AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 21.11.2017.

MATICA HRVATSKA UPISANA U ZEMLJIŠNE KNJIGE KAO VLASNICA PALAČE


PALAČA JE SAGRAĐENA SREDSTVIMA SVOJIH ČLANOVA

Objavljujem Priopćenje iz Matice Hrvatske koje je potpisao njen predsjednik akademik Stjepan Damjanović.




Čitatelje koji možda nemaju kontinuiranu informaciju, te potpuno ne razumiju gornje Priopćenje, podsjetiti ću da je godine 2015. godine Matici hrvatskoj, najstarijoj kulturnoj instituciji u Republici Hrvatskoj, ananimnim pismom upućenom Općinskom sudu u Zagrebu, osporeno vlasništvo nad Palačom na adresi Ulica Matice hrvatske 2- Strosmmayerov trg 4 u Zagrebu. Naime anonimni se građanin čudio zašto Palača godine1959. nije nacionalizirana i upisana u vlasništvo RH. Tvrdio je da "Matica hrvatska" nema pravni kontinuitet one "Matice hrvatske " koja je upisana kao vlasnik, te da se ne radi o istoj pravnoj osobi.
Pravnim putem na Općinskom sudu " Matica hrvatska" je potvrdila svoje vlasništvo Palače Matice hrvatske te je ponovo upisana u zemljišne knjige kao vlasnica svoje Palače, o čemu Priopćenjem informira javnost.

Palača Matice hrvatske sagrađena je na darovanom zemljištu, novcem koji je sakupljen od članova i nakladničkog stvaralaštva u razdoblju od 1877. do 1886. godine.
Palača je građena 1886. i 1887. godine po projektu arhitekte čeha Ferde Kondrata. On je projektirao i dogradnju zapadnoga krila Palače 1891. i 1892. Današnji oblik Palača je dobila 1921. dogradnjom sjevernoga krila s prema projektu zagrebačkoga arhitekte Stjepana Uršića. Gradnju Matičine Palače predložio je, osmislio i organizirao dugogodišnji Matičin tajnik i blagajnik sveučilišni knjižničar Ivan Kostrenčić. On je bio vrlo pedantna osoba, organizacijski poslovno i financijski vrlo sposoban, zapisano je. (mzz)



21.11.2017. u 12:01 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 17.11.2017.

OD 20. STUDENOG AVANSNA ISPLATA IZRAVNIH PLAĆANJA ZA 2017.


NOVAC IZ EUROPSKOG FONDA ZA GARANCIJE U POLJOPRIVREDI

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede u ponedjeljak 20. 11. počinje isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2017. godinu isplatom predujma u ukupnom iznosu od 922 milijuna kuna, što je 116 milijuna kuna više nego 2016. godine.
Potporu će primiti oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koja su podnijela Jedinstveni zahtjev u 2017. godini i koja su prošla kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Predujam će poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćen zaključno s 30. studenim 2017. godine.

Novac za ovu avansnu isplatu povučen je iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi, a isplaćuje se 70% EU dijela sredstava namijenjenih proizvodnoj 2017. godini. Sredstva se isplaćuju za potporu po površni, nevezano o vrsti proizvodnje i to za:
1. Osnovno plaćanje
2. Zeleno plaćanje
3. Preraspodijeljeno plaćanje

PODSJETIMO; Osnovno plaćanje je plaćanje po površini prihvatljive poljoprivredne površine , obradivo zemljište, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se vrši poljoprivredna aktivnost i upisane su u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta - ARKOD. Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih dvadeset prihvatljivih hektara poljoprivrednog gospodarstva i to svim korisnicima koji ostvaruju osnovno plaćanje. Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš - zeleno plaćanje - isplaćuje se za one površine poljoprivrednog gospodarstva koje su prihvatljive za osnovno plaćanje i to kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Obzirom da površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja, poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine (EZP) i očuvanje trajnih travnjaka.
Više o sustavu izravnih plaćanja može se pročitati u brošuri Izravna potpora poljoprivrednicima i kontrola prije isplate
: http://www.apprrr.hr/brosure-4.aspx


17.11.2017. u 13:17 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 16.11.2017.

PP ORAHOVICA IMA NAJVEĆE SLATKOVODNO RIBNJAČARSTVO U RH!


MARKO MARIJIĆ, voditelj proizvodnje ribnjačarstva u PP ORAHOVICA :

„ NEMA PROBLEMA PLASMANA, PROBLEM JE ŠTO NEMA DOVOLJNO RIBE“


Na Prvo Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba u Hrvatskoj 10.11. koje je za tridesetak zainteresiranih osoba koje se bave slatkovodnim ribnjičarstvom organizirala Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Zagrebačkog Sveučilišta nasumce sam odabrala sugovornika.
Bio je to Marko Marijić voditelj proizvodnje ribnjačarstva u PP Orahovica. Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji. Poljoprivredno poduzeće Orahovica je tvrtka kćer grupacije M-SAN.


Marko Marijić voditelj proizvodnje ribnjačarstva u PP Orahovica(Fotka M.Zouhar Zec)

Kolika je površina ribnaičarstva u PP Orahovica?
PP Orahovica upravlja sa 6 300 hektara ribnjačkih površina pod ribnjacima. Trenutno smo u zakupu na nekih 7000 hektara – osam ribnjaka. To je najveće ribnjačartstvo u RH, a vjerojatno i u jugoistočnoj Europi. Tu je uzgoj slatkovodne i toplovodne ribe to znači šarana, amura, soma, štuka, smuđa ono što je komercijalno zanimljivo. To je privatni biznis u PP Orahovica i to pokušavamo unovčiti.
Na koliko se županija ribnjaci protežu?
Ribnjaci se protežu na županije Osječko baranjsku, Virovitičko podravsku, Sisačko moslavačku, Bjelovarsko bilogorsku i Zagrebačku .
PP Orahovica prema imenu nije novo poduzeće?
To je nekadašnji poljoprivredni kombinat u čijem je sastavu bio jedan ribnjak u blizini Orahovice. Kasnije kada je PP Orahovica privatizirana, kada je M-SAN grupa kupila PP Orahovicu onda je počelo okrupnjavanje ribnjačarstva. Mi smo praktički dobili sve ribnjake koji su u to doba bili zapušteni, a sada je to polako doživjelo rekonstrukciju i modernizaciju i pokrećemo proizvodnju. To je izuzetno veliki novac koji se ulaže, mi smo još daleko od toga da ćemo početi izvlačiti toliko koliko ulažemo, ali potencijal postoji i perspektiva je izvanredna za ribnjačarstvo. Očekujemo da ćemo slijedeće godine još jedan ribnjak otvoriti za proizvodnju slatkovodne ribe.
Koliko je zaposlenih osoba?
U samom ribnjačarstvu zaposlena su 82 radnika. Nisu svi ribnjaci u proizvodnji, jer su u fazi modernizacije i čekamo da se to završi. Tada će se pokretati proizvodnja i zapošljavati će se novi ljudi.
Postoji li dovoljno veliko tržište za slatkovodnu ribu ribnjačarstva PP Orahovica ?
- Da, većina ribe 80 %, prodaje se u Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku itd. Živa riba ide direktno na tržišta. Problem plasmana i nije problem. Problem je što nema dovoljno ribe.
- Riba se zasigurno i prerađuje. Gdje je tvornica?
Izgradili smo, a prošle godine u dvanaestom mjesecu 2016. je i otvorena tvornica za preradu ribe u Čačincima pored Orahovice i to je naša tvornica, i tamo dio ribe prerađuje.


Gospodin Marko Marijić na Savjetovanje je došao sa nekoliko svojih kolega koji rade u ribnjačarstvu PP Orahovica i oni su na fotografiji . S lijeva: Jasna Ipša, Boris Vidaković, Marko Marijić , Tomislav Baćanac, Dalibor Đul, Davor Đubrinić i Dražen Koprek. (Fotka M.Zouhar Zec)

Na Prvom Savjetovanju o uzgoju slatkovodnih riba je bio i mr. Milan Božić dr.vet.med.predsjednik, kako je rekao udruženja i slatkovodnog i morskog ribarstva Republike Hrvatske. On ima svoj ribnjak u Kaniškoj Ivi. To je naselje u RH, u sastavu Grada Garešnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Mr. Božić je naglasio da je veličina njegova ribnjaka Ribnjačarstvo Poljana d.d. veličine 1284 hektara i postoji od 1902. godine .
Margareta Zouhar Zec



Akvarij kao ogledao. Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC
Fotke M. Zouhar Zec




16.11.2017. u 17:06 • 0 KomentaraPrint#^

POLJOPRIVREDNIM ŠKOLAMA BESPOVRATNA SREDSTVA PREKO NATJEČAJA


OD 50 TISUĆA DO 500 TISUĆA KUNA PO PROJEKTU

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je 10. 11. Javni poziv srednjim školama za dodjelu bespovratnih sredstava za promociju i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja u poljoprivredi. Za srednje škole osigurano je pet milijuna kuna. Na natječaj se mogu javiti škole koje provode obrazovne programe u sektoru poljoprivrede, prehrane i veterine za projekte ulaganja u školska poljoprivredna gospodarstva i praktikume te povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima škole ili školske zadruge.
Ukoliko se prijavljuje jedan prijavitelj – jedna škola - maksimalan iznos sredstava može biti 500 tisuća kuna, a ako se prijavljuju dva prijavitelja (partneri) maksimalan iznos potpore može biti milijun kuna. Najniža vrijednost zatraženih sredstava po projektu može iznositi 50 tisuća kuna. Javni poziv otvoren je do 23. studenog 2017. godine. Detaljne informacije o javnom pozivu, upute i obrasci dostupni su na www.mps.hr odnosno na
http://www.mps.hr/hr/natjecaji/ostalo/javni-poziv-srednjim-skolama-promocija-i-jacanje-kompetencija-strukovnih-zanimanja-u-poljoprivredi-2017

„Naše poljoprivredne škole temelj su budućim mladim poljoprivrednicima kojima trebamo osigurati modernu opremu i sredstva za školski rad i učenje. Tako će steći znanja koja će im sutra pomoći na njihovim obiteljskim gospodarstvima. Mladi ljudi koji se odlučuju za poljoprivredna zanimanja već u ranoj dobi pokazuju što žele raditi u budućnosti. Na nama je da im pomognemo opremajući škole, praktikume i laboratorije“ - izjavio je ministar poljoprivredeTomislav Tolušić.




16.11.2017. u 06:18 • 0 KomentaraPrint#^

U POLJOPRIVREDNE PROJEKTE 89 MILIJUNA KUNA



ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI I DODANE VRIJEDNOSTI

U Ministarstvu poljoprivrede potpisani su 14.11. ugovori za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva za operacije 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ i 4.2.1.“ Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ ukupne vrijednosti 89 milijuna kuna. Ugovore je s korisnicima potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić.

„U voćarstvo, povrćarstvo, stočarstvo i peradarstvo od danas će biti investirano novih 89 milijuna kuna kojima će se podići novi nasadi, graditi nove i obnavljati postojeće farme. Tu su i mikro, mali i srednji korisnici koji će svojim proizvodima, poput pršuta, ljekovitog bilja i sireva, povećati dodanu vrijednost. Raduje me što će svi oni zajedno postati konkurentniji na tržištu i kako su pronašli svoju nit vodilju za budućnost.“ – izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. „Program ruralnog razvoja nudi nam mogućnosti ulaganja, ali omogućuje i brojna poboljšanja i razvoj životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima. Svi zajedno smo ovdje da radimo na njegovom iskorištenju u najboljoj mogućoj mjeri za same poljoprivrednike.“ – naglasio je ministar poljoprivrede dipl.iur TomislavTolušić.

Za operaciju 4.1.1. ugovoreno je 16 projekata u vrijednosti od gotovo 76 milijuna kuna, dok je za operaciju 4.2.1. u vrijednosti od 13 milijuna kuna ugovoreno 7 projekata. Nakon potpisivanja ugovora korisnici kreću s postupkom nabave i podnose drugi dio zahtjeva za potporu. Prihvatljivim korisnicima bit će izdane odluke o dodjeli sredstava te će biti u mogućnosti podnijeti zahtjev za predujam u iznosu od 50% odobrene potpore.
Detaljne uvjete za sufinanciranje, iznose potpora, te ulaganja i prihvatljive korisnike u operacijama 4.1.1. i 4.2.1. mogu se pogledati na web stranici Agencije za plaćanja
http://www.apprrr.hr/mjera-4---ulaganja-u-fizicku-imovinu-1040.aspx

16.11.2017. u 05:50 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 14.11.2017.

5. MEĐUNARODNA KONTROLING KONFERENCIJA U ZAGREBU


BRZA PRILAGODBA NA NOVE TEHNOLOGIJE

.

U Zagrebu je 14. studenog u tijeku je u hotelu Westin 5. Međunarodna kontroling konferencija. Cilj konferencije već je tradicionalno predviđanje najnovijih trendova iz svijeta kontrolinga. Glavna tema ovogodišnje konferencije je digitalizacija u kontrolingu. Organizator ove konferencije je konzultantska tvrtka Kontroling Kognosko u suradnji sa poslovnim tjednikom Lider.

Digitalizacija znači pretvaranje svih vrsta informacija u digitalnu formu tako da se te informacije kasnije mogu procesirati, analizirati, grupirati, uspoređivati te na temelju njih može se zaključivati o smjeru trendova i tomu što bi se moglo dogoditi u sljedećem razdoblju. Put od prve industrijske revolucije do današnje četvrte, digitalne revolucije, bio je brz sa mnogo promjena. Danas je dostignuta točka točku na kojoj su svakodnevno dostupna nova rješenja zahvaljujući kojima se podaci transformiraju sve brže i moguće ih je obraditi sve više. Mogućnost predviđanja i modeliranja sutrašnjice, posebno u kontrolingu, nikad nije bila veća. Stalna je samo promjena. Kako kontroling pomaže poduzeću odgovoriti na promjene? Prije svega, razumijevajući korelacije između nestrukturiranih podataka, uočavajući uzorke i trendove koji mogu definirati prediktivne modele.
Matematička i statistička analiza više nisu dovoljne da bi se olakšalo odlučivanje. Današnji podaci -engl. fast-moving big dana- brzo se mijenjaju što znači da se s reaktivne analitike prelazi na proaktivnu prediktiku. Menadžeri žele brzo i kvalitetno rješenje svojih problema. Žele personalizirane izvještaje u trenu. Brzina prilagodbe na nove tehnologije i njihova primjena poduzećima donose konkurentsku prednost i inovaciju, ključnu za poslovni uspjeh.

5. Međunarodna konferencija o kontrolingu – usmjerena je upravo na ta pitanja. Kontroleri su po definiciji skrbnici podataka. Ako podaci nisu točni, cijeli je proces kontraproduktivan. Kontroleri povezuju nestrukturirane podatke s računovodstvenim podacima koji prikazuju uspjeh poduzeća. Oni pretvaraju informacije iz poduzeća i izvan njega u znanje i omogućuju predviđanja koja traži menadžment. Koriste se alatima kojima velike količine podataka brzo pretvaraju u kratke i sažete personalizirane izvještaje. O ovim temama na Konferenciji će govoriti stručnjaci iz Njemačke, Poljske, BiH i Hrvatske.
Konferencija je namijenjena vlasnicima poduzeća, top-menadžerima, menadžerima prodaje, marketinga, nabave, proizvodnje, kontrolerima svih razina, analitičarima, planerima, menadžerima računovodstva i financija, IT stručnjacima koji rade na poslovnim rješenjima koja su potpora kontrolingu,(BI, DW, planiranje.
Po treći put u Hrvatskoj organizira se Nagrada za najbolji kontroling projekt koja će se dodijeliti 14.11.2017. godine na 5. Međunarodnoj kontroling konferenciji u Hrvatskoj. Nagrada se organizira pod pokroviteljstvom ICV-a, Međunarodne udruge kontrolera, koja u Hrvatskoj postoji od 2010. godine, tvrtke Kontroling Kognosko d.o.o. i Lider media d.o.o.

14.11.2017. u 13:56 • 0 KomentaraPrint#^

PROMOCIJA SLATKOVODNOG RIBARSTVA U AQUATIKI


PRVO SAVJETOVANJE O UZGOJU SLATKOVODNIH RIBA

Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Zagrebačkog Sveučilišta organizirali su 1. Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba u Hrvatskoj koje je za tridesetak zainteresiranih osoba koje se bave slatkovodnim ribarstvom održano 10. studenog u prostorijama Aquatike u Karlovcu. Prof. dr. sc. Emil Gjurčević održao je predavanje pod nazivom „Bolest spavanja KOI šarana“, dr. sc. Krešimir Matanović govorio je o primjeni dezinficijensa i antimikrobnih lijekova u slatkovodnom ribogojstvu, a gost iz Mađarske dr. Mark Bodis govorio je o uzgoju smuđa.



Slijeva:Ravnateljica Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC Margarita Maruškić Kulaš,
prof. dr. sc. Emil Gjurčević, dr. sc. Krešimir Matanović i gost iz Mađarske dr. Mark Bodis . (fotka M. Zouhar Zec)

Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba otvorila je ravnateljica Aquatike Margarita Maruškić Kulaš koja j rekla: Naš glavni cilj je potaknuti razvoj turizma i gospodarstva i promovirati županijske raznolikosti, te promovirati slatkovodno ribarstvo u Hrvatskoj. Slatkovodno ribarstvo i njegova raznolikost pruža jedinstven doživljaj temeljen na prirodnim resursima, a u isto vrijeme potiče raznolikost te potiče gospodarsku i istraživačku djelatnost. Aqatika je zbog koncepta i raznolikog podvodnog svijeta posjetiteljima namijenila niz sadržaja. U godinu dana, od otvaranja parka Aqatika taj slatkovodni akvarij posjetilo je 114.000 posjetitelja“. Ravnateljica Maruškić Kulaš podsjetila je da je Javna ustanova Aquatika osnovana u okviru projekta EU i razvojne agencije grada Karlovca. Izgradnja projekta je financirana iz fondova EU u iznosu od 36 milijuna kuna što je 98 % ukupnih sredstava.


Prof. dr. sc. Emil Gjurčević

BOLEST SPAVANJA KOI ŠARANA
Dr. Emil Gjurčević rekao je da se bolest spavanja KOI šarana pojavila se u Japanu 1974. godine sa znakovima oštećenja kože, sa masovnom smrtnošću do 100 % . To je bila endemska virusna bolest šarana. Godine 1996. ta se bolest pojavila u SAD-u. Od te bolesti počinju uginuća ukrasnih šarana . Godine 2009. ta je bolest u Europi u Belgiji, a onda se širi 2011. u Veliku Britaniju, Nizozemsku, Poljsku, 2012. bolest počinje u Austriji i 2013. u Češkoj , 2014. u Italiji, 2015. u Brazilu. Bolest se javlja u jesen i rano proljeće .U Japanu se bolest javlja pri temperaturi od 15 - 25 C, ali i na temperaturi od 6 – 9 C.
„ Kako izgleda oboljela riba?“ - postavio je pitanje te nastavio izlagati dr. Gjurčević rekavši da se klinički znakovi pojavljuju na koži i na škrgama. Škrge su kod oboljelih šarana natečene i oštećene. Riba ne reagira na podražaj, leži na boku. Na koži ima oštećenje i eroziju. Virus se umnaža u škrgama- točnije u listićima škrga. Smanjuje se respiratorna površina ribe i ona ostaje bez kisika. Zato se javljaju nagle promjene i na drugim dijelovima tijela šarana i to na jetri, slezeni, bubrezima. „Ta bolest spavanja KOI šarana počinje trgovinom ukrasnih šarana.Bolest spavanja je virusna i ulazi u citoplazmu stanice šarana“ – istakao je dr. Gjurčević.
Prema riječima dr. Gjurčevića „ virus je negdje radio štetu, a negdje nije bilo uginuća. Naprimjer u Njemačkoj je bilo uginuće 100% na ribi od 1-3 godine, u Poljskoj nije bilo gubitaka, u Češkoj 60% na ribi od dvije godine . Bolest spavanja nije na popisu nacionalnog zakonodavstva i nije bolest koja se suzbija.“
Kako spriječiti bolest? Dr. Gjurčević kaže „ permanentnim obrazovanjem ,procjenom rizika, treba biti u kontaktu s drugim vlasnicima ribogojilišta, imati informaciju, da virus ne dođe na farmu. Kod kupovanja, šarana treba stavljati u karantenu 30 dana, zbog bolesti spavanja. Iskorijenjivanje bolesti sa farme je moguće. Kako? Japanci stavljaju u vodu 0,2 % kuhinjske soli. Virus u vodi preživi do 7 dana. U Republici Hrvatskoj nema virusa bolesti spavanja od koje obolijevaju samo šarani i KOI šarani. Bolest u konzumaciji nije opasna za ljudsko zdravlje. „ „Nemojte stavljati virus na listu, ako ga netko do sada nije stavio“ rekao je izravno dr. Emil Gjurčević prisutnim slušateljima koji su vlasnici ili ribogojilištima ili samo rade u njima.



Slušatelji Prvog savjetovanja o uzgoju slatkovodnih riba.

Dr.Krešimir Matanović dr.vet.med. govorio je o primjeni dezinficijensa i antimikrobnih lijekova u slatkovodnom ribogojstvu. Rekao je da treba spriječiti da bolest u ribogojilište dođe preko kamiona, odječe, obuće i bilo kakvog pribora za proizvodnju slatkovodne ribe. Zato treba koristiti dezinficijense. Da bi dezinficijens bio djelotvoran prije toga treba površine dobro oprati s visokotlačnim peračima kojima je dodan kvalitetan deterdžent Genoll u koncentraciji od 3-5 % kojeg ima na hrvatskom tržištu i koji jako dobro čisti površinu koju nakon toga treba dezinficirati. Na djelovanje dezinficijensa utječe više faktora, počevši od vrste materijala koji su porozni. Ne treba zaboraviti da su i dezinficijensi otrovi , a ljudi koji s njima rade moraju koristit zaštitnu opremu rukavice i maske i ono što piše na uputi za uporabu. Pri upotrebi dezinficijensa postoji piramida jer postoje virusi s ovojnicom, bakterije i gljivice i različito su otporni na dezinficijense. U uvjetima djelovanja UV zraka, sunca i prljavštine mnogi dezinficijensi vrlo brzo prestaju djelovati. Ribarske alate i mreže koji dolaze u doticaj s ribom također treba dezinficirati.
Ako na ribnjak u ribogojilište dolaze ribolovci treba brinuti o tome da se pri dolasku i njihovi ribolovni alati dezinficiraju.

Gost iz Mađarske dr. Mark Bodis doktorirao je na uzgoju smuđa i govorio je o njegovu uzgoju.
Margareta Zouhar Zec


Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC otvorena je svaki dan i vikendom za posjetitelje od 8-19 sati . Cijena pojedinačne karte iznosi 60 kuna, za djecu 30 kuna, obiteljska karta stoji 120 kuna, a različite grupe imaju popuste na ulaznice.
AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC ima 25 akvarija u kojima je 5 000 jedinki riba, 80 vrsta i 40 endemskih vrsta. M.Zouhar. Zec.



U dvorani u kojoj je održano Prvo savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba dva zida su - akvariji. Na fotografiji akvarija, kao u ogledalu, vide se slušatelji kao i panel prezentacija koju je upravo održavao jedan od predavača. (Fotka M. Zouhar Zec)

14.11.2017. u 09:18 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 11.11.2017.

RAST PROIZVODNJE U PRERADI DRVETA


PREZENTIRAN SOFTVER ZA DRVNU INDUSTRIJU



RAST PROIZVODNJE U PRERADI DRVETA
Prvih devet mjeseci ove godine sektor prerade drva (C16) ostvario je porast proizvodnje za 11,2 %. U rujnu 2017. ostvaren je rast u odnosu na rujan 2016. za čak 20,2 %, odnosno porast od čak 35,9 % ostvaren je u kolovozu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine, kad je i zabilježen porast proizvodnje namještaja (C31) od 9,5 %. Sve navedeno proizlazi iz godišnjih stopa rasta, odnosno iz kalendarski prilagođenog indeksa. Rekordan rast iz mjeseca kolovoza bilo je vrlo teško ponoviti u rujnu, stoga je na mjesečnoj razini zabilježen pad proizvodnje od 5,8 % u odnosu na prethodni mjesec. Izvorni indeksi obujma industrijske proizvodnje bili su gotovo identični, odnosno iznosili su 11,2 % za I-IX tj.17,5 % u odnosu na godinu ranije. U rujnu je zabilježeno povećanje broja zaposlenih od 2 % kod prerade drva, ali i istovremeno smanjenje od 2,5 % kod proizvodnje namještaja. Zalihe su povećane za 23,7 % u preradi drva, odnosno 6,7 % kod namještaja.

GRAD DUBROVNIK U PROSINCU POSTAJE SREDIŠTE EUROPSKE DRVNE INDUSTRIJE

Najobuhvatniji međunarodni sektorski event na Mediteranu ADRIATIC WOOD DAYS održat će se treći put zaredom u Dubrovniku, od 4. do 6. prosinca ove godine. Četiri stručne konferencije, mnoštvo sektorskih rasprava, radionica i B2B susreta treba nadmašiti prošlogodišnje izdanje, koje je okupilo preko 250 sudionika iz sektora šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja, energetike, biomase te iz hotelijerstva i pripadajućih kreativnih industrija. U Dubrovniku se očekuje međunarodnii karakter sudionika, uključujući potencijalne ulagače, relevantne domaće i inozemne političare, kao i vlasnike velikih drvoprerađivačkih kompanija, sektorske medije, akademsku zajednicu i dobavljače tehnologija. ADRIATIC WOOD DAYS izvorno promovira bolje pozicije drva na Mediteranu, ali istovremeno predstavlja priliku za poticanje energetske obnove, opremanje hotela, te posebno za sektorsko umrežavanje i širenje mreže poslovnih partnera, posebno u dijelu EU projekata. Svi zainteresirani mogu prijaviti predstavljanje primjera dobre prakse i sudjelovanje u programu. Za sve sudionike osigurane su povoljnije cijene smještaja u hotelu Sheraton. Više informacija i prijave na info@drvniklaster.hr i +385 1 6329 111 te na www.adriatic-wd.com
Različite konferencije tijekom skupa AWD u Dubrovniku okupit će ciljane skupine sudionika oko specifičnih tema uključujući opremanje hotela, mogućnosti za veću uporabu drva u graditeljstvu, preko trgovine drvom do rasprave o kvaliteti i certificiranju. Upravo u Dubrovniku, gradu biseru Jadrana pruža se jedinstvena prilika za umrežavanje ponuđača smještajnih usluga, od luksuznih hotelskih lanaca do privatnog smještaja s proizvođačima opreme za hotele. Drvo kao održivi i ekološki materijal je u regiji nedovoljno zastupljeno u graditeljstvu te se kroz projekte i zakonodavne okvire može promovirati njegova veća uporaba, što će također biti jedna od tema AWD-a. U središtu europskih rasprava trenutno je izmjena direktive o OIE i uvođenje kriterija za biomasu, a glavne udruge na europskom nivou ravnopravno sudjeluju u kreiranju europskih politika. Očekuje se da će se u području biomase uvelike odraziti primjena modela kaskadne uporabe te će, osim tvrtki, na konferenciji prisustvovati i relevantne europske asocijacije i predstaviti moguće implikacije na sektor. Također, dat će se i pregled već provedenih investicija i analiza njihove isplativosti.


KLOBUČAR IMENOVAN DIREKTOROM Šumske biomase d.o.o.
Dosadašnji voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mario Klobučar postao je direktorom Šumske biomase d.o.o., gdje dolazi na mjesto Željka Sučića, koji je nesumnjivo bio pionir poslova s biomasom u Hrvatskoj. Tvrtka inače djeluje kao tvrtka kćer Hrvatskih šuma d.o.o. s ciljem što učinkovitijeg korištenja šumske biomase i ostataka. Klobučar je u svom dosadašnjem radu vrlo aktivno i agilno pratio temu energije iz drva, odnosno široku lepezu aktivnosti u drvnom i šumarskom sektoru te ima znanja i kompetencije proisteklih iz domaćih i međunarodnih iskustava. Promjene su se konačno dogodile i na razini Uprave Hrvatskih šuma, budući da je na nedavnoj sjednici Vlada RH predložila Skupštini društva imenovanje predsjednika Uprave i članova Uprave. U Upravi bi trebali ostati Krunoslav Jakupčić na mjestu predsjednika te član Ante Sabljić, dok je za trećeg člana Uprave predložen Igor Fazekaš iz Slatine, koji je trenutno ravnatelj Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije. Fazekaš ima ekonomsko i bankarsko zaleđe, obnašao je dužnost direktora izvoza finalnih proizvoda i voditelja marketinga u tvrtki GAJ Slatina, te je radio 12 godina u bankarstvu kao voditelj Poslovnice, voditelj Podružnice te voditelj Poslovnog centra.

EXPORTDRVO PRODAJE STROJEVE ZA OBRADU DRVETA, TEKASTILA I KOŽE !
Tvrtka Exportdrvo nudi na prodaju tridesetak funkcionalnih strojeva za obradu drva te strojeve za tekstil i kožu iz jedne domaće tvornice. U ponudi se nalaze CNC obradni centri, dvostrana oscilirajuća bušilica, dvostrana čeparica, vertikalni krojač ploča, dvostrani prikrajčivač s bušenjem (do fi 16 mm), kontaktna brusilica (3 trake, šir. 1100 mm), stroj za oblaganje rubova (kanterica), automatski stroj za oblaganje rubova, obrezivač obloženih rubova, troetažna preša (2100 x 1000 mm) renomiranih proizvođača Balestrini, HOLZHER, BIESSE, STEMAC, HOMAG, POLYMAC, OTT. Ukoliko imate interes za tehnologije za obradu tekstila i kože, u ponudi su i automatski krojač štofa + program packard, stol za krojenje (štofa/dakrona) (2 kom). 12000x2000x850 mm, tračna pila za rezanje poliuretanske pjene, pneumatski podizni stol za tapeciranje (10 kom), šivači stroj za prošivavanje, šivaći stroj, stroj za obrezivanje kože proizvođača Lectra, AB, Bargna e Buzzi, MAMMUT, Durkopp Adler, GLOBAL, Mauser Spezial, Fratelli Alberti. Više informacija o specifikacijama i cijenama možete dobiti na uvoz@exportdrvo.hr. Kontakt osoba Maša Hrvatin, EXPORTDRVO, Zagreb (Tel: +385 (0) 1 4560 244; Fax: +385 (0)1 4560 310).

MARIJANA PETIR OTVORILA SEKTORSKI FORUM
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je zajedno s bivšim švedskim predsjednikom Vlade Göranom Perssonom, ujedno i predsjednikom organizacije ThinkForest, 7.11. otvorila sektorski forum na kome je sudjelovao i bivši EU povjerenik Janez Potočnik, te direktor Europskog šumarskog instituta Marc Palahí. Na skupu je bio i John Bell, direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije (DG RTD), bivši predsjednik finske Vlade Esko Aho, profesor sa Sveučilišta „British Columbia“ Cecil Konijnendijk van den Bosch, ujedno supredsjedatelj UN-ovom organizacijom International Resource Panel (IRP). Petir je u svom istaknula kako su „zadnje dvije godine u Europskom parlamentu bile ključne za prilagođavanje smjera Europske unije prema učinkovitom gospodarenju sirovinama i tranziciji EU prema nisko ugljičnom gospodarstvu“. U Parlamentu su se kroz procedure obrađivali paketi „Kružnog gospodarstva“, „Klimatsko-energetskog paketa zakona“ te posljednji paket „Čiste energije za sve“ o kome se upravo raspravlja. “Ti novi i sveobuhvatni paketi zakona moraju djelovati zajedno i stimulativno na istraživanje, razvoj, primjenu novih tehnologija i inovacija. Vraćajući se unatrag moramo shvatiti da novi poslovi mijenjaju stare poslove te da nove tehnologije zamjenjuju stare, neučinkovite, ˝prljave i skupe”, naglasila je Petir.

ŠKOLA CALLEGARI UPISUJE DIZAJNERE
Program „Dizajner namještaja“ u strukovnoj školi Callegari, školi mode i dizajna dostupan je svim zainteresiranima. Dizajner namještaja je program intenzivnog proučavanja materijala te intenzivnog istraživanja procesa i tehnologija izrade namještaja i predmeta. Callegari svoj pristup obrazovanju temelji na razvoju utjelovljenom kroz praksu i taktilno iskustvo te pruža polaznicima jedinstvenu priliku za kreativno izražavanje i inovaciju. Istraživanjem, eksperimentiranjem s materijalima, tehnologijama i pristupima polaznici će upoznati principe i praksu dizajna namještaja, ali i s naglaskom na ljudske faktore i održivi, odgovorni dizajn u cilju razvoja socijalnih vrijednosti. Dizajn namještaja obuhvaća teoriju, vještine, kontekst, istraživanje, profesionalnu praksu. Iz stručnih sadržaja izdvajamo: dizajniranje namještaja, digitalne tehnologije, povijest namještaja, teoriju boje, dizajnersko crtanje, materijali i tehnologije obrade, tehničko crtanje i osnove CAD-a te praktičnu nastavu. Nastava se održava u Zagrebu, Rijeci i Splitu jednom tjedno i program završava u rujnu 2018. Sve dodatne informacije za upis ili detaljnu prezentaciju programa na www.callegari.hr ili poslati e-mail na: callegari@callegari.hr, tel: 01 4612 890.

PREZENTIRAN SOFTVER ZA DRVNU INDUSTRIJU
Tvrtka Strojotehnika d.o.o. iz Soblinca, odnosno iz zagrebačkih Sesveta, ističe kako posjeduje najrašireniji softver u Hrvatskoj koji se koristi u različitim industrijama, između ostalog i u drvnoj industriji. Omogućuje najbržu i najefikasniju izradu 3D modela i crteža uz najmanje napore i najkraće vrijeme učenja. Broji više od 5,5 milijuna korisnika u svijetu, a u Hrvatskoj ga koristi više od 600 firmi. Jedan od uspješnih promocijskih događaja održan je i na nedavno održanom sajmu Ambienta. SolidCAM predstavlja kompletno rješenje za programiranje svih tipova CNC strojeva, dok je SWOOD programsko rješenje integrirano u SolidWorks, namijenjeno proizvođačima drvnog namještaja. SWOOD Design omogućava jednostavno dizajniranje namještaja uz brzo korištenje specifičnih funkcija, te izradu više različitih konstrukcijskih rješenja koja se mogu naknadno prilagoditi. Moguće je sastaviti namještaj s elementima poput vrata, ladica, polica, te uključuje i okove. SWOOD CAM upravlja svim numeričkim upravljanim strojevima uključujući sve proizvodne tehnologije specifične za drvnu industriju. Omogućuje izradu programa, proizvodne dokumentacije i simulacije obrade direktno unutar SolidWorks-a kao i dodatnu opciju nesting-a. Strojotehnika nudi i kompletnu edukaciju. Više na: www.strojotehnika.hr.
Hrvatski drvni klaster

11.11.2017. u 13:06 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 09.11.2017.

ZA PRERADU DRVETA 52,4 MILIJUNA KUNA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA


CILJ JE POTAKNUTI RAZVOJ ŠUMARSKOG SEKTORA

Ministarstvo poljoprivrede izdalo je 8.11. Odluke o prihvatljivosti projekta za preradu drveta za 24 korisnika u ukupnom iznosu od 52,4 milijuna kuna za provedbu podmjere 8.6. »Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda«, operaciju 8.6.2. »Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva« iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. godine.
Korisnici mjere su obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana za djelatnosti prerade drva, a cilj joj je potaknuti razvoj šumarskog sektora te i na taj način doprinijeti razvoju ruralnih područja i stvaranju novih radnih mjesta.
„Šume su već stoljećima izvor prihoda i mjesto zapošljavanja ruralnog stanovništva. Ovih 52,4 milijuna kuna omogućit će nastavak te tradicije uz visoki stupanj očuvanja naših šuma. Svako novo radno mjesto u ruralnom području znači jednu obitelj koja će u tom području izgraditi svoj život.“ – izjavio je tim povodom ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.


09.11.2017. u 18:48 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 08.11.2017.

KLIMATSKE PROMJENE NA VAŠEM TANJURU


KAKO ZPP EU PROCJENJUJE KLIMATSKE PROMJENE
NA PROIZVODNJU HRANE



Future of CAP: Climate change on your plate / Budućnost ZPP: Klimatske promjene na vašem tanjuru orginal je i prijevod naslova teksta koji je 7.11. 2017. objavljen na web stranici EUROPSKE KOMISIJE , na donjem linku:

https://ec.europa.eu/info/news/future-cap-climate-change-your-plate_en

Radi informativnosti prenosim tekst u prijevodu!

Klimatske promjene još uvijek mogu biti prilično apstraktne za mnoge među nama. Čuli smo o globalnom povećanju intenziteta uragana ili rastućim temperaturama. Za mnoge Europljane ovaj fenomen ne utječe na njihov svakodnevni život. Ali to ne donosi pravu sliku. Hrana koju svakodnevno konzumirate, od njezine dostupnosti do njegove kvalitete, izravno utječe na klimatske promjene. Poljoprivreda ovisi o klimatskim uvjetima, te je stoga vrlo izložena klimatskim promjenama.

Posljedice klimatskih promjena na poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Posljedice klimatskih promjena sve više utječu na europsku poljoprivredu. Od ekstremnih vremenskih uvjeta do promjena sezonalnosti i varijabilnosti, oni imaju značajan utjecaj na proizvodnju, eventualno snižavanje kvalitete proizvoda ili uvelike smanjenje zaliha. U budućnosti će ti učinci samo jačati, stalno izazivati sektor poljoprivredno-prehrambene industrije.

Čak i čašu crnog vina ugrožavaju klimatske promjene. U prvom dijelu 2017. godine Europa se suočila s ekstremnim klimatskim uvjetima s ozbiljnim utjecajima na proizvođače. Na primjer, jake tuče i tvrdi mraz u proljeće uzrokovali su znatnu štetu vinogradima diljem Europe. Kao rezultat toga, očekuje se da će europska berba vina za 2017. biti vrlo niska (14% niža od prošlogodišnjeg), s poviješću niske.
Ne samo količina poljoprivrednih proizvoda nego i kvaliteta koja prijeti klimatskim promjenama. Primjer toga je česta kiša u sjevernoj Europi koja je rezultirala nižim sadržajem bjelančevina u pšenici 2017. godine. To može imati negativan utjecaj i na europski izvoz.

Europski odgovor

Odgovarajući na ova pitanja, EU pruža podršku poljoprivrednicima koji se nalaze u financijskim poteškoćama. Primjerice, u rujnu 2017. omogućilo je 15 država članica da povećaju plaćanja predujma poljoprivrednicima koji su pogođeni teškim klimatskim uvjetima. Ovo povećanje bilo je usmjereno na izravna plaćanja i neke plaćanja ruralnog razvoja za poljoprivrednike, povećavajući iznos koji bi se mogao platiti od 16. listopada 2017. s 50% na 70% ukupnog iznosa za izravna plaćanja, a od 75% do 85% za plaćanja ruralnog razvoja ,

Međutim, pomoć proizvođačima da se suoče s rezultatima klimatskih promjena samo je dio priče. Drugi ključni aspekt je ublažavanje - kako pomoći poljoprivrednicima i pridonijeti ukupnim naporima za smanjenje utjecaja klimatskih promjena, na prvom mjestu. EU također radi na tome - ažurira svoje politike i osigurava dostupnost sredstava kako bi se osigurala održiva uporaba prirodnih resursa i ograničila emisija.
Na europskoj razini, zajednička poljoprivredna politika se s vremenom razvila, a danas se više fokusira na okoliš i klimu nego ikad prije. Rezultati na terenu jasno su vidjeli: od 1990. došlo je do smanjenja emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi od 23%, dok je razina ekološke poljoprivrede EU-a diljem EU porasla za 5,5% svake godine posljednjih deset godina.

Da bi se to postiglo, EU je promijenila način funkcioniranja Zajednice u cilju promicanja održivosti u poljoprivrednom sektoru. Na primjer, pod takozvanim pravilima o međusobnoj usklađenosti, poljoprivrednici primaju samo financijsku potporu iz ZPP-a ako zadovolje određene ekološke zahtjeve i obveze. Izravna plaćanja poljoprivrednicima također se mogu nadoknaditi dodatnim iznosima u zamjenu za takozvane mjere "zelenila", poput diverzificiranja njihovih usjeva ili stvaranja "ekoloških fokusnih područja" u kojima se zemljište ne obrađuje između njihovih usjeva. Iako je relativno nedavno dodano pravilima Zajedničke poljoprivredne politike, ove ekološke mjere već su pokazale svoju korist okoliša za biološku raznolikost, kvalitetu vode i tla, sekvestraciju ugljika i krajolike - i takav daljnji napredak u pogledu zaštite okoliša poljoprivrede vjerojatno će i dalje biti prioritet za poljoprivrednu politiku EU-a u budućnosti.
Programi ruralnog razvoja također igraju važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Oni se izrađuju na državama članicama ili na regionalnoj razini i moraju se baviti ciljevima koji se prevode u prioritete poput obnove, očuvanja i unapređenja ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo ili promicanja učinkovitosti resursa i podržavanja pomaka prema gospodarstvu niske razine ugljika i klime u poljoprivredi, sektoru hrane i šumarstva.

Inovacija, strateški saveznik protiv klimatskih promjena

Inovacija i znanje također mogu pridonijeti većem održivom poljoprivrednom sektoru.Od robota do satelita, tehnologija i inovacija polako mijenjaju poljoprivredu. Velika količina informacija sada je dostupna širokoj populaciji, što omogućuje poljoprivrednicima veću preciznost u svakodnevnim aktivnostima, ali i pomaže poboljšanju kvalitete vremenskih prognoza, praćenju usjeva i predviđanju prinosa. Ta kombinacija dopušta lokalne odgovore kao što je odgovornija upotreba resursa, ali i na europskoj razini, informirati donošenje odluka i oblikovati politike.
Kroz program Horizon 2020, EU također ulaže znatno u istraživanje i inovacije. U svom najnovijem programu rada, pokrenutom 27. listopada 2017., milijardu eura posvećena je znanju i inovacijama u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju, uglavnom teme održive sigurnosti hrane, ruralne renesanse, a u manjoj mjeri informacijske i komunikacijske tehnologije.
Klimatske promjene, globalni problem

Od ključne je važnosti da EU ispuni svoje obveze u borbi protiv klimatskih promjena, s poljoprivredom u središtu nje. EU obveze uglavnom dolaze iz ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Pariškog sporazuma, koji je usvojen u 2015. godini nakon pregovora o klimatskim promjenama COP21 koji su se održali u studenom 2015. u Parizu i koji imaju za cilj zadržati globalni porast temperature do ispod 2 ° C. COP23, organiziran u Bonnu između 6. i 17. studenoga 2017., nastavit će raditi na provedbi Pariškog sporazuma s uključenih 197 sudionika.
Europa ima bogat i raznolik sektor poljoprivrede i prehrane koji treba zaštititi. Buduća zajednička poljoprivredna politika nastavit će održivost staviti u središte svojih prioriteta i osigurati alate i instrumente koji će omogućiti poljoprivrednicima i sektorima ruralnog područja da se suoče s višestrukim izazovima izazvanim klimatskim promjenama.

08.11.2017. u 14:28 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2017  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Studeni 2017 (15)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se