AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 26.02.2018.

KONFERENCIJA O TRŽIŠTU KAPITALA U 2018.



SMANJITI EKONOMSKU OVISNOST O TURIZMU

“TRŽIŠTE KAPITALA U 2018” naziv je konferencije koja je održana 21. veljače u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Platinum Investa.
U priopćenju povodom tog događaja piše da je konferencija je otvorena diskusijom na temu " Kodeks korporativnoga upravljanja i zaštita manjinskih investitora" koju je vodio Igor Gvozdanović, predsjednik uprave Platinum Investa, a u raspravi su sudjelovali i Jurica Jednačak, HANFA; Iva Galić, direktorica sektora tržišta i nadzora, Zagrebačka burza; Ivana Barać, rukovoditeljica Odjela za odnose s investitorima, Atlantic Grupa i Toni Smrček, odvjetničko društvo Tus, Novokmet, Smrček. Jurica Jednačak kao novoizabrani član upravnoga vijeća HANFA-e istaknuo je važnu ulogu regulatora i naglasio da se trenutno radi na novom zakonu o tržištu kapitala koji će od društva pod nadzorom tražiti transparentnije poslovanje i bolje izvještavanje investitora.
Na pitanje u ulozi Zagrebačke burze u razvijanju kodeksa korporativnoga upravljanja Iva Galić, direktorica sektora tržišta i nadzora Zagrebačke burze upoznala je prisutne s međunarodno financiranim projektom razvoja korporativnoga upravljanja na kojemu trenutno radi ZSE i posebno naglasila važnost komunikacije s investitorima.
Ivana Barać, rukovoditeljica Odjela za odnose s investitorima u Atlantic Grupi dala je nekoliko
primjera komuniciranja s investitorima na individualnoj bazi, kao i važnost razvijanja pozitivnoga odnosa s investitorima.




Toni Smrček iz odvjetničkog društva Tus, Novokmet, Smrček upoznao je prisutne sa zakonom o trgovačkim društvima, te citirajući relevantne članke zakona pokazao konkretna prava malih investitora i pravne načine na koji se mali investitori mogu izboriti za svoja prava. Na kraju panela Igor Gvozdanović zaključio je da u Hrvatskoj postoje norme korporativnoga upravljanja, ali i potreba za daljnjim razvojem. Upravo tu je važna zajednička uloga izdavača vrijednosnih papira, ulagača i regulatora.

Kao uvod u drugi panel dr. Denis Alajbeg, profesor na Katedri za financije i računovodstvo Zagrebačke škole ekonomije i managementa je održao predavanje o trenutnom stanju na tržištu i implikacijama nedavne korekcije. Predavanje je poslužilo kao uvod u drugi panel ne kojemu su sudjelovali Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, prof.dr. Denis Alajbeg i Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Panel je moderirao Neven Vidaković, izvršni direktor za portfelje u Platinum Investu.
Drugi panel je analizirao aktualne teme o monetarnoj kreditnoj politici i tržištu kapitala. Damir Grbavac je opisao kako se Raiffeisen Društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima prilagođava novim momentima na tržištu, te posebno istaknuo važnost analize pojedinih investicija, ne samo financijske analize. Proces odlučivanja ovisi i političkim i makroekonomskim kretanjima jer investitori u mirovinske fondove zahtijevaju stabilne povrate.
Dr.Denis Alajbeg kao investitor na tržištu kapitala naglasio je važnost ulaganja u dionice za svakog
investitora pojedinačno
, ali i važnost prihvaćanja volatilnosti na tržištu. Iako je na tržištu kapitala došlo do korekcije, još uvijek se ne nazire bikovsko tržište i recesija. Zdenko Adrović osvrnuo se na položaj bankarskoga sustava u Hrvatskoj i EU koji je izrazito
reguliran. Istaknuo je da će rast kamatnih stopa u budućnosti tražiti prilagodbu svih sudionika, ali očekuje se da taj rast neće biti iznenadan.



Zaključak panela jest ukazana jasna potreba za smanjenjem duga države i fokus na ekonomski razvoj koji će rezultirati i rastom ekonomije. Također je naglašeno da je uloga turizma kratkoročno u redu, ali da ekonomsku ovisnost o turizmu treba smanjiti.

26.02.2018. u 00:34 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 22.02.2018.

AGENCIJA ZA PLAĆANJA IZDAJE ODLUKE ZA SUFINANCIRANJE MALIH OPG-ova



PROSJEČNA VISINA BESPOVRATNIH SREDSTAVA JE 113 .000 KUNA PO OPG-u"

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s izdavanjem konačnih odluka poljoprivrednicima koji su se prijavili na drugi natječaj za operaciju 6.3.1. »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava« piše u priopćenju od 20. veljače upućemom novinarima iz Ministarstva poljoprivrede. Objavljena je konačna rang lista projekata malih poljoprivrednika (6.3.1.) koji će biti financirani sa ukupno 151 milijun kuna. Sve odluke Agencija će izdati tijekom ovog tjedna, a poljoprivrednici svoje odluke mogu preuzeti u AGRONET-u (na kartici »ODLUKE«).

Na natječaj za male poljoprivrednike za koji je predviđeno ukupno 151.218.000,00 kuna , oko 20 milijuna eura, zaprimljeno je 4.189 zahtjeva za potporu, što je najviše zahtjeva od početka provedbe Programa ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Sredstvima raspoloživim za sufinanciranje po ovom natječaju može se sufinancirati ukupno 1.355 projekata. Korisnici potpore su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 do 7.000 eura, a visina potpore po poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 113.389,50 kuna (protuvrijednost od 15.000 eura). Tim sredstvima mali poljoprivrednici će financirati: kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, zatim graditi i opremati prostore (vanjsku i unutarnju infrastrukturu) u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade. Bespovratnim novcem iz ove mjere poljoprivrednici će financirati i kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme te podizati višegodišnje nasade, a moći će izgraditi i opremiti objekte za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.
„Interes koji su mali poljoprivrednici iskazali za ovu mjeru pokazuje koliko je potencijala za poljoprivrednu proizvodnju u našim ruralnim područjima. Malim poljoprivrednicima moramo pomoći da postanu veći, a upravo ova mjera omogućava im unaprjeđenje gospodarstva i povećanje vrijednosti njihove proizvodnje, što je preduvjet za javljanje na druge izdašnije mjere iz Programa ruralnog razvoja RH“- izjavio je ministar Tolušić te dodao „Ovo je bio natječaj koji je proveden po starim procedurama i zato su poljoprivrednici dugo čekali na obradu njihovih projekata. U međuvremenu smo izmijenili i olakšali procedure dodjele sredstava za mjeru 6, pa će novi natječaj (u lipnju) biti raspisan po jednostavnijim pravilima.“

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja održali su u protekla tri mjeseca niz sastanaka i edukacija s Lokalnim akcijskim grupama (LAG), kojima je pripremljen paket natječajne dokumentacije za operaciju 6.3.1. kako bi LAG-ovi samostalno mogli provoditi natječaje upravo za ovu mjeru - potporu malim poljoprivrednicima, za koji postoji najveći interes na terenu. Natječaje će provoditi 54 LAG-a čiji popis s pripadajućim jedinicama lokalne samouprave možete pronaći ovdje:
https://www.mrr.hr/files/Tablica-naselja_2201.pdf


22.02.2018. u 17:24 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 21.02.2018.

BUDUĆNOST BIOENERGIJE U ODNOSU NA FOSILNA GORIVA


MEĐUNARODNA ENERGETSKA KONFERENCIJA U ZAGREBU


Specijalizirana međunarodna konferencija o biomasi i obnovljivim izvorima energije održati će se u Zagrebu u hotelu Westin 27. veljače.
Podaci za prijavu su na web adresi
www.wood-energy.info
e-mail: info@drvniklaster.hr ili faks: +385 (0)1 6329 113
Konferencija počinje u 10 sati.






Hrvatska proizvodi 1 % svjetske proizvodnje peleta. To je 280.000 tona peleta proizvedenih se u Hrvatskoj. Izvozi se 92%.


EVO TEMA O KOJIMA ĆE SE NA KONFERENCIJI DETALJNIJE GOVORITI:
Utjecaj nove direktive REDII i tržišni položaj biomase i drvnih goriva
Piroliza i rasplinjavanje drva u kontekstu novih tehnologija
Rast potražnje peleta i ponuda na europskom i svjetskom tržištu
Nedostatak kvota za kogeneracije
Uvođenje trošarina na OIE
Trendovi izvoza peleta i biomase
Zakonska regulativa i usklađenost s EU
Potreba za smanjenjem stope PDV-a na pelet
Uporaba biomase i peleta u državnim elektranama
Biomasa i EU programi / Strategija pametne specijalizacije S3
Drvna sirovina i poljoprivredni ostatak





21.02.2018. u 23:39 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 20.02.2018.

ZDRASTVENI STATUS ŽIVOTINJA 2018. SUFINANCIRA EU


EU ODOBRILA RH SVE PRIJAVLJENE PROGRAME BOLESTI ŽIVOTINJA

„Iskorjenjivanje bolesti životinja ima veliki utjecaj na sigurnost hrane i kvalitetu života ljudi, a gospodarski učinci još su veći. Status zemlje slobodne od bolesti jamči nesmetan promet i trgovinu životinjama, a samim time i nesmetan uzgoj i preradu. Mi smo zemlja koja ima izvrsno organiziranu i educiranu veterinarsku službu, a njihov predan rad i praćenje događaja u okruženju rezultirali su sjajnim postignućima u borbi protiv bolesti. Povećanje sufinanciranja naših programa od strane EU za 73% u odnosu na prošlu godinu izvrstan je pokazatelj da smo mi partner na kojeg se može računati.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić - piše u priopćenju Ministarstva poljoprivrede od 19. veljače 2018.

Naime Republika Hrvatska od 2013. godine članstvom u EU ostvaruje preduvjete za sufinanciranje programa praćenja, kontrole i iskorjenjivanja određenih bolesti životinja. Na godišnjoj razini sukladno propisima EU, odobravaju se nacionalni programi te se za iste nakon njihove provedbe, retrogradno, ostvaruje pravo povrata dijela utrošenih sredstava.
Tako je za 2018. godinu Europska Komisija odobrila Republici Hrvatskoj ukupno 13 programa, a to su svi prijavljeni programi i to za sljedeće bolesti:
- Bjesnoću (oralna vakcinacija lisica) kao višegodišnji program,
- Klasičnu svinjsku kugu u domaćih i divljih životinja,
- Influencu ptica u domaće peradi i divljih ptica,
- Bolest plavog jezika,
- Bolest kvrgave kože,
- Brucelozu ovaca i koza,
- Goveđu spongiformnu encefalopatiju,
- Salmoneloze peradi(rasplodna jata vrste Gallus gallus i pura, konzumne nesilice, tovni pilići i purani),
- Antimikrobnu rezistenciju,
a ukupno predviđeni maksimalni iznos sufinanciranja odobren za RH za 2018. iznosi 3.839.000 Eura, što je 73% veći iznos od prethodne godine, kao rezultat dobro provedenih i odlično pripremljenih programa za ovu godinu.

Provedba navedenih programa ima višestruku korist za sve građane Republike Hrvatske:
- za proizvođače živih životinja jer se istima ostvaruju preduvjeti potrebni za slobodnu trgovinu kako živim životinjama tako i njihovim proizvodima, a
- dodatno se podiže razina kvalitete javnog zdravlja s aspekta sigurnosti hrane i iskorjenjivanja pojedinih osobito opasnih i neizlječivih/smrtonosnih bolesti kao što je bjesnoća.

Iako su u posljednjih sedam godina svi opsežniji nacionalni programi vezani na zdravstvene statuse domaćih životinja u pravilu u cijelosti bili financirani iz sredstava državnog proračuna, njihovim sufinanciranjem od strane EK dodatno je otvorena mogućnost podmirivanja troškova provedbe drugih mjera iz sredstava državnog proračuna i time rasterećenja proizvođača.
Provedba programa za navedene bolesti provodila se i prije članstva RH u EU, prvi opsežni programi iskorjenjivanja bolest provode se kontinuirano od 2005. godine, na način da su mjere propisane programima bile u cijelosti financirane iz Državnog proračuna. Također treba naglasiti da bi se predmetni programi provodili neovisno o opciji sufinanciranja od strane EK jer su statusi koji proizlaze iz njih preduvjet za poboljšanje konkurentnosti hrvatskih proizvođača te preduvjet slobodne trgovine sa zemljama članicama EU i brojnim trećim zemljama.

20.02.2018. u 05:49 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 18.02.2018.

15. MEDITERANSKI SAJAM U DUBROVNIKU SE PRIPREMA


PRIJAVE DO 10. OŽUJKA!

Od 22.-25. ožujka 2018.g., održati će se u Dubrovniku u vanjskim i unutarnjim prostora hotela Tirena - Babin kuk 15. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva.
Ova specijalizirana manifestacija profilirala se kao vrlo značajna sajamska priredba kako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tako i u RH na području ekološke poljoprivrede, zdrave prehrane i ostalog zelenog poduzetništva. Sajam je izložbeno prodajnog karaktera, a ulaz je za sve posjetitelje slobodan.




Na sajmu mogu sudjelovati poljoprivredni proizvođači koji imaju svu potrebnu zakonsku dokumentaciju, OPG ili registriranu tvrtku i ostalo sukladno zakonima i propisima RH. Prijava za sudjelovanje na sajmu sadrži: Presliku rješenja o upisu u : Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, ili Upisnik objekta odobrenih pod posebnim uvjetima ili Upisnik odobrenih objekata, te pripadajući Izvod ovisno o vrsti hrane. Subjekti koji nisu upisani u odgovarajuće upisnike, a žele učestvovati na sajmu prethodno se moraju obratiti Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr) i zatražiti registraciju Voditelj sajma podsjeća sve sudionike koji će se predstaviti sa svojim proizvodima vina i alkoholna pića, na obvezu posjedovanja Prijave za upis u registar trošarinskih obveznika, da ishode odobrenja za prigodnu prodaju navedenih proizvoda kod Carinarnice Dubrovnik.
Izlagači sami dekoriraju svoj izložbeni prostor, a trebaju osigurati prekrivače za svoj izložbeni prostor preko noći, također osigurati produžne kablove, male rashladne uređaje za lako pokvarljive mliječne proizvode i sl. Raspored izlagača sastavlja organizator sajma. Potpisivanjem prijavnice podrazumijeva se da izlagač prihvaća navedene uvjete. Prijave pristigle nakon 1o. ožujka 2018.g., nažalost nećemo moći prihvatiti. Informacije na: Tel: 020/436 233; fax: 020/436 233; e-mail: mediteranski.sajam.du@gmail.com


Obrasci za prijavu na sajam su na stranici : www.mediteranski-sajam.com
Osoba za kontakt je voditelj Mediteranskog sajma mr. Vedran Kraljević mobitel 098 285 355
Mediteranski sajam priprema se u organizaciji tvrtke Dubrovnik Sun d.o.o., te u suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore – ŽK Dubrovnik, Obrtničke komore DNŽ-e, Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA, i Regionalne razvojne agencije Dunea d.o.o.


CIJENE SUDJELOVANJA NA SAJMU
Kotizacija za izlagače koji neće koristiti smještaj u Hotelu Valamar Club Dubrovnik (3*)na sajmu iznosi 1490.00 kn(tisuću četiristo devedeset kn) sa PDV-om. Cijena uključuje: 2m uređenog stola za 1+4 dana izlaganja na sajmu (prvi dan je rezerviran za izlagateljevo uređenje prostora), parking, dalmatinske klape koje će zabavljati izlagače i posjetitelje, te besplatan prigodni ručak u petak i subotu koji će se spravljati i dijeliti iz mega tave na trgu ispred Hotela Tirena. Izlagači koji će se odlučiti za smještaj u Hotelu Valamar Club Dubrovnik (3*)ostvaruju pravo na popust od 500 kuna na kotizaciju od strane organizatora Sajma (990 kunn sa PDV-om) uz potvrdu rezervacije i uplate smještaja koju treba poslati zajedno sa prijavnicom. Minimalna zakupnina stola je 2 m za svakog izlagača, bez obzira da li nastupa grupno ili pojedinačno. Cijena dodatnog metra stola iznosi 750 kn sa PDV-om.Cijena uključuje 1+4 dana izlaganja na sajmu.


18.02.2018. u 17:57 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 16.02.2018.

OČEKUJE SE INICIJATIVA UDRUGE MANJINSKIH DIONIČARA KONCERNA AGROKOR


RAMLJAKOV POSLOVNI PLAN PREDVIĐA PREBACIVANJE HRVATSKIH RESURSA U NIZOZEMSKU!

Kao što je i najavljeno, sjednica saborskog Odbora za gospodarstvo sa temom Agrokorova restrukturiranja održana je 15.veljače a prisustvovali su joj i ministrica gospodarstva dr. Martina Dalić i Ante Ramljak vladin povjerenik za restrukturiranje Agrokora.
Sjednica je sazvana kada je javnost saznala da svakoga tjedna 141 Ramljakov savjetnik u Agrokoru inkasira ukupno 250 000 kuna. Do sada su savjetnici zaradili već 500 milijuna kuna. U društvenoj sredini gdje je prosjećna neto plaća 6 tisuća kuna za radni mjesec, a minimalna plaća neto 2 750 kuna, koliko je osnovica za plaću u Konzumu, i koja kod radnika sa 20 godina radnoga staža ne prelazi 3700 kuna, to su astronomske svote koje se dijele iz fonda Agrokorova kapitala. Ramljak je prije objasnio da je visina honorara njegovih savjetnika recipročna težini zadatka restrukturiranja Agrokora. Povjerenik Ramljak sa savjetnicima i ministricom gospodarstva načinio je plan restrukturiranja koji je zapravo anti - plan, u kome dioničari snose gubitke svoga poslovanja s Agrokorom.
Taj je poslovni plan Marica Vidaković prokuristica tvornice Kraš pristojno podrapala prije mjesec dana kada je bio predstavljen i kada ga je vidjela i time pokazala što o njemu misli. Jer nije smisao proizvodnje poslovati s gubitkom, već sa dobitkom.
Povjerenik RAMLJAK predvidio je u svom poslovnom planu prijenost imovine jamaca na tzv. zrcalana društva.Ramljak je za dionice manjinskih dioničara rekao da ništa ne vrijede. Iz više razloga Manjinski dioničari napravili su ALTERNATIVNI NACRT PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D. manjinskih dioničara koji je 9. 2. predstvila analitičarka Ekonomskog Instituta dr.sc. Mihaela Grubišić Šeba, jedna od recenzentica alternativnog rješenja plana nagodbe. Ključne razlike između plana restrukturiranja koji provodi Ante Ramljak i onog koji predlaže Udruga manjinskih dioničara je u tome da u ovom NACRTU PLANA NAGODBE resursi ostaju u Hrvatskoj te nema njihova prebacivanja imovine u Nizozemsku, kako to stoji u Ramljakovu Planu a napravljena je pravična distribucija vrijednosti zbog čega na gubitku nisu porezni obveznici RH, nema otpisa duga dobavljačima, a tvrtka može vraćati svoj novac. ( tekst 12.2. 2018. Agropolitika). Hoće li Manjiski dioničari nakon sastanka Ramljaka sa saborskim zastupnicima glatko prihvatiti Ramljakov plan restrukturiranja Agrokora? Vjerojatno neće, iako je Ramljak za svoj posao na Odboru zatražio produženje mandata za tri mjeseca - što Lex AGROKOR predviđa. U svakom slučaju Ramljak svoj posao tempira tako da maksimalno izvuče sve moguće financijske koristi. Pa njegova plaća neto za strukturiranje Agrokora kakvo je već predložio iznosi 73.000 kuna neto mjesečno!!! Za očekivati je mišljenje Marice Vidaković prokuristice tvornice KRAŠ s posebnim ovlastima kao i udruge Manjinskih dioničara koncerna Agrokor. Zato što gospođa Vidaković po poslovnoj logici predlaže postupke svojstvene trenutku i društvu u kome Hrvatska radnici i građani žive.


Prenosim nekoliko pozicija poslovnog ALTERNATIVNOG plana Manjinskih dioničara koji su sadržaj prezentacije od 9.2. koji je predstavila dr. Mihaela Grubišuć Šeba. U ALTERNATIVNOM planu se jasno vidi da se može poslovati pošteno, da dionice malih dioničara vrijede, a resursi ne moraju seliti iz Hrvatske.












16.02.2018. u 07:18 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 14.02.2018.

CEIZ INDEKS ZA 2017. GODINU


PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE POTKRAJ 2017.
SPUSTIO STOPU RASTA BDP-a NA 2,7 POSTO


CEIZ indeks je u prosincu 2017. ostvario vrijednost od -0,7 indeksnih bodova. Radi se o najnižoj vrijednosti indeksa zabilježenoj još od rujna 2014. godine. Komponente CEIZ-a u prosincu su pokazale dijametralno suprotne trendove ovisno o dijelu gospodarstva koje predstavljaju. Iako je turizam nastavio snažno rasti, trgovina je popratila najnižom pozitivnom stopom rasta u 2017. godini, dok je industrijska proizvodnja ostvarila pad od gotovo 5 posto. Indeks je u sva tri mjeseca zadnjeg tromjesečja zabilježio smanjenja vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec, što upućuje na usporavanje ekonomske aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje. Mjereno na godišnjoj razini, vrijednost CEIZ-a upućuje na usporavanje stope rasta ekonomske aktivnosti. Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekuje se da bi stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2017. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine mogla iznositi 1,9 posto.
Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje, BDP u zadnja tri mjeseca 2017. godine pao za 0,8 posto. Uzmu li se u obzir prethodna tromjesečja kada su stope rasta realnog BDP-a iznosile 2,6, 3,0 i 3,3 posto, očekujemo da je u cijeloj 2017. BDP mogao porasti na 2,7 posto.

Izvor: Ekonomski institut, Zagreb

Što je CEIZ indeks?
Koincidentni ekonomski indikator – CEIZ indeks – je mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb. Njegova je svrha da pruži pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa. CEIZ indeks je izrađen primjenom modela dinamičkih faktora i Markovljevog modela promjene režima. Metodološki detalji ocjene CEIZ indeksa opisani su u znanstvenom radu: Rašić Bakarić Ivana, Marina Tkalec i Maruška Vizek, 2016, "Constructing a Composite Coincident Indicator for a Post-Transition Country", Ekonomska istraživanja (Economic Research), 29 (1), str. 434–445.

Uporabna vrijednost CEIZ indeksa je višestruka. Prvo, CEIZ indeks je jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija. Drugo, za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja. Treće, CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja.
Indeks se tumači tako da pozitivne vrijednosti predstavljaju gospodarski rast, a negativne smanjenje ekonomske aktivnosti, odnosno recesiju.

Izvor: Ekonomski institut, Zagreb

14.02.2018. u 22:11 • 0 KomentaraPrint#^

NOVA TUŽBA ZELENE AKCIJE I INICIJATIVE “ SRĐ JE NAŠ”


LOKACIJSKA DOZVOLA NIJE U SKLADU S PROSTORNIM PLANOM
DUBRAVAČKO –NERETVANSKE ŽUPANIJE


U priopćenju Zelene akcije i inicijative “Srđ je naš” poslane medijima 9. 2. 2018. piše da su Udruga civilnog društva Zelena akcija i inicijativa građana “Srđ je naš “ podnijeli tijekom drugog tjedna mjeseca veljače novu tužbu protiv lokacijske dozvole za projekt apartmanizacije na brdu Srđ, iznad Dubrovnika nakon što je ista izdana početkom ove godine u sjeni novogodišnjih blagdana.
“Aktivisti i aktivistkinje kreću u novu pravnu bitku kako bi još jednom dokazali već dokazano, i to niti godinu dana nakon što su na sudu srušili staru lokacijsku dozvolu. Međutim, ovaj put posao im otežavaju i tužbe investitora na račun Zelene akcije, pred kojima istovremeno moraju braniti slobodu govora.
“Nova lokacijska dozvola nije nova, već je samo prepisana stara lokacijska dozvola. Temelji se na “okolišnoj” dozvoli iz 2017. godine za koju smatramo da grubo ignorira pravno shvaćanje suda koji je prethodnu dozvolu poništio. Protiv obnovljene “okolišne” dozvole tužbom smo, zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata, ustali u prosincu 2017. godine. Sada osporavamo i obnovljenu lokacijsku dozvolu za koju smatramo da je rezultat pritisaka zbog pokretanja arbitraže protiv Hrvatske”, izjavio je Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije.
Od važnijih razloga za osporavanje lokacijske dozvole, kao prvo se ističe činjenica da ovaj projekt, nakon presude Visokog upravnog suda iz 2014. godine, nije u skladu s prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije. Kao drugo, umjesto planiranog vlastitog sustava vodoopskrbe, lokacijskom dozvolom se predviđa priključenje na sustav vodoopskrbe Grada Dubrovnika. I posljednje, provedba javnog uvida u Zagrebu za projekt koji se želi graditi u Dubrovniku je nezakonita.
Kordinator inicijative “Srđ je naš”, Đuro Capor, istaknuo je: “S ovom lokacijskom dozvolom, ponovno je postalo aktualno pitanje tko će platiti infrastrukturu za projekt na Srđu. S rješenjem tog pitanja javnost uopće nije upoznata, odnosno ono se opet dogovara u tajnosti. Prošli put kada se u tajnosti pregovaralo o pitanju financiranja infrastrukture u projekt na Srđu, pokazalo se da gotovo cijeli trošak pada na naš račun.”

Prema dijelovima nacrta ugovora koji su 2016. godine procurili u javnost, sve je bez javne nabave trebao izgraditi investitor za što bi mu novce vratili Grad Dubrovnik i javna poduzeća. Pri tome se zaboravilo na obećanja iz 2013. godine kako će trošak infrastrukture u cijelosti snositi investitor.
“Kako smo se doveli u situaciju da o tome nakon 2013. godine uopće moramo raspravljati? Jedino objašnjenje je da su građani Dubrovnika 2013. godine prevareni”, zaključio je Capor i dodao: “Nakon pompoznih najava novog gradonačelnika Frankovića o oduzimanju koncesije na Srđu radi utvrđenog kršenja ugovora, nastao je muk. Pitamo se, je li to muk potajnog dogovaranja o financiranju infrastrukture? “ – piše u priopćenju.

Kontakt:
Enes Ćerimagić dipl. iur, Zelena akcija, 099 31 49 625, enes@zelena-akcija.hr
Đuro Capor, iz inicijative “Srđ je naš”, 091 78 57 696

14.02.2018. u 21:56 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 12.02.2018.

NACRT PLANA MANJINSKIH DIONIČARA JE ALTERNTIVA RAMLJAKOVU PLANU NAGODBE!


NEMA OTPISA DUGA DOBAVLJAČIMA, A RESURSI OSTAJU U HRVATSKOJ

Manjinski dioničari iz kompanija koje su u sustavu Agrokora osnovali su svoju udrugu. Mišljenja su da su izgubili između dvije i tri milijarde kuna jer se nisu štitili njihovi interesi. Kompanije obuhvaćene zakonom poznatim kao Lex Agrokor imaju preko 15.000 dioničara i vjeruju da se sami moraju zauzimati za svoja prava. Ono što je do sada učinio Ante Ramljak ne smatraju da je povoljno i dobro za njihovo poslovanje te su predložili NACRT PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D. koji je alternativni plan Nacrtu koji je predložio povjerenik Vlade Ante Ramljak prije mjesec dana. Prikazane projekcije imaju temelj na na informacijama sa službenih Internet stranica Agrokora d.d.Javnu prezentaciju toga plana napravili su 9. veljače a nakon toga je objavili na Internet stranici Udruge manjinskih dioničara. Predsjednik Udruge je Mićo Jurjević , a zamjenik predsjednika Udruge je Miroslav Jeličić- Purko.
Članovi Udruge Manjinski dioničari smatraju da se tek sada nakon predstavljanja njihova NACRTA PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D., a uvažavajući čl. 49. Lex Agrokor “Naknadna procjena učinaka propisa” Plan nagodbe koji je napisala izvanredna Uprava i prezentirao Vladin povjerenik Ante Ramljak, ima s čime uspoređivati, a sve u svrhu procjene učinka.
„Ovo je plan pravednosti, a ne dobrog PR-a. Onog trenutka kada je Ramljak rekao da naše dionice Manjinskih dioničara ništa ne vrijede, tada im je cijena na burzi pala preko 90 %, a završilo je s 80 % manjom vrijednosti. Ovim PLANOM ne zastupamo bogataše i tajkune, kako nas neupućeni žele prikazati, nego se radi o ukupno 15 tisuća manjih i većih investitora, među kojima je i oko tri tisuće branitelja kao i društava iz drugih država" rekao je Miroslav Jeličić-Purko.
NACRT PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D. manjinskih dioničara iznijela je analitičarka Ekonomskog Instituta dr.sc. Mihaela Grubišić Šeba, jedna od recenzentica alternativnog rješenja plana nagodbe te istakla je da su ključne razlike između plana restrukturiranja koji provodi Ante Ramljak i onog koji predlaže Udruga manjinskih dioničara u tome da u ovom NACRTU PLANA NAGODBE resursi ostaju u Hrvatskoj te nema njihova prebacivanja imovine u Nizozemsku, kako to stoji u Ramljakovu Planu a napravljena je pravična distribucija vrijednosti zbog čega na gubitku nisu porezni obveznici RH, nema otpisa duga dobavljačima, a tvrtka može vraćati svoj novac.
“U našem prijedlogu svi koji imaju potraživanja mogu ih pretvoriti u vlasnički udio. Ovisna društva tako bi trebala otpisati svoja potraživanja prema matici, Agrokoru d.d., a jedini preostali kreditori bili bi roll-up kreditori.Vjerovnici Agrokora d.d. bi postali njegovi novi vlasnici, pretvaranjem na taj način duga u kapital.Takav Agrokor d.d. bio bi vlasnik 75% Konzuma, a preostalih 25% Konzuma bi bilo vlasništvo dobavljača koji bi na taj način mogli putem kontrolnog paketa zaštiti svoju poziciju na policama, a samim time i dugoročnu opstojnost Konzuma.Preostali iznos potraživanja koji se ne bi konvertirao u dionice Konzuma, dobavljači bi naplatili kroz komercijalne zapise i obveznice.Nijedna od operativnih kompanija ne bi išla u stečaj već bi se kroz nagodbu provelo financijsko restrukturiranje u svrhu postizanja dugoročno održive razine duga „ najvažniji su naglasci NACRTA PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D., kojem su recenzenti uz dr. Mihaelu Grubišić Šebu, i izv. prof. dr. Dubravka Pekanov, dr. Paško Anić Antić i doc. dr. Emil Mihalina.

12.02.2018. u 06:04 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 09.02.2018.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA BEZ NADZORNOG ODBORA!


PONOVO PRIJAVE ZA ČLANA NADZORNOG ODBORA - DO 12. 2.

Prema Odluci Upravnog odbora i Skupštine Hrvatske Poljoprivredne Komore ( HPK) Izborno povjerenstvo raspisalo je postupak kandidiranja za člana Nadzornog odbora. No u vremenu do 25. siječnja 2018. godine do kada je bio rok, za člana Nadzornog odbora nije stigla niti jedna kandidatura. Zato je izborno povjerenstvo produžilo kandidatura za člana Nadzornog odbora HPK do 12. veljače 2018. godine. Sve potrebne informacije i dokumenti za kandidiranje što čini OBRAZAC 4.1. i Izborna pravila su na Internet stranici HPK na www. komara.hr




U dopisu iz HPK između ostalog piše „Ljubazno vas molim da obavijestite sve zainteresirane kolege. Kandidat za člana Nadzornog odbora ne može istodobno biti članovi Skupštine i Upravnog odbora. Kandidat za člana Nadzornog odbora ne mora biti nužno član Komore.
Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja zaprimaju se do zaključno 15. veljače 2018. godine.Izbori za člana Nadzornog Odbora provodit će se na 2. Skupštini Hrvatske poljoprivredne komore. Za sve ostale informacije slobodno nas kontaktirajte: Ulica grada Vukovara 78, 10116 ZagrebTel: +385 1 6109 809, 6109 262 ,Fax: +385 1 6109 810 web: www.komora.hr „

09.02.2018. u 05:25 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< veljača, 2018  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

Veljača 2018 (15)
Siječanj 2018 (18)
Prosinac 2017 (15)
Studeni 2017 (23)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se