AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 26.06.2010.
ULICA KAO ARBITAR ZA DIJALOG
Drugi prosvjed poljoprivrednika koji je počeo 21. lipnja u Vukovarsko srijemskoj županiji pod vodstvom Tomislava Pokrovca, a onda se i proširio na još nekoliko županija, završio je krajem trećega dana, nakon što je premijerka Jadranka Kosor primila predstavnike prosvjednika na njihov zahtjev.
Predstavnici poljoprivrednika potpisali su s premijerkom Kosor tzv. Zagrebački sporazum u osam točaka koji sadrži slijedeće zahtjeve: ispunjenje Đakovačkog sporazuma uz uvjet da se regulira odnos s bankama vezano za potraživanje od strane poljoprivrednika, korekcija Pravilnika o žitaricama i uljaricama, premijerka Kosor trebala bi održati sastanak s otkupljivačima i prerađivačima pšenice, gdje bi se dogovorila cijena otkupa i skladištenja ovogodišnje pšenice, što prije provesti procjenu štete od elementarnih nepogoda – kako bi se dogovorio način odštete, poticaji - da se u granicama mogućeg osigura odgovarajući proračun za poljoprivredu, da se do kraja 2010. zaštiti cijena mlijeka po pravilima i uvjetima koji su bili važeći do 30.6. 2010. Neisplaćeni poticaji po godini plaćanja trebaju biti isplaćeni u srpnju.
Smisao drugog ovogodišnjeg prosvjeda poljoprivrednika bio je isprovocirati razgovor s ministrom Čobankovićem i premijerkom Kosor. U samo tri dana ministar je s predstavnicima prosvjednika razgovarao nekoliko puta, točnije, više nego od posljednjeg prosvjeda. Da je izlazak poljoprivrednika u prosvjed na ceste shvaćen vrlo ozbiljno svjedoči i sastanak ministra s predstavnicima komercijalnih banaka koje bi trebale sudjelovati u isplati zaostalog poticaja iz 2008.
Premijerka je predstavnike prosvjednika primila istoga dana kada je sastanak i zatražen. Potvrđuje se teza koju su poljoprivrednici već spoznali, da sugovornika o svojim potrebama i zahtjevima mogu dobiti tek onda kada su s traktorima na cestama.
Bez izlaska u prosvjed na ulicu poljoprivrednici s ovakvim tipom zahtijeva, pokazuje se, ne mogu kod resornog ministra dobiti termin za razgovor. No izlazak na ulicu s traktorima otvara predstavnicima poljoprivrednika mnoga, čak i premijerkina vrata. Tako je ulica ponovo odigrala važnu ulogu u rješavanju problema poljoprivrednika. Zanimljiva poruka!
RAZGOVORI BEZ JOŠ JEDNOG VAŽNOG PITANJA
Poljoprivrednici u Hrvatskoj nisu shvaćeni kao proizvođači hrane s kojima dijalog s resornim ministrom mora biti otvoren u svako doba.
Hrvatski poljoprivrednici više su shvaćeni kao ljudi iz proizvodne branše koja nema tržište, koja živi na poljoprivrednim poticajima i koja ovisi i egzistira o tržištu koje u ovoj zemlji uređuje i regulira politika i politički odnosi. Poljoprivrednici su u situaciji poslušnika i ovisnika o onome što dobiju od države, jer proizvodnja velike većine nije tržišno vrednovana, što im uzima samostalnost u poslovanju i egzistiranju.
Pitanja koja su poljoprivrednici otvorili u razgovoru s premijerkom Kosor primarna su, međutim izostavljeno je pitanje koje je već involvirano u poljoprivredu a glasi: što je u području poljoprivrede i ruralnog razvoja do sada dogovoreno s Europskom unijom?
Poglavlje o poljoprivredi još nije zatvoreno, biti će zatvoreno uskoro, ali zašto informacije o predmetu onih kojih se to, zbog prirode djelatnosti i posla tiče, ne bi bile dostupne javnosti? I dostupne kritici poljoprivrednika? Jer u ovoj fazi kada se još uvjek pregovara vjerojatno su moguće ispravke i dorade .
Zašto takvo pitanje nije postavljeno premijerki u paketu sa prethodnim pitanjima?
Žive li poljoprivrednici u ekstazi efemernih problema, pa ne vide dovoljno daleko ?
petak, 25.06.2010.
KNJIŽICE GORIVA ZANJENJUJU SE KARTICOM GORIVA
Od 30. lipnja ove godine započeti će zamjena Knjižica za plavo gorivo koje će se početi koristiti od 1. srpnja. Dosadašnje Knjižice goriva za poljoprivredu i Knjižice goriva za ribarstvo i akvakulturu zamijenjuju se Karticom GORIVO ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO .
To je glava smisao obavijesti koju je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja poslao u javnost povodom promjena koje slijede u prelasku s Knjižice goriva na Karticu goriva.
U obavijesti se dalje kaže da korisnici prava na plavo gorivo kojima su izdane Knjižice goriva za poljoprivrednike odnosno Knjižice goriva za ribarstvo i akvakulturu su obvezni u razdoblju od 30. lipnja do 30. rujna dostaviti Agenciji za plaćanja odnosno nadležnom tijelu koje je izdalo povlasticu za ribolov, uzgoj i akvakulturu, radi preuzimanja Kartice goriva.
Pravo korištenja Kartice goriva ostvaruje se slijedeći dan nakon preuzimanja Kartice goriva, a najranije od 1. srpnja. Karica goriva izdaje se korisniku zajedno s Općim uvjetima korištenja Kartice goriva.
Knjižice goriva prestaju važiti od 1. kolovoza te će se kupovina i prodaja plinskog ulja obojenog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi, korisnicima prava dozvoljavati samo uz predočenje Kartice goriva i ostalih dokumenata, kako je propisano Pravilnikom – piše u obavijesti.
Za više informacija treba kontaktirati Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na web adresi www.apprrr.hr
četvrtak, 24.06.2010.
KOMERCIJALNE BANKE ULAZE U ISPLATU POTICAJA IZ 2008.
U Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, ministar Petar Čobanković održao je 23. lipnja sastanak s predstavnicima 10 banka, a razgovaralo se u vezi s potraživanjima oko 64.000 poljoprivrednika od ukupno 205 milijuna kuna koje datira iz 2008. godine. To je potraživanje poljoprivrednika prema Đakovačkom sporazumu predviđeno za isplatu u lipnju 2011. godine. Međutim zbog prosvjeda poljoprivrednika koji je započeo 21. lipnja, a u kome se kao jedan od razloga prosvjeda ističe neisplata upravo tog zaostalog poticaja iz 2008. godine, resorno ministarstvo je mogućnost rješenja potražilo kod komercijalnih banaka.
Sastanku s ministrom Čobankovićem u Ministarstvu poljoprivrede su prisustvovali predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Privredne banke Zagreb, Croatia banke, Reiffeissen banke, Zagrebačke banke, Hrvatske poštanske banke, Partner banke, Karlovačke banke, Hypo banke i Erste&Steiermarkische bank.
Prema riječima ministra Petra Čobankovića predstavnici banaka su potvrdili da su banke spremne ući u posao s poljoprivrednicima. Tehnika posla u vezi s isplatom spomenutog poticaja poljoprivrednicima biti će narednog tjedna dogovorena u resornom ministarstvu.
Cijenu bankarskog ulaska u posao, prema riječima ministra, plaćaju sami poljoprivrednici prema pojedinačnom dogovoru o uvjetima s pojedinom bankom. Ministar je rekao da su banke zainteresirane i za ulazak u posao s državnim potporama poljoprivrednicima za kapitalna ulaganja u kojima država sudjeluje s polovinom ulagačkoga kapitala.
petak, 18.06.2010.
HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA OBILJEŽILA 60 GODINA POSTOJANJA
Na Svjetski dan mlijeka 1. lipnja, a taj dan utvrdila je Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu _ FAO, Hrvatska mljekarska udruga (HMU) proslavila je 60 godina svoga postojanja i djelovanja.
Udruženje mljekarskih proizvođača, koje je kroz godine mijenjalo ime, osnovao je 1950. ekonomist Mato Furlanović kojemu je ovom prigodom uručeno priznanje za životno djelo.
Predsjednica HMU ing. Vera Volarić izabrana na drugi mandat, plaketu za životno djelo predala je dipl.oec Mati Furlanoviću.
_ Kako ste došli na ideju osnivanja HMU? _ pitam
_Ja sam radio u Ministarstvu za državne nabave, bio sam državni službenik i onda je jedan moj znanac Gabler, on je odavno umro, rekao da bi mogli osnovati udruženje mljekara. A ja sam službeno mnogo putovao i vidio sam da je takvo udruženje najbolje. Zato što ga ne može uništiti ni direktor, niti dvojica trojica koji bi se složili. I mi smo osnovali Udruženje mljekarskih poduzeća Hrvatske. Onda je postojao Savez pa su oni preuzeli, a mi smo bili sekcija, bilo je to 1951“ kaže Mato Furlanović o sjećanjima na osnivanje mljekarskog udruženja.
Priznanja za svoj rad u mljekarskom uruženju primili su i Stjepan Deneš, Duško Gregurek, kao predsjednici Uprave udruđženja, Ivan Štefekov bio je i predsjednik Uprave ali i generalni direktor Sirele od 1988-1992. te Dragutin Drk, koji je danas predsjednik Uprave Vindije, a u njegovo ime priznanje je primio Željko Ljubić.
Danas HMU ima 411 članova. Dekan dr. Romić istakao je da je 100 nekadašnjih studenata Agronomskog fakulteta u članstvu HMU.
Udruga ima tri časopisa
Smisao osnivanja ostao je isti svih šest desetljeća.Ta udruga, danas Hrvatska mljekarska udruga (HMU) uspostavila je suradnju znanstvenika, proizvođača i prerađivača mlijeka, a ta snaga znanosti i prakse Hrvatsku mljekarsku udrugu i danas čini iznimno značajnom u mljekarskom sektoru. Udruga ima tri časopisa „Mljekarstvo“, „Mljekarski list“ i „Mlijeko i ja „.
Znanstveno stručni časopis „Mljekarstvo“ izlazi kontinuirano od 1951. četiri puta godišnje, a područje znanstvenog interesa te publikacije je agronomija, biotehnologija i prehrambena tehnologija. Od 1980. godine uređuje se prema načelima primarnih znanstvenih časopisa. Stvaraju ga mljekarski stručnjaci koji u njemu pišu izvorne znanstvene radove, znanstvene bilješke, stručne radove, izlaganja sa znanstvenih skupova.
„ Mljekarski list“ izlazi od 1963. godine kao mjesečnik i edukativno informativni časopis koji je namijenjen proizvođačima mlijeka, jer piše o temama posredno i neposredno vezanim za proizvodnju i isporuku mlijeka.
„Mlijeko i ja“izlazi od 2008. godine, periodično, dva puta godišnje a smisao mu je edukacija potrošača o mlijeku i mliječnim proizvodima i promocija veće potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda.
Prikazan je dokumentarni film pod nazivom „Hrvatska mljekarska udruga jučer, danas, sutra“ autora Tomislava Šovagovića.
Ing. Gordana Županac pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije i ing. Stjepan Ban direktor sektora za koperaciju u koncernu Agrokor
Proslavi u kazalištu Kerempuh bili su nazočni mnogi gosti iz državnih institucija. Bili su tu predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i to državni tajnik Stjepan Mikolčić, dr. Ivan Jakopović načelnik sektora za stočarstvo, ravnateljica Agencije za plaćanje Anica Lucević, dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. Davor Romić, dekana Veterinarskog fakulteta prof. dr. Velimir Sučić, dr. Mirjana Hruškar prodekanica za nastavu Prehrambeno bio tehnološkog fakulteta, Draženko Budimir iz Banja Luke, više profesora s agronomskog fakulteta među kojima i prof. dr. Zoran Grgić i prof dr. Samir Kalit, proizvođači mlijeka, predstavnici mljekarskih industrija, bivši i sadašnji suradnici navedenih mljekarskih časopisa, agronomi, vlasnici malih mljekara i sirana …
S lijeva: dr. Ivan Jakopović, dipl. oec. Mato Furlanović osnivač HMU, ing.Vera Volarić, dr. Petar Kosić, dr. Pavao Caput , ing. Stjepan Keglević
Plaketu za najuzornije gospodarstvo pripalo je OPG-u Malkoč iz Kupinečkog kraljevca, dok je nagrada „Zlatni rog“ za najveću proizvodnju mlijeka u Zagrebačkoj županiji uručena OPG-u Mužinić iz Križevčeca.
Igor Rešetar , predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, tajnica Udruge Kristina Grgat i Anđekla Pejaković iz HZPSS za sektor mljekarstva
Predsjednica HMU s svojim gostima
Duško Ljuština, Vera Volarić, Pero Božić i Željko Ljubić
Fotografije: Margareta Zouhar Zec
četvrtak, 10.06.2010.
ZAŠTO VINDIJA NE PLAĆA TRI MJESECA?
Dopis Udruge proizvođača mlijeka Osiječko – baranjske županije, napisan je gotovo stidljivo. Da, jer nije lako podsjećati nekoga, a u ovom slučaju Mljekarsku industriju VINDIJU da određenom broju proizvođača duguje novac za otkupljeno mlijeko za mjesec ožujak, travanj i svibanj ove godine.
Nije li možda nekom u VINDIJI isplaćena plača za protekla tri mjeseca? To se sigurno nije dogodilo!
Ono što u ovom dopisu ne piše, a potvrdio mi je tajnik Udruge Kosanović, je da se radi o 70- ak proizvođača mlijeka od kojih dio njih VINDIJI predaje dnevno oko 1500 litara mlijeka, što dnevno donosi oko 3.300 kn, a mjesečno iznad 95.000 kuna. Dio njih pak predaje dnevno oko 700 litara mlijeka što donosi dobit od oko 1.500
kuna dnevno, odnosno oko 45.000 kuna mjesečno.
I takve iznose proizvođačima mlijeka VINDIJA u Osječko – baranjskoj županiji nije isplatila. Zašto?
Koje bi putove traženja isplate svoje plaće potražili namještenici državne uprave, saborski zastupnici, meneđeri i ostali u ovoj zemlji da im nisu isplaćene tri plače kroz 90 dana??
A proizvođači mlijeka i njihovi zaposleni - ČEKAJU. Da li je problem proizvođača mlijeka, koje spada u kategoriju najzdravije hrane, supsidijaran??
srijeda, 09.06.2010.
Đakovština d.d. U STEČAJU NA JAVNOJ DRAŽBI
Na trgovačkom sudu u Osijeku održana je u utorak 8. lipnja usmena javna dražba Đakovštine d.d. u stečaju.
Prema riječima stečajnog upravitelja, tvrtke u stečaju Đakovštine d.d. dipl. iur Perice Mitrovića prodana je Stanica za tehnički pregled koja je izvan kruga tvornice za 22 milijuna kuna.Kupac je društvo Euro Dauc d.d., iz Splita. Tvrtka će nastaviti obavljati istu djelatnost.
U utorak su prodana i tri poslovna prostora Đakovštine d.d. u stečaju i to u Piškorevcima, Zagrebu i Đakovu za 2 298.000 kuna. Sva tri lokala kupila je tvrtka Žito d.d. iz Osijeka.
Za sam krug tvornice nije bilo ponuđača. Natječaj ide ponovno – tako da će slijedeća usmena javna dražba biti 28.6. Cijena tvrtke u stečaju iznosi oko 260 milijuna kuna. Zakon kaže da se cijena mora ponoviti.Ne bude li Đakovština d.d. tvrtka u stečaju proda ni na drugoj javnoj dražbi cijena tvrtke će biti snižena.
_ Da li je poljoprivrednicima podmirena nastala šteta nestankom njihova žita?
Stečajni upravitelj dipl.iur Perica Mitrović kaže: „Poljoprivrednicima koji su svoju robu, svoje žito stavili na čuvanje, odnosno na uskladištenje, šteta je podmirena u žitu – iz robnih rezervi.
Poljoprivrednici koji su robu, odnosno žito prodali tvrtki koja je sada u stečaju, i imali fakturu, njima dugovanje još nije podmireno. U drugom isplatnom redu, biti će isplaćeni od strane države i oni, vrlo vjerojatno nakon prodaje tvrtke u stečaju.“
petak, 04.06.2010.
LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA IMA REGIONALIZACIJU VOĆNIH VRSTA
Na području Ličko-senjske županije tlo spada među najvažnija prirodne resurse. Visina terena varira od 0 do preko 1400 m nadmorske visine, a teren ima nagib od 8,8% do 21,3% što zauzima oko 36% županije.
No županija Ličko-senjska sada ima studiju regionalizacije voćnih vrsta.
Županijski ured za gospodarstvo pokrenuo je 2008. godine izradu studiju o procijeni pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo u Ličko-senjskoj županiji. Studija pod nazivom „ Agroekološka regionalizacija voćarske proizvodnje na području Ličko –senjske županije“ završena je 2009. Nositelji projekta bili su Ličko-senjska županija – Upravni odjel za gospodarstvo na čelu s kordinatoricom ing. agr. Sanjom Rukavina i Program Ujedinjenih naroda za razvoj ( UNPD) s ing. agr. Ivanom Laginja na čelu. Projekt je rađen na Agronomskom fakultetu u Zagrebu u Zavodu za voćarstvo u kome je Projekt vodio prof. dr. Zlatko Čmelik i Zavodu za pedologiju u kome je voditelj bio prof. dr. Stjepan Husnjak.
SAŽETAK STUDIJE “Agroekološka regionalizacija voćarske proizvodnje na području Ličko-senjske županije“ ima 40 stranica, a sadrži : osnovne značajke reljefa u što spada karta nadmorske visine i karta nagiba terena, značajke tla i pedološka karta, te procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo po voćnim vrstama koje se u danim uvjetima mogu uzgajati. Načinjena je studija za procjenu pogodnosti zemljišta za maslinu, smokvu i badem, marelicu i breskvu, trešnju, šljivu, jabuku, krušku, drijen i ružin šipak, malinu, kupinu, jagodu i borovnicu. Za svaku od ovih voćnih vrsta napisan je tekstualni dio o procjeni pogodnosti zemljišta, napisan je i izbor podloga, izbor sorti i sustav uzgoja, te preporuka za razvoj uzgoja svake voćne vrste.
KARTA. Ono što ovu studiju čini posebno vrijednom je to što je za svaku voćnu vrstu priložena i karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta u boji u mjerilu 1:100 000, gdje su u bojama označena za svaku voćnu vrstu: pogodna tla, umjereno pogodna tla, kao i ograničeno pogodna tla, te su naznačene površine tla u hektarima za svaku od tri činjenično označene vrijednosti.
NAMJENA .Studija je namijenjena nositeljima voćarske proizvodnje u Ličko-senjskoj županiji. Voćarstvo nije tradicionalna proizvodnja u ovoj županiji, te se do sada proizvodnja odvijala za individualne potrebe. Voćnjaci su sve zapušteniji i sporo se obnavljaju. Poljoprivredne površine karakterizira usitnjenost posjeda što za posljedicu ima ekstenzivan način proizvodnje.
Prema Studiji naprimjer pogodnih tla za smokvu i badem u Županiji ima 2.958,10 ha, za marelicu i breskvu 797,40 ha, a isto toliko ha ima i za uzgoj trešnje, za uzgoj šljive ima 7.688,60 ha pogodnog tla, a isto toliko tla ima i za uzgoj drijena i ružinog šipka, kao i za uzgoj maline, 2.958,10 ha pogodnog tla ima za uzgoj masline itd.
Ovakva studija može potaknuti ozbiljnog investitora da ulaže u neku od proizvodnji voćnih vrsta - jer kada postoji studija regionalizacije voćnih vrsta, takva proizvodnja više nije „proizvodnja napamet“ već su tu važni parametri koji ozbiljno mogu sudjelovati u kalkulaciji isplativosti ulaganja i dobiti neke proizvodnje.
| < | lipanj, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Travanj 2024 (22)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter