HRVATSKA JE POLARIZIRANA NA RAZVIJENIJI SJEVER I ZAPAD
I MANJE RAZVIJENI ISTOK I JUG
„Mogućnosti održivog regionalnog razvoja Republike Hrvatske“bio je naslov tribine koja je u organizaciji SAVJETA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA održana 12. svibnja u središnjici političke stranke SDP-a u Zagrebu.
Sudionici tribine bili su dr.prof. Marijan Jošt, mr. Mirjana Matešić, predstavnici Zelene Liste i predstavnici Udruga za zaštitu okoliša. Uvodna izlaganja održali su dr. Mirela Holy i dr. Petar Kurečić .
Dr. Holy je u svom izlaganju rekla da održivost i regionalizam idu ruku pod ruku jer zagovaraju decentralizaciju te život u malim samoodrživim zajednicama čije se ekonomije temelje na mudrom i štedljivom korištenju lokalnih resursa. Rekla je zatim kako Martin Lewis u knjizi „Green Delusion“ističe neke slabosti ekoloških pokreta koji zagovaraju život u malim zajednicama, jer da takvi koncepti ugrožavaju zaštitu okoliša potencijalnim otuđivanjem javnosti i reformama protivnim koristi za okoliš. Lewis rješenje od ekološke krize vidi u povećanju udaljenosti ljudi od prirode. Put do održivog regionalnog razvoja je u konceptu „Greeen New Deal-a“ gdje taj koncept između ostalog dugoročno podrazumijeva napuštanje filozofije konstantnog gospodarskog rasta i prihvaćanje ideje tzv. nultog rasta.
No posebnu pažnju pridajem izlaganju dr. Petra Kurečića koji je u svojoj prezentaciji argumentima iznio činjenice iz kojih se jasno vidi da u Hrvatskoj na djelu IZRAZITA POLARIZACIJA U RAZVOJU HRVATSKE na:
1. Hrvatsku jezgru i periferiju
2. urbane i ruralne prostore
3. u Dalmaciji na a/ obalu Jadranskog mora i b/ zaleđe
4. u kontinentalnoj Hrvatskoj na a/ prostore uz glavne prometne koridore i b/ one udaljenije od prometnih koridora
Iako su podaci, odnosno brojke iz 2007. godine, prema onom što mi je poznato polarizacija u razvoju nije ništa manja nego prije tri godine.
ZATO JE CILJ UKAZATI NA RAZLIKE U: 1. razvijenosti između hrvatske jezgre i periferije te razlike u razvijenosti hrvatskih županija
2.na uzroke i posljedice polarizacije razvijenosti hrvatskih regija i županija
3. potrebu za smanjivanjem regionalnih razlika u razvijenosti kroz stvarnu praksu uravnoteženog regionalnog razvoja RH
4. osnovne crte prijedloga politike regionalnog razvoja
KAKO SE MOŽE POSTIĆI URAVNOTEŽENI REGIONALNI RAZVOJ ?
Tako da manje razvijene regije, koje čine većinu hrvatskog teritorija i u kojima živi više od polovine hrvatskog stanovništva, se razvijaju brže od razvijenih regija. A na smanjivanje regionalnih razlika prvenstveno može utjecati politika regionalnog razvoja, no ona u Hrvatskoj ili ne daje rezultate ili je nepostojeća. Naime, sve su veće regionalne razlike, praćene iseljavanjem stanovništva iz manje razvijenih u razvijenije prostore što dovodi do još većih regionalnih razlika.
RAZMJERI POLARIZACIJE 2007. GODINE!
EVO KAKVI SU RAZMJERI POLARIZACIJE BILI U SEGMENTU
JEZGRA – PERIFERIJA U HRVATSKOJ 2007. GODINE
U 17 hrvatskih županija, (hrvatska periferija) od 21 županije ukupno, razina BDP-a po stanovniku bila je ispod hrvatskog prosjeka. Te županije obuhvaćaju 47 771 četvorni kilometar ili 84,4% teritorija RH i u njima je živjelo 3 006 497 stanovnika, što je 67,8 % stanovništva Hrvatske. U tih 17 županija je ostvaren BDP od 22 332 mil. eura ili 52,1% BDP-a Hrvatske.
U četiri županije koje čine jezgru hrvatskog razvoja, a to su Grad Zagreb, Istarska, Primorsko –goranska i Dubrovačko– neretvanska županija koje obuhvaćaju 8 823 četvorna kilometra ili 15,6% teritorija Hrvatske, u kojima je 2007. živjelo 1 429 485 stanovnika ili 32,2%, ostvarile su BDP od 20 501 milijuna eura ili 47,9% BDP-a.
BDP po stanovniku u ove četiri županije iznosio je 14 341 eura (149 % hrvatskog prosjeka). Razlika u razini BDP-a po stanovniku između navedenih i ostalih županija ( prosječni BDP od 7 428 eura po stanovniku, iznosila je 193 %.
EVO KAKVI SU RAZMJERI POLARIZACIJE U RAZMJERU
GRAD ZAGREB – OSTATAK HRVATSKE
Grad Zagreb sa 785 866 stanovnika (broj stanovnika odnosi se na procjenu broja stanovništva g. 2007.) ostvario je 2007. godine 13 176 milijuna eura BDP, a ostatak Hrvatske u kome živi 3 650 116 stanovnika ostvario je BDP od 29 657 mil.eura.
Grad Zagreb ostvario je 2007.godine 31% hrvatskog BDP-a i imao 74% veći BDP po stanovniku – bilo je to 16 766 eura – od hrvatskog prosjeka koji je bio 9 656 eura .
Razlika BDP-a po stanovniku između Grada Zagreba i Brodsko- posavske županije čiji je BDP bio 5 345 eura bila je 314%.
Grad Zagreb je imao 226% prosjeka BDP-a po stanovniku.
BDP po stanovniku Hrvatske, bez Grada Zagreba, bio bi 8 125 eura pa bi u tom slučaju iznad prosjeka BDP-a Hrvatske po stanovniku, bilo 5 županija, a ispod prosjeka čak 15 županija.
POLARIZACIJA NA RAZINI ŽUPANIJA I JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
BDP po stanovniku na razini županija se vrlo razlikuje, a na razini jedinica lokalne samouprave razlike u razini BDP-a po stanovniku prelaze 800 %. Teritorijalno –politička podjela na čak 556 jedinica lokalne i područne samouprave usitnila je teritorijalno-politički ustroj Hrvatske i dodatno ga administrativno, ali i stvarno polarizirala.
Po niskoj razini BDP-a po stanovniku posebno se ističe pet slavonskih županija: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Osječko-baranjska županija. Županije koje imaju jači pol razvoja, veće županijsko središte odnosno veću urbanu sredinu, ipak imaju velike dijelove teritorija koji su ispodprosječno razvijeni i na razini županije i na razini cijele Hrvatske. Neka županijska središta i njihova neposredna okolica predstavljaju „oaze“ razvoja koja se izrazitije razvijaju u odnosu na okolni prostor koji čini većinu teritorija županija. Uzrok tome je izrazita polarizacija u razvijenosti Hrvatske.
POLARIZACIJA U SEGMENTU URBANI I RURALNI PROSTOR
Hrvatsko selo je 1990 –ih doživjelo novi val odlaska stanovništva, koji se ne može zanemariti, iako je u depopulaciji ruralnih prostora Hrvatske postojao kontinuitet koji je prisutan desetljećima. Rat, privatizacija, propast velikih društvenih poduzeća i ekonomska kriza, utjecali su na selo da doživi val pauperizacije od kojeg se ni 15-ak godina nakon svršetka rata nije oporavilo.Više od 2/3 teritorija Hrvatske čini tzv. „poljoprivrednu pustinju“ no nažalost ni poljoprivreda više ne donosi mogućnost normalnog života. Urbane sredine u čak i ispodprosječno razvijenim dijelovima Hrvatske, ipak se razvijaju i raste im broj stanovnika, dok ruralni prostori doživljavaju depopulaciju i sve više zaostaju u razvoju.Takvi trendovi proizvode daljnju polarizaciju na ruralno – urbano i pauperizaciju hrvatskog sela.
POSLJEDICE CENTRALIZACIJE: MONOCENTRIČNI RAZVOJ I PERIFERIZACIJA VEĆINE HRVATSKIH REGIJA
U suvremenoj Hrvatskoj periferiju ne predstavljaju samo dijelovi teritorija koje je pogodio Domovinski rat, već je periferizacija zahvatila široke prostore. Centralizacija, favoriziranje monocentričnog razvoja i potpuna periferizacija, u smislu razvojnih tokova teritorija Hrvatske, doveli su do velikih razlika između hrvatskog sjevera i zapada, te hrvatskog istoka i većeg dijela hrvatskog juga, gdje postoji polarizacija na obalu i zaleđe.
Politikom centralizacije, te razvoja samo pojedinih regija država je potpuno ignorirala razvojne potrebe Slavonije, Baranje, Korduna, Banovine i prostora uz granicu s Bosnom i Hercegovinom koji ujedno predstavlja demografsku „crnu rupu.“ Većina velikih infrastrukturnih projekata i razvojnih tokova potpuno je zaobišla istok Hrvatske i prostor uz granicu s BiH.
KAKO PRISTUPITI SMANJENJU REGIONALNIH RAZLIKA U HRVATSKOJ?
Kroz uravnoteženi regionalni razvoj koji podrazumijeva plansko djelovanje države i lokalne i područne samouprave na razvoju manje razvijenih regija, što pretpostavlja fiskalnu decentralizaciju i odsutnost političkog arbitriranja.
Dokinuti političku redistribuciju sredstava iz Državnog proračuna što podrazumijeva diskrecijsko odlučivanje i dodjelu sredstava iz Državnog proračuna u područja slabije razvijenosti.
KOJI SU PREDUVJETI ZA URAVNOTEŽENI REGIONALNI RAZVOJ?
1. Koherentna i pažljivo planirana politika regionalnog razvoja, sa širokim dijapazonom mjera za poticanje razvoja ispodprosječno razvijenih regija
2. Maksimalno iskorištavanje sredstava iz pred pristupnih fondova EU, a kasnije i strukturnih fondova EU
3. Snažna fiskalna i funkcionalna decentralizacija
4. Velika uloga Fonda za regionalni razvoj
5.„Privlačenje stanovništva“ politikama lokalne i regionalne samouprave
OSNOVE PRIJEDLOGA ZA POLITIKU UJEDNAČENOG REGIONALNOG RAZVOJA
1. Orijentacija na planski razvoj ispodprosječno razvijenih prostora Hrvatske
2. Razvoj planirati na razini regija , a ne na razini županija i općina
3. Administrativno i financijski ojačati regije prije kretanja u razvoj
4. Izbaciti političko diskrecijsko odlučivanje iz politike regionalnog razvoja
5.Donošenje Strategije regionalnog razvoja
< | svibanj, 2010 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter