AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 05.12.2016.

GORANSKA EKOLOŠKA INICIJATIVA KROZ 11 TEMA IZN0SI MIŠLJENJE DA JE NAREDBA O SUZBIJANJU POTKORNJAKA NEPROVEDIVA


INICIJATIVA TRAŽI PODRŠKU ŽUPANA KOMADINE
A U SVOM MIŠLJENJU IZNOSI PRIJEDLOGE RIJEŠENJA

Goranska Ekološka Inicijativa obratila se otvorenim pismom dipl. ing Zlatku Komadini županu
Primorsko goranske županije radi suzbijanja šumskog štetoćine potkornjaka jer smatraju da je Naredba iz NN 136/16 prvo, neprovediva a drugo, da će generirati nove probleme.




Objavljujem i OTVORENO PISMO županu Komadini i MIŠLJENJE GORANSKO EKOLOŠKE INICIJATIVE.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Goranska Ekološka Inicijativa sa sjedištem u Čabru u Gorskom Kotaru u sažetku kroz 11 TEMA iznosi MIŠLJENJE zbog čega smatra da je NAREDBA O PODUZIMAANJU MJERA ZA SPREČAVANJE ŠIRENJA ŠTETNOG ORGANIZMA Ips typographus (L.) - osmerozubni smrekov pisar – podkornjak u praksi neprovediva te da neće dovesti do riješenja u goranskim šumama.Inicijativa iznosi svoja prijedloge kako ddoći do riješenja


Image and video hosting by TinyPic

Zbog toga nije realno očekivati da će navedena služba u 30 dana uspjeti isprocesuirati i zaprimiti sve zahtjeve vezane za popis čestica priložen Naredbi. Nastavno, čak i da se zaprime svi zahtjevi, apsolutno je
nemoguće očekivati od Savjetodavne službe da u dovoljno brzom vremenskom roku obavi i doznaku na terenu kako bi na vrijeme mogli otpočeti svi potrebni radovi na terenu. Smatramo da će posljedice biti velika
dugotrajna zakašnjenja s radovima na područjima u vlasništvu privatnih šumoposjednika.


PITANJE PODKAPACITIRANOSTI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE:
Naredba podrazumijeva uspostavu privremenog upravljanja na pojedinim katastarskim česticama u zaraženome području od strane općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana na čijem području se nalaze zaražene šume, ukoliko je riječ o područjima s nesređenim imovinsko – pravnim odnosima, te u slučaju da je vlasnik odsutan ili nepoznatog boravišta, što smatramo ispravnim. Ali isto tako smatramo i da navedena tijela lokalne samouprave nisu ustrojena za ovaj zadatak, te nije realno očekivati da će ga provesti brzo i efikasno, a osobito ne dovoljno brzo da se pravovremeno otpočnu radovi nužni za saniranje štete od potkornjaka.
Samom Naredbom (a niti jednim drugim pratećim dokumentom) navedenim organima lokalne samouprave ne daju se neophodna uputstva, pomoć niti im se osiguravaju dodatni resursi (ljudstvo, financije, stručna pomoć...) koja bi im omogućila da se brzo i efikasno ustroje i poduzmu tražene mjere. Smatramo da će posljedice ovoga biti daljnja dugotrajna kašnjenja s radovima na zaraženim područjima gdje su nesređeni imovinsko – pravni odnosi, vlasnik odsutan ili je nepoznatog boravišta.

PITANJE NEJASNOĆA: Članak VI Naredbe nejasno je napisan u veoma važnom segmentu „Obveznici su dužni sanirati i obnoviti površine na kojima su provedene mjere (...) u roku dvije vegetacijske sezone nakon
provedenih mjera.“ Naime, u slučaju uspostave privremenog upravljanja od strane općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana na čijem području se nalaze zaražene šume, nije jasno definirano je li u ovom slučaju „obveznik“ i dalje jedinica lokalne samouprave ili se dužnost obnove i sanacije prebacuje na
nekog drugog (vlasnika, suvlasnike itd). Smatramo da bi ovaj članak morao biti jasnije i nedvosmisleno napisan na način da se sanacija i obnova,najvažniji segment ove naredbe, sigurno i obvezno provede, te da se nad provedbom iste mjere vrši striktan nadzor. Smatramo da je sanacija i obnova šumskog fonda nužna i neizostavna mjera i da mora biti striktnije ijasnije propisana.


PITANJE NEINFORMIRANOSTI: obavijest o objavi naredbe izašla je u Narodnim novinama broj 103/16 u digitalnom i tiskanom obliku međutim sve ostale detaljne informacije o postupcima u provođenju Naredbe nalaze su na raznim digitalnim medijima koji su teško dostupni starijoj populaciji koja se nalazi na području na koju se odnosi Naredba.Savjetodavna služba trebala je dati detaljne informacije o akcijama i načinima provođenja Naredbe široj javnosti, što još nije učinjeno.

PITANJE NADZORA: Zbog premalog broja zaposlenika u Savjetodavnoj službi nemoguće je nadzirati rad u privatnim šumama. Samom Naredbom i nijednim pratećim dokumentom nije propisano tijelo ili pravna osoba koja će vršiti terenski nadzor nad provedbom Naredbe. Osim što će zbog navedenog biti nemoguće utvrditi opseg provedbe Naredbe i uspješnost borbe protiv potkornjaka, ovim je omogućeno da se bez ičijeg znanja,
sankcija ili korekcije ona izvodi. To smatramo neprihvatljivim zbog niza mogućih anomalija u provođenju Naredbe na terenu, kao što su:
a) nepoštivanje direktiva iz Priloga II i neodgovorno i neprofesionalno ponašanje pri radovima u šumi od strane djelatnika i kooperanata Hrvatskih šuma d.o.o. ili drugih izvođača radova, koje će za posljedicu imati ozbiljno oštećivanje i veliku štetu u cijelom šumskom ekosustavu (sustavno uništavanje mladica i zdravih mladih stabala nezaraženih vrsta, otvaranje nepotrebnih šumskih puteva i vlaka, nepropisno skladištenje trupaca i zbrinjavanje drvnog otpada koje će pogodovati širenju potkornjaka, te ostala kršenja postupaka propisanih u Prilogu II Naredbe;
b) nepoštivanje i/li neprovođenje same Naredbe od strane vlasnika k.č.
(šumoposjednika);
c) nepoštivanje i neprovođenje same Naredbe od strane lokalne samouprave ovlaštene da provodi Naredbu na zaraženim područjima područjima gdje su nesređeni imovinsko – pravni odnosi, vlasnik
odsutan ili nepoznatog boravišta;
d) nepoštivanje i/li neprovođenje stavka VI Naredbe koji se odnosi na sanaciju i obnovu površina nakon provedenih radova. Smatramo da će ovaj ozbiljan nedostatak Naredbe omogućiti nesavjesno,
nestručno i neprofesionalno ponašanje pri provođenju nužnih radova zasuzbijanje potkornjaka što će za posljedicu imati nepotrebnu devastaciju i uništavanje zdravih stabala; veliko kašnjenje u provedbi Naredbe koje se neće moći kontrolirati i eventualno potaknuti, te kašnjenje ili potpuni izostanak sanacije i obnove površina na kojima su provedeni radovi i obnovu šumskog fonda. Sve ove posljedice bile bi katastrofalne za okoliš.

PITANJE PREKOMJERNE SJEČE: Naredbom se omogućuje sječa velike mase zaraženih stabala, a uz njih, prema pravilima struke, i sječa velike mase nezaraženih stabala u blizini zaraženog područja kako bi se
prekinulo širenje potkornjaka i osiguralo okolna, nezaražena područja. Uz to, bit će posječena, oštećena ili uklonjena velika masa stabala koja nisu ugrožena potkornjakom (bjelogorica) a koja je nužno ukloniti zbog
provedbe radova, izgradnje dodatnih vlaka, puteva i omogućavanja prohodnosti šuma. Tu se radi o vrlo velikom zahvatu koji će rezultirati totalnom sanitarnom sječom velikog opsega za koju nema objavljenih jasnih projekcija niti relevantnih podataka od strane stručnih i znanstvenih institucija. Iz navedenog je lako zaključiti da je nemoguće izraditi održivi plan gospodarenja šumama i eksploatacije zdravog drveta s područja Gorskog
kotara dok se ne sagleda opseg štete, ne naprave projekcije i, općenito, situacija s potkornjakom ne stavi pod kontrolu. Stoga smatramo da bi Naredba između ostalog trebala sadržavati odredbu kojom će se kontrolirati (zabraniti) sječa svih korisnih etata izuzev u svrhu borbe protiv potkornjaka i ostale sanitarne sječe kako bi se zaštitila sva nezaražena područja i sačuvala šuma do ponovne uspostave normalnog stanja u
ekosustavu na području cijelog Gorskog kotara, a i šire.


PITANJE NESREĐENIH ZEMLJIŠNIH KNJIGA: Veliki problem predstavlja nepodudarnost podataka iz katastra i gruntovnice što dodatno usporava doznačavanje zaraženih stabala, obzirom da Savjetodavna služba uz podnošenje zahtjeva za doznaku zahtijeva i dostavljanje izvoda iz katastra
iako to nigdje u Naredbi nije navedeno. Budući da u katastru nisu provedene promjene katastarskih čestica još iz 2011 god., a doznaka stabala izvodi se po podacima iz katastra, nekim vlasnicima nemoguće je
dostaviti potrebne isprave za doznaku Savjetodavnoj službi.Zbog problema birokracije privatni vlasnik koji nema riješene imovinsko pravne odnose nije u mogućnosti izvršiti sanaciju, te će se na njegovoj
čestici uspostaviti sekvestracija, što on ne može spriječiti unatoč želji da sam obavi potrebne radove sanacije. Treća će osoba prema Naredbi ostvariti prava na sredstva naknade za općekorisne funkcije šume
sukladno popisu za radove doznake, sanacije i obnove šumskih sastojina te će se naplatiti iz sredstava prodaje posječene drve mase, a ostatak sredstva (ukoliko se uopće ostvari) uplatit će se na račun tijela koje je
uspostavilo privremeno upravljanje, što otvara mogućnosti dodatnih manipulacija (sa cijenama).

PITANJE DEFINICIJE POJMA PRIVREMENOG UPRAVLJANJA:
Naredbom nije jasno definiran opseg i vrijeme trajanja „privremenog upravljanja“, kao niti vrijeme trajanja upisa u upis šumposjednika na što privremeni upravitelj, prema Naredbi, ima pravo kako bi ostvario pravo na
sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma. Smatramo da bi trajanje „privremenog upravljanja“ (koje podržavamo) trebalo biti Naredbom jasno definirano, odnosno da se tekstom Naredbe mora definirati završetak „privremenog upravljanja“ kao i mogućnost obustave „privremenog upravljanja“ ako suvlasnici u međuvremenu riješe imovinsko – pravne odnose ili se pojavi odsutni vlasnik. Smatramo da bi se time zaštitilo
privatno vlasništvo, ali i omogućilo prebacivanje odgovornosti i obveze provedbe Naredbe na vlasnike i uštedjelo na angažmanu i sredstvima lokalnih samouprava koje bi se mogle koncentrirati na provedbu Naredbe na drugim lokacijama. Svi vlasnici katastarskih čestica navedenih u Naredbi trebali bi se
izjednačiti s pravima šumoposjednika upisanih u Registar šumoposjednika obzirom da su i u obvezama izjednačeni s njima. Naime, vrlo veliki broj čestica koje su obuhvaćene naredbom vode se kao livade i pašnjaci, oranice ili neka druga kultura koja nije šuma. Taj problem postoji i ne rješava se već dugi niz godina, još od vremena SFRJ. Međutim, obzirom da se sve te čestice vode u gospodarskoj osnovi gospodarenja šumom i obzirom da one u naravi predstavljaju šumu i njihovi vlasnici bi trebali biti izjednačeni s pravima vlasnika čije se čestice vode kao šuma.


PITANJE KADROVSKE PODKAPACITIRANSTI: Naredba sama po sebi stvara određen pravni okvir, ali ne sagledava dovoljno realno situaciju na terenu koja je nažalost takva da su mogućnosti praktične provedbe Naredbe vrlo male. Potrebno je imati u vidu da je zahvaćeno područje i opseg potrebnih radova ekstremno velik. Nasuprot tome, stanovništvo Gorskog kotara pretežno je staro i u vrlo malom broju osposobljeno, certificirano i opremljeno (te u lošoj financijskoj situaciji) da samo provodi potrebne radove. Isto tako Hrvatske šume d.o.o. oslabljene su mjerama restrukturiranja i imaju manjak radne snage, a čak i strane i domaće privatne tvrtke imaju problema sa zapošljavanjem dovoljnog broja radnika s obzirom na slabu naseljenost i demografsku sliku Gorskog kotara. Hrvatske šume d.o.o. nema dovoljan broj zaposlenika u proizvodnji koji bi morali raditi na sanaciji šteta od podkornjaka. Isto tako, nema (dovoljno) lugara koji rade poslove čuvanja šumskog tj. životinjskog i biljnog svijeta iako je to propisano u Zakonu o šumama. U nedostatku istih mogla bi nastati veća šteta nego korist šumi, jer smo već sada svjedoci velikog uništavanja mladica i stabala koji su se našli na putu izvlačenja zaraženih stabala. Smatramo da je ovo velika prepreka provedbi Naredbe i da ona (ili neki prateći dokument) mora sadržavati odgovor na opisanu situaciju kako bi se potrebni radovi mogli ne samo formalno odraditi, već i provesti u zadovoljavajućim rokovima i na zadovoljavajući način. Zbog veličine područja zaraženog podkornjakom smatramo da treba aktivno uključiti i lokalno stanovništvo u suzbijanje najezde podkornjaka. Dio lokalnog stanovništva vičan je radu u šumama, a preostale treba besplatno poučiti za siguran rad u šumi (kao što je uspješno napravljeno u Republici Sloveniji). Također, smatramo da bi lokalna uprava i samouprava morala otvoriti javne radove na sanaciji štete od podkornjaka, te osigurati sredstva za obuku sigurnog rada u šumama po uzoru na druge države koje se bore s problemom podkornjaka.

PITANJE LEGALNOSTI: Naredbu treba sagledati i sa aspekta veoma upitne zakonitosti s obzirom da je donesena temeljem članka 50. točka 7. Zakona o biljnom zdravstvu ( NN 75/05 i 55/11), a u svezi s člankom 38.Zakona o šumama (NN 140/05 – 94/14) te budući da u istome stoji da u šumama šumoposjednika praćenje zdravstvenog stanja obavlja Šumarska savjetodavna služba, a naređivanje mjera za suzbijanja štetnih organizamaŠumarski institut Jastrebarsko. Osim toga, smatramo da postoji i opravdana sumnja u ustavnost Naredbe, zbog vremenski neograničenog i nenadziranog zahvata u privatno vlasništvo.

PITANJE LEGITIMNOSTI: Naredba je donesena bez ikakvog konzultativnog procesa (sa stručnom, zainteresiranom i najširom javnosti).Isto tako nije ni predstavljena niti protumačena na terenu, čime su
neispoštovani svi demokratski standardi kojima težimo.


ZAKLJUČAK:
Slijedom gore navedenih razloga smatramo da je potrebno hitno poduzeti sljedeće korake:

1. omogućiti reviziju Naredbe u suradnji s ljudima na terenu kroz niz javnih rasprava, kako bi se izradio u praksi provediv i, što je najvažnije, za okoliš i održivi razvoj prihvatljiv dokument;
2. odmah staviti u razmatranje mogućnosti provedbe javnih radova na područjima lokalnih samouprava odnosno katastarskih općina obuhvaćenih Naredbom.
Ove korake predlažemo isključivo motivirani željom da se intencija Naredbe – brzo i efikasno rješavanje situacije s potkornjakom kroz ekspeditivno provođenje radova čišćenja, sanacije i obnove zaraženih područja – što skorije i što efikasnije realizira na terenu.



Za Goransku Ekološku Inicijativu
Anita Pintar, koordinatorica

U Čabru, 03. prosinca 2016.







05.12.2016. u 13:55 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 02.12.2016.

VLASTELINSKI KOMPLEKS "NOVI DVORI" U ZAPREŠIĆU BITI ĆE OBNOVLJEN SREDSTVIMA EU

NA IME PROJEKTA 3.495.453,75 KUNA BESPOVRATNIH SREDSTAVA

U Gradu Zaprešiću koji je sa 25 000 stanovnika treći po veličini grad u Zagrebačkoj županiji, 1. prosinca 2016. potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Novo ruho Novih dvora“. Ukupna vrijednost projekta je 4.855.638,00 kuna, a ovim ugovorom Grad Zaprešić dobit će 3.495.453,75 kuna bespovratnih EU sredstava za izradu projektne i studijske dokumentacije potrebne za obnovu, rekonstrukciju i opremanje gospodarskog vlastelinskog kompleksa Novi dvori.
Ugovor su potpisali ministrica ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric i gradonačelnik Grada Zaprešića Željko Turk.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: Željko Turk gradonačelnik Grada Zaprešića, ministrica Gabrijela Žalac i Tomislav Petric ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.


Kroz ovaj projekt revitalizirat će se jedan od rijetkih očuvanih vlastelinskih kompleksa u Hrvatskoj koji predstavlja vrijednu povijesnu i kulturnu ostavštinu Bana Josipa Jelačića. Uređenjem Jelačićevih dvora Zaprešić će dobiti jedinstvenu kulturno-turističku destinaciju koju čine dvorac, kapela Sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, gospodarske zgrade i park-šuma na površini od oko 20 hektara.

„Iznimno mi je drago što je Zaprešić odlučio EU sredstvima „skrojiti“ novo ruho ovog nekadašnjeg vlastelinskog posjeda i na svega nekoliko kilometara od Zagreba oživjeti dio prošlosti plemićkih obitelji koje su kroz povijest bile vlasnici vlastelinskog kompleksa Novi dvori“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac.

Izradom projektne dokumentacije stvorit će se preduvjeti za obnovu, rekonstrukciju i opremanje ukupno devet pojedinačnih objekata u Novim dvorima, koji se u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske nalaze kao pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Uz navedene infrastrukturne radove, uredit će se i pristupna infrastruktura odnosno dio ceste i parkiralište na ulazu u kompleks.
Bespovratna sredstva dodijeljena su Gradu Zaprešiću za pripremu projektne dokumentacije u okviru prve grupe aktivnosti EU natječaja „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“. Ukupno 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je pružanju potpora projektima koji obnavljaju kulturnu baštinu, a podrazumijevaju ulaganje u kulturna dobra te razvoj dodatnih, primarno turističkih sadržaja ili usluga, kako bi se doprinijelo održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.

02.12.2016. u 23:52 • 0 KomentaraPrint#^

ISPLAĆEN AVANS POTPORA OD 806,3 MILIJUNA KUNA ZA 2017.


U 2017. 65% NOVCA BITI ĆE POVUĆENO IZ FONDOVA EU

Tijekom tjedna do 2.12. 2016. je završila isplata potpora predujma poljoprivrednicima za 2017. godinu. Ukupno je isplaćeno 806,3 milijuna kuna na žiro račune oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava, što je za 50 milijuna kuna više nego 2015. godine.

U avansnoj isplati isplaćene su sljedeće potpore i količina novca:

1. Osnovno plaćanje u iznosu od 412.747.281,30 kn
2. Zeleno plaćanje u iznosu od 289.026.007,29 kn
3. Preraspodijeljeno plaćanje u iznosu od 95.465.481,00 kn
4. Proizvodno vezana potpora za voće u iznosu od 4.711.595,23 kn
5. Proizvodno vezana potpora za povrće u iznosu od 4.358.546,78 kn

Nakon usvajanja Državnog proračuna za 2017. godinu - svi poljoprivrednici će dobiti informaciju koliko ih izravnih plaćanja očekuje u 2017. godini.

Isplata prve rate izravnih plaćanja započet će krajem siječnja 2017. godine, a za izravna plaćanja poljoprivrednicima u 2017. godini osigurano je 2.608.616.320 kuna što je za 305.166.505 kuna više u odnosu na tekuću 2016. godinu. Od ukupnog iznosa raspoloživog novca za izravna plaćanja u 2017. godini, 65% novca biti će povučeno iz EU fondova.

Inače, ukupan plan proračuna Ministarstva poljoprivrede za 2017. godinu koji obuhvaća sve proračunske izvore odnosno i sredstva iz svih EU fondova, a to je Europski fond za garancije u poljoprivrede, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo iznosi 6.802.759.513 kuna što je za 1.799.702.517 kuna više u odnosu na tekuću godinu.

Značajno je napomenuti da je za 2017. godinu Ministarstvo poljoprivrede smanjilo sredstva za opće prihode i primitke, a povećalo sredstva učešća zbog povećane apsorpcije sredstava iz EU fondova.




02.12.2016. u 15:51 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 01.12.2016.

KNJIGA " HRVATSKA PRIRODNA BOGATSTVA "


AKADEMIK KUSIĆ :

" U DRUŠTVU NEDOSTEJE KONTINUITET I
OVA EDICIJA JE POČETAK KONTINUIRANOG RADA "




Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

01.12.2016. u 23:28 • 0 KomentaraPrint#^

KAKO PRODULJITI TURISTIČKU SEZONU?



PROIZVOD POSTOJI, ALI POTREBNE SU PODUZETNIČKE INICIJATIVE!

Drugog dana XIX. kongresa Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske koji se 24. i 25. studenog 2016. održavao u hotelu Sheraton Zagreb, održana je panel rasprava pod nazivom Kako produljiti turističku sezonu.
Panel je moderirala dr. Sanja Čižmar, Senior Partner tvrtke HD Consulting iz Zagreba, a sudjelovali su predstavnici različitih oblika turizma čiji je razvoj u funkciji omogućavanja cjelogodišnjeg turističkog poslovanja. Panelisti su bili: Jasminka Poklečki Stošić ravnateljica Umjetničkog paviljona Zagreb, Ivana Kolar savjetnica uprave Termi Tuhelj i direktorica turizma IGH, Martina Banović izvršna direktorica Spa2O Design, Alfred Franković iz Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, Martina Crljen direktorica vodenog parka Aquae Vivae , Dan Vidošević direktor sportskog razvoja Best Sport Solutions, Nebojša Taraba producent i partner produkcijske kuće Drugi plan.
U uvodnoj prezentaciji dr. Sanja Čižmar je istaknula da je sezonalnost turizma u Hrvatskoj konstantno prisutna zbog strukture smještajnih kapaciteta, budući da kampovi i privatni smještaj, koji posluju samo tijekom ljetne sezone, čine čak 80% ukupnih smještajnih kapaciteta. Štoviše, sezonalnost hrvatskog turizma u razdoblju posljednjih 10 godina raste, budući da se intenzivnije povećava broj noćenja u ljetnoj sezoni u odnosu na ostatak godine. Tako se u Hrvatskoj 86% ukupnih godišnjih noćenja realizira u razdoblju od početka lipnja do konca rujna. No, dr. Sanja Čižmar je rekla da je sezonalnost fenomen koji postoji u svim mediteranskim zemljama; međutim u Hrvatskoj je, uz Crnu Goru, znatno izraženiji nego u ostalim mediteranskim zemljama Europe.


U JUŽNOM TIROLU TURIZAM JE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU STANOVNIKA !

Dr.Sanja Čižmar prikazala je primjer Južnog Tirola koji je uspješnim modelom upravljanja turizmom uspio turizam utkati u svakodnevni život stanovnika, te povezati poljoprivrednu i stočnu proizvodnju sa visokoodrživim konceptom turizma. Južni Tirol je najsjevernija pokrajina Italije sa 520 tisuća stanovnika. To je multikulturalna regija u kojoj se govore 3 službena jezika – talijanski, njemački i ladanski. U Južnom Tirolu se nalazi 4.800 planinskih farmi. Pokrajina je to koja ima najviši bruto domaći proizvod po stanovniku od svih pokrajima u Italiji i iznosi 40.000 eura, temelji svoje gospodarstvo na poljoprivrednim i stočarskim djelatnostima. Proizvodnja jabuka Južnog Tirola predstavlja 12% ukupne europske proizvodnje, a Južni Tirol godišnje proizvede 365 milijuna litara mlijeka. Također, vina Južnog Tirola su poznata po kvaliteti na tržištu Europe. Karakteristika Južnog Tirola je uspješno brendiranje same regije -brend Sud Tirol ili Alto Adige na talijanskom - kao i lokalnih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda. Tako su razvijeni brendovi: Vina Južnog Tirola, Speck P.G.I., Jabuke P.G.I., te oznake lokacije Južnog Tirola i oznaka kvalitete Južni Tirol. Karakterističan je visok broj korisnika navedenih brendova u praksi. Tako na primjer ako govorimo o poljoprivrednim proizvodima, oznaku Vina Južnog Tirola koristi 46 vinara, Speck P.G.I. koristi 29 proizvođača, a oznaku Jabuke P.G.I. koristi 33 proizvođača. S druge strane, krovni brend Južni Tirol, oznaku kvalitete i oznaku lokacije upotrebljava preko 3,5 tisuća korisnika. Marketinška agencija Južnog Tirola razvija turističke proizvode i provodi marketinške kampanje, gdje marketing kao način života ima istaknuto mjesto. Turizam Južnog Tirola je turizam uspješno ispričanih priča lokalnih ljudi i lokalnih proizvoda.

U UMJETNIČKOM PAVILJONU DJELA IZ SLAVNE FUNDACIJE MAEGHT
U samoj panel diskusiji Jasmina Poklečki Stošić ravnateljica a Umjetničkog paviljona Zagreb rekla je da se kulturni turizam dijeli na domaći i međunarodni. „ Ono što široka publika nezna je to da je teško dobiti neko poznato umjetničko ime za izložbu, za ovaj dio Europe. Nismo zanimljivi? Jesmo , ali nismo radili na tome da postanemo zanimljiva destinacija. A da bi postali zanimljivi morate stalno priređivati izložbe. Najskuplju skulpturu ne možete dobiti ako nemate dobra poznanstva. Ja sam prije bila kustos u Klovićevim dvorima, 17 +3 godine i upoznala sama mnoge ljude iz struke. Prije 6, 7 godina upoznala sam direktora Fondacije Maeght Oliviera Kaeppelina a Fondacija je globalno važna. Iz tako slavnog i poznatog privatnog muzeja kada dobijete djela Joana Miroa, katalonskog umjetnika koji je radio slike skulpture ,litografije, Rodina francuskog kipara, Gjacomettija koji je virtuoz kiparstva tu se onda može očekivati kulturni turizam. Tako je izložbu Joana Miroa u tri mjeseca u Zagrebu vidjelo 35 000 posjetitelja , od toga 15 000 iz inozemstva, a od toga ih je 6 0000 koji su došli pogledati izložbu u Zagrebu i prenoćilo „ rekla je ravnateljica umjetičkog Paviljona Poklečki Stošić govoreći na primjeru o kulturnom turizmu u Zagrebu.

TREBA SURAĐIVATI DA BI BILI ZDRASTVENA DESTINACIJA !

Zanimljiv je primjer Termi Tuhelj koje su se nametnule kao lider kvalitete u termalnom turizmu zbog jasne vizije razvoja i investiranja u termalni proizvod; ili primjer vodenog parka Aquae Vivae koji je ove godine dobio nagradu Atrakcija godine u području rekreacije i zabave. Radi se o investiciji od 21 milijun eura uloženog vlastitog obiteljskog kapitala, u vodeni park koji ima potencijal postati regionalni lider u kategoriji vodenih parkova.
Primjer Best Sport Solution-a koji razvija digitalno rješenje za trčanje koje ujedno promovira domaće destinacije jer pruža virtualni doživljaj trčanja po Zagrebu i Plitvicama, primjer je inovacije koja ima potencijal za plasman na inozemnom tržištu. Dan Vidošević direktor sportskog razvoja Best Sport Solutions između ostalog rekao je kako u RH proizvod postoji, ali da on nije strateški planiran. „Svaki proizvod ima ciljnu nišu, a Hrvatska ima nevjerojatne proizvode od Međimurja, Zagorja, Slavonije, Baranje, Like - to su odlični proizvodi ali nisu iskorišteni – rekao je te nastavio: „ Svi smo mi na sajmovima turizma, a pojedini voditelji hrvatskih institucija iskorištavaju takve sajmove za razgovore s predsjednicima uprava vodećih hrvatskih hotelijera. To neće dovesti do toga da nam gosti dolaze izvan sezone – rekao je Dan Vidošević.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva dr. Sanja Čižmar moderatorica, Dan Vidošević, Martina Banović,Jasmina Poklečki Stošić, Ivana Kolar, Martina Crljen , Alfred Franković, Fotka: Margareta Zouhar Zec

Alfred Franković iz Klastera zdrastvenog turizma Kvarnera naglasio je: "Zdrastveni turizam u RH već postoji, na Kvarneru konkretno već 170 godina, ali nedostaje suradnja da bi se Hrvatska pozicionirala kao zdravstvena destinacija. Pozicionirati se individualno nije baš moguće. U interesu nam je da se osnivaju zdravstveni klasteri da lakše nastupamo na vanjskom tržištu" – naglasio je klaster menager zdrastvenog turizma Kvarnera Alfred Franković.
Sudionici panel rasprave su primijetili da nitko iz ministarstva turizma kao ni iz ministarstva gospodarstva nije ni u publici poslušao iskustva i zapažanja u ovoj diskusiji koja ide u smjeru nastojanja da se produlji turistička sezona.
Prezentiran je i primjer kako film može biti u funkciji razvoja turizma, budući da Hrvatska predstavlja atraktivno odredište za inozemne produkcijske kuće koje sve više dolaze u Hrvatsku. Snimanjem popularnih serija i filmova promovira se Hrvatska kao turistička destinacija.
U zaključku panela Kako produljiti turističku sezonu, konstatirano je da već danas u Hrvatskoj postoje proizvodi koji su konkurentni ne samo na domaćem već i na inozemnom tržištu, a njihov dalji razvoj ovisit će o poduzetničkim inicijativama s jedne strane ali prije svega o uvjetima ekonomskog okruženja koje će omogućiti da se ostvare zdravi povrati na uložena sredstva u razvoj takvih cjelogodišnjih turističkih proizvoda. Svakako, postavlja se i pitanje cjelovitog marketinga takvih proizvoda u kojem bi javne institucije poput Hrvatske turističke zajednice trebale pružiti efikasnu podršku.



01.12.2016. u 12:30 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 30.11.2016.

BDP JE REALNO VEĆI ZA 2,9 %


BRUTO DODANA VRIJEDNOST REALNO JE VEĆA ZA 2,7 %

BDP raste osmi kvartal za redom. Državni zavod za statistiku 30. studenog objavio je Prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2016.


Image and video hosting by TinyPic

Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDP-a u trećem tromjesečju 2016. ostvaren je u djelatnosti trgovine te smještaja i pripreme hrane.

Image and video hosting by TinyPic

Najveći doprinos rasta BDP-a ostvaren je rastom izvoza usluga špri čemu su turističke usluge najznačajnije.Doprinos domaće proizvodnje je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen kje rastom izdataka za konačnu potrošnju
kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje je pozitivan.


Image and video hosting by TinyPic
Izvor: Državni zavod za statistiku

30.11.2016. u 23:24 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 29.11.2016.

ZA 2017. POLJOPRIVREDNICIMA OSIGURANO 2.608.616.320 KUNA


PRVA RATA IZRAVNIH PLAĆANJA VEĆ KRAJEM SIJEČNJA 2017..

Iz Ministarstva poljoprivrede 29. 11. medijima je poslana obavijest u kojoj se kaže da je za izravna plaćanja poljoprivrednicima u 2017. godini osigurano 2.608.616.320 kuna što je za 305.166.505 kuna više u odnosu na tekuću 2016. godinu. Od ukupnog iznosa raspoloživog novca za izravna plaćanja u 2017. godini, 65% povlačimo iz EU fondova i to: 1.642.616.320 kuna - iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i dodatnih 175.356.625 kuna iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (kroz mjeru 18 – nadopuna izravnim plaćanjima) .

„Obećao sam više novca za poticaje i to sam učinio – tako da prva rata izravnih plaćanja može krenuti već krajem siječnja 2017. godine“ – izjavio je ministar poljoprivrede dipl.iur TomislavTolušić.

Jučer, 28.11. 2016. je završila isplata predujma poljoprivrednicima za 2017. godinu - ukupno 806 milijuna kuna je isplaćeno na žiro račune 100.000 poljoprivrednih gospodarstava (50 milijuna kuna više nego lani), a isplaćeno je osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje te proizvodno vezana potpora za voće. Nakon usvajanja Državnog proračuna za 2017. godinu - svi poljoprivrednici će unaprijed dobiti informaciju koliko ih izravnih plaćanja očekuje u 2017. godini.




29.11.2016. u 16:56 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 28.11.2016.

VEZA JE NAJRAŠIRENIJI OBLIK ZAPOŠLJAVANJA U RH

DO KADA ODLUKE O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA ?

„Prema informacijama iz ljudskih resursa u gradskoj upravi oko 90 posto ljudi zapošljava se preko veze i poznanstava, a prije je to bilo tek 10 posto", rekla je u emisiji Nedjeljom u dva 27.11. dr. Sandra Švaljek.

Ta je rečenica povod za pitanje premijeru RH Andreju Plenkoviću kada će ukinuti Odluku o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama koju je 25. rujna 2014. potpisao predsjednik Vlade Milanović, a prethodno ograničenje zapošljavanja potpisao je također Milanović 2013. godine (NN 156/13) Istovremeno Milanović je potpisao i Odluku o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade RH 25. rujna 2014. Potpisivanje 2014. bila samo bila samo mala revizija odluke koja je bila na snazi od 2009. koju je Odluku potpisala Jadranka Kosor u vrijeme svog premijerskog mandata.
Obje odluke sprečavaju legalno i zakonito zapošljavanje nezaposlenih osoba putem natječaja i doslovno prisiljavaju nezaposlene da traže veze i poznanstva kako bi se zaposlili. Taj zaključak proizlazi iz razgovora sa svakim tko traži posao
Određenoj djelatnosti karakter javne službe priznaje društvena zajednica pravnom normom, što je u pravilu zakon, zbog shvaćanja važnosti što ta služba i njezino obavljanje imaju za opći interes.
Brojne djelatnosti proglašene su djelatnosti od interesa za RH, te su načini njihova obavljanja uređeni zakonom kao javne službe. U sferi društvene djelatnosti su to zdravstvena, obrazovna, znanstvena, kulturno -umjetnička, sportska djelatnost ; u sektoru gospodarstva to su komunalne djelatnosti , telekomunikacijske, energetske i ostale, djelatnosti izmjera i katastar nekretnina, priređivanje igara na sreću i druge.


DO KADA ĆE NA SNAZI BITI ODLUKE O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA?

Javnih službenika nema dovoljno posebno ne u zdravstvu gdje se konkretno misli na zapošljavanje liječnika i medicinskih sestara te u školstvu, što su predstavnici tih ustanova mnogo puta rekli javno, ali to kako da je svima u državi normalno da tih struka u radnom okruženju nedostaje, a ti kadrovi evidentirani stoje na zavodu za zapošljavanje a mnogi odlaze iz Hrvatske.
Službenici iz dvaju odluka podijeljeni su prema isplati plaća na nekoliko grupacija i one su :
1. Državni dužnosnici
2. Državni službenici i namještenici
3. Javni službenici
4. Službenici lokalne uprave i samouprave
5. Zaposlenici državnih, lokalnih i javnih tvrtki s razlikom između javnih, kojima je država osnivač i upravitelj, te obavljaju javnu funkciju i tvrtki u većinskom državnom vlasništvu koje su tržišno orijentirane. Ponekad je razlika nejasna, a postoje i tvrtke u miješanom vlasništvu naprimjer država i lokalna tvrtka ili država i privatnik kao suvlasnici.

Vlada RH ima pravo određivanja visine plaća samo za prve tri grupacije. Lokalna samouprava po zakonu sama određuje visinu plaća za službenike, kao i uprava državnih tvrtki, te vlada može samo dati uputu, ali ne narediti smanjenje ili povećanje plaće za njih.

Državni, javni i lokalni službenici potpisuju kolektivne ugovore, zaposlenici državnih i javnih tvrtki kolektivne ili ugovore o radu, a namještenici i dužnosnici su imenovani ili izabrani.
Plaće za prve tri skupine isplaćuju se iz državnog proračuna, za 4. grupaciju iz proračuna lokalne samouprave, a za 5. iz dobiti tvrtki. Ako proračun odnosno dobit za te dvije skupine nije dovoljna, intervenira država sa dodatnim sredstvima i subvencijama
.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE JE TEK OFICIJELNA NUŽNOST!

Iako Hrvatski Zavod za zapošljavanje ne traži posao nezaposlenima već samo posreduje pri zapošljavanju nezaposlenih nezaposleni imaju obvezu javljati se savjetnicima te mjesečno dostavljati dnevnik traženja svoga posla. Činjenice radi treba reći da na Zavodu za zapošljavanje apsolutnu prednost imaju mladi. Njima je namijenjeno 90 % poslova sa popisa poslova za zapošljavanje, gdje je u vrsti zaposlenja naglašeno „ stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.“ Poslodavci koji primaju osobe u tom statusu subvencionirani su od Zavoda za zapošljavanje sa dvadesetak tisuća kuna. No s druge pak strane za osobe koje dugotrajno traže posao za žene i za muškarce koji su starosne dobi iznad 45 godina postoji niz mjera za zapošljavanje u kojima se financijski stimulira poslodavca da zaposli stariju osobu. No pitanje je kako uopće naći posao. Jer raskorak između zanimanja osoba koji su evidentirani na Zavodu za zapošljavanje i onih za kojima je potreba, posebno je velik kada se radi o osobama koje su starije životne dobi, dakle iznad pedeset godina, a koje se bliže godinama za odlazak u mirovinu. Dio ljudi ima dovoljno godina staža za mirovinu, no životno je pitanje kako živjeti do mirovine bez posla - žene do 60. godine života, a muškarci do 65. godine. Jer postoji vakum prostor koji nikakvim finacijskim sredstvima nije osiguran. Ljudi su tada primorani raditi „ na crno“ i bilo što jer to životne okolnosti zahtijevaju. Javna ustanova Hrvtski zavod za zapošljavanje za takve osobe nema nikakvo transparentno legalno rješenje. Nezaposleni su prepušteni sami sebi i vlastitom snalaženju. Tu su razlozi traženja posla preko veze, preko prijateljskih intervencija.

KADA ĆE SE NA PLAĆI VALORIZIRATI STRUČNA SPREMA?

Osobe koje prihvaćaju bilo kakav posao, što je često kod onih koji više nisu mladi - neki fizički posao, jer ih na to navode različite porodične okolnosti i potrebe, a imaju srednju ili visoku stručnu spremu, nemaju niti kune dodatka na plači ni na temelju svoje stručne naobrazbe, ni na temelju godina staža, a mnogi poslodavci zaposlenicima ne plaćaju ni prekovremene sate, kao ni rad nedjeljom. Naobrazba je zanemaren, kao da naobrazba ne postoji, najprije od zakonodavca koji je država i koji to ne traži , a onda i od poslodavca koji je sretan daa imaa što manje stavki isplaatiti. Najprije se iz znanstvenih institucija u Hrvatskoj naširoko priča o potrebi znanja i društvu znanja, a kada to znanje, o čemu imaju ispravu, zaposlenima na plaći treba valorizirati u određenom postotku – ta stavka nije ni predviđena i na nju zaposlenik nema ni jedne kune. Država u mnogim segmentima nije dosljedna. Prijateljstva državnih dužnosnika i poslodavaca prebijaju se na leđima zaposlenih i nezaposlenih. Ima li u državi Hrvatskoj pameti da se takve navike razdvoje, te da poslovni razgovori budu poslovni – a prijateljstva da budu prijateljstva? Državni dužnosnici, ministri i njima podređeni službenici trebaju napokon „sići“ među ljude, građane Hrvatske, za koje odlučuju i kojima svojim potpisima pečate sudbine. Jedna važna odluka mora se dogoditi i ovih dana, a to je odluka o minimalnoj plaći za 2017. godinu. Predviđanja su da će to biti 3800 kuna bruto “ako se poslodavci s tim slože.“ kako je rekao jedan sindikalni čelnik. Hrvatski poslodavci ne teže tome da imaju zadovoljnog radnika, radnika koji će biti zdrav, koji će moći otići na godišnji odmor na kome će se odmoriti, a ne dodatno raditi, koji će moći školovati svoju djecu, već neprestano misle o tome koliko će oni zaraditi na radnicima koji rade za njih. Dobit poslodavaca objavljuje se na kraju kalendarske godine kratko i bez dovođenja u vezu sa brojem zaposlenih i njihovim primanjima, tako da ta informacija mnogima promakne. A u Hrvatskoj Vladi se nitko istinski ne zalaže za radnika. I ova minimalna plaća od 3800 kuna bruto, premalena je za život četveročlane obitelji, to sindikalni čelnici znaju, ali se zbog svoje pozicije slažu s tim. Licemjerno! Visina minimalne plače ovoga trenutka trebala bi biti 4500 kuna neto. Hrvatska je razorena u mnogim segmentima. Ali dobiti će mnogo manje što će značiti još jednu godinu nesolventnih radnika značiti će ne školovanje njihove djece. Sve je više djece koja ne upisuju srednju školu, o tome nema službenih podataka. Radnici radi vlastite egzistencije zavrjeđuju poštenu plaću. Poslodavci se brinu samo za sebe, pa država kroz zakonodavni okvir o njima već jednom treba zauzeti svoj stav. Poslodavci su složni . Oni orkestrirano zaprijete, ako nešto nije po njihovom, da neće isplaćivati plače u roku i država već popušta- na štetu radnika. Kada će takav oblik pritiska u ovoj zemlji prestati? Vjerujem onda kada se u nečijoj kompetentnoj i odlučnoj glavi osvijesti ta činjenica! Ali zašto se ne može osvjestiti već danas? Vjerujem zato što u Vladi nema dovoljno intelektualno i moralno jakih individua koje žele loše stanje mijenjati na bolje!

3 400 KUNA ZA 34 GODINE STAŽA

Na moje pitanje koliko joj je plaća djelatnica u Konzumu na blagajni odgovara „ 3400 kuna sa dodacima, jer ja ima 34 godine staža i poslovotkinja sam. Moje kolegice imaju plaću oko 2800 kuna“. Može li itko u Vladi RH shvatit, i objasniti poslodavcu koji ne želi izdvojiti dostatan novac za radnikovu plaću, da za plaću od 2800 kuna djelatnik u trgovini raditi i subotom i nedjeljom – što je više od 160 sati mjesečno . A koncern Agrokor, točnije njegov vlasnik ne podnosi nikakve kritike jer odgovor iz te kompanije je uvijek da zapošljava oko 60 000 ljudi . Ali znači li to da ti ljudi zato što rade u koncernu Agrokor moraju raditi za minimum minimuma plaće?

POSAO U TURIZMU

Na poslovima u turizmu kao što su sobarice, pomoćne kuharice, radnici u auto- kampu, zarada djelatnika zaposlenog preko agencije za privremeno zapošljavanje u turističkoj sezoni 2016. sa satnicom od 270 sati mjesečno plaća nije bila veća od 4500 kuna. Nije li to poražavajuće saznanje? Ministar turizma gospodin Cappeli o tome zasigurno još nema svoje mišljenje. Odluka o visini minimalne plaće koju donosi Vlada je osnova za određivanje plaća djelatnika koji rade preko agencija za privremeno zapošljavanje i ima dalekosežne posljedice na platežnu moć svih koji rade na UGOVOR NA ODREĐENO VRIJEME. Takvih je u Hrvatskoj sada nekoliko stotina tisuća. Danas 28.11. 2016. evidentiranih nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje u RH koji žele imati posao i plaću je 231 859 .
Evo jednog pozitivnog primjera: Njemački trgovački maloprodajni lanac kozmetike DM kojem je vlasnik Götz Werner, ne štedi na plaćama svojih djelatnika već one iznose mjesečno oko šest tisuća kuna. U Hrvatskoj je u DM-u zaposleno više od tisuću djelatnika.
Margareta Zouhar Zec

28.11.2016. u 10:27 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 27.11.2016.

PROJEKT "HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD" ODRŽAN 10 GODINA KONTINUIRANO


OZNAKU" HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD" NOSI 739 PROIZVODA S 24 OTOKA

Prema informacijama iz ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU otok Lošinj ovaj vikend domaćin je brojnim otočnim proizvođačima povodom održavanja projekta „Hrvatski otočni proizvod“ koji ove godine obilježava 10. godišnjicu postojanja. U okviru ovog projekta petak 25. studenoga svečano je dodijeljena oznaka „Hrvatski otočni proizvod“ za 2016. godinu, koju je dobilo 68 otočnih proizvođača za 111 proizvoda. Do sada je oznaku dobilo ukupno 249 otočnih proizvođača za 739 proizvoda i proizvodnih linija s 24 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba, Zlarin) i poluotoka Pelješca. Radi se o prehrambenim (vina, rakije, likeri, maslinova ulja, sirevi, slastice, ribe, salatne marinade, džemovi, med), kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima i nematerijalnoj baštini.
Svečanom događanju prisustvovali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministar turizma Gari Cappeli, predstavnici ministarstava, županija, gradova, općina i agencija te brojni drugi uvaženi gosti.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u okviru ovog projekta otočnim proizvođačima dodijelilo je oznaku „Hrvatski otočni proizvod“ kojom potiče sve otočne proizvođače u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Oznaka je dodjeljuje proizvodima koji su uspješno objedinili tradiciju, istraživački rad, inovaciju i natprosječnu kvalitetu, a pritom udovoljili i brojnim kriterijima izvrsnosti, izvornosti i tradicije. Osim što ima značajnu turističku, tradicionalnu i gospodarsku vrijednost ovaj projekt pozitivno utječe na razvoj hrvatskih otoka.

„Zadovoljstvo mi je istaći da ovaj izvrstan projekt obilježava već 10. godišnjicu. Čestitam svim proizvođačima čiji su proizvodi uspjeli udovoljiti nizu propisanih uvjeta i zavrijediti oznaku kvalitete. Ovaj projekt već 10 godina potiče razvoj poduzetništva, a vjerujem da će u budućnosti poslužiti kao model za druge hrvatske krajeve i tako doprinijeti i provođenju učinkovite regionalne politike“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac
Brojna su dodatna priznanja za kvalitetu i inovativnost hrvatskih otočnih proizvođača ostvarena i u inozemstvu. Neki od proizvoda obuhvaćenih projektom postali su europski i svjetski brend, a primali su nagrade na velikim međunarodnim manifestacijama u Londonu, Birminghamu, Bruxellesu i drugim svjetskim metropolama.

27.11.2016. u 17:32 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 26.11.2016.

JAJA OD PREPELICE IMAJU SALMONELU


POVLAČE SE S TRŽIŠTA

Prema informacijama Ministarstva poljoprivrede od 25. studenog na farmi prepelica AGRO LINE d.o.o., Šurani 1, Tinjan, u sklopu godišnje naredbe provedeno je testiranje na bakteriju iz roda Salmonella spp. gdje je utvrđena prisutnost bakterije Salmonella serovar Typhimurium.

Podaci o proizvodu:
Proizvođač: AGRO LINE d.o.o., Tinjan,
Stavlja na tržište: AGRO LINE DISTRIBUCIJA d.o.o. Svetice 42, Zagreb i OVUM d.o.o. Gradiščanska 34, Zagreb
Zemlja podrijetla: Hrvatska

Jaja su pakirana u kutije sa po 12 pakiranja svaka kutija sadrži 12 komada jaja. Farma AGRO LINE d.o.o. stavila je proizvod - jaja od prepelica na tržište putem tvrtki AGRO LINE DISTRIBUCIJA d.o.o. Zagreb i OVUM d.o.o. Zagreb. Budući navedene tvrtke u Zagrebu nemaju odobreni ili registrirani objekt za poslovanje s hranom, nije poznat put kojim je pošiljka fizički otpremana. Poznato je da od po jedno pakiranje s ukupno 144 komada prepeličjih jaja otpremljeno u trgovine BILLA u Opatiji i Puli, kao i da su iste u postupku povlačenja.
Prema naredbi veterinarske inspekcije jaja prepelice spomenute tvrtke moraju se povući s tržišta Republike Hrvatska te ovim putem obavještavamo potrošače i sve trgovačke lance da ukoliko imaju ovaj proizvod u svojim trgovinama da ga ODMAH povuku s tržišta i o tome ŽURNO izvijeste HR RASFF: rasff-roatia@mps.hr

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod proizvođača AGRO LINE d.o.o., Tinjan.

26.11.2016. u 06:03 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< prosinac, 2016  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Prosinac 2016 (5)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se