AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 27.10.2010.

PBZ ZAPOČELA POSLOVNO SURAĐIVATI S POLJOPRIVREDNICIMA

CASH POOLING – ZA BOLJU LIKVIDNOST
ČLANOVA POOL-A

Privredna banka Zagreb d.d. u svom bankarskom poslovanju ozbiljnije se okreće poljoprivrednicima. Ta je banka, baš kao i ostale do sada bila otvorena za sve poslovne subjekte, međutim visina kamatne stope uvijek je većini poljoprivrednika bila manje atraktivna, posebno ako su imali izbor.
No temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji kojega je Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) zaključila s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u posljednja dva mjeseca banka zaprima zahtjeve za otkup potraživanja s osnova poticaja u poljoprivredi koje poljoprivrednici ostvaruju na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju, odnosno potraživanja s osnove prava na investicijsku potporu koju poljoprivrednici ostvaruju na temelju Pravilnika o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi. Poljoprivrednici koji su dobili ili će tek dobiti Obavijest o odobrenju i isplati investicijske potpore za kapitalno ulaganje ili o pravu na isplatu poticaja trebaju se javiti u Privrednu banku, kako bi njihov zahtjev bio razmotren i to djelatnicama za faktoring, na telefone 01 636-4114 , 636 4112 i 636 4113, te na mail : faktoring@pbz.hr
Prioritet u razmatranju imati će poljoprivrednici koji u Privrednoj banci imaju otvoren žiro račun. Banka je predvidjela za poljoprivrednike isplatu sredstava na poslovni račun kod Privredne banke u visini od 100% umanjenu za kamatu i naknadu.Trenutna kamatna stopa iznosi 6,5% godišnje a naknada je 0,2%.

CASH POOLING–OBJEDINJENO VOĐENJE POSLOVNIH RAČUNA
Nediljko Rojnica dipl. oec direktor sektora za razvoj proizvoda i koordinaciju s podružnicama Privredne banke Zagreb d.d. predstavio je na Sljemenu 14. listopada u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu novi oblik poslovanja koji se zasniva na obračunskom objedinjavanju sredstava –Cash Pooling. To je inovativna metoda pridruživanja stanja više računa jednog poslovnog subjekta ili grupe klijenata unutar banke s ciljem boljeg upravljanja sredstvima, odnosno bolje likvidnosti članova Pool-a. Cash Pooling namijenjen je složenim poduzećima, grupama vlasnički, poslovno ili financijski povezanih poduzeća te ustanova i drugim institucijama, a prvenstveno gradovima, poduzećima i ustanovama koje su djelomično ili u cijelosti u vlasništvu grada, županijama i jedinicama lokalne samouprave kojem su s njima povezane, holdinzima te vlasnički ili na drugi način povezanim poduzećima.Taj oblik novčanog poslovanja mogu koristiti poljoprivrednici udruženi u Zadruge, kao i članovi strojnog prstena.
Cash Pooling omogućuje: 1. pokriće negativnog stanja na računima članova Pool-a s pozitivnim stanjem računa drugih članova Pool-a bez stvarnog transfera sredstva 2. manje troškove za članove Pool-a smanjenjem kamatnih troškova i povećanjem kamatnih prihoda
3. jasnu sliku o financijskoj poziciji svakog člana Pool-a
4. bolje upravljanje sredstvima Pool-a .
Privredna banka Zagreb nudi dva modela Cash Poolinga i to 1. koncentraciju sredstava na glavni račun Pool_a (Zero Balance) i 2. obračunsko objedinjavanje sredstava ( National Cash Pooling).
Pogodnosti za članove Pool-a su : 1. pokriće negativnog stanja na računima s pozitivnim stanjem drugih članica Pool_a bez stvarnog transfera novca 2. benefit kod pasivne kamate koja se primjenjuje na ukupni neto saldo Pool-a 3. aktivna kamata obračunava se samo na neto negativno stanje Pool-a 4. na ostvarene kamatne prihode s osnova članstva u Pool-u PDV se ne plaća . Više informacija može se dobiti na 0800 729 266 i mail : com@pbz.hr

SUBVENCIONIRANI KREDITI PREKO PBZ-a

Direktor Rojnica predstavio je postojeće kreditne linije PBZ-a namijenjene poljoprivredi, sa subvencioniranom kamatom koje ima Karlovačka županija, Grad Karlovac i Krapinsko zagorska županija. Karlovačka županija i Grad Karlovac ima kredite za uzgoj i nabavu stoke domaćeg porijekla, iznimno nabavu rasplodnih goveda iz uvoza, te za proizvodnju mlijeka, mesa, jaja i meda. Županija ima rok otplate 8 godina uz poček od dvije godine koji se uračunava u rok otplate. Fiksna kamata je 7% od čega 2% plaća korisnik, a Karlovačka županija plaća 5% . Grad Karlovac ima rok otplate od 7 godina, s dvije godine počeka, kamata je promjenjiva, 2% plaća korisnik fiksno, a razliku subvencionira Grad Karlovac.
Krapinsko zagorska županija u suradnji s PBZ-om kreditira sektor mljekarstva, izgradnju, dogradnju i preuređenje građevinskih objekata, opremanje novih i postojećih staja, kupnju rasplodnih junica i muznih krava, obrtna sredstva do 10% iznosa kredita. Visina kredita je od 150.000 kuna do četiri milijuna kuna. Kamatna stopa je promjenjiva, minimalno 7,5% godišnje, a Županija subvencionira ukupno 4% i za razdoblje počeka koji je 2 godine i otplate koja iznosi 12 godina. Kredit se koristi u roku od 12 mjeseci od dana sklapanja ugovora. PBZ je otvorena za suradnju kreditiranja i ostalih županija ili Gradova koje imaju takav interes.

PBZ I RAZVOJNA BANKA EU POTPISALE UGOVOR O KREDITU OD 20 MILIJUNA EURA

PBZ-a je prva u RH koja je s razvojnom bankom EU – EUROPSKOM BANKOM ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD) potpisala Ugovor o financiranju projekata malog i srednjeg poduzetništva. Po definiciji EU-a mala i srednja poduzeća imaju prometa oko 50 milijuna eura, ukupnu aktivu od 43 milijuna eura i do 250 zaposlenika, a moraju biti u privatnom vlasništvu ( velike tvrtke mogu imati najviše 25% udjela u vlasništvu). U skladu s naputkom Europske komisije financirati će se projekti predviđeni za povećanje produktivnosti, modernizaciju poslovnih kapaciteta i procesa, investicije u industrijske prostore opremu i softver, poboljšanje sustava upravljanja poduzećem i opću nadgradnju, modernizaciju proizvodnih linija i proširenje radionica kojima se poboljšavaju uvjeti rada, zaštita okoliša, zdravlja i sigurnosti radnika.
Svi projekti moraju biti provedivi s ekonomskog, tehničkog i financijskog aspekta te usklađeni s pozitivnim propisima RH i EU
Uz zahtjev je potrebno priložiti standardnu dokumentaciju, a način odobravanja i praćenja kredita isti je kao i za redovne kredite banke. U kontrolu provedbe kredita mogu se uključiti i predstavnici EBRD i Europske komisije. Detaljne informacije mogu se naći na www.cropssf.hr ili ih mogu dati djelatnici svake podružnice Privredne banke. Uglavnom iznos kredita za pojedinog klijenta je do milijun eura, bespovratna sredstva iznose od 10% - 20% od iznosa odobrenog kredita ovisno o stupnju usklađenosti sa standardima EU. Rok otplate kredita je od 18 mjeseci do 7 godina.






27.10.2010. u 23:55 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 18.10.2010.

EDUKACIJA ZA EKOLOŠKE GOSPODARSTVENIKE

NOVI PROGRAM ZA EDUKCIJU ODRASLIH
U Centru za šljivu i kesten u Donjoj Bačugi kod Petrinje 7.10. počelo je osposobljavanje druge generacije polaznika za zanimanje „Ekološki poljoprivredni gospodarstvenik“. Javna ustanova „ Centar za šljivu i kesten „ jedina je u RH koja ima program obrazovanja za odrasle za zvanje „Ekološki poljoprivredni gospodarstvenik“. Program je odobren i verificiran od Ministarstva znanosti obrazovanja i športa i Agencije za obrazovanje odraslih.
Autor tog projekta je dipl.ing. agronomije Ante Marić koji trenutno radi na mjestu pročelnika za poljoprivredu GradaPetrinje. Program je načinjen u skladu s standardima EU, a po završetku edukacije, polaznicima će biti upisan u radnu knjižicu.
U drugoj generaciji programa za zvanje „ Ekološki poljoprivredni gospodarstvenik“ je tridesetak polaznika, a program se sastoji od teorijske i praktične nastave koja će ukupno imati 162 sata, a trajati će kako je predviđeno, do kraja travnja 2011. godine. Program je prilagođen polaznicima poljoprivrednicima te se izvodi u popodnevnim satima i vikendom i sve to u dogovoru s polaznicima i s predavačima.
Prema riječima autora ovog službeno verificiranog programa ing. Ante Marića predavači su profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, stručni djelatnici Hrvatskog saveza za poljoprivredno savjetodavnu službu, te osobe iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u čijoj je nastavničkoj domeni zakonska regulativa.
Ing. Marić naglasio je da već postoji interes za ovaj program Centara za obrazovanje odraslih iz nekoliko središta u RH. Cijena edukacije programa za zvanje „ Ekološki poljoprivredni gospodarstvenik“ je 2500 kuna. Međutim za polaznike iz područja Sisačko moslavačke županije ta je edukacija besplatna, jer u cijeni koštanja participiraju Grad Petrinja i Županija sa po 50%. Autor ing. Marić istakao je da s programom aplicirao za sredstva iz IPARD programa., te se nada da će program biti prihvaćen, što bi Centru donijelo više od milijun kuna sredstava.
Sve informacije o mogućnostima pohađanja edukacije za odrasle mogu se pročitati na web adresi; www.csk.hr

U SISAČKO MOSLOVAČKOJ ŽUPANIJI 120
EKOLOŠKIH OPG-a
Grad Petrinja osnovao je Centar za šljivu i kesten kao javnu ustanovu 2008. godine. Centar ima sjedište u Donjoj Bačugi u zgradi bivše osnovne škole koju je Centar dobi na korištenje. Na području Sisačko_moslavačke županije je oko 120 ekoloških OPG-a, što je najveći broj od svih županija. Brežuljkasti dijelovi Banovine imaju idealne agroekološke uvjete, posebno za uzgoj šljive i kestena. Kakvoća plodova ove dvije vrste nadilazi kvalitetu plodova u drugim područjima Hrvatske. Prema podacima iz više studija na području Sisačko-moslavačke županije ima oko 6 000 ha pod pitomim kestenom, te oko milijun stabala šljiva.
Centar je strukturiran kao znanstveni, obrazovni i proizvodni program s obrazovnom funkcijom. U tijeku je podizanje 2 ha pokusnih nasada šljiva, a u planu je doći u posjed još oko 3 ha zemlje za podizanje pokusnih nasada kestena.

18.10.2010. u 23:06 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 16.10.2010.

BANKE MORAJU SHVATITI PROBLEM

U CENTRU ZA TRAVNJAŠTVO RASPRAVA O PROBLEMIMA U MLJEKARSKOM SEKTORU TE O POTREBI HITNOG REPROGRAMIRANJA KREDITA

U okviru škole praktične nastave, Hrvatska mljekarska udruga organizirala je 14. listopada u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Sljemenu, predavanja i raspravu na dvije teme: Mogućnost financiranja i kreditiranja u mliječnom sektoru iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HABOR) o kojoj je govorila Marina Jurašin i Pomoć pri financijskom poslovanju na farmama mliječnog sektora - Cash Pooling objedinjeno vođenje računa i ostalih oblika financiranja o kojima je govorio Nediljko Rojnica iz Privredne banke Zagreb( o toj ću temi pisati u slijedećem tekstu).
Predavanju je prisustvovalo šezdesetak proizvođača mlijeka vlasnika većih i manjih farmi muznih krava, osoba iz mljekarske industrije Dukat, Meggle, zatim iz Hrvatske poljoprivredne Agencije, HZPSS. Bio je tu i predstavnik mljekara Osječko baranjske županije Ivica Miketek i predstavnik mljekara sjeverozapadne Hrvatske Igor Rešetar, ali i Zdenko Močnik iz Duge Rese koji se svim svojim snagama bori za opstanak svoje farme od 20 muznih krava.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak osnovana je 1992. godine, a osnivač i vlasnik je Republika Hrvatska. Osnovne aktivnosti banke su financiranje razvoja govedarstva, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, financiranje infrastrukturnih projekata, financiranje izvoza, osiguranje izvoznih poslova. U srpnju 2004. usvojen je program za govedarstvo koji se provodio u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, HZPSS - om, HAMAG-om , Županijskim i središnjim stručnim povjerenstvom.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

HABOR sudjeluje u kreditiranju projekata onih koji kandidiraju za IPARD program za Mjeru 101 i 103 , financira ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda EU (mjera 101) u što ulazi i sektor mljekarstva i govedarstva i mesa. Kredit je namijenjen za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje građevinskih objekata, staklenika, plastenika, mehanizacije, te specijalnih vozila za prijevoz mlijeka i gnojiva.
HABOR je bio nosioc Operativnog programa govedarstva kroz koji je odobren 231 kredit u ukupnom iznosu od 481, 2 milijuna kuna za nove farme, s kamatom od 2-4%, koje su ukupnog kapaciteta 12.445 stajnih mjesta.
Prema riječima Marine Jurašin uredno vraća kredit tek 15-20% poljoprivrednika, ali od 231, više ih je još uvijek u počeku. Uredno vraćaju kredit oni koji su u proizvodnji mlijeka imali dugogodišnju tradiciju.No potkraj 2009. obustavljen je Operativni program i podizanje farmi po tom programu, jer niska cijena mlijeka stvorila je ozbiljne dubioze proizvođačima mlijeka oko mogućnosti vraćanja kredita .
Milijunski krediti koji za podignute nove farme sada iznose mjesečno nekoliko desetaka tisuća kuna težak su teret mljekarima i mnogi od njuh su ,kako je to rekao Ivica Miketek, na koljenima. Nije bio iznesen podatak koliko je hrvatskih mljekara zatražilo kredite u komercijalnim bankama, najviše u Reiffeisen banci, Zagrebačkoj kod kojih je kamata 6-10 % godišnje. Ali problemi su ozbiljni, mljekari osim što su u dugovima, rasprodaju svoja stada, banke plijene imovinu nesolventnih, proizvodnja mlijeka na razini Hrvatske pada, a riješenja u povoljnim reprogramima kredita, koja bi odgovarala poljoprivrednicima mljekarima - ZA SADA NEMA.

GDJE SU RIJEŠENJA

Među prisutnima bio je i direktor za kooperaciju u koncernu Agrokor
ing. Stjepan Ban. Pitam njega :

Image and video hosting by TinyPic
Ing. Stjepan Ban

¬_ Gdje vi vidite rješenje s obzirom na neprilike u kojima su se našao dio hrvatskih proizvođača mlijeka?
Ing Stjepan Ban odgovara:
Budući da je sada jasno, da ćemo sigurno ukupno izgubiti, točnije manje isporučiti, 40 milijuna litara mlijeka ove godine, u odnosu na 2009. godinu, što je strašno mnogo, taj trend opadanja proizvodnje mlijeka će se nastaviti i iduće godine.Sve što se produljuje ozbiljan razgovor, je sve teže i sve više će nestajati tih proizvođača mlijeka. Prvo najprije nestaju ovi mali proizvođači ( imaju nekoliko krava) zbog niske cijene mlijeka, a ona je niska zbog mlijeka koje je u drugoj klasi, a većina je takvih malih proizvođača u drugoj klasi. I prema novom Pravilniku oni neće moći, nakon određenog vremena, isporučivati mlijeko druge klase. I to je onaj mač koji stoji. Tih, takvih, 15% malih proizvođača moglo bi se u prvih četiri mjeseca iduće godine dogoditi da nestanu iz proizvodnje mlijeka. Ali ovi veći proizvođači mlijeka koji imaju po više desetaka mliječnih krava, koji su uzeli kreditne linije od poslovnih banaka, gdje je kamata bila 8 i više posto, oni su suda u takvim problemima da su počeli smanjivati hranu kravama, reducirati, i automatski je uslijedila manja proizvodnja mlijeka. Dogodilo se to zbog kašnjenja poticaja i kapitalnih ulaganja u proteklu godinu dana i proizvođači su došli u fazu da nemaju obrtnih sredstava. Neki su mljekari kravama potpuno obustavili smjesu, krave imaju lošu voluminoznu hranu, one su došle u ketozu, i krave polako sada nestaju, rasprodaju ih.
_ I što sada?
Proizvođače mlijeka spasiti jedino može reprogram kredita, ali ne ovako kako ga zamišljaju poslovne banke i HABOR. Ozbiljan reprogram ne može biti ispod 15 godina otplate, to su ovi stari krediti, s tim da im se dade još barem godinu dana greis period na ne otplaćuju glavnicu . Ako to banke shvate tada ima šanse da se naš mliječni sektor izvuče, da se ne nastavi njegovo propadanje.Ako se to ne napravi u prvih šest mjeseci naredne godine, hrvatska proizvodnja će sigurno izgubiti količinu od još 40 milijuna litara mlijeka.

_Bi li bi u reprogramu kredita poljoprivrednici ponovo mogli dobiti novac?
Bilo bi dobro kada bi mogli dobiti novac, prvenstveno vezano za nabavke junica. Zašto junica? Zato što zbog lošeg menađmenta farmi i niz drugih stvari poljoprivrednici mljekari nisu osigurali dovoljno vlastitog podmlatka da izvrše remont svog stada. I oni sada sve manje mlijeka doje i isporučuju, a novog stada nemaju. Da bi mogli napraviti remont stada, ne moraju uvesti junice, ako na hrvatskom tržištu ima kvalitetnih dobrih junica. Ali sajam u Gudovcu je pokazao da kvalitetnih domaćih junica nema. Prema tome mi ne možemo izbjeći a da ne uvozimo junice. A da bi se junice mogle uvesti treba novac. Znači i HABOR i poslovne banke moraju odobriti kredite za nabavku junica, pod uvjetima da NE TRAŽE megalomanske garancije. Znači tu je prva garancija osiguranje. Zatim kamata ne bi trebala ići iznad 7,5%, ali kada bi to HABOR odobravao neka onda HABOR dade kreditnu liniju od 2-4%, pa neka bude Osiguranje veće tako da ima i banka i proizvođač 100 % garanciju. Ako krava ugine Osiguravajuće društvo će platiti i banka će naplatiti svoja potraživanja. Prema tome tu rizika nema. Ali nažalost u poslovnim bankama i na mnogim nivoima koji odlučuju o tim stvarima premalo je ljudi koji poznaju tu problematiku do kraja i zato nam se događaju ovakve stvari.

TEST ZA FARMERE KOJI ŽELE INVESTICIJE

Mr. Srećko Ladišić načelnik odjela za stočarstvo Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu u Koprivničko križevačkoj županiji govorio je slijedeće:

Image and video hosting by TinyPic
Mr. Srećko Ladišić, Zdenko Močnik i Igor Rešetar u diskusiji

„ Sve investicije u proizvodnji mlijeka preko HABORA i Opretivnih programa trebalo bi da Ministarstvo poljoprivrede, dodijeli državnu zemlju svim farmama kojima je to potrebno. Jer državna zemlja se raspoređuje po lokalnoj Upravi i onda ljudi koji su ušli u investiciju državnoga programa ne mogu dobiti državnu zemlju. Kako razdijeliti državnu zemlju? Svi proizvođači koji imaju potrebu za zemljom trebalo bi napraviti po mome ovako ; vlastita zemlja + državni zakup+ selski zakup = 50 ha. To može biti 10, 15, 20, 25,30,35 ha do 50 ha. Iznad 50 ha treba kupiti zemlju. Ne može nitko dobiti više od ukupno 50 ha državne zemlje bez adekvatne veličine gospodarstva. Tko ima više od 50 ha je gazda i u Francuskoj i u Kanadi ili u Njamčkoj. Ako je farma sa 100 krava i više opterećena kreditom iz državnoga programa, onda mora dobiti više zemlje, onoliko koliko mu je potrebno. To treba riješiti! Ja se sjećam Ilije Balentovića. On je napravio štalu sa 100 krava, a državnu zemlju do njegove farme su dobili ljudi koji nemaju ni krave, čak ni traktor.
„Zatim“ dalje je govorio Ladišić „ agencija koja preuzima IPARD, i koja za to uzima novac, treba biti odgovorna da investicija bude provedena točno kako je propisano. Ladišić je to rekao u kontekstu jednog primjera koji je završio negativno. Srećko Ladišić je skrenuo pozornost na to da su krediti od komercijalnih banaka vezani na deviznu klauzulu te upitao „ što će biti ako dođe do devalvacije“. Ladišić je dalje upitao „što znači blokirani račun“ ? Zatim je konstatirao „ne može se blokirati račun od proizvodnoga pogona, ako se ne izdvajaju sredstva za tekuću proizvodnju, i minimalni osobni dohodak“. Nazočni u dvorani su potvrdili da se tako ne tretira blokirani račun, već da je kod blokade računa sve blokirano.
„Reprogram kredita može biti na manju kamatu i veći broj godina“ rekao je dalje Ladišić „ ako banka razmišlja dugoročno da izvuče glavnicu koju je investirala. Ako banka dade reprogram kredita sa većom kamatom definitivno je proizvodnja na koljenima“. Ladišić je podsjetio, rekavši, „svi znamo koliko je radnih mjesta ugašeno i koliko je tvornica prazno i ugašeno, ja bi sada ovdje želio pomoći ako mogu svojim iskustvom i saznanjima“. Upitao je potom „ Što znači obnova stada“ te je nastavio :“Mi obnavljamo stada već 50 godina uvozeći junice iz zapadno Europskih zemalja. Ljudi sa kojima ja radim obnavljaju stada od krava njihove ženske teladi. I ako kupi pet ili 10 junica, te ne idu u obnovu stada već idu u proširenje stada. Tko ne zna kako se obnavlja stado, neka se javi posavjetovati ćemo ga, ali i odvesti kod onih koji to znaju raditi na svojim farmama“.
Ladišić je predložio i ovo :“ svi koji će ponovo ući u investicije trebali bi proći testiranje po pitanju organizacije, tehnologije, knjigovodstva i ekonomije. Ako to položi može dobiti investiciju“. Ladišić je u tom kontekstu spomenuo farmu u Vukovarsko srijemskoj županiji na kojoj je 60 krava oko 3,5 milijuna HABOR-ova kredita, u sredini sedmog mjeseca farmer nije imao ni jedne rolo bale, niti kilograma spremljene silaže, a na gospodarstvu su vlasnik, sin, kćer i zet, svi mladi ljudi“, rekao je Ladišić.

16.10.2010. u 10:14 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 14.10.2010.

TREBA PRATITI LEGISLATIVU

LEGISLATIVOM SU PROPISANI STANDARDI EU !

Tijekom ove godine u Narodnim novinama objavljeno je mnogo novih Zakona i Pravilnika koji se odnose na poljoprivredu i poljoprivredne grane. Poljoprivrednicima je relativno teško pratiti legislativu ili možda ipak nemaju stvorenu takvu naviku informiranja, koja je istovremeno i značajna edukacija.
No navike treba mijenjati u vlastitu korist i svi koji imaju računalo, trebali bi legislativi u svojoj grani proizvodnje posvetiti važnu pozornost. Razlog je taj što u ovom pred pristupnom vremenu – kad se Republika Hrvatska kroz pregovore s Europskom Komisijom priprema za ulazak u Europsku Uniju – ti isti prilagođeni zakoni stupaju na snagu, jer propisuju standarde koji su ugrađeni u sistem funkcioniranja globalne zajednice u koju se uključuje i Hrvatska. Time proizvođači hrane u Hrvatskoj trebaju postići propisane standarde kako bi mogli postati dio ravnopravne konkurentne globalne zajednice.

UPISNIK TRGOVACA VOĆEM I POVRĆEM

Evo primjera: u Narodnim novinama broj 91/2010 je izašao Pravilnik o upisu u Upisnik trgovaca voćem i povrćem. Donošenjem tog pravilnika, Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja Upisnik trgovaca voćem i povrćem. Trgovac je bilo koja pravna ili fizička osoba odnosno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) koje posjeduje svježe voće i povrće i koje zadovoljava tržišne standarde. Trgovci koji stavljaju na tržište svježe voće i povrće imaju obvezu upisati se u Upisnik za koji podnose zahtjev na obrascu uz prilaganje dokaza da je pravna ili fizička osoba registrirana u sudskom ili obrtnom registru za trgovinu na malo ili na veliko. Prijaviti se u Upisnik mora i nositelj ili član OPG-a ako voće i povrće prodaje na malo izvan prodavaonice, na štandovima, tržnicama na malo, na klupama u prigodnim prodajama (na sajmovima, izložbama), u objektima obiteljskog seljačkog gospodarstava, kao i kod prodaje na tržnicama na veliko. Prijave u Upisnik su započele 31. srpnja 2010. na propisanom obrascu koji se može naći na web stranici Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Upisnik se nakon popune šalje u Ministarstvo poljoprivrede, a krajnji rok za prijavu je 31. prosinca 2010. Upis u Upisnik nije namijenjen prijevoznicima voća i povrća.
Ništa manje zanimljivi, edukativni i informativni nisu ni drugi pravilnici kao na primjer: Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće NN br. 77 / 2010, Pravilnik o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka NN br. 112/2010, Pravilnik o prikupljanju podataka i izvješćivanju o cijenama poljoprivrednih proizvoda NN br. 87/2010, Pravilnik o uvoznim i izvoznim dozvolama za poljoprivredne proizvode NN br. 74/2010, Pravilnik o registraciji gospodarstava na kojima se drže kokoši nesilice NN br. 113/2010 itd. itd.

KAKO DO SAZNANJA O LEGISLATIVI ?

No kako doći do saznanja o novom pravilniku, zakonu ili uredbi? U tu svrhu korisno je otići na web stranicu Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu koja je na web adresi www.hzpss.hr. Na toj će se adresi otvoriti stranica HZPSS-a na kojoj je lijevo izbornik s linkovima: Savjeti, Preporuke, Ekološke preporuke itd., a tu je i link naziva Zakonodavstvo. Klikom na ZAKONODAVSTVO otvaraju se razne KATEGORIJE.
Ispod riječi KATEGORIJE je popis 29 tematskih cjelina i to redom: OPĆENITO O POLJOPRIVREDI TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA, DRŽAVNE POTPORE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU, EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA, INTEGRIRANA POLJOPRIVREDA, VIŠESTRUKA SUKLADNOST, DOBRA POLJOPRIVREDNA PRAKSA itd. itd. Važno je sljedeće: klikom na svaki od tih naslova koji se nalaze ispod riječi KATEGORIJA otvara se područje zakonske legislative KOJA SE ODNOSI UPRAVO NA DOMENU toga naslova. Dakle, ako ratare zanima legislativa iz domene ekologije kliknut će npr. na kategoriju EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA. U toj se kategoriji nalaze pripadajući zakonski propisi, punog naziva, s brojem Narodnih Novina i godinom u kojoj je taj propis objavljen. Klikom na svaki od zakona ili propisa, otvaraju se linkovi na ispravke toga zakona ili pravilnika, a klikom miša na broj NN i godinu, (npr. NN 55/2008) na računalu će se otvoriti puni sadržaj toga propisa.
Prema vlastitoj potrebi i interesu, taj zakonski sadržaj može se isprintati, iskopirati, a link se može poslati na vlastitu mail adresu ili
prijatelju. Na ovaj je način dostupan svaki zakonski akt. Odvojite li svakoga dana pola sata samo za čitanje zakonske legislative iz područja svoje grane djelatnosti, kroz dva ćete mjeseca biti vrlo dobro informirani i upućeni u sve nove zakonske propise koji su posljedica skorog ulaska Republike Hrvatske u EU!

NATJEČAJ ZA SUFINANCIRANJE OTKUPA JABUKA I GROŽĐA

Češćim otvaranjem internet stranica Narodnih novina, a web adresa glasi: www.nn.hr moći će se svatko informirati o natječajima koji se objavljuju u Narodnim novinama.
Dolaskom na spomenutu adresu kliknuti treba na link NAKLADNIŠTVO, a zatim na link koji stoji odmah ispod, imenom: NN službeni list RH. Nakon klika mišem na taj link pojaviti će se tada na računalu PREGLED u koji treba upisati GODINU i BROJ Narodnih novina koje na internetu želite čitati.Upisom BROJA narodnih novina i GODINE, pred vama će se pojaviti, na lijevoj strani računala cijeli sadržaj tog broja narodnih novina. Klikom miša ne neki od naslova pred vama, otvoriti će se sadržaj zakona, natječaja, uredbe ili pravilnika na koji ste kliknuli.

Uistinu nema jednostavnijeg načina informiranja od informiranja preko interneta. Treba samo odlučiti informirati se svakodnevno!

Tako je jedan od natječaja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavljen nedavno, a odnosi se na sufinanciranje otkupa jabuka i grožđa. Objavljen je u Narodnim novinama broj 113/2010. Odlukom Vlade RH Ministarstvo poljoprivrede je raspisalo javne natječaje za sufinanciranje troškova otkupa i skladištenja jabuka I.klase i sufinanciranje troškova otkupa grožđa. Do te je odluke došlo s ciljem uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i suzbijanja sive ekonomije, ali i zbog najave velikih trgovačkih kuća da neće otkupljivati grožđe, što za posljedicu ima to da Ministarstvo poljoprivrede sufinancira otkup grožđa.





14.10.2010. u 21:09 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 02.10.2010.

BJESNOĆA JE SVJETSKI ZDRAVSTVENI PROBLEM


PREMA PODACIMA WHO BJESNOĆA JE NA 10. MJESTU MEĐU INFEKTIVNIM BOLESTIMA U SVIJETU

Bjesnoća je virusna, zarazna i smrtonosna bolest od koje obolijevaju domaće i divlje životinje i ljudi. To je povod da je od prošle godine i u Hrvatskoj započelo obilježavanje 28. rujna, Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće. Taj je zadatak u ingerenciji Uprave za veterinarsto Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim veterinarskim institutim, Referentnim centrom za bjesnoću zavoda za javno zdravstvo „dr.Andrija Štampar“ i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Slogan „ Stop bjesnoći – informiranost je najbolja zaštita protiv bjesnoće“ povod je za podizanje javne svijesti o životinjama koje bjesnoću prenose, za suzbijanje bjesnoće i posljedicama na zdravlje ljudi.
Bjesnoća se može spriječiti iako je smrtonosna. Vrlo važna osoba u sprečavanju bjesnoće je vlasnik životinje čija bi briga za životinju u sustavu kontrole trebala biti ozbiljna i neizostavna. Bjesnoća je zoonoza ( bolest koju prenose životinje) i antropozoonoza ( bolest koju životinja može prenijeti na čovjeka). Na ljude se prenosi direktnim kontaktom za zaraženom životinjom. Smrtonosna je ako izostane pravovremena zdravstvena pomoć.
Bjesnoća je još uvijek javno zdravstveni problem u svjetskim razmjerima. Prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ta se zaraza nalazi na 10. mjestu među infektivnim bolestima. U svjetskim razmjerima godišnje od te zaraze oboli do 55 000 ljudi. Uzročnik bolesti je virus koji se nalazi u tijelu divljih vrsta životinja; lisice, vuka, kojota, šakala, kunopasa, rakuna, tvora, mungosa, šišmiša te domaćih životinja psa, i mačke. Spomenute životinje su diljem svijeta izvor virusa bjesnoće, pa su stalan izvor zaraze za druge životinje, a onda i za čovjeka kao posljednju kariku u tom lancu.

BJESNOĆA NA PROSTORU HRVATSKE

Bjesnoća je na prostoru RH prisutna od 1977. Crvena lisica ( Vulpes vulpes ) je glavni širitelj zaraze u slobodnoj prirodi, posebno unutar svoje vrste, dok su slučajevi bjesnoće u drugih divljih i domaćih životinja posljedica sukoba s bijesnim lisicama.
Tijekom petogodišnjeg epidemijskog razdoblja od 2005. do 2009. u RH su na bjesnoću pregledane 4793 domaće životinje, među kojima 2407 pasa i 1714 mačaka. Bjesnoća je ustanovljena u 107 pasa, 88 mačaka, 7 konja, 38 goveda, 27 ovaca, 5 koza i kod jedne svinje.
Bijesnih pasa NEMA jedino u županijama; Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Dubravačko-neretvanskoj županiji, a bijesnih mačaka NEMA ponovo u Dubravačko-neretvanskoj županiji, te u Međimurskoj i zadarskoj županiji.

ORALNA VAKCINACIJA LISICA OD 2011. – 2014.

Oralna vakcinacija lisica prvi je puta na području Hrvatske pokrenuta 1991. Do jeseni 2000. godine provedeno je 11 kampanja u sklopu kojih je upotrebljeno 533.900 vakcinalnih mamaka.
Ono što slijedi u našoj zemlji, je vakcinacija lisica u razdoblju od 2011.-2014. godine s ciljem kako bi se iskorijenila bjesnoća u populaciji divljih životinja.
Kako se vakcinacija lisica izvodi, budući da se divlje životinje ne odazivaju na poziv veterinara i nemaju vlasnika koji bi ih odveo veterinaru na cijepljenje? Divlje životinje trikovima se mami da se same vakciniraju. U tu svrhu postoje mamci koji u sebi sadrže plastičnu kapsulu s cjepivom protiv bjesnoće, a koji se polažu u prirodna staništa avionski i mauelno.
Ostvarivanjem spomenutog cilja Hrvatska bi postigla status zemlje slobodne od bjesnoće, te sigurnu zaštitu zdravlja ljudi i domaćih životinja .
No, oralnom vakcinacijom lisica do 2014. godine ne bi program bio završen, već je u planu da se strategija nastavi u razdoblju 2015. – 2017. U tom je razdoblju u planu da se nastavi kontinuirano unapređenje mjera kontrole i iskorjenjivanja bjesnoće, provedba oralne vakcinacije lisica mora se nastaviti najmanje pet godina uzastopno tako da bude obuhvaćen cijeli teritorij RH. I dalje treba nastaviti s osvješćivanjem javnosti o bjesnoći u svrhu sprječavanja pojave i iskorjenjivanja bjesnoće .
U jednom od narednih tekstova pisati ću o označavanju
pasa i njihovo uvođenje u Upisnik pasa cijepljenih protiv
bjesnoće, te detaljnije o prijenosu, inkubaciji, te
mogućnosti liječenja bjesnoće.

02.10.2010. u 13:25 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2010 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Ožujak 2024 (19)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter