AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 21.07.2017.

PRAVILNIK O OBNOVI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U KATASTROFALNIM DOGAĐAJIMA


NATJEČAJ KROZ DESETAK DANA

Zbog šteta uzrokovanih požarima koji su posljednjih dana prouzročili velike materijalne gubitke kako na domovima naših sugrađana tako i na poljoprivrednim površinama Ministarstvo poljoprivrede donosi Pravilnik koji definira uvjete prihvatljivosti za korištenje Mjere 5, Podmjere 5.2 – obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Pravilnik je u završnoj fazi pripreme i očekujemo da će u ponedjeljak, 24. srpnja 2017. godine biti objavljen u Narodnim novinama.
Natječaj za korištenje ove mjere bit će raspisan kroz desetak dana, a prijave na natječaj bit će omogućene od 1. listopada 2017. godine jer je zbog strogih pravila korištenja EU sredstava potrebno zadovoljenje osnovnih preduvjeta korištenja ove mjere (proglašenje elementarne nepogode, izlazak na teren povjerenstava za procjenu šteta…).
Za razliku od prijašnjih natječaja, u ovom natječaju značajno se olakšavaju uvjeti prihvatljivosti te sustav prijave tako da očekujemo puno veći broj prihvatljivih prijava.

Uvjeti će biti sljedeći:
· proizvođač mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika prilikom podnošenja zahtjeva za potporu,
· u obzir se uzimaju proizvodne površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika,
· šteta mora biti veća od 30% što znači ako ste primjerice na parceli imali 500 loza – minimalno 150 mora biti uništeno,
· županija mora proglasiti elementarnu nepogodu za područje JLS-a,
· korisnik mora pribaviti Procjenu štete u skladu s Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

Dozvoljeni troškovi su sljedeći:
· sanacija poljoprivrednog zemljišta,
· izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata,
· popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju,
· nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja,
· kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja,
· opći troškovi (do 10%).

Predviđeni iznos natječaja je 150.000.000 kn uz mogućnost povećanja, a pokriva se do 100% prihvatljivih izdataka.

Korisnik će predati prvi dio zahtjeva za potporu sa dokumentacijom (Procjena štete koja mora biti veća od 30%, procjenu ukupnih radova s obzirom da Procjena sadrži samo broj životinja, stabala i slično, ali ne i ostale radove koje je potrebno obaviti, potvrda porezne uprave da nema duga, izjava da nema dvostrukog financiranja i slično). Nakon toga, a po zatvaranju natječaja, APPRRR će korisniku izdati Odluku o administrativnoj kontroli i Ugovor na temelju kojeg korisnik kreće u prikupljanje ponuda te mu se nakon odobrenja ponuda izdaje Odluka o financiranju.

Razmatra se i mogućnost isplate predujma kako bismo još više olakšali unesrećenim korisnicima da čim prije obnove svoj proizvodni potencijal.

Ministarstvo će tijekom ljetnih mjeseci obaviti niz konzultacijskih i edukacijskih radionica kako s potencijalnim korisnicima tako i sa županijama, gradovima i općinama, županijskim razvojnim agencijama te LAG-ovima kako bi cijeli sustav odradio sve aktivnosti sinkronizirano te s čim manjim zahtjevima za krajnje korisnike.

U izradi je i Uputa u kojoj će biti navedeni svi zahtjevi i uvjeti kao i primjeri dobre prakse.

„Ova mjera je najbrža i najizdašnija pomoć koju u ovom trenutku možemo staviti na raspolaganje našim poljoprivrednim proizvođačima. Krećemo s alokacijom od 20 milijuna Eura, no prema potrebi možemo ta sredstva i povećati. Svaki pedalj zemlje u Dalmaciji je neprocjenjiv i generacije su se borile s teškim terenima i nepristupačnim kršem da bi došli do plodnog tla. Maslinici i vinogradi prehranjivali su i školovali generacije da bi vatra sav taj trud i odricanje izbrisala u nekoliko trenutaka. Dali smo mogućnost svima koji imaju poljoprivrednu proizvodnju da sudjeluju na natječaju. Pojednostavili smo proceduru i aktivirat ćemo sve službe da bi korisnici imali što manje opterećenja oko prijave na natječaj. Većina je osim poljoprivrednog potencijala ostala i bez domova, pa ako im uistinu želimo pomoći moramo maksimalno olakšati pristup ovim sredstvima.“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.

21.07.2017. u 06:22 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 20.07.2017.

MINISTAR TOLUŠIĆ U ISTRI


NAVODNJAVANJE, MASLINE I VINO

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prisustvovao je 19. srpnja u Poreču potpisivanju Ugovora o financiranju za ulaganje u gradnju cjelovitog sustava navodnjavanja (CN ČERVAR PORAT – BAŠARINKA) sufinanciranog iz mjere 4.3.1. Programa Ruralnog razvoja RH, vrijednog 104 milijuna kuna te Ugovora o financiranju za projekte opskrbe i odvodnje s komunalnim poduzećima u potpunosti financiranog iz mjere 7.2.1. Programa ruralnog razvoja RH u iznosu od 64,8 milijuna kuna.

„Ovim projektom navodnjavat će se dodatnih 490 hektara poljoprivrednog zemljišta u Istarskoj županiji. Navodnjavanje je budućnost sigurne poljoprivredne proizvodnje, a izdašna sredstva Programa ruralnog razvoja u tome će nam pomoći. Ipak, navodnjavanje još uvijek spada u naprednije gospodarenje resursima, a znamo da neki dijelovi naše zemlje nisu pokriveni vodoopskrbom i odvodnom. Program ruralnog razvoja pokrit ćemo ona područja koja nisu obuhvaćena Operativnim programom konkurentnost i kohezija, a to znači da ćemo osigurati vodoopskrbu i odvodnju u onim mjestima koja imaju do 2000 stanovnika. Danas potpisanih ukupno 12 projekata u Istarskoj županiji u potpunosti će se financirati EU sredstvima“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić u Poreču.

SAVJET ZA MASLINARSTVO
Na Institutu za poljoprivredu i turizam ministar Tolušić je održao 1. sjednicu Savjeta za maslinarstvo koja je dogovorena na prošlotjednom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede. Savjet za maslinarstvo čine predstavnici maslinara, predstavnici Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča i predstavnici Ministarstva poljoprivrede. Teme prvog Savjeta ticale su se uspostave katastra maslinika, Zakona o maslinarstvu i donošenju Strategije maslinarstva. Ministar Tolušić složio se s maslinarima da Strategiju trebaju pisati najbolji maslinari i stručnjaci, a ne profesori, kao što je do sada bio slučaj u pisanju strategija, a na Zakonu će se zajednički raditi s ciljem formaliziranja već postojećih najboljih rješenja u praksi. Maslinari su iskazali zanimanje za osnivanje regionalne proizvođačke organizacije, a ministar Tolušić ih je pobliže upoznao s mogućnostima financiranja rada proizvođačkih organizacija sredstvima iz Programa ruralnog razvoja.

Nakon sjednice Savjeta za maslinarstvo ministar se uputio u Brtoniglu gdje se sastao s istarskim vinarima koje je izvijestio o najnovijoj situaciji vezanoj uz teran. Na jučerašnjem sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije održanom u Bruxellesu Delegirani akt kojim se hrvatskim proizvođačima terana omogućava korištenje imena teran na vinima dobio je i konačnu potvrdu. Ovime je okončana višegodišnja bitka za teran, a argumentirana rasprava unutar pravnog okvira Europske unije nagrađena je razumijevanjem i jedinim ispravnim rješenjem za Hrvatsku.

TERAN OSTAJE TERAN
„Vijesti koje našim proizvođačima terana donosim iz Bruxellesa i više su nego dobre. Konačno smo ostvarili svoj cilj i izborili se da teran ostane teran. Dobili smo podršku velike većine zemalja članica EU i ovo je dokaz da emocije mogu dati energiju u borbi za nacionalne interese kao što je to bilo u slučaju Slovenije, koja nije odustala čak i kad je ostala usamljena u svojim stavovima, ali da je za uspjeh potrebna velika želja, motiviranost i poznavanje procedure, pravila i propisa. Za teran se borilo više ljudi nego što je proizvođača terana ukupno, no svaki sat utrošen u ovu bitku višestruko se isplatio. Na primjeru terana i mi smo stekli novo iskustvo i znanje i u budućnosti ćemo se daleko pripremljenije i daleko spretnije nositi s izazovima zaštite naših prava unutar Europske unije. Čestitam svima koji su dali svoj doprinos ovom procesu, a našim proizvođačima terana želim puno rodnih godina i puno dobroga vina. Susreo sam se i s maslinarima s kojima sam započeo suradnju na nekoliko vrlo bitnih segmenata uspješne budućnosti maslinarstva u Hrvatskoj. Radit ćemo na uspostavi katastra maslinika, Zakonu o maslinarstvu i Strategiji maslinarstva. Očekujem da ćemo u okviru Savjeta za maslinarstvo dobro i učinkovito surađivati na dobrobit svih naših maslinara,“ izjavio je ministar Tolušić 19. srpnja u Istri, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.

20.07.2017. u 07:49 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 18.07.2017.

"MLIJEČNA STAZA" NAJAVA UTRKE


DONIRANJE ZA BANKU HUMANOG MLIJEKA

UNICEF i DŠR Aktivan život pozivaju sportaše rekreativce i sve koji se bave trčanjem na 1. humanitarnu utrku "Mliječna staza". Utrka će se održati u nedjelju 10.9.2017. u 18:30 sati na Kvaternikovom trgu u Zagrebu.

Prema planu trčati će se na dvije staze i to na 5.100 metara i na 10.000 metara. Kotizacija iznosi 123 hrvatske kune, što trkaču osigurava unicefovu majicu, finišersku medalju te čip za elektronsko mjerenje vremena.
No u ovoj se utrci trči za životno važnu stvar jer je startnina odnosno kotizacija zapravo donacija za pomoć najranjivijim bebama za otvaranje banke humanog mlijeka.
Detaljne informacije nalaze se na www.mlijecnastaza.hr

UNICEF naime pokreće osnivanje prve banke humanog mlijeka u Hrvatskoj čime se pomaže prijevremeno rođenoj djeci i ostaloj novorođenčadi da prežive prvo, neizvjesno razdoblje života i lakše se oporave uz pomoć najzdravije hrane koja za njih postoji a to je majčino mlijeko.

Informacije na FB event www.facebook.com/events/419124915154073/


18.07.2017. u 22:52 • 0 KomentaraPrint#^

IZDANE ODLUKE ZA DODJELU 26, 3% EU SREDSTAVA!


DO SADA ISPLAĆENO 347,4 MILIJUNA EURA

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 11. srpnja od ukupno 2,38 milijardi eura koji su kroz Program ruralnog razvoja (2014. - 2020.) dostupni Hrvatskoj za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i razvoj sela - ukupno 1.114.899.456 eura raspoloživo je kroz dosad raspisane natječaje - što predstavlja gotovo polovicu (46,8%) ukupno dostupnih sredstava za šestogodišnje razdoblje.
Korisnicima Programa koji su uspješno pripremili svoje projekte izdane su odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od 625,7 milijuna eura, što čini više od četvrtine dostupnih sredstava u ovom programskom razdoblju (26,3%). Od ukupno dodijeljenih sredstava do sada je isplaćeno 347,4 milijuna eura ili, više od polovice dodijeljenog iznosa (55,5%). Isplaćena sredstva ne prate dodijeljena jednakim tempom, obzirom da se isplaćuju nakon što korisnici završe svoju investiciju (osim avansnog dijela potpore u nekim mjerama).

„Do kraja ovog ljeta iznos ugovorenih sredstava povećat će se za dodatnih 85 milijuna eura, odnosno narast će na 63,5% zbog činjenice što će u tom razdoblju biti izdane odluke o dodjeli sredstava za drugi sektorski natječaj iz podmjere 4.1.1. (22 milijuna eura) zatim za podmjeru 7.2.1. još 42 milijuna eura te 23 milijuna eura za podmjeru 7.2.2. U konačnici, do kraja 2017. očekujemo isplatu završenih projekata u iznosu od 30% ukupno dostupnih sredstava u okviru Programa ruralnog razvoja što je odličan rezultat i na razini EU s obzirom da je riječ o tek drugoj godini provedbe Programa“– izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Podsjetimo!, Provedba Programa ruralnog razvoja RH započela je u 2015. te je tek tijekom te godine i potom u 2016. raspisan veći broj natječaja. Nažalost, dinamika raspisivanja evidentno nije uzela u obzir dostupne mogućnosti ni administrativna ograničenja, pa je obrada zahtjeva potrajala značajno duže od planiranog vremena, a tek se početkom 2017. godine krenulo s paralelnom obradom oko 20 različitih završenih natječaja.
Apsolutni prioritet rada Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bilo je rješavanje otvorenih pitanja vezanih uz prvi natječaj za mjeru 4, koji je završio prije čak 27 mjeseci (15. travnja 2015.) te izrada novih, pravednijih i boljih pravila za raspisivanje budućih natječaja i njihovu bržu obradu, kao i izgradnja učinkovitog sustava komunikacije potencijalnim korisnicima i konzultantima.

Sva komunikacija s potencijalnim korisnicima sada se odvija brže, bolje i učinkovitije putem on-line sustava pitanja i odgovora:

http://ruralnirazvoj.hr/pitanja-odgovori/, a preko Portala ponuda: https://agronet.apprrr.hr/Forms/CommonForms/TenderOffer.aspx oglašavanje i prikupljanje ponuda za robe, radove i usluge koje su potrebne za realizaciju projekata koje korisnici prijavljuju na natječaje. Tim portalom osigurali smo transparentan postupak prikupljanja ponuda, odabir najboljih ponuditelja te tako i najveću vrijednost za uloženi novac.

18.07.2017. u 21:10 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 14.07.2017.

KAKO PRAVILNO POSTUPATI S HRANOM?

OPERI, ODVOJI, OBRADI I OHLADI

Ministarstvo poljoprivrede uputilo je 13. srpnja priopćenje medijima u kome kaže da s Hrvatskom agencijom za hranu kreće s javnom medijskom kampanjom kojoj je cilj informirati građane o pravilnom postupanju s hranom, kako bi se građani što bolje zaštitili od bolesti porijeklom iz hrane.
"Pripremili smo TV oglas pod nazivom „4 O“ koji će se tijekom ljeta emitirati na Hrvatskoj radio televiziji, a može se preuzeti i s YouTube kanala Ministarstva poljoprivrede: https://youtu.be/npR_UcSOH-A
TV oglas „4 O“ na jednostavan i pristupačan način a 4 O znače Operi, Odvoji, Obradi, Ohladi ukazuje na najčeąće pogrške prilikom pripreme i rukovanja s hranom te savjetuje potrošače kako ih izbjeći. Najčešće greške prilikom pripreme hrane su nenamjerni doticaji termički obrađene hrane sa sirovom hranom, tzv. kržna kontaminacija, zatim nedovoljno posvećivanje pažnje pravilima higijene te nepostizanje potrebne temperature u svim fazama čuvanja i pripreme hrane.
„U Hrvatskoj je tijekom 2016. godine prijavljeno više od 23.000 slučajeva oboljenja uzrokovanih nepravilnim rukovanjem hranom, a iako se često čini da opasnost dolazi izvana, kućanstva su najčešće mjesto izlaganja patogenom mikroorganizmu. Stoga smo zaključili da potrošače moramo pokušati potaknuti da u svojim kućanstvima promjene krivo stečene navike pri rukovanju s hranom.“, navodi ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te kaže u nastavku: „Mi, kao nadležna tijela, moramo napraviti sve što je u našoj moći da zaštitimo građane provedbom kontrola i sustavom brzog uzbunjivanja, ali naša zadaća tu nikako ne prestaje - građani trebaju znati kako pravilno postupati s hranom.“
„Izgled, miris i okus hrane mogu biti pokazatelji je li hrana koju konzumiramo sigurna ili nije. Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili okus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju jer, ako nije pravilno čuvana i obrađena, može biti štetna za zdravlje. To je posebno izraženo sada, tijekom ljeta, kada je hrana zbog visokih temperatura podložnija kvarenju,“ upozorava Andrea Gross-Boąković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.

4 O FILOZOFIJA = Operi + Odvoji + Obradi + Ohladi

1. OPERI – održavajte čistoću ruku, radnih površina, kuhinjskog pribora

• Perite ruke sapunom i toplom vodom prije kontakta s hranom i često tijekom pripreme hrane, pogotovo nakon rukovanja sa sirovim mesom te neopranim voćem i povrćem.
• Perite i održavajte higijenu svih površina, pribora i posuđa kojim se koristite prilikom pripreme hrane.
• Temeljito perite voće i povrće, posebno ako se jede sirovo.

ZAšTO? Iako većina mikroorganizama ne uzrokuje bolesti, opasni mikroorganizmi se često mogu naći u tlu, vodi, životinjama i ljudima. Ovi mikroorganizmi mogu se naći na rukama, krpama za brisanje i kuhinjskom priboru, posebno na daskama za rezanje namirnica i mogu se prenijeti na hranu čak i najmanjim dodirom te uzrokovati bolesti koje se prenose hranom. Uz mikroorganizme, ostaci pesticida su samo neke od opasnosti koje se mogu u velikoj mjeri otkloniti temeljitim pranjem voća i povrća.

2. ODVOJI - odvojite sirovu od termički obrađene hrane, također sirovo meso od hrane koja se neće termički obrađivati

• Odvojite sirovo meso, perad, ribu i plodove mora od ostale hrane.
• Upotrebljavajte posebne daske i pribor za rezanje sirovog mesa i povrća te sirove i termički obrađene hrane.
• Čuvajte hranu zatvorenu u posebnim posudama kako bi izbjegli međusobni dodir sirove i termički obrađene hrane.
ZAŠTO? Sirova hrana, a posebno meso peradi , riba i morski plodovi, mogu sadrŽavati opasne mikroorganizme koji se mogu prenijeti na druge namirnice tijekom pripreme i čuvanja hrane. Ti mikroorganizmi će se termičkom obradom mesa uništiti, ali preko daski i pribora za rezanje kontaminirat će drugu hranu koja se termički ne obrađuje, kao što je npr. povrće.

3. OBRADI – hranu uvijek temeljito termički obradite

• Hranu temeljito skuhajte ili ispecite, a posebno meso peradi, jaja te ribu i morski plodovi.
• Ostatke juha, variva, gulaąa i sličnih jela podgrijavajte dok ne proključaju, kako bi postigli dovoljno visoku temperaturu

ZAŠTO? Temeljito kuhanje i pečenje uništava gotovo sve opasne mikroorganizme. Istraživanja su pokazala da termička obrada namirnica pri 70 °C može pomoći da hrana bude sigurna za konzumaciju. Posebna pažnja potrebna je kod pojedinih namirnica poput mljevenog mesa, kosanog i rolanog pečenja, velikih komada mesa i cijele peradi.

4. OHLADI - čuvajte hranu na sigurnim temperaturama

• Ne ostavljajte kuhanu ili pečenu hranu na sobnoj temperaturi dulje od 2 sata.
• Nakon konzumiranja spremite u hladnjak svu termički obrađenu i lako pokvarljivu hranu (na temperaturi ispod 2-8 °C)
• Ne pohranjujte hranu predugo, čak ni u hladnjaku. Ostatke hrane konzumirajte u roku od 2 dana.
• Ne odmrzavajte smrznutu hranu na sobnoj temperaturi.

ZAšTO? Mikroorganizmi se mogu brzo umnožavati ukoliko se hrana drži na sobnoj temperaturi. Držanjem hrane na temperaturi ispod 5 °C ili iznad 60 °C, usporava se ili zaustavlja rast mikroorganizama. Neki opasni mikroorganizmi mogu se razvijati i na temperaturi ispod 5 °C.


14.07.2017. u 07:12 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 13.07.2017.

U ZADRU SE OTVARA SVEUČILIŠNI STUDIJ ZA UPRAVLJANJE VODENIM EKOSUSTAVIMA


STUDIJ ZA SEKTOR PLAVOG GOSPODARSTVA

Prema Priopćenju dr. Brune Petani iz Zadra akademske godine 2017./2018. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru započinje s izvođenjem novog sveučilišnog diplomskog studija pod nazivom “Održivo upravljanje vodenim ekosustavima”. Ovaj studij nastao je u okviru projekta Blue Education for Sustainable Management of Aquatic Resources, skraćenog naziva Blue Smart. Glavni cilj projekta je stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavog gospodarstva te povećanje mogućnosti novih poslova sadašnjih i budućih zaposlenika ovog sektora u Zadarskoj županiji, te šire.
Upravo ovim studijem daje se prilika mladim stručnjacima da se educiraju o pitanjima održivosti ribarstva i akvakulture, o kojima se u svijetu već puno priča. Osnivanje diplomskog studija prvi je specifičan cilj navedenog projekta, a u budućnosti se očekuje i on line tečaj „Osnove dobre prakse u ribarstvu”, koji je namijenjen osobama već zaposlenima u plavom sektoru ili onima koji se žele zaposliti u tom području, kao dodatna edukacija i unaprjeđenje znanja o segmentu održivosti.

Predviđena upisna kvota diplomskog studija “Održivo upravljanje vodenim ekosustavima” je 30 izvanrednih studenta, a početak izvođenja planiran je za listopad 2017. godine. Diplomski studij trajat će dvije godine odnosno četiri semestra kroz koji se sakuplja 120 ECTS bodova. Da bi ga mogli upisati, studenti su obavezni imati završen preddiplomski sveučilišni studij (180 ECTS) na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru ili drugi srodni preddiplomski sveučilišni ili stručni studij.
Nakon završenog studija studenti stječu titulu magistra održivog upravljanja vodenim ekosustavima. Da bi uspješno magistrirali, studenti će morati položiti predmete poput: Zaštita vodenih sustava, Ribolov i okoliš, Primijenjena ekologija vodenih ekosustava, Sociologija lokalnih zajednica, Upravljanje zaštićenim morskim područjima, Upravljane akvakulturom i ribolovom, te mnoge druge srodne predmete.

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru je s vanjskim suradnicima, te partnerima u sklopu projekta Blue Smart izradio Elaborat spomenutog studija. Senat Sveučilišta u Zadru je na X. sjednici održanoj 27. lipnja 2017.godine donio Odluku o prihvaćanju sveučilišnog diplomskog studija Održivo upravljanje vodenim ekosustavima. Nositelj navedenog projekta je Sveučilište u Zadru (Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu), a partneri su Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, Cromaris d.d. i WWF Adria. Od ponedjeljka 17. srpnja bit će dostupna i internetska stranica projekta na www.bluesmart.hr.
Predstavljanje spomenutog diplomskog studija održat će se 5. rujna 2017. godine u 19:00 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Stari kampus, Obala kralja Petra Krešimira IV br. 2).

Više o studiju na:http://www.unizd.hr/Novosti/View/tabid/3828/articleType/ArticleView/articleId/13464/Novi-sveucilisni-diplomski-studij-Odrzivo-upravljanje-vodenim-ekosustavima.aspx>
http://www.unizd.hr/poljodjelstvo/Diplomskistudij-Odr%C5%BEivoupravljanjevodenimekosustavima/tabid/7650/Default.aspx (kopirati link)

Više o projektu Blue Smart: http://croatia.panda.org/projekti/blue_smart/


13.07.2017. u 07:05 • 0 KomentaraPrint#^

HOĆE LI BITI POLITIČKE VOLJE ZA PROVEDBU STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA?


NAJVEĆE PROMJENE U NAČINU PROIZVODNJE ENERGIJE, HRANE I TRANSPORTU


Strategija niskougljičnog razvoja RH je prvi dokument takve širine koji zadaje jasan pravac tranzicije u niskougljično društvo i najavljuje kraj fosilne ere, no postavlja se pitanje političke volje i hitnosti provedbe.
Poruka je to s panel rasprave o Strategiji niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu koju je 10.srpnja organizirala Zelena akcija u Novinarskom domu u Zagrebu kao doprinos javnoj raspravi. Govornici su bili Vladimir Jelavić iz Ekonerga, voditelj projekta izrade strategije u Ministarstvu zaštite okoliša, Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju, Maja Božičević Vrhovčak iz Društva za oblikovanje održivog razvoja, Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva, Denis Frančišković iz Eko Pana Karlovac te Luka Tomac i Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Panelisti su se u raspravi složili kako će najveći izazovi u provedbi Strategije biti promjena u načinu proizvodnje energije, proizvodnje hrane i transportu te kako smanjiti emisije iz tih sektora. Niskougljična strategija trebala bi biti krovna strategija iz koje proizlaze sve ostale sektorske strategije uz redoviti monitoring napretka smanjenja emisija. U ovoj su strategiji ponuđena tri scenarija: nastavak dosadašnjeg načina razvoja (tzv. referentni scenarij), scenarij postupne tranzicije (NU1) i scenarij snažne tranzicije (NU2).
Pozitivno je što Strategija daje jasne obrise vizije napuštanja fosilnih goriva te prelaska u niskougljično društvo. Ujedno govori o važnosti zelenih poslova i prilikama za gospodarstvo te prepoznaje štednju energije kao ‘novi izvor’ energije. Također, pozitivno spominje komunalnu (građansku) energiju te decentralizaciju energetskog sustava što Zelena akcija, uz pitanje vlasništva, smatra ključnim aspektom pravedne tranzicije. Međutim, čak i u vrlo ambicioznom scenariju NU2, koji predviđa smanjenje emisija za 80% do 2050. godine, ima prostora za popravke jer primjerice predviđa nastavak rada termoelektrane Plomin 2 do 2040. godine. To je neprihvatljivo jer nakon 2030. godine nema mjesta za postrojenja na ugljen.
“Smatramo kako referentni scenarij nikako nije opcija za niskougljični razvoj.
Vlada Republike Hrvatske mora izabrati scenarij snažne tranzicije u ovoj strategiji bez projekata na fosilna goriva poput termoelektrane Plomin 2 koja koristi uvozni ugljen,” izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.
Važno je dodati kako Strategija prepoznaje važnost uključivanja raznih aktera, no to u praksi nažalost ne funkcionira, tj. funkcionira do te razine da zadovolji zakonski minimum. Javna rasprava o Strategiji nije kvalitetno provedena te javna izlaganja nisu održana izvan Zagreba iako je ovaj dokument ključan za budući razvoj cijele države. Ujedno su na panel raspravu pozvani predstavnici svih relevantnih ministarstava kao i saborskih odbora, no nažalost se nisu odazvali. Zbog toga se pitamo hoće li postojati snažna politička volja koja je nužna za provedbu ove strategije?

“Sve u svemu, cijelu Strategiju treba pohvaliti, no ključna je njena provedba u praksi kao i hitnost implementacije s obzirom na već vidljive posljedice klimatskih promjena”, zaključio je Tomac.
Zelena akcija poziva građane i građanke, institucije, lokalne samouprave, itd. da sudjeluju u javnoj raspravi koja traje do 16.7.2017. godine. Informacije su to iz ZELENE AKCIJE.

ZELENA AKCIJA (ZA) je nevladino, nestranačko, neprofitno i dobrovoljno udruženje građana i građanki za zaštitu okoliša, osnovano 1990.g., sa sjedištem u Zagrebu. Zelena akcija je članica najveće mreže udruga za zaštitu okoliša na svijetu Friends of the Earth.
Svojim radom želi doprinijeti unaprjeđenju sustava zaštite okoliša na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini na način da potiče promjene kroz kampanje, nenasilne direktne akcije, projekte, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i sl. Cilj djelovanja je zaštita okoliša i prirode te poticanje razvoja prema nisko ugljičnom društvu pri čemu se vodi principima društvene pravde i sistemske promjene. Najveću pažnju pridaje aktivnostima usmjerenima na poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu te na poboljšanje kvalitete života u Hrvatskoj .Profesionalni članovi Zelene akcije za sebe kažu da dijele informacije, iskustvo i stručnost u području zaštite okoliša drugim udrugama, pojedincima, zajednicama, školama u Hrvatskoj i šire. Djelovanje ZA temelji se na radu volontera i volonterki, odnosno aktivista i aktivistkinja, koje podržava profesionalni tim. ZA nije u suradnji niti s jednom političkom strankom.

13.07.2017. u 06:33 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 11.07.2017.

SEZONSKI RADNICI NA JADRANU SU POTPLAĆENA RADNA SNAGA !


TURISTIČKE KOMPANIJE I HOTELIJERI
UPRAVLJAJU PLATEŽNOM MOĆI SEZONSKIH RADNIKA!


Nedostatak sezonskih djelatnika u turističkom sektoru posljedica je neadekvatnog plaćanja vlasnika za obavljeni rad. Turistička sezona traje, turizam je Hrvatska industrija br. 1 no čini se da nitko od osoba koje bi trebale razumjeti problem nije krenuo riješavati njegovu suštinu. A to je visina plaće sezonskih djelatnika. Da li je naprimjer plaća od 3.500 kuna za pomoćnog konobara – servira, koliko su platile neke kompanije, adekvatna? Za pomoćnog kuhara 4. 000 kuna? To je za količinu posla koja se obavlja u tim zanimanjima u tijeku turističke sezone iznimno malo. Ali tu su i poslovi čišćenja, pranja suđa, sobarica, bez čega turizam doslovno ne može postojati,ti su poslovi još manje plaćeni.
Nakon primljene plaće u lipnju među sezonskim djelatnicima nastalo je pravo nezadovoljstvo koje je iskazano odlascima u druge turističke tvrtke koje su plaćale par stotina kuna više kao i s najavama odlaska ostalih nezadovoljnih. Raditi naprimjer u hotelima s četiri zvjezdice posao pomoćnog konobara za 3.500 kuna čista je eksploatacija, a poznate su mi osobe koje su primile i manje. U hotelima visoke kategorije gdje je gost svoj odmor prethono platio putem interneta, doslovno je ponižavajuće biti eksploatatorska radna snaga. Novcem bogati stranci su po povoljnim uvjetima pokupovali gotovo sve najbolje turističke destinaije u Hrvatskoj, sagradili nove turističke objekte, ili obnovili stare, a Hrvatsku radnu snagu plaćaju minimalno nisko dok, zarađeni višak kapitala iznose iz zemlje ili investiraju u gradnju ponovo novih hotela. Republika Hrvatska od turizma direktno zarađuje samo na turističkoj taksi po jednom noćenju gosta koja je tek 7 kuna u punoj sezoni, a manja je u predsezoni i podsezoni i RH je presretna jer zbog količine turista koji dolaze na odmor u Hrvatsku, samo na taj način može zaraditi milijarde. Koliko tek zarađuju turističke kompanije?

PLAĆE NA KAPALJKU!
Naprimjer u hotelima s četiri zvjezdice jedan bračni par šest dana u predsezoni plati svoj boravak više nego što je u lipnju bila mjesećna plaća jednog sezonskog radnika za 30 dana. U turizmu se dnevno radi 10 - 12 sati . Shema je moćnih korporacija da prekovremene sate sezonskim djelatnicima pišu i zbrajaju u namjeri da nakon kraja turističke sezone plaćaju prekovremeni rad kroz naredna dva ili tri mjeseca. Sve je raspoređeno tako da veći novac sezoncu jednokratno ne dolazi u ruke. Stranac određuje koliko će hrvati zaraditi, a time određuje i koliko i što tom količinom zarađenog novca njihov zaposlenik može kupiti. Tužno je da su hrvatski ljudi svih dobi koji odlaze sezonski raditi u turizam, na prelijepoj obali Jadranskog mora postali jeftina radna snaga u vlastitoj državi. Tužno je i to što se iz Vlade, kao ni iz saborskog Odbora za turizam ne čuje kritički stav prema situaciji s potplaćenim radnicima koja ima tendenciju da je velike kompanije sistemski definiraju i ustabile. A to je iz razloga što hrvatski političari koji o mnogim važnim pitanjima donose odluke zakonom i rade u Saboru RH, ne poznaju situaciju na terenu. Nitko se od političara ove godine nije očitovao konferencijom za novinare ili nekim drugim argumentiranim mišljenjima o informaciji da sezonskih radnika nedostaje radi niskih plaća. Tako se pravi razlozi ne iznose, već prešućuju i zaobile od javnosti. A najtočnije je da te prave razloge politika i političari u Saboru ne poznaju ni ne prepoznaju.

ZAŠTO MINISTAR CAPPELLI ZAOBILAZI STVARNI PROBLEM ?
Ima li ministar turizma Gari Cappelli i predsjednik Vlade RH mr. Andrej Plenković saznanja kako se radi od strane velikih kompanija? Cppelli možda i ima ta saznanja, ali dojam je da se slaže sa svime.
Zašto ministar turizma zaobilazi činjenicu koja je sakrivena od široke hrvatske javnosti da su sezonski radnici u turizmu potplaćeni?. Riješenje turističkog problema sezonaca nije u dovođenju strane radne snage, već u otvorenoj komunikaciji s kompanijama o niskim plaćama koje isplaćuju zaposlenicima.Plaće treba povisiti, to objaviti i zaposliti hrvatske nezaposlene ljude koji traže posao, a nisu prihvatli raditi u turizmu . Komunikaciju o toj temi niskih plaća dakako da neće otvoriti hotelijeri, privatnici i turističke kompanije već to treba učiniti Vlada i ministar turizma. Jer nije li osobna egzistencija hrvatskih građana nacionalni interes broj 1? Zbog nesolventnosti i nemogućnosti kupnje bilo čega radno sposobni ljudi napuštaju Republiku Hrvatsku i odlaze raditi u zemlje u kojima mogu zaraditi, to je činjenica .Hrvatski Jadran je još jedino mjesto gdje hrvatski nezaposleni ljudi mogu naći posao i zaraditi, a to im političari svojim odlukama moraju omogućiti.Zapošljavanje u turizmu ne treba velikodušno – kako je to ministar turizma Cappelli 8.srpnja najavio, otvarati strancima, jer stranci su u svakom pogledu uzeli sve što je dobro i najbolje u Hrvatskoj. Potrebno je prići riješavanju problema što prije na spomenuti način. Podsjetiti ću da se u Hrvatskoj političari od 1996. godine nakon završetka rata, slažu sa svime što stranci predlažu Hrvatima, a očito je da Hrvatska sporo i nikako ne napreduje. U mnogo slučajeva prijedlozima stranaca trebalo je reći Ne, zato u Hrvatskoj jedinoj industriji koju RH još ima, a to je turizam, treba raditi po vlastitom modelu i treba zahtijevati veće plaće za hrvatske sezonske radnike. Uvoz strane radne snage u turizam i na Jadran treba biti marginalna opcija. Stranci Hrvate savjetuju u negativnom kontekstu već 20 godina. Zar još nije prepoznato što se Hrvatskoj dešava? Zato pitanje hrvatskih sezonaca u turizmu treba otvoriti pred javnošću i pred mega kompanijama koje profitabilno i tiho rade i upravljaju hrvatskom platežnom moći sezonskih djelatnika, a time i gospodarskom komponentom Hrvatske.

ANKETOM DO RELEVANTNIH PODATAKA
Kako se kvalitetnije organizirati za slijedeću turističku sezonu?Ministarstvo turizma bi ovu turističku sezonu treba iskoristiti kako bi dobilo što više korisnih relevantnih informacija od sezonskih radnika koji ove godine rade u turizmu. Anketa bi se trebala provesti u hotelima stranih kompanija, domaćim hotelima velikim i malim, privatnim restoranima, da obuhvati što više sezonski zaposlenih djelatnika. Zato bi Ministarstvo ili relevantna turistička institucija trebali pripremiti anketu - koja bi po izboru onog tko ispunjava trebala biti javna- s imenom i prezimenom ili po želji anonimna, ali u kojoj bi stajalo ime hotela ili kompanije sezonskog rada, radno mjesto , godine djelatnika , naobrazba ( u turizmu je mnogo ljudi s nezavršenom srednjom školom ili samo s osnovnom školom) razlozi nezaposlenja u struci, razlozi za rad u turizmu, spremnost na doškolovanje ili prekvalifikaciju, visina primljene plaće u turizmu po mjesecima, mišljenje o kvaliteti prehrane u sezoni rada, mišljenje o smještaju, ( gdje trenutno stanuje za vrijeme sezone i sa koliko osoba stanuje, tko plaća smještaj i hranu u sezoni i koliko, kakvi su međuljudski odnosi, mišljenje anketiranog : što treba promijeniti.
Činjenica koja se zanemaruje je da grad Dubrovnik koji strani svijet smatra turističkom mekom – nema smještajnih kapaciteta za turističke sezonske radnike. To je činjenica o kojoj mnogi govore, čak i mediji ito bi trebala postati ozbiljna briga županije, a ne samo grada Dubrovnika. Sezonski djelatnici u Dubrovniku spavaju u skladištima, šupama, spremištima, ostavama i još im se to naplaćuje.
Anketa bi trebala dati relevantne odgovore na pitanja:
1. Može li turizam riješiti hrvatsku nezaposlenost u ovoj fazi ekonomskog razvoja
2. Mogu li hrvatske nezaposlene osobe u turizmu, kome bi se sezona trebala produžiti,mogle zarađivati za siguran živoz bez iseljavanja
3. Gdje i u kojim uvjetima žive sezonski turistički djelatnici
Odgovori na ovapitanja trebali bi biti orjentir Hvatskoj Vladi za buduće aktivnosti vezane za turizam i u turizmu. Jer hrvatski sezonski djelatnici u Hrvatskoj ne smiju ostati prepušteni sebi i turističkim vlasnicima kompanija, hotela i restorana za koje rade. Vlada tu ima obvezu imati ingerenciju.


ZAŠTO ČLANOVI SABORA IDU NA ODMOR U JEKU TURISTIČKE SEZONE?
U jeku turističke sezone, umjesto da saborski zastupnici i Sabor rade i da u toj jedinoj Hrvatskoj industriji koja je Republici Hrvatskoj prerostala sudjeluju kao komunikacijski podupiratelj, kao netko tko izabran od naroda će ipak razgovarati sa nekim odgovornim osobama mnogih turističkih objekata, o stanju u turizmu, plaćama sezonaca, namjerama hotelijera, kao netko tko će biti na terenu i donijeti informaciju sa terena, a onda definirati neke zaključke i priopćiti ih javnosti - saborski zastupnici 14. srpnja odlaze na dvomjesečni godišnji odmor!To je kontradiktornost koju treba izbaciti iz prakse. Godišnji odmor Vlade traje 2-3 tjedna, bar je bilo tako prošle godine, no odmor članova Hrvatskog sabora u jeku turističke sezone jedan je od razloga zbog kojeg će i ove godine turistička sezona završiti 30.rujna. Ponovo će mnogi turistički hoteli kao i svi turistički auto kampovi toga datuma, bez obzira na toplo vrijeme zatvoriti svoja vrata- a šatori i kamp vozila biti će deponirani na starim mjestima, jer to je naćin kako se radi u Hrvatskoj. A ponovo će se prethodno pisati u tisku kako će turistička sezona možda biti produljena. Ali kada će nestati taj MOŽDA i nastupiti stvarnost? Onda kada članovi Sabora neće otići na godišnji odmor dug 60 dana usred mjeseca srpnja i čitati u novinama na svom odmoru kako se turistička sezona odvija sama od sebe. Jer ništa ozbiljno ne nemože odvijati samo od sebe, već mora biti upravljano mnogim odlukama zakonodavnih tijela.
MARGARETA ZOUHAR ZEC

fotka



11.07.2017. u 09:51 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 06.07.2017.

DUG


ZAŠTO DRŽAVA NE POKAZUJE LJUBAV PREMA GRAĐANIMA?

U nedjelju 2. srpnja telefonira mi moja dugogodišnja prijateljica iz Samobora da je dobila opomenu iz Ministarstva financija RH da plati dug od 44.990 kuna u roku od 8 dana ili će joj imovina biti ovršena i pita me što da radi. “ Neznam” odgovaram.” Komuniciraj sa predstavnicima udruge Blokirani ili predstavnicima udruge Franak možda ti netko može dati savjet kako postupiti, što reći kako se spasiti od ovrhe. U slučaju moje prijateljice dug je 24. 569 kuna, a kamata 20.430 kuna. Kada će u Hrvatskoj prestati obračun kamate na kamatu?Primjena realne monetarne hrvatske politike napokon treba doći u upotrebu, a gospodinu guverneru Vujčiću treba zahvaliti na učinjenom.
I još jedan važan detalj, moja prijateljica je nezaposlena osoba.




Pozicije duga moje prijateljice

Ljudi koji primaju obavijesti takve naravi da će biti ovršeni, jer nisu podmirili dug, a nezaposleni su i nemaju prihode pa nemaju ni sredstava iz kojih bi mogli vraćati dugove državi, padaju u očaj. Ljudi su nemoćni, a država, točnije zakonodavna sudbena i izvršna vlast RH je nemilosrdni harač koji pod krinkom demokracije osiromašuje građane i naplaćajue im dug u uzimanju mnogo vrijednije imovine, radi svojih rigidno napisanih odluka i zakona,a da ne vodi zabilješku, da ne pita i nezna tko je od tih dužnika zaposlen, tko je nezaposlen. Da li je zaposlen do sada namjerno zapostavljao vraćane duga državi? A ako je nezaposlen, potpuno je jasno da nije imao sredstava za vraćanje duga. Mogu li zaposleni i nezaposleni dužnici pred Ministartvom financija koje je sakupljač dugova biti u istoj poziciji? Ne mogu nikako. U situaciji koja traje o faktoru zaposlen – nezaposlen mora se voditi evidencija. Situacija o kojoj govorim može se oslikati na način kao da su u ring na boksački meč dovedena dvojica boksača od kojih su jednome ruke sa rukavicama slobodne, a drugome su ruke s rukavicama vezane na leđima.Može li tu meč borba biti sportska i pravedna? Ishod o pobjedniku meća je jasan.
Odakle Ministarstvu financija u nestabilnoj ekonomskoj situaciji uvjerenje da bez jasne informacije o svakom ponaosob, može raditi ovrhe nad svakim dužnikom?U Ministarstvu financija bi lako mogli reći da nije moguće prikupiti podatke o random statusu svakog pojedinog građanina koji su na listama dužnika. No bez takvog podatka država nepravedno postupa prema svojim vlastitim građanina. Raditi ovrhe imovine nad zaposlenima i dugotrajno nezaposlenima nikako nije ista situacija. Vodi li se igdje ikakava evidencija gdje žive ili kako svoj život nastavljaju građani kojima je ovrha provedena nad stanom ili kućom? Gdje završavaju građani koji su bili bez sredstava za život, a onda su još ovršeni?
Zaista gdje i kako nastavljaju svoj život? Odlaze li iz Hrvatske? Kakva je kvaliteta njihova života? Kako si RH temeljem svojih nepravednih i nehumnih Zakona koji krše i Ustavna prava koja su propisana za čovjeka sa službenog držvnog nivoa može dozvoliti osiromašivati ljude i gurati ih na marginu života? Građani su za instituciju države odavno postali broj , no to se mora mijenjati. Ovrhe i ovršenici su teška hrvatska tema, a aktualni političari to doslovno ne razumiju. Pokazuju to svojim diskusijama u Hrvatskom Saboru.
Ovršni zakon koji je u Hrvatskom Saboru u proceduri izmjene toliko je loše izmijenjen da je i premijer RH shvatio da bi trebalo napisati potpuno novi Ovršni zakon. Limit ovrhe i dalje je ostao , od stranke Mosta predloženih - bizarnih 20.000 kuna. A zašto taj limit nije podignut na 100.000 kuna? Zašto nije pokazna dobra volja da se pomogne građanima s visokim dugom? Pretpostavljam - zato jer bi tada država pokazala ljubav prema građanima1 Gdje je prosperitet o kome premijer Plenković priča da želi Hrvatskoj? Može li biti prosperiteta uz ovršni limit od 20.000 kuna? Gdje će biti taj ravnomjerni razvoj RH? Udvostručena financijska sredstva iz fondova EU? Prosperitet i ovršni zakon s limitom od 20.000 kuna do koga se ne čini ovrha, nikako ne mogu ići zajedno.
O Agencijama koje otkupljuju dugove dužnika i rade prisilnu naplatu pod prijetnjama dužnicima, o čemu već dugogodišnji hrvatski turisti ponešto znaju I raspituju se zašto se to događa- u Saboru nema ni riječi. Svi se pretvaraju kao da ništa neznaju. A sve što je u Hrvatskoj novac - predmet je otimaćine i prisile, vezano uz mnoge vrste prijevara. Zakone kojima je proteklih godina bio cilj – legalno što više novca oteti od građana, moraju što prije biti izmijenjeni.

A dok u upotrebu ne dođe bolji Ovršni zakon, po kome se građanima nikakva vlastita imovina ne bi trebala otuđivati – jer u ekonomskoj situaciji koja vlada u RH – gdje je plaća tako niska da je dostatna samo za tekuće životne potrebe, iz koje se ništa ne može uštedjeti i ozbiljnije kupovati- građani i dalje ostaju žrtve rigidne države i njenih rigidnih - prestrogih i neumoljivih- zakona. I dalje 20% imućnih upravlja sa 80 % građana koji jedva spajaju kraj s krajem. Postoci nisu samo šema globalne zajednice, ti su postotci i Hrvatska realnost.
Margareta Zouhar Zec

06.07.2017. u 23:32 • 0 KomentaraPrint#^

SKRAĆENI PREGLED VIJESTI ZA HOTELSKE I TURISTIČKE OBJEKTE


OD IDEJE DO REALIZACIJE I U HRVATSKOJ !


Časopis za turizam gastronomijumi hotelijerstvo Turizam info objavio je da su najjače svjetske tiskovine odnedavno svakodnevno dostupne gostima u hrvatskim hotelima u skraćenom formatu. Riječ je o uslugama HotelNewspapers i Good Morning News koje je razvila liverpoolska KVH Media Group, a koje za hotele i turističke objekte u Hrvatskoj zastupa riječka tvrtka Jadran Pismo
Ti skraćeni formati dnevnih novina pružaju najnovije aktualne vijesti i sažetke vijesti iz različitih zemalja na različitim jezicima, te su potpisani od najeminetnijih i najrelevantnijih izdavačkih kuća, a sadrže cijeli spektar političkih, sportskih, poslovnih i zabavnih sadržaja.
HotelNewspapers sadrži skraćeni pregled vijesti na četiri stranice, a na raspolaganju su 34 naslova dnevnih novina na 12 različitih jezika. Vijesti se u večernjim satima dostavljaju na e-mail hotela u pdf formatu spremnom za ispis, tako da ih se u jutarnjim satima može isprintati i ostaviti na recepciji ili mjestu dostupnom gostima, u baru ili za čitanje uz doručak. Mogu se dostaviti i direktno gostu na digitalni uređaj, hotelski TV sustav ili e-concierge uslugu.
Neke od dnevnih novina koje se mogu pregledavati putem HotelNewspapersa su European News, Giornale Italiano, International Finance i U.S.A. Times. Osim Europe i SAD-a, pokriven je i ostatak svijeta – od latinske Amerike do arapskih zemalja, Kine i Indije. Good Morning News sadrži dodatno skraćeni pregled dnevnih novosti na samo jednoj stranici.

Velika prednost je ta što s mjesečnom cijenom od 300 dolara čini varijantu povoljniju za čak 70% u odnosu na svakodnevnu kupovinu novina na različitim jezicima, a nakon pretplate na uslugu, vijesti je moguće printati na zahtjev i više puta. Osim hotelijerima, usluga je namijenjena i drugim turističkim objektima poput kampova, marina i turističkih zajednica koji svakodnevno primaju goste iz raznih dijelova svijeta. www.gdjesutra.hr

06.07.2017. u 16:38 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2017  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Srpanj 2017 (13)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se