniti u njihovoj strukturi posla. Novo će biti jedino to što će direktor, odnosno predstojnik svakih mjesec dana podnositi izvještaj Upravnom odboru o tome što se napravilo od postavljenih ciljeva.

Tko je predsjednik Upravnog odbora HPK?

Predsjednik Upravnog odbora je i predsjednik HPK, a to je Darko Grivičić.
U budućnosti će glavni tajnik koordinirati županijskim regionalnim komorama koje će pratiti rad svojih savjetnika na terenu i zajedno će donositi ciljeve. Po novoj strategiji poljoprivrednici će sami sa svojim savjetnicima raditi ono što njima treba na njihovim područjima. Osim toga itekako će kontrolirati, gdje je savjetnik, što radi zašto ga nema itd. Ono što je novo su ODBORI. Veliki dio specijalističkih udruga će imati svoje odbore i 16 odbora je već formirano, a oni su slijedeći: odbor za zakonodavstvo i prilagodbe EU, odbor za udruge, odbor za ruralni razvoj, odbor za mljekarstvo, odbor za ovčarstvo i kozarstvo, odbor za svinjogojstvo, odbor za meso i tovno govedarstvo, odbor za peradarstvo, odbor za konjogojstvo, odbor za pčelarstvo, odbor za ratarstvo, odbor za krumpir, odbor za vinogradarstvo, odbor za voćarstvo, odbor za voćarstvo mediteransko, odbor za eko proizvodnju i ljekovito bilje.
I dalje će se formirati potrebni odbori. U tim odborima biti će i neki od naših savjetnika kako bi mogli pružiti strukovnu pomoć. Ali sve te probleme sublimira glavni tajnik i donosi predsjedniku (ili direktoru) koji organizira konferencije za tisak a koji sa problemima ide ili prema Vladi ili prema zakonodavcu. Intencija je da se ljude na farmama u selima čuje, do sada je to bilo u protestima ili u prosvjedima. Međutim sad bi trebalo koristiti sisteme demokratskog pristupa da bi se pojedini problemi u poljoprivredi uočavali. Njemačka, Austrija, Francuska pa i Slovenija od 2000. godine to su zemlje kod kojih postoji to što i mi sad imamo. A austrijanci i slovenci imaju još i šumarsku poljoprivrednu komoru jer poljoprivredna gospodarstva u podalpskom području pa i šire ostvaruju značajan dio dohotka u šumi. Nažalost kod nas je šumarska poljoprivredna savjetodavna služba bila samostalna, imala je oko 70 zaposlenih, ali sada je pripojena Hrvatskim šumama.

Prema shemi novog ustroja više je novih odjela koji su u nadležnosti direktora. Predstavite te odjele ?

Tu su sada neki novi odjeli koji moraju dati novu kvalitetu. Uz odjel za protokol i odnose s javnošću, odjel za knjigovodstvo i financijsko poslovanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju tu je i odjel za pravno savjetovanje, zamišljeno je da osim što bi on bio u glavnom uredu Komore tu bi bili i pravnici, htjelo bi se pomoći ljudima, da se vodi knjigovodstvo, da ljudi ne moraju plaćati skupe odvjetnike, da se neke stvari ukažu: što mi moramo učiniti da bi ostvarili neka svoja prava. A isto bi bilo i za knjigovodstvo i ekonomiku. U zemljama koje su ranije ušle u EU pokazalo se da nedostaje ekonomske analize i ekonomskog promišljanja o radu na gospodarstvu. Na gospodarstvu se često donose odluke po inerciji, bez troškovnika i kalkulacija bez krajnjeg ishoda isplativosti neke investicije sve na osnovu samo zapažanja i bez ikakvog čvrstog pokazatelja u ispravnost odluke. Savjetnik bi dakle trebao pomoći kod određenih investicijskih zahvata, sugerirati, uputiti na isplativost ili ne dizanja kredita u okviru proizvodnje na gospodarstvu. Hrvatska poljoprivredna komora mora imati pojačanu međunarodnu i regionalnu suradnju. Preko tih ureda osoba koja će tu raditi imati će stalne kontakte s regijom i sa Bruxellesom. U Bruxellesu postoji organizacija koja se zove COPA-COGECA koja predstavlja Englesku asocijaciju poljoprivrednih komora i poljoprivrednih udruženja. Tu će i Hrvatska biti članica i dolaziti će na pozivne sastanke koji će se događati svaka tri tjedna. To je mjesto gdje se rade mjere u području agrarne politike, farmera, gdje se lobira za pojedine ciljeve. U Odjelu regionalnog razvoja također će biti mnogo posla, s obzirom na raznolikost proizvodnje po pojedinim našim područjima.

Što je svrha Samostalnog odjel za evidencije izravne
prodaje za poljoprivredna gospodarstva?

Taj je odjel unesen kao zakonska ovlast Komore gdje će se voditi evidencija o tome da sva gospodarstva mogu prodavati proizvode na svom domaćinstvu tako da bi se na neki način stvorio kontinuitet snabdijevanja, da bi se stvorile neke nove niše i da bi građani mogli na pragu doma kupovati, a moglo bi se vidjeti kako se proizvodi, kontrolira, evidentira, a da poljoprivrednici ne moraju ići preko trgovačkih lanaca u prodaju, ili na sajmove što će im oduzimati vrijeme.

Odjel za projektiranje u poljoprivredi?

Njegova bi namjena bila povezanost s projektnim biroima i usmjeravanje zainteresiranih poljoprivrednika prema projektima napr. u stočarstvu, hortikultiri, itd, imati možda već pripremljene i tipske nacrte kako bi smanjili trošak i skupe projekte za poljoprivredna gospodarstva.

Samostalni odjel za nadzor i certifikaciju u poljoprivredi
ribarstvu i ruralnom razvoju?

U ovom odjelu vodit će se nadzor i certifikacija za integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.

Samostalni odjel za kontrolu mjera ruralnog razvoja ?

To je također odjel formiran po Zakonu gdje će se, kada uđemo u EU, provoditi provedba i kontrola mjera jer će tu biti velikih sredstava za ruralni razvoj iz Mjera 2 EU i morati će se voditi kontrola kako se te mjere primjenjuju, kako ta sredstva pristižu i kako ih koriste poljoprivredna gospodarstva odnosno lokalne jedinice uprave i samouprave.

Koliko članova ima Hrvatska poljoprivredna komora?

Članovi HPK su svi oni koji su u Upisniku njih 196 000.

Kolika je članarina?
Članarinu plaćaju samo oni koji ostvaruju potpore, a to je tzv. komorski doprinos. Plaća se 0,5% od njihovih potpora koje godišnje primaju. 0,5% biti će naplaćeno od svih sredstava za bilo koju kulturu ili proizvod za koju će poljoprivrednik dobiti poticaj. To se odnosi na OPG, zadruge, obrte i poljoprivredna poduzeća. Svi oni plaćaju 0,5%, po Zakonu Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju. Na nivou godine se očekuje da će to biti ukupno između 12 i 14 milijuna kuna Taj će se novac koristiti za rad Hrvatske poljoprivredne komore.

Više neće biti čekova koji su kao 2010.
slani poljoprivrednicima da plate članarine u HPK!?

Ovo što sam prethodno rekao ide od 1.1. 2011. Temeljem strog Zakona koji je 2009. bio prihvaćen, HPK je bila utemeljena na obveznom članstvu i bila je propisana članarina od 600 kuna po OPG-u.

Kako će se financirati Javna poljoprivredno savjetodavna služba?

Ona će se financirati iz državnog proračuna i za njen rad u 2011. Vlada je odredila 40 milijuna kuna. U tu sumu ulaze plače 246 djelatnika i na njih će otići oko 70 posto, a 30% materijalni troškovi rada (putni troškovi), a svaki se dan vodi precizna evidencija za svakog djelatnika kamo ide, zašto ide, i to izaziva kontrole i nad kontrole, ali budući da je to državni novac tako se treba postupati. U tih 30% ide i plaćanje najma ureda naših djelatnika. Ukupno po Hrvatskoj imamo 127 ureda – u svakoj županiji u svakom gradu županije - U Zagrebačkoj županiji imamo cijeli prsten, svi gradovi imaju urede savjetodavnih službenika, pa čak i općina Velika Bistra, Pisarovina, Kloštar Ivanić. Od gradova ne možemo dobiti besplatne prostore, iako je to prije bilo tako. Kako gradovi prihodovno posluju, sve urede na terenu plaćamo plus ured u Kačičevoj gdje je sjedište Poljoprivredne komore i JPSS. Sve smo urede i sami namjestili. Osim toga djelatnicima plaćamo internet vezu te mobitel vezu do 50 kuna. Do sada su svakih pet godina djelatnici dobivali nova računala, no zbog krize taj proces je stao – ali gotovo svi djelatnici imaju i laptop računala, kako bi na licu mjesta mogli raditi sve što je gospodarstvu potrebno. Moram reći da radimo listu prioriteta da svaki djelatnik i ne dobije sve kada zatraži.
Tako će Hrvatska poljoprivredna komora u 2011. godini biti financirana s 52-54 milijuna kuna .

Sredinom 2010. bili se u delegaciji Hrvatske poljoprivredne komore u Bruxellesu. Tko je s vama bio, s kim ste i o čemu razgovarali?

Naš odlazak u Bruxelles je organizirala Francuska poljoprivredna komora koja ima tamo svoje stalne predstavnike. U delegaciji je bio tadašnji predsjednik Komore Darko Grivičić, tajnik komore Damjan Bogdanović, mr. Josip Kraljičković državni tajnik, član Komore Matija Brlošić i ja. Francuski predstavnici tamo rade i uključeni su u sve aktivnosti u Bruxellesu. Bili smo u parlamentu u Bruxellesu, razgovarali smo s parlamentarcima, bili smo gosti Komisije za ekonomska i socijalna pitanja koja se bavi i poljoprivredom, bili smo na sastanku Asocijacije poljoprivrednih komora Europe (COPA COGECA). U članstvo te asocijacije uči ćemo 2012. a ulaskom u EU postati ćemo ravnopravni članovi. Dobili smo podršku kod našeg organiziranja i našeg razvoja Komore, odnosno integracije s JPSS. Vidjeli smo kako funkcionira sustav parlamenta, kako se lobira. Razgovarali smo s predstavnicima Europske komisije, između ostaloga i o miniranim površinama te kako ih obuhvatiti da uđu u okvir budućih poticaja EU. Dobili smo uvid što mi kao predstavnici Komore možemo učiniti u kontaktima. U veljači na sastanak ide predsjednik Komore Darko Grivičić, ja kao direktor Komore, glavni tajnik Komore Damjan Bogdanović i pomoćnica predstojnika Komore mr. Ivka Veić, gdje će se razgovarati o razvoju savjetodavnih službi u 2011. godini.

Zašto je prolongiran upis u ARKOD, jer još u kolovozu mjesecu ste rekli da upis u ARKOD mora završiti s 31.12. 2010?

U ovom trenutku je upisano preko 160.000 gospodarstava u sustav ARKOD. Za međimursku, varaždinsku, krapinsko zagorsku, dijelom i istarsku županiju Hrvatska je otro-foto karte dobila jako kasno. Ipak do 27.12.2010. upisano je 1.089.940 parcela u ARKOD. Službenici savjetodavne službe upisali su u ARKOD 436.619 parcela, što je 310.253,70 hektara. Upis u ARKOD traje do 28.veljače 2011.


14.01.2011. u 07:12 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 13.01.2011.

PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA


PRAVILNIK ZA EVIDENCIJU


Pravilnik bez naziva, koji je bio predmet mog zadnjeg teksta koji sam objavila 8. siječnja zove se PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA.

Pravilnik je donijelo MINISTARSTVO GOSPODARSTVA RADA I PODUZETNIŠTVA na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09) 24. svibnja 2010. Objavom u Narodnim novinama Pravilnik je stupio na snagu 1. lipnja 2010.

PRAVILNIK je to, kako mu i ime kaže, O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA.Predmet ovog pravilnika je evidencija o RADNICIMA POSLODAVACA i evidencija o RADNOM VREMENU RADNIKA.
Pravilnik ima ukupno 13. članaka.Odnosi se na mušku i žensku radnu snagu i napisan je uopćeno bez da se naglašavaju poljoprivredni radnici, radnici seljaci ili slično. Pravilnik se odnosi na osobe koje su radnici ili zaposlenici kod poslodavaca. Prema tome OPG koji imaju zaposlene radnike, odnosno djelatnike na svojim gospodarstvima očito ima obvezu postupati po ovom pravilniku, odnosno voditi evidenciju o radnim satima svojih djelatnika.
Iz teksta u 13. članaka zaključujem da gospodarstva, OPG, koja nemaju zaposlenih djelatnika nemaju obvezu vođenja evidencije radnih sati samo za sebe. Međutim, da ne bi bilo propusta potrebno se ipak raspitati, a sobe u knjigovodstvenim servisima vjerojatno će znati odgovoriti na pitanja u vezi s PRAVILNIKOM O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA .









13.01.2011. u 15:45 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 08.01.2011.

PRAVILNIK I POLJOPRIVREDA


PRAVILNIK BEZ IMENA

Kroz nepotpunu informaciju, u kojoj nedostaje naziv pravilnika, te kada je i gdje taj pravilnik objavljen, što treba biti argument za kontekst u kome se spominje, neki se novinari doslovno igraju s objavom informacije namijenjene populaciji poljoprivrednika.
Zašto to rade? To valjda samo takvi novinari znaju!
A kako je moguće da takvu vijest bude i objavljena, a onda i prenesena s TV portala na radio postaju?
Svi koji su studirali novinarstvo znaju da je provjeravanje osnova novinarstva. A ako neku informaciju nije moguće provjeriti – onda ta informacija ne može ići ni u štampu ni u eter, sve dok se ne stvore okolnosti za provjeru, a time i za dopunu itd.


Ovaj je uvod potreban da bih rekla slijedeće:
Naime danas 8.1. je u 12 i 13 sati na 1.programu Hrvatskog radio Zagreba čitana vijest slijedećeg sadržaja :

Citiram:
„ Prema novom pravilniku, seljaci će morati poštovati radno vrijeme i sve radne sate precizno zapisivati. Kažu biti će teško, to će im biti zadnje na pameti kada krenu na njivu. No kao i u svakom poslu obračun radnih sati je neminovnost, a svima koji se toga ne budu pridržavali prijete visoke kazne od 60 do 100 tisuća kuna. “
zavšen citat.

Nakon moje provjere te informacije na 1.programu radio Zagreba saznala sam da mi ne mogu reći ni NAZIV pravilnika ni kada je pravilnik donesen. Ali IZVOR čitane gore citirane vijesti 1.programu radio Zagreba bila je Nova tv.
Na portalu Nove tv ( nitko se na telefon 60-08-300 nije javljao) novinar dopisnik iz Osijeka Vjekoslav Đaić napisao je tekst bombastična naslova koji gradi na PRAVILNIKU bez naziva, drugim riječima bez argumenta, ( jer bez ovog pravilnika ne bi bilo ni priče) ali je novinar naveo i više imena osoba koja su valjda veći argument i od imena PRAVILNIKA iako nisu ništa konkretno rekli.


ŠTO JE ISTINA?

Citirana vijest spada u red čudnih, neobičnih, nastranih, jednom riječju bizarnih obveza koje bi trebale biti obveza poljoprivrednika. U razgovorima s poljoprivrednicima koji nešto o takvom pravilniku znaju ,iako mu također ne znaju ime, (mnogi pravilnici imaju duga imena) kažu da ovaj postoji od sredine 2010.da se ne odnosi na OPG gospodarstva, da je napisan zbog kažnjavanja poljoprivrednika i na taj način punjenja državnog proračuna i da je jedan poljoprivrednik u Đakovu prema tom pravilniku kažnjen od državnog inspektorata.Jedan od mojih sugovornika rekao mi je (postoje ozbiljni razlozi zašto mu vjerujem) da Europska unija ne zahtijeva pisanje radnih sati poljoprivrednika, a time bi valjda i pravilnik o kome je riječ trebao biti ukinut, ako ne prije a ono bar ulaskom Hrvatske u EU.

Kada dođem do informacija o PRAVILNIKU njegovu imenu te smislu i svrsi pisanja radnih sati u djelatnosti kakva je poljoprivreda, pisati ću o tome.

08.01.2011. u 17:37 • 1 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< siječanj, 2011 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter