AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 30.03.2017.

UKINUTA NAREDBA DRŽANJA PERADI U ZATVORENOM


PERAD DRŽATI U OGRAĐENIM PROSTORIMA

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede Uprave za veterinarstvo 24. ožujka 2017. godine u Narodnim novinama br. 27/17 objavljena je NAREDBA O MJERAMA ZA SPRJEČAVANJE POJAVE I ŠIRENJA INFLUENCE PTICA NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE kojom se ukida prehodna naredba. Članak 1. Naredbe iz NN27/17. se kaže:Radi sprječavanja pojave i širenja influence ptica na području cijele Republike Hrvatske određuju se sljedeće mjere:

1. Obavezno je držanje peradi i pernate divljači u uzgoju u ograđenim prostorima na način da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama

2. Obavezno je držanje pataka, gusaka i drugih ptica vodarica odvojeno od ostalih životinja

3. Obavezno je držanje hranilica i pojilica za perad i pernatu divljač i ptice u zatočeništvu u zatvorenim ili natkrivenim prostorima u kojima je spriječeno slijetanje divljih ptica i kontakti divljih ptica s hranom i vodom

4. Zabranjena je opskrba peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu vodom iz spremnika površinskih voda kojima imaju pristup divlje ptice

5. Zabranjena je uporaba vanjskih spremnika vode za perad, pernatu divljač i ptice u zatočeništvu osim ako su dovoljno zaštićeni od divljih ptica vodarica

6. Obavezno je skladištenje hrane za perad, pernatu divljači i ptice u zatočeništvu na način da je zaštićena od divljih ptica i drugih životinja

7. Obavezno je prijavljivanje svih promjena zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu

8. Obavezna je prijava uginuća te svakog kontakta peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu s moguće zaraženima, nadležnoj veterinarskoj organizaciji

9. Obavezno je držanje peradi i pernate divljači na sajmovima, tržnicama, izložbama, priredbama i kulturnim događanjima u zatvorenim prostorima ili zatvorenim nastambama bez mogućnosti kontakta s drugim životinjama i divljim pticama

10. Obavezno je osiguravanje i održavanje higijenskih uvjeta i biosigurnosnih mjera na svim objektima za uzgoj i
držanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu te na sajmovima, tržnicama, izložbama, priredbama i kulturnim događanjima, odnosno na svim lokacijama na kojima perad, pernata divljač i ptice u zatočeništvu privremeno borave.


U informaciji iz Ministarstva poljoprivrede piše "Napominjemo da je i dalje prisutan rizik od pojave influence ptica te molimo vlasnike da se pridržavaju propisanih mjera.
U ugroženim područjima u kojima je došlo do izbijanja visokopatogene influence ptica H5N5 u Krapinsko-zagorskoj županiji i visokopatogene influence ptica H5N8 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, provode se mjere propisane Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (NN 131/06) koje uključuju sljedeće:

- Sva perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu moraju se držati u zatvorenim nastambama na njihovom gospodarstvu
- Zabranjeno je kretanje i prijevoz iz zaraženog područja peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu, pilenki, jednodnevnih pilića, jaja i lešina, cestovnim ili željezničkim prometom, osim privatnim putovima unutar gospodarstava
- Zabranjeno je premještanja peradi, pilenki, jednodnevnih pilića, jaja, unutar ili iz ugroženog područja bez odobrenja nadležnog tijela
- Zabranjeno je odnošenje ili rasprostiranje korištene stelje, slame ili gnoja i gnojevke s gospodarstva bez odobrenja nadležnoga veterinarskog inspektora
- Zabranjeno je održavanje sajmova, tržnica ili drugih okupljališta peradi ili ptica koje se drže u zatočeništvu
- Zabranjeno je ispuštanje peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu za nadopunjavanje populacije pernate divljači.
Sva dodatna pitanja možete nam uputiti slanjem poruke na adresu e-pošte: veterinarstvo@mps.hr ili pozivom na broj telefona 01/6443-540.















30.03.2017. u 06:37 • 0 KomentaraPrint#^

UDRUGA PRIJATELJI ŽIVOTINJA UPOZORAVA NA TEŠKO STANJE KONJA JOSIPA TUĐE


KONJI UGIBAJU ZBOG IZGLADNJELOSTI I PARAZITA!

Prema informacija iz udruge Prijatelji životinja, koje je udruga primila i prikupila jedno ždrijebe na farmi Josipa Tuđe u Oroslavlju teško je bolesno, ne može ustati ni uz pomoć ljudi i sigurno će uginuti ako ne dobije hitnu veterinarsku pomoć. Veterinari upozoravaju da je ovakvo stanje jako opasno za pluća i zdravlje općenito te da životinja može uginuti od upale i drugih komplikacija.


- Kaznena prijava zbog mučenja životinja. Tuđi apel da konje ponudi na udomljavanje.
Da je situacija alarmantna priznao je i sam Tuđa u ranijim medijskim istupima navodeći da zbog nedostatka financijskih sredstava ne može pružiti konjima veterinarsku skrb niti im osigurati redovitu i adekvatnu prehranu. Naveo je da mu je prethodnih godina umrlo 15-ak konja, a njegov radnik ističe da su prošli mjesec umrla čak tri zbog izgladnjelosti i parazita.




Fotografije neishranjenih 20 – 30 konja koje su 27. ožujka 2017. snimili članovi udruge Prijatelji životinja.Više informacija i fotografije konja nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.

Na tim fotografijama konjima se vide rebra, opada im dlaka i puni su rana. Očito je da im je nužan stalni veterinarski nadzor, liječenje i redovita prehrana, što im Tuđa, prema vlastitome priznanju, ne može osigurati.

Luka Oman, predsjednik Udruge, izjavio je: „Poslali smo kaznenu prijavu zbog mučenja životinja uskratom hrane i vode te izlaganja životinja tegobnom stanju kroz dulje vrijeme. Za to je predviđena kazna zatvora do šest mjeseci i oduzimanje životinja. No konji ne mogu dočekati živi ishode sudskih postupaka, već ih je potrebno odmah oduzeti i zbrinuti. Apeliramo na Josipa Tuđu da ih ponudi na udomljavanje.”
Sam Tuđa u medijskim istupima rekao je da bi se konja „rado riješio”. Udruzi Prijatelji životinja javile su se udruge i građani zainteresirani za udomljavanje, što bi za nesretne konje bio jedini spas. Kako su konji zanemarivani kroz dulje vremensko razdoblje, zbog čega su se razbolijevali i umirali, očito je da neodgovornom „skrbniku” treba i zabraniti ponovno držanje i skrb za životinje bilo koje vrste. ( Priopćenje sam primila iz udruge Prijatelji životinja.)

30.03.2017. u 05:54 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 29.03.2017.

NAFTNI DERIVATI CRODUX-A


POPUST ZA ČLANOVE HPK UZ IDENTIFIKACIJAKU KARTICU






29.03.2017. u 08:59 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 28.03.2017.

DORUČAK S HRVATSKIH FARMI U ROVINJU




TOLUŠIĆ POSJETIO INSTITUT ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM U POREČU

Ministar Tomislav Tolušić otvorio je 27. ožujka 2017. godine u Hotelu Lone u Rovinju događaj u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije Doručak s hrvatskih farmi na kojoj su predstavljeni sustavi dobrovoljnog označavanja domaćih proizvoda. Na Doručku s hrvatskih farmi posluženi su tradicionalni domaći poljoprivredni proizvodi.



„Znate li koliko je ljudi ustalo prije svitanja da bismo imali svježi domaći doručak? Poljoprivrednici doručkuju tek kad su obavili prve jutarnje radove, a danas se to uistinu malo cijeni. Najveća nagrada za njihov trud upravo je kupovina lokalnih proizvoda. Doručkujmo, ručajmo i večerajmo hrvatske proizvode, proizvode naših njiva, naših vinograda, maslinika, voćnjaka, našeg mora. Dobar doručak je upravo hrvatski doručak“, poručio je ministar Tomislav Tolušić na Doručku s hrvatskih farmi u Rovinju.
Ministar Tolušić se nakon Doručka s hrvatskih farmi sastao s vinarima i maslinarima na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču s kojima je razgovarao o strategiji i perspektivama hrvatskog vinarstva i maslinarstva, vinskoj omotnici, mogućnostima Programa ruralnog razvoja za te sektore i aktualnoj poljoprivrednoj problematici. Nakon sastanka s vinarima i maslinarima u pratnji ravnatelja Instituta Deana Bana ministar Tolušić je obišao Pokusno poljoprivredno imanje Instituta za poljoprivredu i turizam koje čine nasadi vinove loze, maslina i smokava, ratarske površine te slobodne zelene površine.
„Danas sam imao priliku vidjeti jednu zaokruženu priču o poljoprivredi. Znanstveni pristup proizvodnji i ispitivanja u realnim uvjetima. Posjetio sam i laboratorije Instituta kako bi iz prve ruke posvjedočio kako se i koliko kontroliraju proizvodi na našem tržištu“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić u Poreču.

28.03.2017. u 11:29 • 0 KomentaraPrint#^

KONFERENCIJA O POLJOPRIVREDI U ZAGREBU


PHIL HOGAN:
MORAMO OSIGURATI ISTE UVJETE ZA SVE PROIZVOĐAČE

Konferencija o poljoprivredi na kojoj je gost bio Povjerenik za poljoprivredu Europske unije Phil Hogan održana je 24. ožujka 2017. u Zagrebu u prostoru suvremene umjetnosti Lauba. Na konferenciji je bila i zastupnica u Europskom parlamentu RH Marijana Petir uz čije je zalaganje posjet povjerenika Phila Hogana Hrvatskoj i realiziran. Konferenciju je organizirao Jutarnji list uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede. Konferenciji koja je bila realizirana u dva dijela, od kojeg je drugi dio bio namijenjen za pitanja iz publike, u kojoj su bili građani, te hrvatski poljoprivredni proizvođači, Phil Hogan, Marijan Petir ministar poljoprivrede Vlade RH Tomislav Tolušić su u prvom dijelu odgovarali na pitanja iz poljoprivrede moderatora novinara Mislava Togonala.


Mladi poljoprivrednici koji su bili u finalu izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika.

No prije svega od desetorice mladih poljoprivrednika, o kojima je Jutarnji list detaljnije pisao i predstavio ih čitateljima lista, predhodno je izabran vjerojatno od spomenute trojke, a sada i proglašen , najbolji mladi poljoprivrednik - Matija Cetinić Frankos (33). On uzgaja sibirsku borovnicu haskap, a jedan je od osnivača udruge Berry Organica. Otac je obitelj sa dvoje male djece. Matija je tom prigodom rekao „ Ovo nije samo priznanje meni, već i cijeloj zadruzi koju čini deset ljudi. Mi smo primjer da se stvari u poljoprivredi mogu pokrenuti, ako vas vodi zajedništvo, hrabrost i borba. Velika hvala svima na ovom priznanju i čestitam svim izvrsnim projektima koji su se natjecali na izboru za mladog poljoprivrednika ove godine „– rekao je Matija Cetinić. On je osvojio je nagradu od petnaest tisuća kuna koje mu je dodijelila Erste banka, a devet mladih poljoprivrednika, kao i Cetinić, koji su bili u finalu natjecanja otputovat će u sjedište Europske Unije u Bruxelles i sudjelovati će na 4. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika koji se održati u listopadu 2017.


Proglašenje najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednik. To je 2017. Matija Cetinić Frankos

Europarlamentarna zastupnica RH Marijana Petir pojasnila je da cilj biranja najboljeg mladog poljoprivrednika radi promicanja pozitivne slike mladih poljoprivrednika te radi identificiranja djelatnosti koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost.Te njihove djelatnosti i uspješnost u tome mlade ljude motivira da ostanu živjeti na selu. Projekt o mladim poljoprivrednicima je projekt Europske pučke stranke u čemu Marija Petir ima važnu ulogu.
Jutarnji list je pitao svoje čitatelje, nakon što je predstavio svih 10 mladih koji su ušli u finale natjecanja, - tko je po njima najviše zaslužio nagradu. U toj anketi, prema pisanju Jutarnjeg lista glasalo je 8323 čitatelja Jutarnjeg.hr, a 39 % glasova dobila je Jelena Grčević koja na obiteljskom gospodarstvu u Gradecu Pokupskom pokraj Pisarovine proizvodi kozji sir i žitarice. S 30 %o glasova druga je bila Ljerka Vlahović koja je na čelu postirske poljoprivredne zadruge, a treći s 10 % glasova čitatelja je bio Lovro Lenac iz Hrvatske Kostajnice koji se bavi proizvodnjom rezanaca od tikve buče.


Čitaoci Jutarnjeg lista za najboljeg hravtskog mladog poljoprivrednika odabrali su ženu - Jelenu Grčević iz Pokupskog pored Pisarovine.Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić predao je gospođi Grčević pretplatu na Jutarnji list.

Okrugli stol

Marijana Petir Ako države članice imaju regulative protiv nepoštene trgovačke prakse, pa to treba imati i Hrvatska. Da razgovaramo sa svim zainteresiranim strana, da stanemo na kraj švercerima nakupcima i prekupcima I da omogučimo hrvatskim poljoprivrednicima da prodišu
Moderator novinar Mislav Togonal povjereniku Hoganu je uputio pitanje “Hrvatska je radi ruskog embarga preplavljena jeftinom kineskom robom koja se prodaje u bescijenje, zatim jajima, piletinom, mlijekom mesom što su viškovi sa zapadnog tržišta koje po danpinškim cijenama prodaju naši trgovački lanci. Kako promijeniti takvu trgovački praksu u skladu s ptravilima EU?”
Povjerenik EU za poljoprivredu Hogan je rekao Mi surađujemo s parlamentom i Vijećem kako bi razvili bolji pravilnik za proizvođače hrane. Naime sada imamo neke prijedloge. Ja ću do kraja godine predložiti Vijeću ministara poljoprivrede da se raspravi to zakonodavstvo. Mislim 22 od 28 zemalja članica uvele su nacionalne mjere protiv uvoza takve hrane. Ali moramo aktualizirati – da se to ne dešava, da se to ne zlorabi. Druga stvar na Vijeću proteklog tjedna je bilo - a u kontekstu kvalitete hrane, ptrošaći nekih zemalja smatraju da dobivaju manje kvalitetnu hranu, sada se to raspravlja na visokom forumu za kvalitetu hrane to je važno za potrošače, ali i za proizvođače. Prijedlozi će biti gotovi do kraja godine.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je izvjestio o izradi Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi.” Mi smo stavili 20- ak primjera kršenja pravila. Ovim zakonom nema odredbe pola domaćih pola uvoznih proizvoda I slično kako neki misle. Ali ako je prošlog tjedna došlo na hrvatsko tržište dva milijuna litara mlijeka iz Češke, u trgovačkom lancu je trenutno njegova cijena 3,60 kn . Tolušić je pozvao potrošače da kupuju hrvatski proizvodi!
“ Tko može proizvesti za 3,60 kn? Ima li takvih?” pitao je moderator.
Hogan je rekao slijedeće” Ono što pokušavamo postići je napraviti jednake uvjete za sve, osigurati da nema nepoštenog ponašanja prema proizvođačima, jer bez proizvođača nema ni proizvoda. Šta se događa? Poljoprivrednik dobiva nisku cijenu zato što je uguran od drugih u to. Ono što treba učiniti je imati jake organizacije proizvođača iako bi se moglo raditi i na pitanju tržišnog natjecanja.


Povjerenik za poljoprivredu EU Phil Hogan je rekao “ ono što moramo napraviti je osigurati iste uvjete za sve, da poljoprivredni proizvođači mogu sudjelovati na jedinstvenom tržištu, osigurati da nema nepoštenog ponašanja prema proizvođačima. Bez proizvođača nema ni proizvoda .Što se događa? Radna skupina koja radi na transparentnosti tržišta, ne fer praksama, jer poljoprivrednik dobiva nisku cijenu, to pokušava izmjeniti u ovoj radnoj skupini.Ono što treba učiniti je imati jake organizacije proizvođača I poljoprivrednika, kako bi se nešto moglo raiti na pitanju tržišnog natjecanja. Napraviti ćemo i zakonodavstvo naravno, ali i organizacije proizvođača
Mladi poljoprivrednici!
“ Nas brinu ograničenja”, rekla je Marijana Petir “koja ne prepoznaju razlike između mladih poljoprivrednika i poljoprivrednika početnika Mladi poljoprivrednicii mogu dobivati potpore u razdoblju do pet godina. Ako to prevedemo to je ovako - Ako je netko od mladih poljoprivredniak sa 18 godina otvorio OPG, ili na sebe prenio OPG, sa 23 godine on prestaje biti mladi poljoprivrednik i korisnik vrlo izdašnih potpora. Mislim da to nije dobro. To su one potpore od 5 ooo eura do 50 000 eura, ograničenje je da se taj novac ne može aplicirati u 12 mjeseci od otvaranja OPG-a . Ja mislim da je to diskrimiunirajuće. Nije to samo pitanje Hrvatske nego je to pitanje opčenito svih europskih poljoprivrednika i tu bi voljela da mi mladi sjednemo i nađemo zadovoljavajuća riješenja jer mislim da bi to bio veliki dan za mlade poljoprivrednike. Povjerenik puno radi i razgovara s ERBT -om . I vuće povoljne kreditne linije. Meni je drago da je banka prihvatila pokroviteljstvo nad ovim projektom i najvila nove linije kojima se veselimo. Ne samo mladi, već opčenito poljoprivrednici ne mogu biti konkurentni sa dampinškim kamatama u odnosu na Njemačku I Austriju koji imaju kamate ispod 1%. Prema zakonu koji je na snazi do poljoprivrednog zemljišta lakše će doći netko s Pantovčaka, nego netko tko živi u Slavoniji i tamo je rođen. To moramo promijeniti.Zemljište je osnova da bi se netko mogao baviti poljoprivredom.
Upitan za mišljenje o mladom poljoprivredniku koji je navela Marijana Petir, Phil Hogan je odgovorio: “Europski parlament mora donijeti promjene koje nisu donijeli prošli puta., činjenica je da moramo zaista definirati status mladih poljoprivrednika, dakle Europski parlament daje mišljenje na prijedlog Europske komisije koji može donijeti odluku na Vijeću ministarsa. Ja se nadam da će oni donijeti pozitivnu odluku o našem prijedlogu
Moderator je otvorio temu Poljoprivredno zemljište. Poljoprivredni proizvođač iz publike rekao je da je teško naći kvalitetnu zemlju na kojoj se može proizvoditi. – zemlje uvijek treba parcele su razbijene parcele od po 2 000, 3000 m2 je parcela nekekve okučnice vikendice. Teško je nači veču parcelu koja ima kvalitetnu zemlju da može održati kvalitetnu proizvodnju. Marijana Petir je rekla da treba proizvoditi kvalitetno, proizvoditi dobro i pokušati se na taj način nametnuti.
Pojednostavljivanje natječaja
“Gospodine ministre najavili ste pojednostavljivanje Natječaja, neće više trebati konzultanti, velika papirologija, velika količina dokumentacije. Što to znaći?” – pitao je moderator
Konzultanti
Ove godine ćemo održati 50-ak natječaja iz programa ruralnog razvoja. Naš cilj je maksimalno pojednostavimo natječaje. Poanta je da iz svake mjere možemo imati bar dva natječaja tokom godine.


Publika u kulturnom prostoru Lauba bila je u najvećem broju ona koju kroz način proizvodnje i potrošnje interesira poljoprivreda. (Fotke Margareta Zouhar Zec)

Povjerenik Hogan je rekao da poljoprivredni proizvođači mogu dobiti 3 milijarde eura u razdoblju od sedam godina. Druga stavr tu je dvije milijarde eura – kao izravna pomoć za programe hrvatskim poljoprivrednicima. posebno kada se radi o mladim poljoprivridnecima koji prvi puta imaju potpore, koji moderniziraju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ovo je godina kada ćemo, - nadamo se, riješiti ovaj zakonodavni proces u parlamentu i Komisiji kako bi europska legislative pratila našu želju.

Mjera o dobrobiti životinja i krediti

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je rekao da nemamo zakon o dobrobiti životinja, ali “ nadamo se da ćemo od 1.1. 2018 moći koristit mjeru o dobrobiti životinja što će zanimati naše stočare. Nadamo se povoljnim kreditima i zajmovima od 1.1.2018. kada će kamate biti od 0,5% do 1,5%.” Rekao je Tolušić.
Autohtoni proizvod Varaždinsko zelje
Mladi poljoprivrednik Jurica Cafuk i negova obitelj čuvari su autohtonog sjemena Varaždinsko zelje. On je četvrta generacija čuvara sjemena varaždinskog zelja.Njegova djeca će biti peta generacija.
“Kako se čuva ?” “ Čuva se na starinjski način, sjeme je staro više od 60 godina. Čekamo da nam se odobri proizvodnja s tim sjemenom.”
Marijana Petir je rekla da je od Digi Agri krajem veljače dobila izvješće, gdje je očitovanje s Hrvatske i Slovenske strane i na temelju toga će Komisija pokušati donijeti odluku. Vlasnik koji čuva sjeme je u Hrvatskoj. Varaždinsko zelje ne može biti ničije nego Hrvatsko “ je li tako povjereniče? – rekla je Marijana Petir.
Hogan je rekao “Već imam dosta problema s geografskim oznakama podrijetla između Slovenije i Hrvatske ne želim još jedan diplomatski incident danas na ovome mjestu. U svakom slučaju ja sam siguran da je zelje visoke kvalitete i da se će kvaliteta proizvoda samo po sebi dovesti do toga da se proizvod zaštiti. Kada se radi o zemljepisnim oznakama podrijetla to je nešto što zapravo nije samo važno za proizvođača kojem omogučava određenu premiju na cijenu , već je isto tako vrlo važno u smislu regionalnoga priznanja. I upravo zato nadam se da ćemo uspjeti dokazati koliko je to važno za potvrdu kvalitete u svim regijama. To su proizvodi koji se plasiraju na međunarodna tržišta i imaju dobru cijenu i upravo zato Europska komisija je spremna pojednostaviti postupak slijedećih nekoliko godina kako bi se proizvodi s zaštićenim geografskom oznakom porijekla lakše plasirali na tržište.
Hogan je rekao da je posjetio regiju Italija, Slovenija, Hrvatska svi dijele zajedničko povijesno naslijeđe, ali kao što znamo vino teran je vrlo veliko emotivno pitanje kako za Hrvatsku, tako i za Sloveniju i mi smo u postupku koji pokušavamo riješiti.
Tolušić je rekao da Hrvatska poštuje apsolutno svaku odluku Europske komisije.
“Kako bi Hrvatska Vlada trebala motivirati mlade ljude da ostanu na selu da pokrenu proizvodnju i da žive?” – upitao je novinar Togonal najboljeg mladog poljoprivrednika
Cetinić je odgovorio “ Kada proizvedu, pitanje je kada će to prodati, kome će to prodati i kada će svoj novac dobiti. Ja proizvodnji moram dati sve da bi negdje u budućnosti svoj urod dobio. Tu se mora regulirati plaćanje. Spomenuti su ugovori koji bi trebali biti regulirani i od proizvođača i od otkupljivača.”


Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić rekao je da će Zakon o poštivanju trgovačke prakse u tome pomoći.” Kada dođete u trgovinu kupujte hrvatske proizvode”, podsjetio je Tolušić u Laubi prisutne u prisustvu povjerenika Hogana više puta, a Hogan ništa nije komentirao.” Jas sam ministar hrvatske poljoprivrede, ako nekome smeta,” (prolomio se aplauz)
Moderator je konstatirao “ Poljoprivrednici su čuvari hrvatskog prostora. Ako je u proteklom razdoblju iz Hrvatske otišlo sto tisuća ljudi – što znaći zadržavanje proizvodnje hrane u ruralnim krajevima”
Marijana Petir je na to rekla “Moramo zadržati ljude da bi uopće imali proizvodnju hrane, da bi se zemlja obrađivala, da bi se očuvala biološka raznolikost, ali na kraju krajeva tradicija kulture, nošnji, vjere, svega onoga što Hrvatska nosi kao kulturno bogatstvo u EU, to su sačuvali ovi ljuudi ovdije, koji žive na Hrvatskom selu. Apropo toga ja nevolim rasprave o potporama koje dobivaju poljoprivrednici, jer oni svaku tu potporu itekako zaslužuju zbog toga što čuvaju hrvatski prostor. Dok oni tamo žive ne moramo plaćati nikoga tko će sa strane doći pokositi travu ili okrčiti šikaru. Dakle oni su vrijedni tog novca koji se ulaže u RH poljoprivredu, ja bi voljela da se ulaže i puno više i da se daju dodatne potpore za mlade obitelji, potpore za gradnju njhovih kuća, za kuće obitelji koje će dolaziti na selo I koje će ostajati na selu, da će im se osigurati I ostala infrastruktura, da će selo imati brzi internet, jer bez toga ne mogu funkcionirati niti poslovati, da će imati prometnice, a ne da na cesti bude rupa na rupi. Da će voziti javni prijevoz, a ne kao što se danas događa po ruralnim sredinama, jedva da vozi školski prijevoz, prema tome – ima mnogo toga. Od četiri milijarde eura do 200. Iskoristili smo gotovo ništa. Ajmo učiniti našu administraciju učinkovitom, da radi i da se stvari riješavaju. “
( Tekst i fotografije Margareta Zouhar Zec)

POJAŠNJENJE O VINU TERAN!
U ekskluzivnom intervju Jutarnjem listu 23.3. novinaru Augustinu Palokaju Phil Hogan je rekao : “Teran je slovensko vino i to se neće mijenjati . Prošlog petka objavio sam nacrt delegiranog akta sa dopuštenjem za ograničeni broj hrvatskih proizvođača, za otprilike 300 hektara vinograda, da mogu proizvoditi grožđe teran za korištenje zemljopisnog naziva Hrvatska Istra. Ovime se ne daje pravo Hrvatskoj da proizvodi vino teran, već je samo ograničeno izuzeće kojim se dopušta hrvatskim proizvođačima nastavak proizvodnje grožđa koju će koristiti za proizvodnju drugog vina. “

28.03.2017. u 10:49 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 25.03.2017.

ŠAMPIONAT REZIDBE MASLINA U OBLIKU VIŠESTOŽASTE VAZE


NATJECANJE RADI PRAVILNOG PRISTUPA REZIDBI

Udruga maslinara Istarske županije organizira u subotu 1.travnja 2017. godine u 10 sati u masliniku pored kružnog toka između Tara i Vabrige 8. nacionalni šampionat rezidbe maslina u obliku polikoničke ili višestožaste vaze. Prijave za natjecatelje primati će se zaključno do početka rezidbe ili na e-mail: agroporec@pu.t-com.hr ili olea.udruga@gmail.com , na internet stranicama www.olea.com.hr ili kod tajnika udruge Zdenka Barca na telefon broj 052 434 089 ili na broj mobitela 095 911 3000 .

Predsjednik stručnog organizacijskog odbora je dip.ing.agr. Đankarlo Žužić.
Evo detaljne bavijesti o tom šampionatu:



25.03.2017. u 13:25 • 0 KomentaraPrint#^

SAT ZA PLANET ZEMLJU 25. OŽUJKA



BEZ SVJETLA - PODSJEĆANJE NA KLIMATSKE PROMJENE


Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u Sydneyu u Australiji kada je 2,2 milijuna ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i tvrtkama kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Akcija je postala globalni pokret.
„Sat za planetu Zemlju“ Earth Hour je WWF-ova globalna ekološka inicijativa. Pojedinci, tvrtke, vlade i zajednice su pozvani da ugase svoja svjetla na jedan sat u subotu 25 ožujka 2016. u 20:30 i time pokažu svoju potporu za ekološki održivo djelovanje. „Sat za planet Zemlju“ ušao je povijest kao najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana. www.earthhour.org

25.03.2017. u 06:22 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 23.03.2017.

RH PREVENCIJOM SPRIJEČILA ŠIRENJE BOLESTI KVRGAVE KOŽE


HPK TRAŽI NAKNADU ZBOG NASTALIH ŠTETA


23.03.2017. u 23:47 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 22.03.2017.

KAPITAL ĆE UVIJEK BITI KAPITAL


DRŽAVA RH NE TREBA POMAGATI TODORIĆU !
Nakon sastanka koji je u ponedjeljak 20. ožujka održala grupa od pet velikih hrvatskih prehrambenih tvrtki Kraš, Dukat, Vindija, Podravka i Frank koji su dobavljači lanca Konzumovih trgovina, a Konzum pripada koncernu Agrokor, koji je u valsništvu najbogatije osobe u Hrvatskoj – Ivice Todorića - javnosti je postala dostupna informacija da Agrokor dobavljačima duguje 16 milijardi kuna. U utorak je podpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva dr. Martina Dalić s ministrom poljoprivrede dipl.iur. Tomislavom Tolušićem predsjedala sastanku na koji je došlo 19 dobavljača koncerna Agrokor koji osim naplate duga taže i sudjelovanje u restruktuiranju Agrokora. No postalo je poznato da Agrokor ima oko 5 000 dobavljača . Gdje je poštivanje zakonske obveze plaćanja dobavljačima u Hrvatskoj? Kakva je isplata bila dobavljačima u Sloveniji Srbiji i BiH ? Kako su višemjesečna kašnjenja u isplati prikazana u financijskim računima? Ta pitanja za sada su bez odgovora.
U dijelu prehrambenog sektora poljoprivredni proizvođači odnosno OPG-i su dobavljači Agrokora u sektroru povrćarstva, voćarstva, žitarica i govedarskog sektora. Dio njih rade s koncernom Agrokor kao koperanti. Poljoprivredna komora ne raspolaže podacima koliko je poljoprivrednih proizvođača svoje proizvode prodavalo Agrokoru, no nisu glasine veĆ činjenice da je Agrokor vrlo neredovito isplaćivo robu poljoprivrednih dobavljača koja je plasirana u maloprodajne trgovine Konzuma. Kada su poljoprivredni proizvođači prije nekoliko godina istakli neplačanje kao veliki problem, isplata u jednom dijelu potraživanja započela je kompenzacijom repromaterijala za sadnju i gnojidbu, što je za poljoprivrednike bilo djelomično riješenje, a dugoročno ih je dovelo u neizvjesnu situaciju. Agrokor Ivice Todorića je monopolizirao tržište koje je bilo potebno poljoprivrednim proizvođačima.
Ono što je začuđujuće je to što je Agrokor bez obzira na svoju veličinu i međunarodno poslovanje i dalje primao poticaje za poljoprivredu svoje poljoprivredne površine koje je obrađivao što je oko 30 tisuća hektara a vjerojatno i za krave njih oko 2 000, koje su u modernoj staji na istoku zemlje te za ostalu stoku, goveda i svinje. Agrokor je bio na državnim jaslama u vidu poljoprivrednog poticaja od svojih početaka. Pomogla mu je u tome politika bivših Vlada RH . Ustinu je dobio sve ove godine od države jako mnogo dok istovremeno nije isplaćivao poljoprivredne proizvode malim dobavljačima.
Mali je broj onih koji misle da je upravo koncern Agrokor obilno pridonio propasti Hrvatske poljoprivrde posebno u području Slavonso baranjske i Vukovarsko srijemske županije. To nije bilo popularno izreći, jer se oni koji površno poznaju hrvatsku poljoprivredu s tim ne slažu. No događaji koji su se počeli odvijati mogli bi mnogo toga otkriti, naravno ako će biti političke volje, kao i volje ministra poljoprivrede. Dr. Goran Buturac je na dobrom tragu kada je na konferenciji “ Hrvatska kakvu trebamo” konstatirao da se ne možemo praviti da “ stvari štimaju” ako je država od 2004. Do 2015. isplatila 36 milijardi kuna u potporama, a u tom razdoblju poljoprivredna proizvodnja je pala za 27%.

KAPITALA IMA SAMO NIJE DOSTUPAN
Nakon što je javno komuniciran golemi dug dobavljačima Agrokora, potrebno je napraviti bilancu duga Agrokora poljoprivrednim proizvođaćima po kategorijama proizvođača, izači u javnost sa činjenicama, zahtijevati naplatu dugova, te od menedžmenta- koji bi nu Agrokoru trebao dobiti novo lice, ponuditi nova pravila, utemeljena na pismenim pravima poljoprivrednih proizvođača.

Treba li Vlada iz državnog proračuna sanirati dugove ili bar dio duga Ivice Todorića? To se pitanje potencira uz emotivno objašnjenje da treba sačuvati Agrokor, kao prodajni lanac Konzum zbog 30 ili 40 tisuća zaposlenih u kompaniji Agrokor? Ne treba, jer kapital će uvijek biti kapital, osim što će s tim kapitalom upravljati drugi menadžement, a prodajni lanci Konzuma ostati će tamo gdje su i bili zajedno sa zaposlenicima. Menadžment Ivice Todorića koji je Agrokor doveo u ovu financijsku dubiozu nemože naći drugi model upraljanja – to je ekonomski jasno, ali nije jasno onima koji očekuju od Ivice Todorića da restrukturira Agrokor.On to nemože. Da je mogao učinio bi to prije. Ali zato će to učiniti Sberbank koji kroz svoje kredite drži 52% ukupnih Agrokorovih dugovanja. A Kineska banka koja je nedavno otvorila svoju banku u Beogradu pokazuje interes za slučaj Agrokor.
Država RH nema obveze ni potrebe financijski pomagati Todoriću u saniranju dugova. Gospodin Ivica Todorić je najbogatiji čovjek RH sa imovinom od nekoliko milijardi kuna, 2014. je imao nešto više od 3 milijarde – podatak je to s Forbesove liste, danas 2017.ima zasigurno mnogo više. U Hrvtsakoj se, prema ovršnom zakonu koji je na snazi građanima ovršuje imovina radi nekoliko stotina kuna duga. Zbog duga koji je narastao na 1600 kuna građanin, a da ne mora biti ni obaviješten od ovršitelja, ostaje bez stana. Ne bi li se bar dio dužnika mogao naplatiti, prema ovršnom zakonu RH iz imovine gospodina Todorića? Kapitala ima, novca ima, samo je raspoređen tako da nije dostupan onima koji ga potražuju.
Dok članovi Vlade komuniciraju o Agrokoru s vjerovnicima jer uistinu moraju tražiti riješenja za situaciju koja je postala javna, uprava koncerna Agrokor – šuti ! Je li šutnja dio karaktera gospodina Todorića vlasnika? Agrokor je u financijskoj krizi - a vlasnik bi trebao komunicirati s javnošću o činjenicama. Gospodin Todorić volio je šutnju i prije. Zaveo je šutnju o koncernu Agrokor u Hrvatske medije. Mediji u kojima se nije afirmativno pisalo i govorilo o Agrokoru, već kritički i ne odviše lijepo, izgubili su pravo na objavu njegovih reklamnih poruka koje su skupo naplačuju i dio su kapitala medija. Zbog reklama je u redakcijama u RH uvedeno pravilo da se informacije koje dobro ne zvuče javnosti ne objavljuju. I tako niz godina.
No sada je vrijeme da se u medijima i kaže i napiše sve što do sada javnost nije znala. A od premijera mr. Plenkovića s pravom treba očekivati da pokrene sve što je potrebno u okviru pravne države, ne podilazeći kapitalu ni moći pojedinaca, a sve zbog optimizma koji je naciji potreban.
Margareta Zouhar Zec

22.03.2017. u 09:50 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 21.03.2017.

UDRUGA PRIJATELJI ŽIVOTINJA OBILJEŽILA SVJETSKI DAN BEZ MESA


PROMOCIJA PIZZA BEZ MESA

Uz prirodu i životinje, s prvim danom proljeća 20.3. 2017. probudila se i suosjećajnost te svijest o prednostima biljne prehrane. Prema informacijama iz udruge Prijatelji životinja, tome svjedoči i odaziv deset picerija koje su povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana bez mesa (Meatout) uvele u svoju trajnu ponudu vegansku pizzu, odnosno pizzu bez namirnica životinjskog podrijetla.
Neke od njih 20. ožujka su kušali posjetitelji štanda Prijatelja životinja na zagrebačkome Trgu bana Jelačića gdje su aktivisti Udruge obilježili Svjetski dan bez mesa pod motom „Veganska pizza za sve”. Organizacija Farm Animals Rights Movement obilježava Meatout već 32 godine, a u Hrvatskoj se obilježava 16. godinu za redom.
Vlatka Balaš iz Udruge izjavljuje: „Jako smo zadovoljni reakcijama prolaznika i izrazito ponosni na pizza-majstore koji su im uljepšali dan ukusnim pizzama. Vjerujemo da će picerije koje su uvele vegansku pizzu cijeli dan biti pune te da će ih posjetiti i oni koji ne prakticiraju veganski stil života, kako zbog toga što su vrlo ukusne tako i zbog popusta koje nude.”
Gradovi Zagreb, Osijek i Split, u kojima je veganska pizza dostupna za narudžbu od 20. 3. 2017. prate svjetski trend i stoje uz bok američkim, kanadskim, britanskim i ostalim popularnim lancima picerija koji su morali zadovoljiti potrebe velike populacije onih koji svoju prehranu temelje isključivo na namirnicama biljnog podrijetla i uvesti pizzu s biljnim sirom. Takve pizze postaju popularne i u Hrvatskoj, ne samo zato što su izrazito sočne i ukusne nego i zbog činjenice da u njima mogu uživati svi, bez obzira na prehrambene navike.
Veganske namirnice, uključujući one koje se poslužuju u restoranima brze hrane, zdravija su opcija, a osim zbog zdravlja, ljudi ih sve češće biraju i zbog svijesti o negativnim utjecajima mliječne i mesne industrije na okoliš te zbog dobrobiti životinja.

Osviještenost o biljnoj prehrani vidi se i po velikoj potražnji za proizvodima biljnog podrijetla i tzv. zamjenama mesu, mlijeku, siru i jajima u hrvatskim trgovinama i restoranima. To je uvelike olakšalo posao pizza-majstorima uključenima u projekt pa su s lakoćom napravili kulinarska remek-djela. Kombinacije su neiscrpne: od širokog spektra povrća, proizvoda od soje i biljnih sireva do sejtana i raznih vrsta gljiva.
Prijatelji životinja pozivaju sve da posjete neke od picerija s ponudom veganskih pizza poručujući: „Neka dolazak proljeća bude i početak promjena u našim životima!” Više informacija i popis picerija s veganskom ponudom nalazi se na

www.prijatelji-zivotinja.hr. (kopirati link)

21.03.2017. u 00:43 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2017  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Ožujak 2017 (30)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se