AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 19.09.2017.

EKSTREMNO METEOROLOŠKO VRIJEME


OBILNA KIŠA I URAGANI

Hidrometeorološko vrijeme mijenja planove obavljanja poslova. Državni hidrometeorološki zavod i za danas, nakon velike poplave prošloga tjedna u Zadru, Ninu, Crikvenici, Ogulinu za danas za cijelu Hrvatsku najavio je obilnu kišu.





Za regije Istra, Rijeka, Gospić i Split Hidrometeorološki zavod izdao je crveno upozorenje što je najava obilne kiše i bujičnih poplava. Stanovništvo tih regija treba se pripremiti za nadolazeću vodenu katastrofu.


U Europi, kako pokazuje karta, također nije lijepo vrijeme.
Nakon U ragana Irma koji je prošlog tjedna zahvatio dio Amerike, američki centar za uragane najavio je novu katastrofu, uragan Mariu koji brzinom od 260 km na sat ide prema državi Portoriko. Stanovništvo je upozoreno na katastrofu. No centar za uragane već je primijetio novi uragan Normu...

Ono što se čini kao nevažno kada je lijepo i sunčano vrijeme, postalo je stvarnost. Promjene vremena koje u ovo doba godine nikada nisu bile ovakvog intenziteta čini se da imaju veze sa ekstremima ili je na djelu promjenama klime. Kiša koja pada u većim količinama nego što je zemlja i odvodni sistemi mogu primiti, prerasta u katastrofu. Snažni vjetrovi oluje snage sa kišom prerastaju u uragane, ruše sve pred sobom i ostavljaju pustoš. (mzz)


19.09.2017. u 06:54 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 16.09.2017.

NA REDU JE RAZMINIRANJE ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA


SUMNJA NA EKSPLOZIVNA SREDSTVA U 93% ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

Četrdeset milijuna kuna vrijedan Sporazum o razminiranju šumskog zemljišta potpisali su 14. rujna u Ministarstvu poljoprivrede državna tajnica Marija Vučković i v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Ante Brkljačić.Tim će se novcem prema Sporazumu u 2017. i prvoj polovici 2018. godine financirati radovi razminiranja 340 hektara šuma i šumskog zemljišta.
Razminiranjem tih površina omogućit će se pristup drvnoj sirovini za industriju, otvoriti će se prostor za gospodarske aktivnosti poput lovstva i turizma te prije svega pružiti sigurnost stanovništvu da bez straha od minsko – eksplozivnih sredstava može ulaziti u svoje šume.Ministarstvo poljoprivrede aktivno će sudjelovati u procesu razminiranja svih minsko sumnjivih površina te s Hrvatskim centrom za razminiranje sudjelovaati će u pripremi radova razminiranja te praćenju stanja na terenu koristeći podatke i informacije Hrvatskih šuma d.o.o. i Savjetodavne službe.

„U Hrvatskoj se čak 442 četvorna kilometra smatra minski sumnjivim površinama, na prostoru od devet županija te 61 grad i općinu koji su zagađeni minama i neksplodiranim ubojnim sredstvima. Sumnjive na minskom eksplozivna sredstva u šumi i šumskom zemljištu predstavljaju čak 93%“, izjavio je v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Ante Brkljačić, a državna tajnica Marija Vučković je rekla da se odnedavno umjesto dosadašnjih 13%, čak 30% sredstava prikupljenih od naknada za Opće korisne funkcije šuma izdvaja za razminiranje šumskog zemljišta. Za razminiranje poljoprivrednog zemljišta iz Programa ruralnog razvoja RH osigurano je 674 milijuna kuna. Za razminiranih 4.500 hektara isplaćeno je do sada 310 milijuna kuna.


16.09.2017. u 10:34 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 14.09.2017.

NOVINARI PRED SABOROM TRAŽE VRAĆANJE EMITIRANJA " HRVATSKA UŽIVO"

TKO JE NAREDIO UKIDANJE INFORMATIVNE EMISIJE " HRVATSKA UŽIVO"?

Hrvatsko novinarsko društvo je putem obavijesti najavilo da u petak 15. rujna organizira prosvjed ispred zgrade Hrvatskog Sabora. Razlog prosvjeda je to što je netko na HRT-u odlučio od 18. rujna ukinuti emisiju „Hrvatska uživo“. Emisija se emitira već 13 godina na prvom programu HRTV-a u poslijepodnevnom terminu pet dana tjedno. Smisao prosvjeda novinara pred Saborom je taj što se od relevantnih osoba Sabora i Hrvatske Vlade traži da se emisija „Hrvatska uživo“ vrati u u program HRT- i to zbog hrvatske javnosti kojoj je tako koncipirana informacija potrebna.


MOZAIK TEMA IZ CIJELE HRVATSKE
U emisiji „Hrvatska uživo“ za gledatelje su novinari, s ciljem informiranja, u 10-15 minutnim novinarskim TV formama obrađivali teme čija se aktualnost slijedom događanja pojavila upravo toga dana i to u okviru tema zdravstva, socijale, dnevne politike, događanja koji su vezana za prava osoba s posebnim potrebama, teme iz sindikata, civilnog društva, školstva, kulture, sporta…Emisija nije rađena samo na teme iz područja Zagreba već iz cijele Hrvatske. Emisija je rađena uživo na način da je novinarka u studio pozivala relevantne osobe iz spomenutih područja gdje su gosti u kratkom bloku razgovora odgovarali na pitanja te na taj način pojasnili ono što je u događanju tijekom dana u toj temi ostalo neobjašnjeno ili je slijed događanja bio proširen i na druga područja o čemu je tada u emisiji bilo izrečeno ponovo novih i dotada nepoznatih informacija. Emisija je bila iznimno mozaična,a kroz godine njeno je dnevno trajanje bilo različito: od gotovo tri sata- njeno se emitiranje svelo na pola sata, kako je to ovoga tjedna od 11.9.
Umjesto da urednica emisije Maja Sever i ekipa novinara koja je svaki dan radila emisiju budu pohvaljeni i nagrađeni, od nekog tko je uočio vrijednost i važnost te informativne emisije za široku populaciju recipijenata - emisija se naprasno i iznenada ukida.Njeno ukidanje naredio je netko s HTV-a. No pitanje je - tko?

TKO JE NAREDIO UKIDANJE EMISIJE " HRVATSKA UŽIVO"?
Božena Matijević je u svom tekstu u Večernjwm listu navelada „ ravnatelj programa HRT-a Renato Kunić, šefica prisavskog Informativno-medijskog servisa Katarina Periša Čakarun i vršitelj dužnosti glavnoga urednika Prvoga programa Hrvatske televizije Bruno Kovačević obavijestili su urednicu redakcije "Hrvatske uživo" Maju Sever da se emisija emitira još ovaj tjedan te da se nakon toga ukida. Navodno, informacija o ukidanju izrečena je bez ikakvog objašnjenja“- napisala je kolegica Matijević. A s pretpostavkom da se informativna emisija „Hrvatska uživo „ ukida po želji ili nalogu glavnog ravnatelja Kazimira Bašića kojeg na čelno mjesto HRTV-a imenovao Hrvatski sabor - HND i novinari odlučili su vraćanje emisije u program tražiti pred Saborom. Novinari traže da se emisija radi njene informativne vrijednosti vrati u program emitiranja HRTV-a.
HRTV- i njen meneđment ubiru raskošan honorar kroz pretplatu oko 800.000 pretplatnika HRT-a, a nepromišljeno i na štetu gledatelja Hrvatske javnosti donose odluke poput ove o kojoj je riječ. Javnost kroz informacije s TV medija mora biti informirana, mora razumijeti događaje i procese na teritoriju svoje države u svim segmentima od politike do dječijeg vrtića. HRTV je medij gdje mora biti emisija različitih žanrova, a emisija „Hrvatska uživo „ se uklapa upravo u niz informacija potrebnih za život svakodnevnice . Važno je kako ljudi žive, što znaju o događanjima u vlastitol lokalnoj zajednici, županiji, o događanjima u drugim djelovima Hrvatske, a o svemu tome informirala je upravo informativna i mozaična emisija „ Hrvatska uživo“. Ukidanje te emisije je potpuno neopravdano prema gledateljima i nerealno prema javnosti koja ima pravo na spektar informacija koje zadovoljavaju novinarske kriterije a to je da su informacije u emisiji nove, aktualne, istinite, važne i izanimljive.

Margareta Zouhar Zec



14.09.2017. u 23:48 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 12.09.2017.

„ VIŠE OD 95% HRANE DOLAZI OD TLA I OVISI O SLOŽENIM ČIMBENICIMA“


AKADEMIK FERDO BAŠIĆ prof. emeritus :

TLO I HRANU U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE
TREBA STAVITI POD DJELOTVORAN NADZOR“


Akademik Ferdo Bašić napisao je na vlastitu inicijativu tekst o temi kvalitete hrane koja je aktualna u javnosti, medijima i Ministarstvu poljoprivrede različitom intenzitetom cijele ove godine, te ga meilom poslao redakcijama.
Objavljujem tekst i cijenim inicijativu akademika da kao doktor znanosti iznosi svoje mišljenje. Tako pridonosi raspravi i dodaje informacije u jednom slijedu, čiju važnost javnost ne raspoznaje dovoljno.
Moja intervencija u akademikovu tekstu je tek samo u dodavanju nadnaslova i međunaslova u tekstu.


„Stručnoj i široj javnosti, proizvođačima, prerađivačima i potrošačima hrane,
stručnjacima, znanstvenicima i donositeljima odluka o hrani, putem
novinskih agencija,kao agronom s više od četiri i pol desetljeća iskustva, zahvalan ako mi to omogućite, želim pridodati raspravi na „temu s povodom“- kontroli hrane TLO I HRANU U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE TREBA STAVITI POD DJELOTVORAN NADZOR
Opskrba hranom treba ispuniti dva jednako važna zahtjeva: dovoljnu količinu
za namirenje potreba, i zdravstvenu ispravnost. Kupac hrane uzgojene
na tlima naših prostora treba u njoj uživati oslobođen čak i primisli na
sumnju u zdravstvenu ispravnost. Dapače, s vjerom u riječi oca medicine,
Hipokrata: “Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana”.
Pokazatelj sigurnosti opskrbe hranom je tzv. samodostatnost, definirana
Rimskom deklaracijom – glavnim dokumentom Svjetskog samita o hrani
(Rim 1996). Ona obvezuje sve zemlje potpisnice na korištenje prirodnih
resursa za proizvodnju hrane kojima raspolažu, do razine dostatne za
opskrbe svojih žitelja. Kako većina država s jugoistoka Europe taj zahtjev
ne ispunjava (razlozi su posebna, nevesela tema), prisiljene su uvoziti
hranu. U tome su, sasvim prirodno, na prvom mjestu oslonjene na susjedstvo.
Više od 95% hrane dolazi od tla i ovisi o brojnim, vrlo složenim čimbenicima
kao što su: plodnost tla, klimatske (ne)prilike, zahvati gospodarenja
tlom; marljivost i stručnost zemljoradnika, a na kraju i vještina upravljanja
tim kompleksnim i dinamičnim sustavom na razini države, pogotovo
balansiranje nadležnog ministarstva u gospodarskom sustavu zemlje
i osmišljavanje gospodarske politike u sektoru hrane.

SLOŽENI LANAC „OD TLA DO TANJURA“
U sjeni pitanja „dovoljne količine hrane“ već se dugi niz godina prikriva
problem „kvalitete hrane“, izlazeći na vidjelo tek u slučajevima težih incidenata,
poput nedavnog trovanja salmonelom jaja iz Nizozemske. Lanac
hrane „od tla do tanjura“ jako je, jako složen. U taj lanac već se u tlu, ako
je nečisto, putem korijena biljke mogu uključiti različite nečisti (polutanti),
čiji je popis dug i otvoren: teške kovine (metali, metaloidi) kao što su Cd,
Pb, Hg, Cr, As i dr., kao najrašireniji; ostatci biocidnih tvari – pesticida;
policiklički aromatski ugljikovodici (PAH); poliklorirani bifenili (PCB); poliklorirani
i polibromirani furani i dioksini; radionukleidi; mineralni ugljikovodici
– petrokemikalije; mineralna vlakna (azbest); patogeni organizmi
(prioni, antrax), i dr. Neke su prirodnog porijekla (iz vulkana), a većina se
u tlo emitira iz antroposfere, neke nehotično i „usputno“, emisijom iz industrije,
energetike, prometa…, neki hotimice, ali za druge svrhe (zaštita
bilja, gnojidba). Biljka ih prima korijenom, ulaze u lanac hrane, akumuliraju
se u biljci, srećom ne samo (ili ne uvijek) u jestivim organima biljke,
neke se preradom inaktiviraju ili uklanjaju, oni koje stoka konzumira kao
krmu na stol stižu u mesu, mlijeku, jajima… Zajednički im je toksični (i
fitotoksični), kancerogeni, mutageni ili teratogeni učinak, ukoliko ih hrana
koju konzumiramo sadrži više od propisima dopuštene razine. To je razlog
što su nam u svakom trenutku potrebni ne samo podaci o stanju
plodnosti tla već i o sadržaju nečisti u tlu, kao prvoj karici lanca
hrane, iz tla u jestivim organima biljke koji se konzumiraju kao
svježe povrće, voće, stočna hrana, ili su sirovina za preradu; zrno
(pšenice, uljane repice, suncokreta, soje) korijen (šećerne repe),
list (kupusa) i na koncu, u namirnicama koje konzumiramo. Sve to
u interesu zdravlja valja nadzirati. No, dali je racionalno pa i moguće prikupiti
uzorke tla s nekoliko milijuna parcela i analizirati proizvode oko pola
milijuna hrvatskih poljoprivrednika koji se isporučuju tržištu, a da i jest,
tko bi to platio - proizvođač, prerađivač, potrošač, izvoznik, uvoznik…

PROPUŠTA SE PREPISATI ŠTO NIJE U INTERESU RAZVIJENIH
Nedavne analize hrane s tržnica Münchena i njihova usporedba s hranom
u Zagrebu ostavljaju prostor staroj sumnji u tzv. „dvojne kriterije“ – jedne
za hranu namijenjenu vlastitim građanima, a druge za izvoz. Teško se
oteti dojmu kako se propušta propisati što nije u interesu razvijenih. Zar
je važnije propisati težinu i oblik krastavca od oznake zemlje uzgoja? Ili;
zbog čega se u istu kategoriju svrstava hrana koja sadrži 10% i ona koja
sadrži 99% od propisanog maksimalno dopuštenog sadržaja neke nečisti.
Nadzor sadržaja nečisti u lancu hrane - svim poljoprivrednim proizvodima,
nema alternative, jer je u najboljem interesu sviju koji
žele red – od proizvođača do potrošača, i naravno, nadležnog ministarstva.
Jer, to ministarstvo odgovara za samodostatnost i ispravnost
hrane, i to one uzgojene u državi i uvezene, a odgovornosti
za izvezenu hranu nije lišeno na granici, već na tanjuru potrošača
s obje strane granice! I zbog toga se na njegovu čelu podrazumijeva
čovjek od struke. Nadzor kvalitete hrane nije pitanje
tipa „tko će koga zaskočiti“, niti je posljedica neutemeljenih sumnji
ili „pomodni“ hir već način zaštite interesa svih, od seljaka do
svakog potrošača hrane svake države J.I. Europe i EU. To je pitanje
razlog okupljanju, osmišljavanju dogovora oko pristupa i zaštite
interesa, nikako izvor sukoba. Valja uskladiti uvjete kontrole –
način uzimanja uzorka, analitički postupak i granične vrijednosti
sadržaja nečisti. Inače se može dogoditi da je isti proizvod na jednoj
strani granice hrana, a na drugoj smeće!

TLA SU ČISTA RADI SLABIJE RAZVIJENE INDUSTRIJE
Činjenica je da su u usporedbi sa razvijenim zemljama zapadne Europe tla
naših država očuvana i razmjerno čista, ali ne zbog neke naše posebne
svijesti, nego zbog slabije razvijene industrije, prometa i energetike kao
izvora emisija nečisti..
Trajno motrenje ili monitoring svih osobina tla koje određuju njegovu
plodnost i sigurnost opskrbe hranom u svim državama jugoistočne
Europe najsnažnije i najdjelotvornije će utjecati na opskrbu
hranom visoke kakvoće. Međunarodno desetljeće tla 2015. - 2024. koje
je proglasila Međunarodna unija udruga za proučavanje tla prava je prilika
za uspostavu monitoringa tla u državama jugoistoka Europe. Dobra osnova
za to, uz prilagodbu posebnostima svake zemlje jest pristup koji smo u
Hrvatskoj pomno razradili i predložili u okviru posebnog EU projekta. Detalji
su dostupni na internetskoj stranici Agencije za zaštitu okoliša na adresi:
http://www.azo.hr/Publikacije26 na hrvatskom, a na engleskom jeziku
na adresi http://www.azo.hr/TheSoilMonitoring. Provedbom ovog
projekta u svim zemljama jugoistoka Europe trajno bi se, usuglašenim
metodama koje omogućavaju usporedbu rezultata, motrilo
sve značajke najvažnijih tipova tla, od prikupljenih podataka stvorio
Informacijski sustav tala koji bi se dopunjavao i mijenjao u
skladu s promjenama znanstvenih spoznaja i analitičke opreme i
postupaka. Na temelju tih podataka ne bi svi u prometu hrane bili unaprijed
„sumnjivi“ već bi se, s obzirom potrebe kontrole proizvodna područja
rangirala u primjerice; zelena (kontrola rijetka - čista tla), žuta (rizična
tla – kontrola potrebna) ili crvena (jako rizična – kontrola obvezna). Naravno
da se slično mogu rangirati i veći proizvođači. Europska iskustva pokazuju
kako se na taj način podiže svijest proizvođača o općenitoj potrebi
poznavanja tla, napose svoga, i njegove zaštite. U protivnom se zaštita
okoliša svodi na verbalnu kampanju, naoko lišenu konkretnih sadržaja i
svrhe.

OSMISLITI ODRŽIVI SUSTAV GOSPODARENJA
Prikupljeni podaci dragocjena su osnova za osmišljavanje
optimalnog, okolišno, gospodarski i socijalno održivog sustava gospodarenja
i sveobuhvatne zaštite tla kao nacionalnog bogatstva
najveće vrijednosti i jamstva dostatnoj količini zdrave hrane.
Vjerujem kako će akademska javnost - kolege stručnjaci i znanstvenici
zamisao prepoznati kao pitanje iznad dnevnih interesa, kao takvo u svojoj
sredini shvatiti kao obvezu našega naraštaja prema unucima i naraštajima
poslije njih. Jer, oni nas neće pamtiti kao pojedince, ma kako važni i
moćni danas bili, već kao naraštaj koji je omogućio proizvodnju dovoljne
količine zdravstveno ispravne hrane ili je propustio priliku to učiniti.
Pozivam na pomnu, argumentiranu raspravu i pristup ovom, nimalo lakom,
a nadasve odgovornom pitanju!
_____________________________
Akademik Ferdo Bašić – prof emeritus
E-mail: fbasic@hazu.hr
Web site: ferdobasic.info



12.09.2017. u 08:38 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 08.09.2017.

OTVOREN SUSTAV NAVODNJAVANJA KAPINCI - VAŠKA ZA 1260 HEKTARA


POLJOPRIVREDNICI TREBAJU NAVODNJAVATI VISOKODOHODOVNE KULTURE!

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prisustvovao je 6. rujna 2017. godine otvorenju sustava navodnjavanja Kapinci-Vaška u mjestu Vaška u Općini Sopje. Kroz taj sustav navodnjavati će se 1260 hektara poljoprivrednih površina u Virovitičko podravskoj županiji. U projekt je investirano je 81,4 milijuna kuna. U sustav navodnjavanja očekuje se uključivanje 100-tinjak poljoprivrednih gospodarstava s područja općine Sopje, koji su ovim sustavom dobili veću sigurnost proizvodnje, što bi trebalo povećati prinose po hektaru, a time i veću konkurentnost na tržištu.
„Programom ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. za projekte navodnjavanja rezervirano je 750 milijuna kuna. Tako su nedavno s pet županija potpisani ugovori o izgradnji devet sustava navodnjavanja kojima će ukupno biti obuhvaćeno 3.600 hektara poljoprivrednog zemljišta, a ukupna vrijednost tih ulaganja iznositi će, procijenjeno je, 363 milijuna kuna. Visina potpore u rasponu je od 150.000 do 15.000.000 eura. Intenzitet ove potpore iznosi do 100 posto vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova pojedinog projekta“ - izjavio je ministar Tomislav Tolušić te dodao „ Ministarstvo radi na modelu sufinanciranja nabavke opreme za navodnjavanje za poljoprivrednike koji se žele priključiti javnim sustavima navodnjavanja. Bit će moguće sufinanciranje od 50 pa čak do 70% prihvatljivih troškova. Naravno, bit ćemo uspješni u iskorištenju sustava za navodnjavanje samo ako se naši poljoprpivrednici okrenu visokodohodovnim kulturama pogodnim za navodnjavanje. Ratarske kulture ovdje možemo zaboraviti. Savjetodavna služba i stručnjaci Ministarstva na raspolaganju su poljoprivrednicima kako bi im pomogli osmisliti i provesti promjenu kultura na navodnjavanim površinama.“

08.09.2017. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 06.09.2017.

ČETIRI MJESECA SEZONSKOG RADA U TURIZMU!

“ DA LI JE VODA PITKA”?

Sa danom 30.kolovoza završila sam sezonski rad u turizmu. Da podsjetim na posao sam otišla 1. svibnja ove godine. Kroz četiri mjeseca radila sam četri posla i to: posao servirke, radnice u auto kampu na sanitarnom čvoru, posao kuhinjske radnica i posao hotelske sobarice. Za poslove servira, kuhinjske radnice i hotelske sobarice hotelski poslodavci djelatnike traže odmah po završetku turističke sezone. To su poslovi za koje se misli da se lako mogu naučiti, da nije potrebna nikakva posebna edukacija- tek objašnjenje i kratka poduka. No moje je mišljenje da je najteže raditi posao za koji osoba nije školovana i koji se radi prema vlastitom osjećaju. Jer radi se pred gostima, pred turistima i za turiste. O pristupu poslu i načinu obavljanja posla gdje je djelatnik u neposrednom kontaktu s gostom, djelatnik bi trebao imati mnogo više informacija i znanja, trebao bi imati ležernost i smješak, mnogo puta i kontakt očima, a kumunikacija na jeziku gosta trebala bi ući u taj paket dobre usluge za gosta.
Jer gost je stigao na odmor. Osim sunca, mora i hrane gost ima pravo na okruženje u kome će se dobro osjećati. To okruženje čine ljudi koji ga poslužuju, koji gostu ulaze u sobu, koji ga susreću u krugu hotela…
Posao servirke radila sam u turističkom mjestu Rapcu, u restoranu hotela Valamar Beleuvi Familly Live 41 dan . Dala sam otkaz iz vlastitog nezadovoljstva niskom primljenom plaćom i odnosom dvaju meni pretpostavljenih mladih žena. One su imale funkciju rukovoditelja za sezonske radnike. Jedna od njih govorila je sezonskom personalu da je “ desna ruka” sposobne rukovodeće osobe koja je otišla na bolovanje, a o radu i odnosu prema ljudima doslovno nije imala pojma. Prethodno sam lako pronašla drugi posao, odradila sam otkazni rok u Belevuiu od samo dva dana, jer mi je to dozvolila šefica Franjković i narednog sam dana započela novi posao.

OTKAZ U AUTO KAMPU OLIVA
U ponedjeljak 12. lipnja počela sam raditi, preko Agencije za privremeno zapošljavanje Brite u Auto kampu Oliva Maslinica d.o.o. u Rapcu na sanitarnom čvoru Bijeli, a tijekom 38 dana koliko sam radila u kampu, radila sam i na sanitarnom čvoru imena Češki Mali. Na poslu na sanitarnom čvoru Bijeli dobila sam otkaz s čime sam se bez diskusije složila jer sam prema izrečenim kriterijima - bila kriva. Nikakva pravila ponašanja za goste u sanitarnom čvoru nisu bila napisana – ni izdvojena, ni naglašena što znaći da je gostima baš sve bilo dozvoljeno.
Naime u nedjeljno poslijepodne 16. srpnja petero austrijske djece su za igru izabrala međusobno polijevanje vodom sa kanticama i posudama koji služe za kuhanje. Radila sam u drugom dijelu sanitara kada je igra započela, a kada sam došla čitav muški dio sanitara bio je zaliven vodom. Djeca su vodu prolijevala i na vanjskim tuševima polijevajući se zbog čega je stvorena velika lokva vode ispred tuševa. Neki su gosti već vani stajali i promatrali tu igru djece. Igru su gledali i roditelji djece no nisu reagirali. Kada sam došla do vanjskih tuševa bila sam iznenađena slikom koju vidim i istina je da sam počela vikati – zašto to radite – idite na more, idite na more. Naime more i plaža je udaljeno samo sto metara od sanitarnog čvora Bijeli. I to je bilo dovoljno roditeljima djece da zovu recepciju auto kampa Oliva i da se žale da vičem na djecu . I ja sam zvala recepciju i moju nedređenu šeficu, ali šefica za mene nije bila dostupna na mobitel. No sutradan je polijevanje vodom aktualizirano od strane roditelja djece na način da se djeca “boje otići u toalet kada sam ja u smjeni” . Jedna od žena koje su imale funkciju meni pretpostavljene I. došla je po odgovor- u pratnji još jedne osobe- da li je istina da sam vikala na djecu. Potvrdila sam, jer sam zaista vikala i prepričala sam događaj. Voda je za mene resurs koji ne može biti predmet dječije igre. Tim više što sam svakadnevno doživljavala da novi gosti koji su dolazili na odmor i u auto kamp najprije pitaju “ Da li je voda pitka”? A pitku vodu treba cijeniti, jer je ona resurs zemlje u kojoj su strani gosti na odmoru . No pretpostavljena I. nije tako mislila. Rekla je da gosti kamp skupo plačaju i da je gostima sve dozvoljeno. Moj dijalog s mojim argumentima nije ništa mijenjao. Vlasnica Agencije Brite obavijestila me da je pozvana na sastanak kod direktorice auto kampa Maslinica d.o.o. K. M. Đ. radi mog vikanja na djecu a u srijedu 19. srpnja vlasnica Brite-a obavijestila me da direktorica kampa želi da prestanem raditi. Razlog tome je rekla je – da se gosti žale da se djeca boje ići u toalet nakon mog vikanja na njih u nedjelju.
Moram reći da su toj odluci zasigurno pridonijela još dva momenta - više je djelatnika u toj sredini saznalo da je moja profesija – novinar- a jednako važan momenat je i taj što sam se više puta žalila šefici nadležnoj za smještaj – jer sam bila okradena u vrijeme dok sam bila na poslu, od osoba koje su stanovale samnom u zajedničkom smještaju. Strahovala sam za svoje osobne stvari . Problem sa krađom nije nikako riješavan, jer pretpostavljena to nije znala riješavati. Sezonskim djelatnicima nije prišla s poslovnim odnosom!
Moram naglasiti Kada sam došla u sanitarni čvor Bijeli kao Češki Mali u auto kampu Maslinica d.o.o. bila sam neobično iznenađena što u turističkoj sezoni u turističkom auto kampu u zahodima nema toaletnog papitra. Na recepciji su mi objasnili da je “to tako” i da toaletnog papira nema. Politika kampa bila je takva da su u cijelom sanitarnom čvoru Bijeli bila tri takozvana đambo toaletna papira, a u Češkom Malom dva đampo toaletna papira. Svaki zahod zasebno nije imao toaletni papir, jer ga nadležni nisu nabavljali. Gosti su bili vrlo ljuti, posebno žene, kada su za prvog dolasku u zahod spoznali da nema toaletnog papira- već da se prije ulaska u zahod moraju poslužiti sa đambo papirom. Komentirali su to s ljutnjom na različite načine.

Nisam željela gubiti vrijeme. Razgovor s direktoricom kampa ne bi imao nikavog smisla – jer već time što uskrajuće toaletni papir gostima dovoljno govori o stavu prema gostu s jedne strane, a prolijevanje vode od strane djece koja su tu dovedena na odmor s druge strane - i moj pogled na to – bio bi razgovor na koji nije vrijedno trošiti riječi.
Zato sam isto poslijepodne na internetu pronašla novi, treći posao sada u Poreču i dogovorila ga. Odlučila sam raditi kao kuhinjka radnica, jer sam imala važeću crvenu Zdrastvenu iskaznicu. Gospođa Margarita koja je imala tridesetogodišnje radno iskustvo u računovodstvu u jednoj turističkoj kompaniji, žena koje turističke poslove poznaje u dušu, radi ljudskih intriga dobila je otkaz 2013. a sada radi poslove izvan struke, odvezla me s mojim putnim torbama iz Rapca u Labin na autobus za Poreč. Već sam prije podne bila u Poreču u novoj tvrtki u kojoj sam željela raditi. Bio je to Omladinski hostel “Šiška” za mladež u naselju Špadići u Poreču. Hostel je u slovenskom vlasništvu.

ČETIRI DANA U OMLADINSKOM HOSTELU
U Omladinskom hostelu “Šiška” dočekala me 20. srpnja lijepa, uređena žena J. P. voditeljica hostela. Pokazala mi je moje mjesto za stolom, ponudila me ručkom, upoznala me s ostalim personalom, objasnila mi funkciju hostela i moj posao, satnicu rada, odmora i spavanja. Smještaj za personal je bio u krugu hostela. Isti dan odradila sam popodnevnu smjenu od 18- 22 sata u kuhinji gdje sam prala suđe i pomagala u postavljanju večere za mlade koji su došli na odmor u Poreč pod kontrolom svojih učitelja ili odgajatelja.
Narednoga dana posao je započeo u 7, a završio u 17 sati. No gospođa voditeljica mi je rekla da je sada pauza do 17.45 a onda nastavljam raditi pripremu i posluživanje večere a nakon toga pranje suđa. Bila sam iznenađena da se od mene očekuje da nastavim raditi jer sam odradila toga dana već 10 sati. Ovdije sam u kuhinji na radu zatekla još dvoje mladih ljudi, mladića od 20 godina i djevojku od 25 godina koji su radili s kuharom, točnije radili su sve što je potrebno u kuhinji. Oni nisu postavljali nikakva pitanja, oni su na dinamiku posla naučili. Objasnla sam gospođi voditeljici da sam odradila 10 sati, da danas više ne mogu raditi, jer 10 odrađenih sati smatram dovoljnim radnim vremenom. Djevojka i mladić složili su se da od 18 sati mogu biti slobodna , što sam ja smatrala potpuno normalnim, ali u toj kuhinji to baš nije bila poželjna odluka. Obukla sam se i otišla u grad, u Poreč.
Vratila sam se iza 21 sat u hostel. Gospođa voditeljica je sjedila za stolom i rekla mi da nije od mene fer prema ovo dvoje koji su ostali raditi što sam otišla u grad. Ona je smatrala da sam trebala ostati odmarati se u sobi. Iznijela sam svoje mišljenje o tome. Prigovoreno mi je i to što sam pitala kada će proraditi stroj za pranje suđa, jer se sve suđe pere i polira na ruke. Rečeno mi je da ovo dvoje mladih još nije postavilo takvo pitanje, a ja koja sam došla jučer pitam kada će proraditi stroj za pranje suđa. Također sam iznijela stav na tu temu. Stroj za pranje suđa nije radio 10 dana do dana mog dolaska. Ova kuhinja u hostelu imala je ljude za samo jednu smjenu rada, a nedostajali su djelatnici za drugu smjenu. Isti personal i isti kuhar radili su do mog dolaska i prvu i drugu smjenu.
Subota je za mene prošla u radu od 7- 16,30 nakon čega je bila pauza do 17.45, a onda ponovo do 22 sata.
U nedjelju ujutro započeo je posao od 6 sati ujutro, a oko 16,30 gospođa voditeljica me pozvala do svog stola te mi rekla da vidi da se puno mučim na tom poslu te da mi daje otkaz. Popodne mi je dala slobodno, točnije od 18- do 22 sata. Složila sam se s njenom odlukom. Prati i brisati suđe od doručka pa od ručka uistinu mi je bio dosadan i težak posao. Očekivala sam drugačiji rad u kuhinji. Otkaz sam dočekala kao svojevrsno riješenje bez niskih tonova u razgovoru. Ni nakon otkaza nisam željela ni sa kim ostati u lošim odnosima. Otkaz nije razlog za loše odnose. Otkaz je prilika na drugi početak.
Dolazeći u hostel “Šiška” preko puta sam zapazila simpatičan, ne odviše veliki hotel sa četiri zvjezdice na čijem travnjaku stoji mramorna ploča na kojoj piše “Park Laguna”. Sada sam odlučila da ću ujutro najprije tu potražiti posao hotelske sobarice.

PARK LAGUNA
Kada sam 24. srpnja došla na recepciju hotela Park Laguna pitala sam “ ima li još u ovo, po datumu kasno vrijeme turističke sezone, u hotelu posla na mjestu hotelske sobarice”. Recepcioner je pozvao
glavnu sobaricu, koja je rekla da mjesta ima i pitala me imam li iskustva u poslu sobarice. U auto kampu Oliva bili su bungalovi koje sam u dva vikenda čistila s ženama koje su radile samo taj posao. Tada sam zapravo dobila prva saznanja kako se čisti kupaonica, kako kuhinja, što i kako treba urediti da bi objekat bio spremno za dolazak gostiju. Ta znanja iz čišćenja i pospremanja bungalova bila su mi osnova na temelju kojih sam sada rekla – da imam iskustva, jer sam čistila bungalove u Rapcu. Bilo je to sada dovoljno za prelazak na posao sobarice. Glavna sobarica Mateja primila me u ekipu hotelskih sobarica u hotelu Park Laguna.Hotel pripada Lukšić Grupi.


Skenirana razglednica koja prikazuje hotel Park Lagunu

U vremenu od 12. lipnja do 30. kolovoza, slobodan dan u kome nisam radila, bio mi je jedino 24. srpanj kada sam mijenjala posao.U sve ostale dane sam radila. Zašto? Zato što na poslovima koje sam radila nije bilo dovoljno personala i nitko nije mogao dobiti slobodan dan za odmor. U vremenu od 1. svibnja do 30. kolovoza na tjelesnoj težini sam izgubila deset kilograma.
MARGARETA ZOUHAR ZEC

06.09.2017. u 08:16 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 05.09.2017.

NATJEČAJ ZA ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU


POTPORA 100 % - NATJEČAJ DO 22. PROSINCA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tipa operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.“
Prihvatljivi troškovi su projektiranje, izgradnja i rekonstrukcija primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorski putovi i traktorske vlake), rekonstrukcija šumskih cesta, mostova i druge šumske prometne infrastrukture te kupovina šumskog i drugog zemljišta u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnih prihvatljivih troškova.
Korisnici za koje je potpora namijenjena su šumoposjednici, udruženja šumoposjednika ili šumovlasnika i trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske te jedinice lokalne samouprave, a iznos potpore je od 10.000 do 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 37.500.000 kuna, a intenzitet javne potpore po projektu iznosi 100% od ukupnih prihvatljivih troškova.
Zahtjevi se podnose u izvorniku preporučenom pošiljkom s povratnicom ili neposredno na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb, s naznakom: „Natječaj za EPFRR„, a rok za podnošenje zahtjeva je od 16. kolovoza do 22. prosinca 2017. godine.

Natječaj i obrasci su na internet adresi
http://www.apprrr.hr/podmjera-43-potpora-za-ulaganja-u-infrastrukturu-vezano-uz-razvoj-modernizaciju-i-prilagodbu-poljoprivrede-i-sumarstva-1965.aspx

05.09.2017. u 05:08 • 0 KomentaraPrint#^

U AKVATORIJU JABUČNE KOTLINE NOVI REŽIM RIBOLOVA


RIBOLOV STROGO REGULIRAN BROJEM PLOVILA I VREMENSKIM OGRANIČENJEM

Od 1. rujna 2017. godine u dijelu akvatorija Jabučke kotline primijenjuje se novi režim ribolova
Prema novom režimu koji je uspostavljen na prijedlog hrvatskih i talijanskih znanstvenika u najdubljem dijelu Jabučke kotline radi zaštite područja za mrijest više vrsta riba, zabranjuje se ribolov povlačnim alatima, okružujućim mrežama plivaricama srdelarama, stajaćim parangalima, povrazima, vršama, mrežama stajaćicama te športski i rekreacijski ribolov.
Iznimno, radi zadržavanja ribolova u otvorenom dijelu Jadrana i smanjenja ribolova u kanalskim područjima, rubni dio Jabučke kotline (uz ribolovnu zonu C, tzv. džep) bit će otvoren od 1. studenog do 31. kolovoza za gore spomenute alate i vrste ribolova pri čemu će ribolov biti strogo reguliran ograničenjem broja plovila i vremenskim ograničenjem ribolova. Sva plovila koja će obavljati gospodarski ribolov u tzv. džepu imaju obvezu instalacije VMS-a i elektronskog očevidnika, najkasnije do 1. siječnja 2018. godine.

- graf
Ribari koji udovoljavaju uvjetima iz Pravilnika trebali bi podnijeti zahtjev za instalaciju uređaja Ribarskom monitoring centru Uprave ribarstva, do 1. listopada 2017. godine. Ovakav režim ribolova u ovom području trajat će najmanje tri godine, nakon čega će znanstvenici na temelju provedenih istraživanja predložiti daljnje smjernice za upravljanje ovim područjem.
„Jadran je more koje zaslužuje posebnu pozornost i posebnu regulaciju. Već se dugo zalažemo za prepoznavanje naših potreba i zaštitu naše ribe i naših ribara. Želimo zadržati princip upravljanja ribolovnim naporom i ne želimo uvođenje sustava ulovnih kvota jer smatramo da je pristup koji unazad nekoliko godina primjenjujemo učinkovitiji u zaštiti našeg ribljeg fonda i europskog ribolovnog mora u cjelini.“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
RH već dugi niz godina provodi mjere upravljanja ribolovom kojima se umjesto ograničavanja količine ulova (kvota) ograničava ribolovni napor (prostorno vremenska regulacija ribolova). Takva se mjera pokazala izuzetno učinkovitom u unutarnjim i teritorijalnim vodama RH i provodi se za gotovo sve oblike ribolova radi zaštite pridnenih i pelagičnih resursa. S obzirom da je akvatorij Jabučke kotline područje koje se u jednom dijelu nalazi pod jurisdikcijom RH (ZERP), a u drugom dijelu spada u otvorene vode Jadrana, za njegovu zaštitu bila je nužna koordinacija hrvatske i talijanske administracije i znanosti, odnosno uvođenje istih mjera upravljanja koje se prema preporuci znanstvenika ne odnose na kvotni sustav upravljanja već na ograničenje ribolova.



05.09.2017. u 04:09 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 01.09.2017.

AGENCIJA ZA PLAĆANJA ZAPOČELA S IZDAVANJEM ODLUKA ZA EU POTPORU ZA PODMJERE 4.1 I 4.2.

NAPREDAK U BRZINI OBRADE ZAHTIJEVA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi započela je, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 31. 8. s izdavanjem prvih odluka za EU potporu iz natječaja za podmjere 4.1, „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i 4.2, „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda“ koje su zatvorene 17. i 31. srpnja. 2017. godine.
U sedam raspisanih natječaja iz te dvije podmjere na raspolaganje je stavljeno 900 milijuna kuna za jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Odaziv je bio velik, a pristiglo je ukupno 952 zahtjeva za potporu u vrijednosti 1,94 milijarde kuna.
Tijekom administrativne kontrole pristiglih projekata provjereni su kriteriji prihvatljivosti projekata i korisnika te je već nakon mjesec i pol dana započelo izdavanje prvih odluka o rezultatu administrativne kontrole zahtjeva za potporu u podmjeri 4.1. Odluke se izdaju po obradi svakog pojedinog zahtjeva za potporu, a do konca rujna očekuje se izdavanje svih odluka poljoprivrednicima koji su se prijavili na natječaje u Mjeri 4, a koja je namijenjena primarnoj proizvodnji, raspolaganju gnojivom i poljoprivredno-prerađivačkom sektoru.
Nakon izdavanja odluka te proteka roka za prigovor, poljoprivrednici će potpisati ugovore o financiranju s Agencijom za plaćanja, a sklapanje prvih ugovora očekuje se već tijekom sljedećeg tjedna. Po potpisivanju ugovora, korisnici kreću s postupkom nabave, podnose drugi dio zahtjeva za potporu, nakon čega će onim prihvatljivima biti izdane odluke o dodjeli sredstava. Svi korisnici koji dobiju odluke o dodjeli sredstava mogu podnijeti zahtjev za predujam koji može iznositi 50% odobrene potpore.
Ovo su rezultati pojednostavljenih procedura i pravednijih uvjeta natječaja koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede u prvih 6 mjeseci ove godine. Kada usporedimo rokove izdavanja ovih odluka s rokovima iz prvih natječaja za Mjeru 4, gdje se na izdavanje odluka čekalo skoro dvije godine, evidentan je značajan napredak u brzini obrade zahtjeva, što će osigurati i bržu provedbu projektnih aktivnosti te u konačnici bolje iskorištenje EU sredstava koje su na raspolaganju hrvatskoj poljoprivredi.
„Ovo je dokaz da Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede brinu o hrvatskim poljoprivrednicima. Danas svjedočimo prvom rezultatu pravednijih i boljih pravila za dodjelu EU novca te bržu obradu zahtjeva za korištenje tog prijeko potrebnog novca. Od zatvaranja natječaja za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te preradu i marketing njihovih proizvoda - do izdavanja zelenog svjetla za te investicije prošlo je svega mjesec i pol dana“ – izjavio je ministar poljoprivrede dipl.iur.Tomislav Tolušić te dodao „do kraja 2017. očekujemo iskorištenost od 30% sredstava u okviru Programa ruralnog razvoja RH što je odličan rezultat i na razini EU s obzirom da je riječ o tek drugoj godini provedbe Programa“.
Podsjetimo, od ukupno 2,38 milijardi eura koji su kroz Program ruralnog razvoja RH do 2020. godine dostupni Hrvatskoj za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i razvoj sela - ukupno 1.114.899.456 eura raspoloživo je kroz dosad raspisane natječaje - što predstavlja gotovo polovicu (46,8%) ukupno dostupnih sredstava. Korisnicima Programa izdane su odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od 625,7 milijuna eura, što čini više od četvrtine dostupnih sredstava u ovom programskom razdoblju (26,3%).

01.09.2017. u 10:52 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 29.08.2017.

PROIZVOĐAČI PONOVO AKTUALIZIRAJU NISKU OTKUPNU CIJENU MLIJEKA

PREDSTAVNICI POIZVOĐAČA MLIJEKA KOD PREMIJERA PLENKOVIĆA!

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima 29. kolovoza predstavnike proizvođača mlijeka. Razgovarali su o aktualnom stanju u sektoru proizvodnje i prerade mlijeka, kao i planiranim potezima Vlade Republike Hrvatske u cilju zaštite hrvatskih proizvođača mlijeka. Uz predsjednika Vlade bili su ministar poljoprivrede dipl. iur.Tomislav Tolušić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dipl. ing. agr.Tugomir Majdak i pomoćnik ministra poljoprivrede dr. Krunoslav Karalić.
Po završetku sastanka u izjavi za medije ministar Tolušić kazao je da je Vlada svjesna koliko je kompleksna i teška situacija u mliječnom sektoru. Izvijestio je da će Vlada, u dogovoru s proizvođačima mlijeka, u kratkom roku organizirati sastanak s trgovačkim lancima i velikim otkupljivačima, s obzirom da proizvođače najviše muči niska otkupna cijena mlijeka. Dodao je da je jedan od koraka koje Vlada može poduzeti kako bi pomogla ovom sektoru i stroža kontrola dampinga cijena, što će se komunicirati prema Europskoj komisiji. Podsjetio je da Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je Vlada usvojila na sjednici u Kninu, prednost daje upravo poljoprivrednim proizvođačima u segmentu stočarstva i mljekarstva, što će im također pomoći. Nadalje, Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse također se velikim dijelom tiče sektora mljekarstva, a trebao bi biti usvojen do kraja rujna. Najavio je i da će do kraja godine u Program ruralnog razvoja biti uvrštena mjera o dobrobiti životinja, čime će se osigurati dodatna sredstva stočarskom sektoru.
U tijeku su pregovori s Europskom komisijom o mogućnosti financiranja nabave stoke kroz Program ruralnog razvoja, a također se dogovara i financiranje otvaranja mini mljekara kroz taj Program.„Vlada Republike Hrvatske brine o mliječnom sektoru, koji je nažalost devastiran zadnjih desetak godina. Ali, smatramo da u sektoru mljekarstva i stočarstva ima budućnosti, samo treba proći neko vrijeme da sve mjere koje poduzimamo daju rezultate“, rekao je ministar poljoprivredeTolušić.
Razgovarali su i o bolesti kvrgave kože, a ministar je najavio da će se kompenzirati odšteta hrvatskim proizvođačima. U ime proizvođača mlijeka govorili su Davor Adžić i Mario Rengel. Istaknuli su zadovoljstvo time što je hrvatska Vlada prepoznala probleme u mliječnom sektoru. „Izuzetno nam je drago da nas je uz ministra primio i premijer. Bit je da smo detektirali problem i osvijestili da mliječni sektor ovako dalje više ne može“, istaknuo je Davor Adžić. Napomenuo je da proizvođači mlijeka od Vlade ne očekuju ništa nerealno, svjesni da hrvatska Vlada ne može odrediti cijenu mlijeka, već je to pitanje tržišta. „Ali, možemo određenim mjerama doći do rješenja naših problema“, dodao je. Naglasio je kako su proizvođači mlijeka investirali u proizvodnju kako bi stvorili dodanu vrijednost te da zapošljavaju ljude u ruralnim sredinama. U međuvremenu je mljekarima porasla cijena inputa, a cijena mlijeka značajno pala, što je dovelo do velikog zaduženja. Stoga su tražili da se kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvitak naprave reprogrami kredita, kako bi ih mogli vraćati. Naveo je i kako zemlje Europske unije kroz zakone o dobrobiti životinja ostvaruju dodatnih 100 eura po grlu, što bi im isto bila značajna pomoć.
Što se tiče bolesti kvrgave kože, ona je također prouzročila štetu u ovom sektoru kroz smanjenje proizvodnje i uginuća životinja. „Moram napomenuti da smo obeštećeni za 2016. godinu“, naglasio je te dodao da je ministar najavio obeštećenje i za ovu godinu. Mario Rengel rekao je da je prije desetak godina 64 tisuće OPG-ova proizvodilo mlijeko, dok ih je danas tek šest tisuća. „Nadamo se da će se mjere Ministarstva poljoprivrede što prije realizirati“, rekao je Mario Rengel.

29.08.2017. u 22:34 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2017  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Rujan 2017 (9)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se