AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 30.09.2010.

SVJETSKI DAN ŠKOLSKOG MLIJEKA

POSTOJE LI PODACI KOLIKO SE U ŠKOLSKIM JELOVNICIMA RH KONZUMIRA MLIJEKO ?
EU IMA UREDBU O OPSKRBI MLIJEKA UČENIKA U OBRAZOVNOM SUSTAVU

I ove je godine u Zagrebu, posljednje srijede u mjesecu rujnu, obilježen Svjetski dan školskog mlijeka. Događaj s programom u kome su sudjelovala djeca upriličen je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
CILJ JE TE MANIFESTACIJE UPOZORITI NA POTREBU UVOĐENJA MLIJEČNOG OBROKA U ŠKOLSKE JELOVNIKE.
No NIJE bilo riječi ni o kakvim statistikama korištenja mlijeka u obrocima posluženim u školama školskoj djeci, u nekom razdoblju, mada bi već neke statistike bilo moguće prikupiti s obzirom da Hrvatska mljekarska udruga (HMU) već nekoliko godina redovito organizira obilježavanje Svjetskog dana školskog mlijeka te tako potiče na što veću upotrebu mlijeka u školama na teritoriju RH. Koliko se zapravo koristi mlijeko i mliječni proizvodi u nekoj Hrvatskoj školi, koliko mliječne proizvode konzumiraju djeca do 10 godina i kakve su navike u konzumaciji mlijeka uopće i u obitelji, te koliko stariji osnovnoškolci konzumiraju mlijeko, to javnosti nije prezentirano, mada je ovakav dan pravi povod za takvu informaciju.
Ne upriličuje se valjda ova promocija mlijeka SAMO FORMALNO zbog Svjetskog dana školskog mlijeka?

UREDBA EU O OPSKRBI MLIJEKOM DJECE U OBRAZOVNOM SUSTAVU

Zašto je mlijeko nezamjenjivo u prehrani? Zato što sadrži neophodne tvari za normalan rad ljudskog organizma, a to su proteini i esencijalne aminokiseline, vitamini, te minerali kalcij, fosfor i magnezij koji sudjeluju u rastu i izgradnji kostiju što ima itekako važne veze s osteoporozom u trećoj životnoj dobi svake osobe.Mlijeko ima također utjecaj i na veću koncentraciju. Zato je naviku konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda potrebno kod djece stvarati u najranijoj dobi.
Europska komisija je na poticaj i prijedlog država svojih članica i Europskog parlamenta 2008. godine donijela novu i dorađenu Uredbu EZ br. 657/2008. o određivanju detaljnih pravila Uredbe vijeća br. 1234/2007 u vezi s opskrbom mlijeka i pojedinih mliječnih proizvoda učenika u odgojno –školskim ustanovama : predškolskim, osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima. EZ propisuje i način subvencioniranja nabave mlijeka i mliječnih proizvoda . Proizvodi sa sniženim cijenama mogu se koristiti isključivo za prehranu redovnih polaznika spomenutih ustanova u radne dane tijekom školske godine. Osim mlijeka u ponudu su uključeni i jogurt, mlaćenica, kefir, fermentirani mliječni proizvodi s dodatkom voća i voćnih sokova, te veći izbor sireva.
Image and video hosting by TinyPic

Proizvodi su podijeljeni, kako je vidljivo iz tablice u pet kategorija, a Uredbom je određena normativna subvencionirana dnevna količina mlijeka od 0,25 litre po učeniku i radnom danu. U prilogu su navedene i ostale dnevne količine mliječnih proizvoda, proračunate na količinu od 0,25 litre. Prednost se daje proizvodima s nižim sadržajem masti. Skorim pristupanjem naše zemlje Europskoj uniji proizvođači i prerađivači mlijeka imati će nove mogućnosti potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda u segmentu odgojno školskih ustanova.
Svjetski dan školskog mlijeka ustanovljen je odlukom Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), a obilježava se od 2000. godine u stotinjak zemalja svijeta.

PRIREDBA NA TRGU BANA JELAČIĆA !

U sklopu ove priredbe HMU je organizirala humanitarnu akciju „Hrvatske mljekare daruju djecu s posebnim potrebama“ u kojoj su sudjelovale mljekarske tvrtke Dukat, Meggle, Tonka i Vindija koje su donirale sir, jogurt, mlijeko, maslac i vrhnje ustanovi Grigor Vitez iz Zagreba koja se bavi radom i rehabilitacijom 150 djece s posebnim potrebama. Djelatnost škole usmjerena je na redovnu osnovnoškolsku djelatnost, te provođenje odgoja i obrazovanja s organski uvjetovanim poremećajima u razvoju, kao i školovanje djece usporenog kognitivnog razvoja. Na donaciji mljekarama se zahvalila ravnateljica ustanove Tatjana Vuletić.
U glazbeno scenskom programu sudjelovala su djeca iz dječjih vrtića RAZLIČAK i SUNČANA te iz osnovne škole Sesvete koja su nastupila s igrokazom „Krave lete u svemir“, iz osnovne škole Julija Klovića djeca su također izvela igrokaz „Maca i miš“, iz osnovne škole Nad Lipom došla je plesna skupina Lipa i izvela „Šumski rock n roll „, učenici osnovne škole Vugrinec_Kašina izveli su ples „Hot on Cold“, a iz osnovne škole Vjenceslava Novaka gledatelji i prolaznici vidjeli su učeničke radove na temu „Mliječna priča kravice Šare“. U publici su bila i djeca iz 6. osnovne škole iz Varaždina čiji je dolazak sponzorirala Vindija. Voditeljica priredbe je bila Jasna Doležal, ravnateljica dječjeg vrtića SUNČANA.
Ugođaj na Trgu bana Jelačića upotpunila je prisutnost prave žive krave Sofije, holdštajn pasmine, koju je njen vlasnik Ivica Kalaj (29) iz Odranskog Obreža u malom drvenom toru održavao mirnom. Sofija je samo jedna od tridesetak krava s gospodarstva Kalajevih koja dnevno daje 30 litara mlijeka.Mlijeko s te farme je ekstra klase, a otkupljuje ga Vindija. Kako djeca tako i mnogi odrasli koristili su priliku da pomiluju živu kravu, jer mnogi kao i tri prijateljice Ana, Pija i Mija iz Varaždina vide živu kravu samo kad odu kod svoje bake ili rodbine na selo.
Tor sa kravom okružili su i pobornici životinja koji vjeruju da krava nema svoj smisao u opskrbi ljudskog svijeta mlijekom, pa su tako držali transparente s natpisima; „Kravlje mlijeko je najsavršenija hrana samo za tele“, „Mlijeko dolazi od tugujućih majki“, „ Budite suosjećajni, kalcija ima i u povrću“, „ Mama je ubijena jer nema više mlijeka“, „ Čovijek je jedina vrsta koji pije mlijeko druge vrste“ itd.

Nešto dalje od tora s kravom bila je i šestogodišnja koza koju je sa svog Ekološkog poljoprivrednog gospodarstva iz Lepšića pored Ivanić Grada dopremio gospodin Sever koji na svom imanju ima čak 200 koza. Nije se mogao sjetiti imena koze, jer kaže „ o imenima brinu moja djeca“, ali njeno se mlijeko također konzumira, a ta mirna i tiha koza daje dnevno od dvije do četiri litre kozjeg mlijeka koje je također iznimno zdravo.Kozje mlijeko je probavljivije od kravljeg, pa oni koji imaju alergiju na kravlje mlijeko mogu piti kozje mlijeko, koje ima manje masnoća, a time i neke druge enzime u svom sastavu.
„ Koza na ekološkom gospodarstvu je idealan čistač, jer brsti sve što raste do 1,5 metara visine. Jednostavno nam pomaže u očuvanju prirode, uništava korov, da ga ne moramo kositi, a pošto ne koristimo herbicide, koze su idealni čistaći okoliša. A usput zatvaraju i ciklus sa prehranom i gnojem. Ne možemo uzgajati povrće bez gnoja životinja, pa je u tom smislu koza
vrlo potrebna. Privržena je gazdinstvu, sama se vraća kući, jari se jednom godišnje, a daje vrlo kvalitetno mlijeko“ – rekao je ukratko gospodin Sever o kvaliteti i prednosti uzgoja koza.

Image and video hosting by TinyPic

Gospođa Penezić na tržnici
Nedaleko pozornice bio je stol s domaćim proizvodima sirem i vrhnjem s obiteljskih gospodarstva Penezić i Malkoč. Gospođa Branka Penezić iz Kupinečkog Kraljevca tradicionalno, jer je to radila i njena majka, proizvodi na svojoj farmi uz potrebne higijenske i zdrastvene uvjete domaći sir i vrhnje i prodaje ih na tržnici u Utrinama već 25 godina.

Svjetski dan školskog mlijeka organizirala je HMU u suradnji s Uredom grada Zagreba za obrazovanje, kulturu i šport, te Uredom grada Zagreba za poljoprivredu i šumarstvo.


30.09.2010. u 13:13 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 25.09.2010.

ODGOĐEN SAJAM 3. SKOK



Sajmovi SKOK i LOREKO zajedno u Gudovcu 21. i 22. 5. 2011.

Odgođeno je održavanje 3. SKOKA, Sajma konja i sportske opreme za konje koji se trebao održati 2.i 3. 10. 2010. na sajamskom prostoru Gudovec u Bjelovaru.
Prema riječima Zlatka Salaja, direktora Bjelovarskog sajma 3.SKOK je odgođen zato što mnogi uzgajivači i izlagači zbog troškova jednostavno ne bi nastupili na sajmu, a što je povezano s ukupnom gospodarskom situacijom u Hrvatskoj. Procijenjeno je da i Uprava Bjelovarskog sajma mora štedjeti i paziti kako ulaže, jer su zbog sniženih cijena sajamskog prostora značajno smanjeni prihodi. Zbog toga će se početi provoditi nova poslovna strategija u kojoj će se dvije sajamske manifestacije usmjeriti na istovremeno održavanje. Zato će se 3. SKOK održati 21. i 22. 5. 2011. godine zajedno sa LOREKO-m, Sajmom lova, ribolova, ekologije i turizma .

Uprava Bjelovarskog sajma navodi da te dvije sajamske manifestacije koriste dva zasebna prostora - SKOK u stajama, a LOREKO u izložbenim dvoranama, te će 21. i 22. svibnja izložbeni prostor u Gudovcu postati na taj način veliki Sajam, ništa manji od uobičajenih sajmova Proljetnog ili Jesenjskog kakvi se tradicionalno održavaju u Bjelovaru na prostoru u Gudovcu.
Pavao Sabolski v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo državne ergele Đakovo i Lipik kaže da su obavljeni razgovori u svim Savezima i Udrugama konjogojaca koji su se složili s tim da se sajam 3. SKOK odgodi do proljeća, što će se iskoristiti za kvalitetnije uređenje prostora za smještaj konja. Također će se proširiti broj konjičkih natjecanja na Sajmu u proljeće 2011. godine.

25.09.2010. u 18:48 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 23.09.2010.

BEZ UPISA U sustav ARKOD NEĆE BITI POTICAJA

UPIS U SUSTAV ARKOD U HRVATSKOJ MORA BITI ZAVRŠEN S 31.12. 2010.

Razgovor s dr. Ivanom Katalinićem, ravnateljem Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu


U tijeku je u Hrvatskoj upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD. U nekoliko je županija taj posao potpuno završen, a prva županija u kojoj je ARKOD završio bila je Požeško slavonska županija. ARKOD je grafička evidencija poljoprivrednog zemljišta, kako onog koje je u posjedu svakog pojedinog gospodarstva, tako i onih parcela koje su vlasnici gospodarstava uzeli u zakup. Svrha je identifikacije da na digitalnim ortofoto kartama vlasnici identificiraju zemljišne parcele koje obrađuju.
Identifikacija poljoprivrednog zemljišta je jedan od uvjeta za pristupanje EU.
O tome zašto zemljište treba upisati u ARKOD, kakve su posljedice ne upisa, koje se parcele upisuju, kada završava datum upisa i drugim pitanjima koja se nameću kada se povede razgovor o upisu u ARKOD razgovaramo s dr. Ivanom Katalinićem ravnateljem Hrvatskog Zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu (HZPSS) koji je ravnatelj te službe od 1997. godine.
Dr. Ivan Katalinić je u HZPSS od njenog osnutka 1991., a 2011. godine ta će služba obilježiti 20 godina postojanja. Dr. Katalinić je prošao kroz sve faze službe koja je namijenjena poljoprivrednicima na selu i koja je bila osnovana s ciljem da se razvije malo seljačko gospodarstvo, da Hrvatska prođe razdoblje tranzicije te da se približi zapadno europskim zemljama koje su svoju savjetodavnu službu imale kroz 100 godina.

Pitanje: _ U kakvoj je vezi HZPSS s ARKODOM?

Odgovor dr. Katalinića; Na početku godine odlučeno je na nivou državne resorne Uprave da se tijekom 2010. godine u ARKOD upišu poljoprivredne površine svih poljoprivrednih gospodarstva koja su u Upisniku, a njih je oko 192.000 ( oko pet do šest tisuća ih je u međuvremenu nestalo s popisa zbog smrti i drugih razloga ). Utvrdilo se da to ne može napraviti samo Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju i Hrvatska poljoprivredna agencija, kako je prethodno bilo odlučeno, te je odlučeno da se za upis u ARKOD aktivira cijela služba HZPSS.

Image and video hosting by TinyPic
dr. Ivan Katalinić
Foto M. Zouhar Zec

Prionuli smo na taj posao, a paralelno sa aktivnostima upisa razvijali smo infrastrukturu u smislu informatičke podrške, tako da smo napravili novi internet sustav, jer ARKOD sustav zahtijeva vrlo stabilnu mrežu. HZPSS je institucija koja je već 1999.godine imala informatičku povezanost djelatnika u jedan sustav preko interneta. Za rad na ARKOD-u obučeno je 200 ljudi.

_ Koji je zadnji datum upisa poljoprivrednih površina u ARKOD?

To je datum 31.12.2010. godina. Svi ostali planovi kao i master plan napravljeni su za taj datum.

_Od nekih poljoprivrednika čula sam informaciju da će
Upis u ARKOD biti produžen do 1.5.2011. godine. Da li je to točno?

Ja takvu informaciju nemam i ni za kakvo prolongiranje upisa u ARKOD neznam. Ne bi valjalo da bilo tko špekulira s nekim drugim datumom. Datum 31.12.2010. je zadnji do kada traje upis zemljišnih parcela u ARKOD. Mi smo ljudi koji imamo nacionalnu slabost da uvijek idemo u zadnji trenutak obavljati važne stvari, eventualno još se i promišljamo i sve ostavljamo za zadnji rok. Ovo treba obaviti na vrijeme i držati se vremenskog roka koji je naglašen.

_Da li za ne upis u ARKOD može biti opravdana bojazan, a o tome se priča, da će obradive površine biti oporezovane?

Upis u ARKOD nema nikakve veze s poreznom politikom, već je povezano s korištenjem prava na poticaj. Svatko tko ima registriranu proizvodnju on godišnje ima svoj obračun koji ima veze s prihodovnom stranom. Nema potrebe stavljati to u kontekst porezne politike, jer to naprosto nije točno.

_ Hrvatska se opredijelila za plaćanje po gospodarstvu i zato je potrebno prijaviti sve površine u ARKOD!

Tako je. Poanta je u tome da upis u ARKOD znači da oni koji se bave poljoprivredom su profesionalni poljoprivrednici i rad na njihovim površinama biti će im plaćen. A oni koji imaju manje površine, koji su zaposleni, a poljoprivredom se bave kao dopunskom djelatnošću u slobodno vrijeme ili vikendom, ako se radi o manjim površinama i ekstenzivnim sustavima i oni će moći zaraditi, također po površini. To postoji i danas u Austriji, sjevernoj Italiji, na primjerima vinograda, voćnjaka ili manjih farmi – gdje se radi na tovu junadi, sustavu krava-tele itd. Zemlja ima veliku vrijednost u zemljama EU.

_ U kojim prostorima se radi upis u ARKOD?

U svih 20 županija je služba HZPSS disperzirana, a upis se radi u općinama i uredima za gospodarstvo. Iz svih triju institucija na terenu radi preko 500 stručnjaka na upisu u ARKOD. Pozivam sva poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava da se prijave u ARKOD jer je to okvir da bi njihove površine ušle u sustav upisa, a time i da RH upiše sve svoje površine koje su unesene u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, što će biti dobro zbog budućeg plaćanja. Gospodarstva koja neće biti upisana u ARKOD neće moći ostvarivati poticaj kada RH uđe u Europsku uniju. Od Nove 2011. godine na snagu će stupiti novi zakon o Potporama u poljoprivredi prema kojem će RH isplaćivati poticaje do ulaska u EU, a ti poticaji će također biti na temelju ARKODA.

_Koje zemljišne površine se upisuju u ARKOD?

U ARKOD se upisuju poljoprivredne površine koje se na gospodarstvima obrađuju, a to su : voćnjaci, oranice, livade, površine na kojima su plastenici i staklenici, vinogradi, maslinici, površine na kojima je ljekovito bilje.

_Što je sa šumama, te nasadima naprimjer oraha, topole, bukve ili trešnje, koje se rjeđe uzgajaju, ali sade se ili zbog ploda ili zbog drveta?

Orašaste kulture se upisuju, tu spadaju nasadi oraha, kestena i badema
Nasadi trešnje se također upisuju. Šuma se ne upisuje.

_Treba li poziv na upis u ERKOD čekati poštom ili telefonom ili je potrebno samo otići na mjesto upisa ARKOD-a?

Za dolazak na upis površina u ARKOD treba se najaviti, tako da svatko dođe u baš za njega rezervirano vrijeme, što može dogovoriti sa osobom koja radi na ARKOD-u, ako prethodno dođe, dakle ako se najavi. Na upis u ARKOD moraju doći svi poljoprivrednici upisani u Upisnik, tako da svako gospodarstvo koje je u Upisniku bude upisano. Moram napomenuti, oni koji namjeravaju prodavati zemlju, upisom u ARKOD postići će da će im zemlja na taj način biti vrjednija – jer će kupac ostvariti pravo na poticaj.

_Kolika je najmanja zemljišna površina koja se upisuje u ARKOD?
Koliki je limit?

Sve što je upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ili se može najprije upisati u Upisnik, to se upisuje u ARKOD, nema limita, ono što se obrađuje, što je iskoristiva poljoprivredna površina to se unosi u ARKOD!Pritom moram naglasiti i to da crkva mora upisati svoje poljoprivredne površine i svoja imanja u ARKOD, isto trebaju napraviti i fakulteti i znanstvene institucije koje imaju poljoprivredne površine jer će i oni biti korisnici poticaja u EU.

_ Što treba ponijeti od dokumenata pri odlasku na upis u ARKOD?

Potrebno je ponijeti osobnu kartu i iz katastra izvod o posjedovanju svojih površina, ne stariji od šest mjeseci. Tko ima na korištenju parcele u najmu, taj bi od javnobilježničkog ureda trebao donijeti Ugovor o korištenju takvih površina.

_ U kakvom su statusu u odnosu na ARKOD, poljoprivredni umirovljenici koji su korisnici dohodovne potpore?

Oni mogu upisati svoje poljoprivredne površine u ARKOD, jer oni su u Upisniku poljoprivrednih površina i imaju sva prava registriranja poljoprivrednih površina. Ono što je registrirano je nacionalni okvir poljoprivrednih površina, a u interesu je resornog ministarstva i države da se evidentiraju površine resursa koje se obrađuju. I Europi je konačno važno da ima inventarizaciju površina zemalja članica koje proizvode, jer je lakše planirati ono što dolazi na tržište. Bit strategije EU je da proizvodi onoliko koliko je potrebno za vlastitu održivost u prehrani stanovništva EU.

_Što je sa upisom zemljišta koje je još pod minama? Hoće li vlasnici tu svoju zemlju upisati u ARKOD?

I ti poljoprivrednici moraju registrirati u ARKOD svoje poljoprivredno zemljište. Zemlja kao takva se mora upisati pod ime vlasnika koji je nadležan za njenu obradu.

_Kakve posljedice će imati ne upisivanje poljoprivrednog zemljišta u ARKOD?

Neće imati nikakve posljedice u smislu sankcija. To je stvar svakog pojedinca. Neupisana zemljišta neće imati vrijednost na tržištu, a vlasnik neće primati poticaj, jer neće biti u bazama podataka. Zemljište je izvor plaćanja gospodarstvu, pa tog plaćanja vlasniku neupisanih obradivih površina neće biti.


23.09.2010. u 07:46 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 19.09.2010.

OD SADA A D R E S A ZA NEPRAVILNOSTI S HRANOM


Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja uvelo je telefon i elektroničku adresu na koje će potrošači moći javiti sve uočene nepravilnosti u vezi s hranom.

Telefon ima broj 0800 203 200 .
Meil adresa glasi: prijava@mps.hr

To je u petak 17.9 objavio ministar poljoprivrede Petar Čobankiović na konferenciji za novinare.
Na te će adrese svatko, bilo anonimno, bilo sa svojim imenom i prezimenom moći iznijeti razloge svoga nezadovoljstva; zapažanja, primjedbe te upozoriti na određene nepravilnosti u objektima u poslovanju s hranom.
„ Svaka prijava će se ozbiljno razmotriti i utvrditi pravo stanje“ rekao je ministar Čobanković.

19.09.2010. u 10:48 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 17.09.2010.

U POGLAVLJU 11 FINANCIJSKA OMOTNICA JE SIGURNA

PRISTUPANJE U ČLANSTVO EUROPSKE UNIJE uvjetovano je prihvaćanjem svih prava i obveza na kojima se zasniva Europska unija i njen institucionalni okvir, koji je poznat pod pojmom PRAVNA STEČEVINA. Najvažniji elementi pravne stečevine EU su 1. primarno zakonodavstvo; osnivački ugovori 2. sekundarno zakonodavstvo; uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenje 3.drugi izvori prava; presude suda Europskih zajednica, opća načela prava, međunarodni ugovori 4.ostali akti; rezolucije izjave, preporuke, smjernice, zajedničke akcije, zajednička stajališta itd.
Pravna stečevina podijeljena je u 35 temeljnih poglavlja, koja se ujedno smatraju i poglavljima pregovora. Do ulaska u članstvo EU država kandidatkinja mora preuzeti cijelu pravnu stečevinu i biti sposobna za njenu učinkovitu primjenu. Ako se da dana ulaska u EU u pojedinim poglavljima iz opravdanih razloga pravna stečevina ne može u potpunosti prihvatiti ni primijeniti, država kandidatkinja u pregovorima može tada zatražiti tzv. prijelazno razdoblje.
Hrvatski pregovarači koji vode pregovore s Europskom komisijom na temelju mandata Vlade RH, još uvijek pregovaraju. Pregovori još uvijek traju u poglavlju 11 POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ, koje vodi dipl. ing. agr. Ružica Gelo, međutim neke su činjenice iz pregovora sigurne.

Image and video hosting by TinyPic
ing. Ružica Gelo glavna hrvatska pregovaračica za poljoprivredu, savjetnica predsjednika HGK za poljoprivredu

O poglavlju 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj ing. Gelo kaže: „ Hrvatska još nije došla u fazu da možemo reći „to i to je dogovoreno“, zahtjevi su postavljeni, poglavlje još nije zatvoreno, o većini stvari još razgovaramo s Europskom Komisijom. Ali ono što je poznato u poglavlju 11 je financijska omotnica koju će Hrvatska dobiti, a koja će imati dva stupa: A.Prvi stup su izravna plaćanja, to je ono što sada zovemo poticaji : a B. Drugi stup su mjere ruralnog razvitka koje poljoprivreda EU pokušava razvijati zadnjih desetak godina i što je vjerojatno budućnost Zajedničke poljoprivredne politike EU.
Za Prvi stup Ministarstvo poljoprivrede priprema reformu sustava poticaja.Hrvatskim poljoprivrednicima će vjerojatno referentna godina biti 2011. za izravna plaćanja. Funkcionirati će na način da će se poljoprivrednicima podijeliti tzv. prava na plaćanje. U biti poljoprivrednik će i na dalje dobivati određeni iznos, bez obzira što proizvodi i koliko proizvodi.Ali mora osigurati da zemljište bude u dobrom stanju. Ali da bi dobio ta sredstva poljoprivrednik mora ispuniti uvjete koji se nazivaju „višestruka sukladnost“a koji su vezani uz dobrobit životinja, korištenje pesticida, nitratnu direktivu i zaštitu voda, što je već poznato kao dobra poljoprivredna praksa.
Za Prvi stup Hrvatska je dobila 373 milijuna eura, s tim da nam je Europa ponudila isto ono što je dala u zadnjem valu proširenja 2005., a to je da će u prvoj godini pristupanja EU Hrvatskoj dati 25% od tog iznosa. A mi na taj iznos možemo dati još 30% iz svog nacionalnog proračuna. Svake iduće godine se tih 25% kroz pet godina povećava za 5%, a onda se drugih 5 godina suma povećava za 10% i po isteku prijelaznog razdoblja dolazimo na 373 milijuna eura. Međutim, mi s tim novcem u prvim godinama nismo zadovoljni, to nam nije dovoljno i o tome ćemo još razgovarati s Europskom Komisijom“.

Za Drugi stup, prema riječima ing. Gelo Hrvatska će iz proračuna Europske unije dobiti i 352 milijuna eura. On uključuje projekte ruralnog razvitka koji će biti usmjereni na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača ( nap.ulaganja u izmuzišta, sustav orošavanja, gnojilište i slično) i biti će sufinancirani sa 50% povrata uloženog novca. Nadalje biti će mjera usmjerenih na kvalitetu življenja u ruralnim sredinama; infrastruktura, razne usluge, LIDER inicijativa koja dolazi iz lokalnih zajednica.Vrlo važan segment politike ruralnog razvoja predstavljaju i agro - okolišne mjere jer se dodatna sredstva mogu dobiti za ekološku i integriranu proizvodnju. Također je moguće dizajnirati i specifične mjere za pojedina područja ( npr. borba protiv erozije, lošija pedološka svojstva tla i slično).
Sada već unutar Europe traju rasprave što napraviti u perspektivi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom u razdoblju 2013-2019. godine. Zato Prvi stup garantira poljoprivredniku nekakav dohodak kroz 6-7 godina, do iduće reforme poljoprivredne politike u EU.“

„ U važnije zahtjeve ulazi i to da se za minirano poljoprivredno zemljišta napravi ekstrapolacija i da se ta sredstva pridodaju u Prvi stup. O ovom zahtjevu još uvijek razgovaramo s Europskom komisijom, a ne radi se o značajnim poljoprivrednim površinama!
Kvota je ostala samo za dva poljoprivredna proizvoda za šećer i za mlijeko.Mlijeko ima proizvodnu kvotu no ta će se kvota ukinuti 1.4.2015.godine u svim zemljama članicama EU“ - najavljuje ing. Ružica Gelo .“ Svatko će moći proizvoditi koliko hoće.Tko će se bolje snaći na tržištu, to je drugo pitanje“- govori glavna hrvatska pregovaračica za poglavlje 11 te dalje iznosi informacije“ Kod mlijeka postoje dvije kvote, jedna je kvota za isporuku mljekarama, a druga je kvota izravna prodaja – količina koju proizvođači plasiraju na svojoj farmi, ali ni prva ni druga ne uključuje vlastitu potrošnju. Prijedlog je da bi i prva i druga kvota bile na razini od oko750 milijuna litara. Kvota za šećer ostaje i nakon 2015. godine“.
„Do 2015. postoji zabrana podizanja novih vinograda. To je jedna od mjera kojom se regulira tržište i nastoji se zapriječiti hiperprodukcija vina. Ta bi se zabrana trebala također ukinuti 2015. godine te će vinograde moći podizati tko hoće i koliko hoće“..
Poljoprivredno zemljište ne ulazi u poglavlje 11 nego ulazi u područje Slobode kretanja kapitala. Za poljoprivredno zemljište Hrvatska traži prijelazno razdoblje od 12 godina. No hoće li RH dobiti uistinu prijelazno razdoblje od 12 godina ili manje saznati će se uskoro.

17.09.2010. u 15:45 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 09.09.2010.

JESENSKI SAJAM U GUDOVCU

U petak 10 rujna u 11 sati po 18. put biti će otvoren JESENSKI BJELOVARSKI SAJAM koji je na lokaciji Gudovec.
To je međunarodna gospodarska, obrtnička i stočarska izložba. 18. Državnu stočarska izložbu organizira Hrvatska poljoprivredna agencija. Izabrana su 472 najbolja grla od 151 uzgajivača iz 18 županija u 37 pasmina koje će moći vidjeti posjetioci, a među kojima će biti izabrani i šampioni. Biti će održana aukcijska prodaja rasplodnih junica
Hrvatska poljoprivredna agencija organizira i tri okrugla stola na kojima će se opširno govoriti o : 1. uzgoju mesih pasmina goveda 2. o uzgoju svinja 3. te o svemu što je pripremio odjel za marketing poljoprivrednih proizvoda - što je potpuno novi segment u sferi poljoprivrede.

Image and video hosting by TinyPic

Ove će se godine posjetiteljima predstaviti oko 440 izlagača na 25 tisuća četvornih metara izložbenog prostora među kojima su izlagači iz desetak zemalja svijeta ; Italije, Austrije, Njemačke, Češke, Nizozemske, Belgije, Mađarske… Naprimjer u Gudovcu će se predstaviti i češko poduzeće FARMTEC a.s. koje se bavi proizvodnjom tehnologija za uzgoj muznih krava, ovaca i koza te sustava za izgnojavanje i bioplinska postrojenja u stočarstvu. Kupcima nude i pojedine dijelove tehnologija, sve do realizacije i izgradnje čitavih farmi po sistemu - ključ u ruke.

Direktor sajma Zlatko Salaj ističe da je na prošlogodišnjem sajmu u Gudovcu u jednom danu sajam posjetilo 20 000 ljudi, što je izvanredna brojka, a ukupno više od 50 000 posjetitelja u tri dana.
Sajam je otvoren od petka do nedjelje ujutro od 9 do 18 sati, osim dana otvaranja kada je to u 11. sati.
Pokrovitelj sajma je Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja.

Glavni sponzori Bjelovarskog sajma su DUKAT i sladorana Županja sa svojim još uvijek tržištu nedovoljno poznatim proizvodom SLADOLIQ. To je jedino tekuće dopunsko krmivo na bazi melase, za krave koje su u laktacijskom periodu. SLADOLQ na više načina povoljno djeluje na organizam preživača, te na fermentaciju i uvjete fermentacije u buragu .

Image and video hosting by TinyPic

09.09.2010. u 16:14 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2010 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Ožujak 2024 (20)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter