AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 23.01.2017.

RAZVOJNI PROGRAM OBNOVE KULTURNE BAŠTINE U OSIJEKU !




SA 52.617.194,49 KUNA PROJEKT SUFINANCIRA EU!

Image and video hosting by TinyPic

U Osijeku je 20.siječnja potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Edukativni i informativni turistički centar mladih Stara Pekara s trgom Vatroslava Lisinskog, Tvrđa“. Ukupna vrijednost projekta je i 66.054.649,11 kuna.Od te sume će 52.617.194,49 kuna sufinancirati EU iz fonda u okviru natječaja „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“.
Ugovor su potpisali Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ivan Vrkić, gradonačelnik Grada Osijeka te Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU).
Realizacijom projekta obnovit će se stara pekara austro-ugarske vojske i prenamijeniti u hostelski smještaj s nizom dodatnih ugostiteljskih i kulturnih sadržaja. Revitalizirat će se i Trg Vatroslava Lisinskog u Tvrđi koji će dobiti javnu pozornicu i mjesto za razne manifestacije i susrete. Projektom će se izravno utjecati na povećanje zapošljavanja i na razvoj novih gospodarskih i društvenih aktivnosti u Osijeku.
„Iznimno sam ponosna što će se Tvrđa, srce Osijeka, obnoviti EU sredstvima. Ovo je tek dio cjelokupne obnove Tvrđe i jedan od projekata kojim ćemo Slavoniji vratiti stari sjaj i status kakav zaslužuje.“- izjavila je ministrica Gabrijela Žalac prilikom potpisivanja.

Kroz ovaj značajan projekt potaknut će se razvoj smještajnih kapaciteta u Osijeku i povećati broj raznih kulturnih, obrazovnih i društvenih događanja u samoj Tvrđi. Izravno će se utjecati i na povećanje broja posjetitelja i produženje turističke sezone, što će pozicionirati osječku Tvrđu kao turističko središte cijele regije.
Ovo je još jedan u nizu do sada potpisanih ugovora u okviru EU natječaja „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ kojim se dodjeljuje ukupno 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj u svrhu provedbe projekata koji doprinose obnovi i zaštiti hrvatske kulturne baštine, a podrazumijevaju ulaganja u kulturna dobra te razvoj dodatnih, primarno turističkih sadržaja ili usluga na lokalnoj i regionalnoj razini.
Posjet gradu Osijeku ministrica Gabrijela Žalac i ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric iskoristili su i za radni sastanak sa županom, gradonačelnicima, načelnicima i drugim nositeljima regionalnoga razvoja Osječko-baranjske županije, s kojima su razgovarali o aktualnim natječajima i mogućnostima financiranja iz EU fondova te sadašnjim i budućim projektima - informacije su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

23.01.2017. u 06:15 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 22.01.2017.

IMA LI MINISTARSTVO UPRAVE SANKCIJE ZA SAMOVOLJNOG NAČELNIKA OPĆINE?


VISINA POREZA PREMA VOLJI NAČELNIKA !

Smije li načelnik općine visinu poreza mještanima poljoprivrednim proizvođačima određivati prema vlastitoj prosudbi i vlastitoj volji? Kada je porez u okviru normalnih prihvatljivih cifri stanovnici općine ga prihvaćaju . Međutim poreze koje je nametnuo načelnik općine ČEMINAC u Osječko – baranjskoj županiji dr. Zlatko Pinjuh spec.hitne medicine mještani nikako ne mogu prihvatiti kao normalne, jer porezi nisu u okviru realnih cifri. U tekstu koji je objavljen u tiskovini 24 SATA u subotu 21. siječnja 2017.,na stranici 22-23 pod naslovom “Dosta nam je ovog harača. Pa to je pljačka”poljoprivredni proizvođači potvrđuju astronomske cifre nametnutog općinskog poreza: naprimjer 65. 000 kuna komunalne naknade na hladnjaću, 40.000 za komunalije i slivne vode itd. OBJAVLJUJEM TEKST .

Image and video hosting by TinyPic


Općina Čeminac ima samo 2 856 stanovnika u pet okolnih sela Čeminac, Grabovac, Kozarac, Mitrovac i Novi Čeminac i sasvim sigurno iz državnog proračuna općina prima sredstva za tekuće potrebe.
No nije zanemariva činjenica da tu malu općinu vode dvoje obrazovanih ljudi, obrazovanih u odnosu na ostale mještane i poljoprivredne proizvođače, načelnik je dr. Zlatko Pinjuh spec.hitne medicine a njegova je zamjenica Anuša Rešetar dipl. oec . Činjenica je da je njihova ideja da oni svoju intelektualnu sposobnost koriste kako bi na ime općine poljoprivredni proizvođači platili prekomjernu visinu poreza . Ima li za takvog načelnika općine Ministarstvo uprave ikakve sankcije?



22.01.2017. u 16:50 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 21.01.2017.

INAUGURACIJA 45. AMERIČKOG PREDSJEDNIKA DONALDA TRUMPA


DONALD TRUMP

"OD DANAŠNJEG DANA NAŠOM ZEMLJOM ĆE VLADATI NOVA VIZIJA"

Inauguracija Donalda Trumpa ( 1946) za 45. američkog predsjednika 20.siječnja 2017. bio je za cijeli svijet prvorazredan događaj. U Washingtonu na aveniji Pennsylvania, okupilo se više od 500 000 amerikanaca koji su uživo došli prisustvovati inauguraciji američkog predsjednika. No u nekim gradovima Amerike građani nezadovoljni izborom Trumpa za predsjednika krenuli su u protestne povorke, a onda izazivali nerede razbijali trgovine i sukobljavali se s policijom.

Član Republikanske stranke, biznismen s imovinom vrijednom nekoliko milijardi dolara i bez diplomatskog iskustva, Donald Trump se kandidirao za predsjednika SAD-a i prema broju elektora, pobijedio je svoju protivnicu Hillary Clinton. U izbornoj kampanji svijet je iznenađivao izjavama koje baš nisu uobičajeme u demokratskom političkom svijetu, te je zato postojao veliki interes za njegov inauguracijski govor. Politički analitičari vjeruju da je najvažnije odrednice svoga političkog djelovanja svojih političkih pogleda Donald Tramp naznačio već u svom inauguracijskom govoru koji je trajao 16 minuta.

Podignute desne ruke, dok je lijevu držao na dvjema knjigama koje je držala njegova supruga Melania- jedna je knjiga bila Biblija koju je Trumpu poklonila majka, a druga je bila Biblija na kojoj je zakletvu položio prvi američki predsjednik Gerg Wasington koji je predsjednik bio od 30.4.1789. do 4.3.1797. godine - Donald Tramp je izrekao riječi predsjedničke prisege:

Ja Donald John Trump prisežem svojom čašću da ću časno izvršavati dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i da ću najbolje što mogu čuvati, štititi i braniti Ustav Sjedinjenih Američkih Država. Tako mi Bog pomogao. “ (aplauz nazočnih amerikanaca)

Donald John Trump, sada predsjednik SAD-a započeo je svoj inauguracijski govor . Evo što je rekao , citiram govor u cjelosti:

Image and video hosting by TinyPic

“Gospodine Roberts, predsjedniče Carter, predsjedniče Clinton, predsjedniče Busch, predsjedniče Obama moji dragi amerikanci i građani svijeta, hvala Vam. (aplauz nazočnih amerikanaca) Mi građani Amerike sada zajedno sudjelujemo u naporima da ponovno izgradimo zemlju i vratimo obećanje koje smo dali svim našim ljudima, zajedno ćemo odrediti smjer kojim će Amerika i svijet ići. U mnogo narednih godina suočavati ćemo se sa izazovima i teškoćama ali obaviti ćemo taj posao. Svake četiri godine okupljamo se ovdije kako bismo mirno svršili prijenos vlasti.Zahvalni smo predsjedniku Obami i prvoj dami Michele Obami na njihovoj pomoći tijekom ovog prijelaznog razdoblja. Bili su izuzetni i puno vam hvala na tome. (aplauz)
Današnja ceremonija ima posebno značenje jer danas ne samo da prenosimo vlast s jedne na drugu administraciju ili sa jedne na drugu stranku, nego prenosimo vlast iz Wosingtona na vas naroda SAD-a.( aplauz) Predugo je malena skupina u našem glavnom gradu ubirala beneficije, dok je narod trpio i to su činili na njihovu štetu. Wasington je cvjetao, ali narod nije sudjelovao u svemu tome.Političari su se bogatili, ali su se tvornice zatvarale, establišment je sam sebe štitio, ali ne i građane naše zemlje. Njihove pobjede nisu vaše pobjede, njihovi trijumfi nisu bili vaši trijunfi. I dok su oni slavili bilo je malo razloga za slavlje siromašnim obiteljima diljem naše zemlje. (aplauz) Sve će se to promijeniti upravo danas i upravo sada, jer je ovaj trenutak vaš trenutak, on pripada vama (aplauz) pripada svima okupljenima ovdije, pripada svima koji nas gledaju diljem Amerike. Ovo je vaš dar, ovo je vaša proslava,a Sjedinjene Američke Države su vaša zemlja. (aplauz)

Ono što je zapravo bino nije to koja je stranka na vlasti, nego da li našom vlašću upravlja narod? 20. siječanj 2017. Biti će upamćen kao dan kada su ljudi, građani narod, ponovo postaali vladari ove nacije, ove zemlje.Zaboravljeni muškarci i žene naše zemlje više neće biti zaboravljeni. Ovdije vas je na desetke milijuna i dio ste pokreta kakav svijet nikada dosad nije vidio. To je jedan povijseni pokret. U središtu ovog pokreta je ključno uvjerenje a to je da nacija postoji kako bi služila svojim građanima. Amerikanci žele dobre škole svojoj djeci, sigurne četvrti i dobra radna mjesta. To su pravični i razumni zahtijevi za naš narod ali za večinu naših građana postiji drugačija stvarnost, siromašne majke i djeca, propale tvornice po cijeloj zemlji i obrazovni sustav koji ima novca, ali koji našim mladima uskraćuje znanje. Tu je i zloćin, bande i narkotici koji su toliko toga oduzeli našoj zemlji, toliko potencijala. Ovo američko krvoproliče prestaje upravo sada i upravo ovdije .(aplauz )
Mi smo jedna nacija i njihova bol je naša bol. Njihgovi snovi su naši snovi i njihvi uspjesi će biti i naši uspjesi.Dijelimo jedno srce jedan dom i jednu slavnu sudbinu.
Dužnost koju preuzimam je dužnost koja znaći vjernost svim amerikancima.Previše smo vremena obogaćivali stranu industriju na uštrb naše industrije. Isto tako smo oslabljivali našu vojsku. Branili smo tuđe granice, a odbijali smo braniti vlastite. (aplauz)I potrošili smo bilijune i bilijune dolara u inozemstvu dok je američka infrastruktura propadala. Učinili smo druge zemlje bogatima, a bogatstvo snaga i samouvjerenost naše zemlje se je smanjivala i zapravo je nestala. Tvornice su se zatvarale jedna po jedna i odlazile iz naše zemlje a da uopće nitko nije ni pomislio na milijune i milijune američkih radnika koji su ostali bez posla.Naša je srednja klasa uništena i njihovo bogatstvo je redistribuirano diljem svijeta. No sve je to stvar prošlosti.
Sada se moramo okrenuti samo budućnosti.(aplauz)

Danas smo se ovdije okupili i to je zapravo nova poruka koju trebaju čuti svi gradovi sve strane prijestolnice. Od današnjeg dana našom zemljom će vladati nova vizija.Od današnjeg dana Amerika će biti na prvom mjestu. (aplauz) Sve trgovinske odluke, porezne odluke,migracijske odluke, odluke u vezi vanjskih poslova donositi će se u korist radnika i američkih obitelji. Moramo zaštiti naše granice, moramo se pobrinuti da druge zemlje ne uništavaju naša radna mjesta i ne otimaju nam naše tvornice. (aplauz) Zaštita će dovesti do velikog prosperiteta i snage,boriti ću se do zadnjeg atoma svoje snage za vas i nikada vas neću iznevjeriti. (aplauz) Amerika će opet početi pobjeđivati, pobjeđivati kao nikada dosad.(aplauz) Vratiti ćemo radna mjesta u našu zemlju. Osnažiti ćemo naše granice, vratiti ćemo naše bogatstvo, vratiti ćemo svoje snove(aplauz).
Izgradit ćemo nove ceste, nove autoceste, mostove, aerodrome, tunele, željezničke pruge, diljem naše prekrasne nacije. Naši ljudi više neće primati socijalnu pomoć već će prionuti na posao kako bi obnovili našu zemlju. To ćemo učiniti sa američkom random snagom.I pri tome ćemo se držati dvaju jednostavnih pravila : kupujte američke proizvode i zapošljavajte američke radnike. (aplauz) Taržiti ćemo prijateljstvo kod stranih nacija, ali činiti ćemo to znajući da je pravo svih nacija da interese svojih nacija stavi na prvo mjesto.

Ne želimo nikome nametati naš način života, nego želimo da naš način života svijetli kao primjer svima i da ga svi mogu slijediti. (aplauz) Osnažiti ćemo stare saveze i formirati nove i ujediniti civilizirani svijet protiv Radikalnog islamskog terorizma koji ćemo iskorijeniti, (aplauz) izbrisati sa lica zemlje.Srž naše politike biti će totalna odanost SAD-u i putem odanosti našoj zemlji ćemo ponovno otkriti našu odanost jedni drugima.Kada otvorite srce domoljublju nema mjesta za predrasude. (aplauz)
Biblija nam kaže kako je dobro kada Božiji narod živi zajedno u jedinstvu. Moramo jasno izražavati svoje stavove i biti iskreni u debatama, ali uvijek moramo biti solidarni. Kada Amerika bude ujedinjena to će znaćiti da će Amerika biti nezaustavljiva. (aplauz)
Nemojte se bojati , zaštićeni smo i uvijek ćemo biti zaštićeni. Zaštićeni od strane naše sjajne vojske i policije i što je najvažnije štiti će nas blok. (aplauz) I naikraju moramo razmišljati veliko i sanjati velike snove. U Americi znamo da nacija postoji samo ako prosperira, nikada nećemo više prihvatiti političare koji su jaki na riječima ali ne i na djelima koji se stalno žale ali nisu ništa spremni poduzeti u vezi toga. (aplauz i zvižduci) Vrijeme za isprazne riječi je završeno. Vrijeme je da prijeđemo na djela.(aplauz)
Nemojte nikome dopustiti da kaže da je to nemoguće. Nijedan izazov nije ravan srcu i duhu Amerike. Nećemo podbaciti, naša će zemlja opet prosperirati.

Stojimo na pragu novog milenija. Osloboditi ćemo zemlju od bolesti, iskoristiti ćemo energije i tehnologije sutrašnjice. U našim srcima će se pojaaviti novi nacionaalni ponos i zalijetičiti će naše podjele. Upamtimo onu staru mudrost naših vojnika bez obzira jesmo li crni, smeđi ili bijeli, svi krvarimo isto, crvenom bojom domoljublja. ( aplauz )
Svi uživamo iste slobode i svi pozdravljamo, salutiramo veliku sjajnu američku zastavu. I bez obzira da li se dijete rodi u siromašnoj četvrti Detroita ili u Nebraski, svi će oni gledati isto nebo, imati će iste snove. I njima će biti udahnut život od strane istog stvoritelja. Staga svim amerikancima u svim gradovima od oceana do oceana od planine do planine želim poručiti nikada vas više nitko neće ignorirati. ( aplauz) Vaš glas, vaše nade i vaši snovi definirati će našu američku sudbinu i vaša hrabrost i ljubav će nas zauvijek voditi na tom putu. Zajedno ćemo Ameriku opet učiniti snažnom, Ameriku ćemo opet učiniti bogatom, Ameriku ćemo opet učiniti ponosnom, Ameriku ćemo opet učiniti sigurnom. I da, ponovo ćemo Ameriku učiniti velikom. Hvala vam. Bog vas blagoslovio. I Bog blagoslovio Ameriku. (aplauz) Bog blagoslovio Ameriku. (Ovacije i aplauz ) “ citat završen



Image and video hosting by TinyPic

Mike Pence, položio je državničku prisegu prije Trumpa, a njegova je dužnost biti podpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.


Barak Obama (1961) bio je 44. Američki predsjednik i prvi afroamerikanac na položaju predsjednika , član demokratske stranke, politolog i pravnik po struci, te je otišao sa predsjedničkog mjesta nakon dva predsjednička mandata koji su trajali od 20. 1. 2009. do 20.1 . 2017. U prvoj godini svoga mandata, potkraj 2009. dobio je Nobelovu nagradu za mir radi zalaganja za razoružanje nuklearnim oružanjem. Obaminom zaslugom je oko 20 milijuna amerikanaca dobilo zdrastveno osiguranje prema Zakonu o zdrastvenoj pomoći potpisanim 20.3. 2010. poznatim kao “Obamacare” a nezaposlenost je također smanjena. No u Americi se radna mjesta ne gube samo od konkurencije, već i zbog napredne tehnologije.
(Margareta Zouhar Zec)

21.01.2017. u 11:01 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 19.01.2017.

EU JE DRUGI NAJVEĆI SVJETSKI PROIZVOĐAČ MEDA

BROJ KOŠNICA - PARAMETAR ZA DODJELU POTPORA

Europska komisija objavila je 12. siječnja 2017. podatke o provedbi nacionalnih programa pčelarstva. Analizirajući način na koji države članice provode različite mjere potpore za pčelare u okviru Zajedničke poljoprivredne politike tijekom godina 2013. do 2015. godine, izvješće pokazuje da je broj košnica kontinuirano raste u Europskoj uniji. Države članice ukupno imaju 15,7 milijuna košnica što je 12% više nego u programskom razdoblju 2011.-2013. godine.
Malih pčelara ima oko 96% a svaki od njima ima manje od 150 košnica. EU podupire pčelarstvo putem nacionalnih pčelarskih programa namijenjenih za poboljšanje općih uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište meda i pčelinjih proizvoda u EU. To uključuje mjere kao što su poboljšanje zdravlja pčela ili tehničku pomoć pčelarima, između ostalog. To daje i pregled o distribuciji ukupnog godišnjeg proračuna od 33 milijuna € između različitih država članica. Najveći udio koristi Španjolska - 16%, Francuska -11% i Rumunjska - 10%.


U Izvješću Komisije europskom Parlamentu i Vijeću o provedbi mjera za sektor pčelarstva iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, koja nosi datum 7.12 2016. Bruxelles, piše da je sektor pčelarstva Europske unije malen je u usporedbi s ostalim poljoprivrednim sektorima, ali osigurava oprašivanje poljoprivrednih kultura i zbog toga je važan. Taj je sektor izložen troškovima koji rastu, znatnoj konkurenciji zbog uvoza jeftinog meda iz trećih zemalja, gubitaka pčelinjih kolonija, bolesti i štetočina pčelinjih košnica u sve lošijim uvjetima ispaše.

„U okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) dostupno je nekoliko alata za podupiranje sektora pčelarstva i ublažavanje negativnog učinka koji bi neke poljoprivredne djelatnosti mogle imati na oprašivače kojima se upravlja. EU izravno podupire sektor pčelarstva od 1997. Uzastopnim uredbama o tržištu državama članicama omogućila se izrada nacionalnih programa za njihov sektor pčelarstva. Cilj je tih programa unaprijediti opće uvjete proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda koji uključuju ne samo med već i matičnu mliječ, pelud i propolis i pčelinji vosak. Programe sufinancira Europska unija po stopi od 50 % i traju tri godine.“- navodi se u Izvješću u kome se nastavlja:
„U članku 225. točki (a) Uredbe Vijeća (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda navedeno je da Komisija svake tri godine, a prvi put najkasnije 21. prosinca 2016., podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi mjera za sektor pčelarstva.Ovim izvješćem ispunjava se ta obveza za pčelarske godine 2013., 2014. i 2015. „
Nacionalni pčelarski programi traju tri godine, te pčelarske godine odgovaraju posljednjoj godini prethodnih trogodišnjih pčelarskih programa 2011. – 2013. i prvim dvjema godinama sadašnjeg programa 2014. – 2016. godine.
Sve države članice prijavile su nacionalni pčelarski program za razdoblja 2011. – 2013. i 2014. – 2016. To pokazuje koliki je interes država članica za i potrebe sektora pčelarstva
.

Izvješće se temelji na nacionalnim pčelarskim programima koje su Komisiji prijavile države članice za razdoblja 2011. – 2013. i 2014. – 2016. te 2017. – 2019.godine koji su prijavljeni Komisiji, a podaci o proizvodnji i međunarodnoj trgovini meda preuzeti su iz baza podataka Eurostata, Comexta i FAO-a.

S proizvodnjom od oko 250 000 tona meda godišnje, EU je drugi najveći svjetski proizvođač meda. Kina je najveći proizvođač meda.EU ne proizvodi dovoljno meda za zadovoljavanje vlastite potrošnje. Stopa samodostatnosti iznosila je 2015. godine otprilike 60 %.
Države članice s najvećom proizvodnjom meda a to su Rumunjska, Španjolska, Mađarska, Njemačka i Italija nalaze se većinom na jugu Unije gdje su klimatski uvjeti za pčelarstvo povoljniji.
Cijene meda znatno se razlikuju ovisno o kvaliteti i mjestu prodaje. Cijene višecvjetnog meda kreću se od 2,54 eura za kg u Poljskoj za višecvjetni med koji se prodaje u rasutom stanju u veleprodaji do 15,18 eura za kg za med koji se prodaje na mjestu proizvodnje u Ujedinjenoj Kraljevini.


Proizvodnja meda u EU-u 2014. i 2015.

Image and video hosting by TinyPic


TRGOVINA MEDOM

EU je najveći svjetski uvoznik meda. Uvoz povećava iz godine u godinu. Godine
2015. zemlje EU uvezle su otprilike 200 000 tona meda što količinski čini otprilike 75 % ukupne proizvodnje meda zemalja članica. Polovina tog uvoza potječe iz Kine, oko 100 000 tona) Druga dva glavna dobavljača bili su Meksiko i Ukrajina. Med uvezen iz trećih zemalja znatno je jeftiniji od meda proizvedenog u EU-u. Prosječna uvozna cijena kineskog meda iznosila je 1,64 eura za kg dok je prosječna cijena u EU-u višecvjetnog meda koji se prodaje u rasutom stanju u veleprodaji iznosila 3,78 eura za kg. Zbog većih troškova proizvodnje proizvođači iz EU-a teško se mogu natjecati s uvezenim medom.

Izvoz iz EU-a zanemariv je u usporedbi s uvozom.
EU je 2015. izvezao otprilike 20 000 tona meda što čini oko 8 % ukupne proizvodnje meda u EU. EU izvozi većinom na tržišta koja traže visokokvalitetni med, odnosno u Švicarsku, Saudijsku Arabiju, Japan, Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Jedinična izvozna cijena meda iznosila je 2015. prosječno 5,77 eura za kg.

PČELINJE KOŠNICE

Prema podacima iz programa za razdoblje 2014. – 2016., u EU-u je bilo oko 16 milijuna pčelinjih košnica. Pet država članica s najvećim brojem pčelinjih košnica nalaze se većinom na jugu EU i to u Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, Rumunjskoj i Italiji.
Komisija nema nove podatke o broju košnica u odnosu na posljednje izvješće. Ažurirani podaci neće biti dostupni prije 2017.

Broj pčelar se bitno razlikuje između država članica. Njemačka je jedna od nekoliko država koje su uspjele zaustaviti pad broja pčelara. Njemački savez pčelara dao je prednost strategiji zapošljavanja pčelara i ponudio je tečajeve za početnike, što je dovelo do povećanja broja aktivnih pčelara. Dio tih djelovanja financirao se mjerom „tehnička pomoć” u okviru programa.
Tijekom 2015. 96 % europskih pčelara upravljalo je pojedinačno s manje od 150 pčelinjih košnica, a do tog se praga pčelinjak smatra „amaterskim”. Samo 4 % pčelara u EU-u imalo je više od 150 košnica i mogli su se smatrati „profesionalnim” pčelarima. Međutim, taj su prag osporavali neki pčelarski savezi koji smatraju da je primjereniji broj od 40 košnica.
Velika većina pčelara u EU-u , a to je 72 %, članovi su pčelarskog saveza.

Kretanje broja pčelara u EU po godinama

Image and video hosting by TinyPic

PROVOĐENJE NACIONALNIH PČELARSKIH PROGRAMA

„Tijekom pčelarskih godina 2013., 2014. i 2015., koje su obuhvaćene ovim izvješćem, još uvijek je bila na snazi Uredba (EZ) br. 1234/2007. Stoga još nisu bile provedene promjene u pogledu pčelarskog sektora uvedene reformom ZPP-a iz 2013..
Odredbama članaka od 55. do 57. nove Uredbe (EU) br. 1308/2013 zamjenjuju se i stavljaju izvan snage članci od 105. do 110. Uredbe (EZ) br. 1234/2007. Međutim, u članku 231. Uredbe (EU) br. 1308/2013 navedeno je da se svi višegodišnji programi doneseni prije 1. siječnja 2014. i dalje uređuju predmetnim odredbama Uredbe (EZ) br. 1234/2007 do završetka tih programa. Zakonodavac je uveo tu prijelaznu odredbu kako bi osigurao kontinuitet tekućih programa. Budući da su pčelarski programi za razdoblje 2011. – 2013. i 2014. – 2016. doneseni prije 1. siječnja 2014., na njih su se još uvijek primjenjivale odredbe Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i Uredbe Komisije (EZ) br. 917/2004 o detaljnim pravilima za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 797/2004 o mjerama za poboljšanje općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda „ piše u Izvješću o administrativnim promjenama, koje su važne za detaljno razumijevanje nacionalnih pčelarskih programa.
Cilj programa je poboljšati opće uvjete za proizvodnju i stavljanje na tržište pčelarskih proizvoda u Uniji.
Šest mjera prihvatljivo je za potporu i može se uključiti u nacionalne pčelarske programe.
Pri izradi svojih programa države članice savjetuju se sa svojim pčelarskim organizacijama i s popisa prihvatljivih mjera biraju one mjere koje smatraju najrelevantnijima. Na primjer, za pčelarske godine 2014. i 2015. Nizozemska je odlučila provesti samo jednu mjeru: primijenjeno istraživanje.

Šest prihvatljivih mjera nije se promijenilo od posljednjeg izvješća Komisije iz 2013. To su sljedeće mjere:
TEHNIČKA POMOĆ . Tom se mjerom nastoji poboljšati učinkovitost proizvodnje i stavljanja na tržište uvođenjem boljih tehnika. Ona uključuje organizaciju osnovnih tečajeva za nove i nastavak izobrazbe za iskusne pčelare i za odgovorne osobe u udrugama ili zadrugama. Tečajevi osposobljavanja posebno se odnose na područja kao što su uzgoj i sprječavanje bolesti, skupljanje i pakiranje, skladištenje i prijevoz meda te njegovo stavljanje na tržište. Testni pčelinjaci i mreže pčelara savjetnika i tehničara omogućuju širenje praktičnog tehničkog znanja. Ova se mjera također može koristiti i za podupiranje modernizacije sektora kupnjom opreme za vađenje meda za pčelare.


SUZBIJANJE VAROZE PČELA .Cilj je suzbijanja varooze pčela kontrola zaraze košnica koju uzrokuje endemski nametnik. Varooza je bolest pčela medarica uzrokovana grinjama Varroa koje slabe imunološki sustav pčela i povećavaju sekundarne infekcije pčela virusima. Kontrola varooze obavlja se većinom smanjenjem broja nametnika. Varooza uzrokuje znatno smanjenje prinosa meda u EU-u i, ako se ne liječi, uzrokuje nestanak kolonija pčela. Budući da je varooza endemska u EU-u i ne može se u potpunosti iskorijeniti, njezine se posljedice mogu izbjeći jedino uporabom odobrenih metoda i proizvoda u košnicama. Potrebna je određena financijska pomoć kako bi se proizvođačima pomoglo u snošenju rastućih troškova za prikladno tretiranje košnica (proizvodi, oprema kao što su mreže za pčelarstvo).

SELEĆE PČELARSTVO .Potporom za racionalizaciju troškova selećeg pčelarstva nastoji se pomoći u upravljanju seljenjem košnica u Uniji i osiguravanju lokacija za pčelare tijekom sezone cvjetanja. Upravljanje selećim pčelarstvom može se olakšati mjerama poput identifikacije košnica i okvira, registra selećeg pčelarstva, ulaganja u materijal kojim se olakšava bavljenje selećim pčelarstvom i popisivanja vrsta cvijeća. U nekoliko država članica seleće pčelarstvo od ključne je važnosti za zadovoljavanje pčelinjih prehrambenih potreba i osiguravanje oprašivanja biljaka.

ISPITIVANJE KVALITETE MEDA .Mjerama potpore za provođenje ispitivanja kvalitete meda nastoji se poboljšati stavljanje meda na tržište. Ispitivanjem kvalitete meda omogućuje se pčelarima da osiguraju da med koji se stavlja na tržište zadovoljava fizikalno-kemijska svojstva propisana u Direktivi Vijeća 2001/110/EZ o medu 10 . Ispitivanjem botaničkog podrijetla meda pčelarima se osiguravaju precizne informacije o skupljenom medu i omogućuje im se da dobiju višu cijenu za svoj proizvod. Financijska potpora za ispitivanje kvalitete meda od ključne je važnosti kako bi ta usluga mogla biti dostupna velikom broju pčelara.

OBNOVA PČELINJEG FONDA. Obnovom pčelinjeg fonda dijelom se nadoknađuje gubitak pčela i na taj način izbjegava smanjenje proizvodnje. To može uključivati aktivnosti financiranja za promicanje proizvodnje matica ili kupnju kolonija pčela.

PRIMIJENJENO ISTRAŽIVANJUE .Uredbom se pruža mogućnost uključivanja posebnih projekata primijenjenog istraživanja za poboljšanje kvalitete meda u pčelarske programe te širenja rezultata tih projekata, što pomaže u prenošenju znanja proizvođačima o posebnim vještinama u pčelarstvu.

U Izvješću piše da EU izdvaja relativno ograničena sredstva za sektor pčelarstva, ali ta se sredstva povećavaju svake tri godine kako bi se uzele u obzir rastuće potrebe sektora, dobro prihvaćanje programa i uzastopna proširenja Unije. Dostupna sredstva Unije za pčelarske programe za razdoblje 2017. – 2019. povećat će se na 36 milijuna EUR po pčelarskoj godini.

Sve države članice prijavile su nacionalni pčelarski program za razdoblja 2011. – 2013. i
2014. – 2016.

Doprinos Unije pčelarskim programima iznosi 50 % rashoda koje snose države članice. To znači da je za sektor pčelarstva u pčelarskoj godini 2013. bilo dostupno ukupno 64 milijuna EUR: 32 milijuna EUR iz proračuna Unije i 32 milijuna EUR iz nacionalnih proračuna država članica. Za pčelarske godine 2014. i 2015. bilo je dostupno ukupno 66,2 milijuna EUR za svaku godinu: 33,1 milijun EUR iz proračuna Unije i 33,1 milijun EUR iz nacionalnih proračuna država članica.
Kao i prethodnih godina, države članice iskoristile su gotovo sva dostupna sredstva Unije za te programe. Prosječna stopa korištenja EU-a izvrsna je: iznosila je 91 % za pčelarsku godinu 2013., 92 % za pčelarsku godinu 2014. i 93 % za pčelarsku godinu 2015.

Ključni parametar za dodjelu doprinosa odnosno potpora Unije po državi članici jest broj pčelinjih košnica na njezinu državnom području. Na temelju predviđenih rashoda država članica navedenih u njihovim programima, sredstva Unije raspodjeljuju se u skladu s udjelom svake države članice u ukupnom broju pčelinjih košnica. Broj i podjela pčelinjih košnica po državi članici i u Uniji objavljeni su u Provedbenoj uredbi Komisije o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 917/2004. godine.
Na temelju broja pčelinjih košnica u svakoj državi članici izračunatog kao postotak ukupnog broja košnica u EU-u utvrđuje se teoretski najveći postotak proračuna na koji svaka država članica ima pravo. Ako država članica predvidi manje rashoda od najvećeg iznosa proračuna na koji ima pravo, iznosi koje ta država članica nije zatražila preraspodjeljuju se među ostalima.
Zbog toga najveći udio sredstava Unije dobivaju države članice s najvećim brojem košnica. Za pčelarske godine 2013., 2014. i 2015. najveći udio sredstava Unije dodijeljen je Španjolskoj, državi članici s najvećim brojem košnica u Uniji. Pet država članica koje imaju najveći broj košnica a to je Španjolska, Francuska, Grčka, Rumunjska i Italija dobile su gotovo pola od ukupnih sredstava EU-a za pčelarske godine 2013., 2014. i 2015. Hrvatska je dobila 3,20 %, Španjolska 16,2 % , Francuska 10,66 %, Rumunjska 10,10 %, Italija 8,58 % , Poljska 8,34 % itd.
Države članice na kraju svake pčelarske godine prijavljuju Komisiji svoje rashode po vrsti mjere.
Suzbijanje varooze i tehnička pomoć pčelarima i pčelarskim organizacijama (od kojih je svaka činila otprilike 29 % ukupnih rashoda) mjere su koje su se najviše koristile. To proizlazi iz potrebe sektora za stalnim ulaganjima u pčelarsku opremu, stalnim ažuriranjem pčelarske prakse u cilju borbe protiv bolesti i štetočina košnica i osposobljavanjem novih pčelara.
Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva činila je otprilike 19 % ukupnih rashoda i bila je treća mjera. U nekoliko država članica seleće pčelarstvo ključna je pčelarska praksa koja je nužna za zadovoljavanje prehrambenih potreba pčela medarica u cijelom pčelarskom razdoblju te za pružanje usluga oprašivanja.
Obnova pčelinjeg fonda činila je otprilike 15 % ukupnih rashoda i bila je četvrta mjera, nakon koje je na petom mjestu slijedilo primijenjeno istraživanje - oko 5 % ukupnih rashoda i na šestom mjestu ispitivanje kvalitete meda – oko 3 % ukupnih rashoda.

PROMJENE UVEDENE REFORMOM ZPP 2013.

Reformom ZPP-a uvedene su 2013. znatne promjene u pogledu pčelarskih programa..
Glavni ciljevi reforme ZPP-a u sektoru pčelarstva sljedeći su:
– prilagoditi prihvatljive mjere potrebama sektora,
– osigurati stabilniju raspodjelu proračuna EU-a unaprjeđenjem metoda koje države članice upotrebljavaju za utvrđivanje broja košnica na svojim državnim područjima.
Uredbom (EU) br. 1308/2013 izmjenjuje se popis prihvatljivih pčelarskih mjera. Njime se proširuje područje primjene nekoliko mjera i dodaju se dvije nove mjere.

Nakon reforme ZPP-a sada postoji osam prihvatljivih mjera za pčelarstvo:
1. tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara;
2. suzbijanje štetočina u košnicama i bolesti, pogotovo varooze; područje primjene ove mjere prošireno je kako bi se uzele u obzir potrebe sektora za borbu protiv širenja azijskog stršljena (Vespa velutina) , kornjaša (Aethina tumida) ali i drugih bolesti pčela osim varooze, kao što su nosemoza ili gnjiloća.
3. racionalizacija troškova selećeg pčelarstva;
4. mjere za potporu laboratorija za analizu pčelarskih proizvoda radi pomoći pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost; područje primjene ove mjere prošireno je na analizu ostalih pčelarskih proizvoda kao što su matična mliječ, pelud, propolis i pčelinji vosak. To je važno za podupiranje razvoja kvalitetnih pčelarskih proizvoda i pružanje dodatnog izvora prihoda pčelarima.
5. mjere kojima se podupire obnova pčelinjeg fonda u Uniji;
6. suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda;
7. praćenje tržišta; ovo je nova mjera koja bi se mogla primjerice upotrijebiti za nadzor proizvodnje i cijena meda i pčelarskih proizvoda.
8. poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu; ovo je nova mjera koja bi se mogla primjerice upotrijebiti za iskorištavanje potencijala matične mliječi ili peluda.

GLAVNI PARAMETAR - BROJ KOŠNICA

Ključni parametar za dodjelu sredstava Unije po državi članici je broj pčelinjih košnica na njezom državnom teritoriju.
Reformom ZPP-a iz 2013. zadržano je to načelo, ali su usklađena pravila za utvrđivanje broja košnica - uzimajući u obzir velike razlike među sektorima pčelarstva država članica. U skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1366, doprinos Unije pčelarskim programima dodjeljuje se razmjerno prosječnom ukupnom broju košnica tijekom dvije kalendarske godine neposredno prije obavješćivanja Komisije o nacionalnim pčelarskim programima.
Do programa za razdoblje 2014. – 2016. države članice imale su samo obvezu obavijestiti Komisiju o broju košnica na svojim državnim područjima svake tri godine kada podnose svoje nacionalne pčelarske programe. Postojale su znatne razlike u načinu kako države članice prikupljaju podatke o broju košnica, posebno u pogledu vrsta košnica koje se uzimaju u obzir, razdoblja i godina prikupljanja podataka te metode koja se upotrebljava za utvrđivanje brojeva. Tu je situaciju trebalo riješiti kako bi se osigurala pravilnija raspodjela sredstava Unije.

Uredbom Komisije (EU) 2015/1366 , člancima 1,2, i 3.definira se pojam „košnice”, a od država članica zahtijeva da imaju pouzdanu metodu kojom će u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine odrediti broj košnica spremnih za prezimljavanje na svojem državnom području. Države članice imaju obvezuju svake godine prijaviti broj košnica počevši od 2017. godine.
Osamnaest država članica koristit će se obveznim registracijskim sustavom, a 10 država članica koristit će se statističkom metodom za procjenu broja košnica na temelju uzorkovanja pčelara koji su registrirani u pčelarskim organizacijama.
Obvezna registracija košnica u načelu se smatra najpouzdanijom metodom, ali njome pčelarima i državama članicama nastaje veće administrativno opterećenje. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom pčelari imaju obvezu registrirati svoju djelatnost i prijaviti svoj broj košnica državnoj upravi. Šest država članica s najvećim brojem košnica a to su Španjolska, Francuska, Grčka, Rumunjska, Italija i Poljska, odabralo obveznu registraciju košnica, dok su države članice s manje važnim sektorom pčelarstva izabrale metodu statističke procjene.
Pouzdanost statističkih metoda za procjenu broja košnica ovisi o kvaliteti baze podataka koju vode organizacije pčelara i o reprezentativnosti uzorka pčelara koji su izabrani za dostavljanje podataka o njihovu broju košnica.

Države članice prvi puta će obavijestiti Komisiju o svojem broju košnica uporabom novih metoda 15. ožujka 2017. U skladu s člankom 13. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2015/1368, Komisija će potom na svojem web-mjestu objaviti objedinjene podatke o broju košnica o kojima su je obavijestile države članice. Ti će se podaci ažurirati svake godine, čime će se omogućiti bolje praćenje broja košnica u Uniji.

Image and video hosting by TinyPic








19.01.2017. u 16:39 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 17.01.2017.

"PREMIJE ZA OSIGURANJE USIJEVA, ŽIVOTINJA I BILJAKA" - PODMJERA 17.1.


ROK ZA ZAHTIJEVE JE 31. 1. 2017.

Zahtjev za potporu za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka, u okviru Mjere 17 "Upravljanje rizicima" Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020., podmjere 17.1. "Premije za osiguranje usjeva, životinja i biljaka" korisnici mogu podnijeti Agenciji za plaćanja do 31. siječnja 2017.

Podsjetimo, korisnici su fizičke, pravne osobe ili grupe fizičkih ili pravnih osoba upisanih u Upisnik poljoprivrednika, a intenzitet potpore je 65% vrijednosti premije osiguranja, najviše 75.000,00 eura godišnje u kunskoj vrijednosti . Korisnik potpore mora imati važeću policu osiguranja poljoprivredne proizvodnje u razdoblju za koji podnosi zahtjev za potporom. Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje od jednog ili više štetnih događaja, i to:

a. nepovoljne klimatske prilike
b. životinjske i biljne bolesti
c. najezda nametnika
d. okolišni incidenti i/ili
e. mjere protiv unošenja u Uniju organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Unije

Prema ovom modelu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2016. godine ne sufinanciraju se gubici poljoprivrednog potencijala, odnosno dugotrajne imovine poput uništenja cijelog nasada ili stada (to pokriva mjera M05 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, podmjera 5.2., tip operacije 5.2.1. – potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima).

Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 30 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Zahtjev se podnosi Agenciji za plaćanja isključivo elektroničkim putem, putem zaštićene mrežne aplikacije – AGRONET jednom godišnje, a korisnici su dužni Agenciji dostaviti i Potvrdu o podnošenju Zahtjeva u fizičkom obliku. Vodič sa detaljnim uputama su na linku:
http://www.apprrr.hr/podmjera-171-osiguranje-usjeva-zivotinja-i-biljaka-1751.aspx.

Za programsko razdoblje 2014. do 2020. dostupno je oko 400 milijuna kuna za provedbu mjere M17.
„Samo prošle godine imali smo nekoliko elementarnih nepogoda koje su ozbiljno narušile prinose u određenim poljoprivrednim proizvodnjama. Ne dopustite da vas priroda iznenadi, osigurajte svoje usjeve i na vrijeme se prijavite za potporu“, poručio je ministar Tolušić poljoprivrednim proizvođačima.



17.01.2017. u 18:31 • 0 KomentaraPrint#^

14. MEDITERANSKI SAJAM ZDRAVE PREHRANE


U TIJEKU SU PRIJAVE ZA SAJAM

Uz ovu najavu sajma zdrave prehrane koji će se održati u hotelu Tirena na lokaciji Babin kuk kod Dubrovnika, ne objavljujem i obrasce za prijavu iako gospodin Kraljević u tekstu kaže da su prijavnice u privitku. Naime obrasce za prijavu sudjelovanja na sajmu, smještaja, te tehničkih detalja za izlaganje ne objavljujem iz razloga što je moj blog isključivo mjesto za informacije.
Na kraju teksta više je brojeva telefona te će zainteresirani za sajam lako saznati gdje i na kom linku su obrasci za prijavu.




Image and video hosting by TinyPic

17.01.2017. u 17:17 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 16.01.2017.

NA SNAZI JE ZABRANA DRŽANJA PERADI NA OTVORENOM



U MJESTU SOP BUKEVSKI EUTANAZIRANA PERAD NA 16 GOSPODARSTAVA

Virus influence ptica podtipa H5N8 što je visoko patogeni soj potvrđen je 15. siječnja na farmi „Valionica Radina“ na uginulim rasplodnim patkama u mjestu Sop Bukevski u blizini Velike Gorice. Farma „Valionica Radina“ se bavila komercijalnim uzgojem pataka. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede odmah je izolirala naselje te formirala krizni stožer. Zaražena farma i valionica odmah su zatvorene, a ugroženim područjem proglašen je radijus od 3 kilometra od farme na kojoj je virus potvrđen. Na zaraženoj farmi bilo je 850 pataka, 70 kokoši, 3.000 pačjih jaja i 16.200 kokošjih jaja. U okolnom području nema ni jedne druge farme koja se bavi komercijalnim uzgojem peradi.
Eutanazija zaraženih životinja započela je 16. siječnja kada su veterinari s kompletnom zaštitnom opremom i motornim prskalicama s dezificijensima ušli na na zaraženu farmu i pokrenuo akciju. Osim eutanazije peradi na farmi „Valionica Radina“ , na kojoj je utvrđen virus influence ptica podtipa H5N8 eutanazija peradi izvršena je i na drugih 15 poljoprivrednih gospodarstava u mjestu Sop Bukevski. Ukupno je eutanazirano 1.809 kljunova peradi, a neškodljivo je uklonjeno 21.003 jaja.
Kada završi obrada rezultata ove akcije u kojoj je sudjelovalo 40 veterinara i tehničara iz veterinarskih organizacija i 19 inspektora, biti će poznat konkretan iznos štete. Vlasnicima peradi šteta će biti plaćena, u roku od mjesec dana – informacija je iz ministarstva poljoprivrede.
Radi mjera predostrožnosti proglašeno je ugroženo područje u radijusu od 10 km. U to vrijeme perad neće biti otpremana ni dopremana na to područje.
Ministar Tolušić pozvao je posjednike peradi u cijeloj zemlji, a posebno male komercijalne farme, na odgovorno ponašanje i pridržavanje biosigurnosnih mjera radi sprječavanja unosa uzročnika infekcije. U slučaju sumnje na bolest potrebno je odmah obavijestiti veterinara. Ministar Tolušić rekao je da je od danas 16. siječnja na snazi zabrana držanja peradi na otvorenom, što je preventivna mjera, radi pojave virusa podtipa H5N8 koji je visoko pategon a koji prenose ptice u migraciji.
„Donio sam naredbu o mjerama za sprečavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske, jer moramo biti vrlo oprezni obzirom da je virus ptičje gripe uzeo maha u Europi.“ – izjavio je ministar Tolušić
Podsjećamo, influenca ptica (ptičja gripa) je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica, ali nikada nije uzrokovala bolest kod ljudi. S ovim virusom bore se brojne zemlje u okruženju, a najviše su pogođene Francuska i Njemačka. Za zaustavljanje virusa nema drugog načina osim eutanazije zaražene peradi.


16.01.2017. u 21:02 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 15.01.2017.

ČETVRT STOLJEĆA SAMOSTALNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE !


" BEZ ŽRTVE HRVATSKIH BRANITELJA TE 1992. NE BI BILO "

Godina 2017. godišnjica je značajne obljetnice Republike Hrvatske, a to je četvrt stoljeća Međunarodnog priznanje Republike Hrvatske koje je država morala postići nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. kada je izašla iz federacije republika države Jugoslavije. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se Hrvatska i Slovenija uzajamno priznale. Od općepriznatih zemalja Hrvatsku je prva priznala država Island i to 19. prosinca 1991. Istoga dana Njemačka je najavila priznanje koje je stupilo na snagu 15. siječnja 1992. Vatikan je Hrvatsku priznao 13. siječnja a država San Marino 14. siječnja 1992.
Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske Zajednice te Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska ukupno 44 države. Zato se 15. siječanj obilježava kao Dan međunarodnog priznanja RH.
Na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio tadašnji saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.

Hrvatsko je izaslanstvo na svečanosti u Ujedinjenim narodima vodio prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Nakon svečane sjednice glavni tajnik Ujedinjenih naroda Boutros Boutros Ghali poveo je izaslanstva novoprimljenih zemalja do glavnog ulaza u zgradu Ujedinjenih naroda, gdje su na jarbole podignute hrvatska, slovenska i bosanskohercegovačka zastava. Podizanju zastave prisustvovali su mnogi diplomati i tisuće hrvatskih iseljenika. Do 31. prosinca 1995. Hrvatsku su priznale 124 države svijeta.

Image and video hosting by TinyPic
Kardinal Josip Bozanić predvodi homiliju u Zagrebačkoj prvostolnici povodom obljetnice Republike Hrvatske. (MZZ)


Kardinal Josip Bozanić na 25 obljetnicu priznanja Republike Hrvatske, 15.siječnja 2017. predvodio je u Zagrebačkoj katedrali koncelebriranu Sv. Misu zahvalnicu sa više hrvatskih biskupa i dvadesetak svečenika. Svetoj misi bili su nazočni mnogi ministri Hrvatske Vlade to dr. Goran Marić , dr. Pavo Barišić , dr. Nina Obuljan Koržinek, dr. Ivan Kovačić, Davor Ivo Stier, i drugi, predsjednik RH Sabora Božo Petrov, i dr. Željko Rainer , predsjednica RH Grabar Kitarović kao i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Kardinal Bozanić svoju homiliju započeo je rekavši “ Na današnji dan prije 25 godina, 15. siječnja 1992. godine, u ovoj je prvostolnici euharistijsko slavlje predvodio sluga Božji kardinal Franjo Kuharić u koncelebraciji sa svim hrvatskim biskupima koji su za tu prigodu došli u Zagreb da bi održali svoje prvo zasjedanje u međunarodno priznatoj državi Hrvatskoj i da bi zajedno s okupljenim narodom u Stepinčevoj katedrali zahvalili Bogu za veliki dar i novi početak. U radosnom i zahvalnom ozračju molili smo za Domovinu, bila je to misa za blagoslov na početku novog povijesnog razdoblja hrvatskoga naroda i njegove države te svih ljudi koji u njoj žive. Bila je to molitva za mir bez kojega nema sigurnosti ni boljih dana.
U tom jedinstvenom povijesnom trenutku razlijegao se veličanstveni „Tebe Boga hvalimo,“ a mi hrvatski biskupi zajedno s okupljenim narodom, na taj svečani dan u kojem je Hrvatska bila obasjana nadom, ali i zasjenjena mračnim prijetnjama nasilja i strašnog rata koji joj je bio nametnut, povjerili smo ljubavi i zaštiti Najvjernije Majke i pouzdane Odvjetnice Hrvatske svoju sadašnjost i budućnost. Tog smo dana u ovoj Prvostolnici jednodušno i zaufano molili da se skrate dani teških iskušenja i da zavlada mir Božji u Domovini i cijelom svijetu.
U dušama hrvatskih katolika duboko je ukorijenjena pobožnost prema Majci Božjoj, pouzdanje u njezinu majčinsku ljubav i povjerenje u njezinu zagovorničku pomoć, jer štovanje Presvete Bogorodice Marije prožima svu našu povijest od stoljeća sedmog. Tijekom svoje povijesti, a posebno u teškim trenucima patnje i stradanja, hrvatski su se vjernici s neograničenim pouzdanjem utjecali zagovoru Majke Božje o čemu svjedoče Marijanska svetišta diljem Lijepe Naše. Znak vjere u Boga i pouzdanja u Marijinu pomoć bila je u onim teškim vremenima i krunica oko vrata naših branitelja. Bezgrešnom Srcu Isusove i naše Majke danas povjeravamo hrvatski narod, državu Hrvatsku i sve koji u njoj žive „ rekao je na početku homilije kardinal Bozanić.
Između ostaloga rekao je i slijedeće "Ako dublje razmislimo što je i koga međunarodna zajednica priznala priznajući Hrvatsku državu prije dvadeset i pet godina, naići ćemo na odgovore koji se ne mogu protumačiti samo snagom međunarodnoga prava, običaja, prihvaćenih političkih postupaka. Jer, da je bilo tako, rat se ne bi mogao odvijati na način na koji se odvijao,
Međunarodnom priznanju Hrvatske prethodila je odluka koju je narod pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana izrazio i političkim putem, duboko svjestan svoga kulturnog i državnog identiteta koji ni komunizam nije uspio zatomiti i poništiti.
Stoga smijemo reći Hrvatska je najprije sebe priznala sebi, prepoznala vrijednosti koje želi graditi u budućnosti, u zajedništvu s drugim državama i narodima. U tom povijesnom kairosu Hrvatska je živjela zajedništvo želje i cilja. Bila je ispunjena samopouzdanjem, oduševljenjem u Domovini i iseljeništvu, molitvama mnogih i spremnošću na žrtve za više ideale.
Hrvatska je i prije međunarodnoga priznanja, morala prepoznati svoju izloženost napadima, razaranjima, bešćutnosti i morala se suočiti sa svojom slabošću.Morala je priznati da se ne može osloniti na veliku pomoć onih koji su mogli izvana zaustaviti nasilje, nego se pouzdati u sebe i Božju pomoć, nošena Duhom koji svijet ne može dati, ali Duhom koji oživljuje, obnavlja i pobjeđuje u žrtvi onih koji su Domovinu voljeli istinskom ljubavlju.
U tako nepovoljnim međunarodnim okolnostima postojali su i oni koji su prepoznali Duha istine i pravde nad ranama Vukovara i Škabrnje, Petrinje i Gospića, Voćina i Vinkovaca, Karlovca i Slunja, sve do Dubrovnika, Šibenika i Zadra…
Kardinal je rekao da rado ističemo kako je Sveta Stolica bila među prvimaa koja je priznala Republiku Hrvatsku i Sloveniju i to usprkos tradiciji što je njena diplomacija oprezna i suzdržana. Taj se čin želi potkrijepiti tumačenjem da je Sv. Ivan Pavao II imao posebnu ljubav prema hrvatskom narodu.

Image and video hosting by TinyPic
Članovi Hrvatske Vlade 15. siječnja u Katedrali na homiliji povodom 25 godina Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
(MZZ)

POVIJESNA ČAST DRŽAVI


Premijer mr. Andrej Plenković u pozdravnom govoru prije početka koncerta u dvorani Lisinski povodom obilježavanja 25. Obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske je rekao:
Pozdravio je cijelu naciju, “ ali i brojne nazočne koji su bili sudionici stvaranja suvremene Hrvatske države .Večinska volja hrvatskog naroda na prvim demokratskim izborima i jasan rezultat referenduma u svibnju 1991., proglašenje suverenosti i samostalnosti 25.lipnja 1991.u Hrvatskom Saboru te raskid svih državnopravnih sveza s republikama i pokrajinama bivše SFRJ 8. listopada dobili su svoje međunarodno priznanje,svoju međunarodnu afirmaciju 15.siječnja 1992. godine.
Pripremajući se za većerašnji govor čitao sam dio arhive prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i njegovu intenzivnu korespondenciju s brojnim međunarodnim akterima 1990. 1991. i 1992. godine. Zaista treba čitati izvore i vidjeti kako je jedna velika državnička vještina najveći uspjeh hrvatske diplomacije bila kao velika pobjeda međunarodnoga priznanja i svojevrsne renesanse hrvatske države i velikog dara za generacije svih Hrvata koji su tu veliku povijesnu čast doživjele 1992. godine.
Iz svake riječi tog pisma nazire se njegova jasna poruka a to je da je neovisna Hrvatska slobodna i samostalna Hrvatska bila njegov životni projekt. On je to svojom državničkom mudrošću i vizijom mogao ostvariti samo uz veliku i široku potporu hrvatskoga naroda u domovini i iseljdeništvu. Ta ljubav, to srce, taj elan i solidarnost je neponovljiv, jedinstven u životima svih nas. Međutim bez hrabrosti, odvažnosti i žrtve hrvatskih branitelja koji su nam donijeli slobodu te 1992. i kasnije u Oluji I Bljesku ne bi bilo današnje slobodne Hrvatske. Činjenica da je dan današnjeg priznanja baš onaj dan kada su nas priznale 12 članica EZ I niz drugih država, kako smo uvijek težili usvajanju europskih vrijednosti koje smo ostvarili u proteklih 25 ngodina. Njih je bilo izuzetno mnogo : vladavina prva, poštivanje ljudskih prava, članstvo u EU I NATO transformacija društva demokracija , ciljevi su koje je predsjednik Tuđman postavio još u svom govoru 1990. 25 godina kasnije kao odgovorni politički dionici tog društva imamo tri cilja: 1. Težiti istini o našoj prošloati 2. Riješavati problem naše sadašnjosti 3. graditi koncenzus o razvojnim gospodarskim pitanjima hrvatske budućnosti. Mislim da za to imamo odgovornosti, imamo snage, a prisjećanje na 15. siječanj 1992.neka nam svima bude poticaj da te ciljeve zajedno i ostvarimo. Živjela Hrvatska.


JESU LI ČEŽNJE I TEŽNJE U SKLADU SA VIZIJOM MODERNE HRVATSKE ?

Predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov rekao je slijedeće: …." Za pravednu obranu naših domova i silnih žrtava koje su podnesene, nakon teškog puta do poznavanja i prepoznavanja Hrvatske kao međunarodnog subjektiviteta, političke odluke tadašnjeg državnog vodstva i Hrvatskog Sabora dovele su do toga da nas Međunarodna zajednica prizna i uključi na kartu svijeta . A 15. Siječnja 1992. 12 država tadašnje EZ priznanjem je Hrvatsku uključilo i Hrvatska je postala suverena država. 25 godina nakon međunarodnog priznanja Hrvatska je pod novim odgovornostima i prioritetima, euroatlanski u potpunosti integrirana, vjerodostojan partner, siguran partner ,jamac i stabilnosti i mira u ovom području Europe. Zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske nam daje i vjeru i nadu da ćemo moći prijeći apsolutno svaku prepreku u spomen na sve one koji su samostalnost platili svojim životima, u čast svih onih koji su ranjeni , kojima nedostaju njihovi bližnji, stvorimo zemlju kakvu su oni sanjali. Prisjetimo se također i zaslužnih koji su očuvali nacionalnu ideju u vremena koja su bila bremenitija nego danas – 15.siječnja – trenutak u kojem se možemo pitati Jesmo li na pravome putu ? Jesu li naše današnje težnje i čežnje u skladu sa vizijom moderne Hrvatske i s borbom protiv svih društvenih negativnosti.”U ime Hrvatskog Sabora i u svoje ime čestitam Vam 25 godišnjicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Živila Hrvatska.”

15.01.2017. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

NASLOVNICE BEZ NOVINARSKOG UKUSA



GDJE JE LIJEPA NASLOVNICA?


Da li Hrvatski tjednik želi imati što manje ili što više čitatelja? Sudeći prema fotografiji na naslovnici posljednjeg broja – 11. 1. 2017. urednik čini sve da naslovnu stranicu učini što ružnijom i prosječnom čitatelju što manje prihvatljivom. Da li tu fotografiju netko od urednika smatra možda satirom? No to nije satira! To je pogrešno odabrana fotografija.

Image and video hosting by TinyPic

Nije mi poznato da li je ova naslovnica fotomontaža ili je fotograf uhvatio u djeliću sekunde trenutak pozdrava dvaju političara – no ova fotografija nije u kategoriji fotografija kojima je mjesto na naslovnoj stranici . Na naslovnoj stranici objavljuju se fotografije koje doprinose aktualnosti, važnosti, zanimljivosti vijesti koje su u tiskovini detaljnije informativno obrađene – ali teži se tome da fotografija bude vizualno prihvatljiva, drugim riječima lijepa, odnosno da ljudi koji su na fotografiji budu primjereni odabranom događanju.
Naslovna stranica posljednjeg broja Hrvatskog tjednika ima tendenciju podsmjeha, omalovažiti i narugati se. Ali mišljenja sam da se urednički kolegij koji radi na ovaj način, u očima inteligentnih ljudi, ruga zapravo sam sebi. Neću komentirati način pisanja tekstova u Hrvatskom tjedniku, jer želim skrenuti pozornost na neprimjerenu naslovnu stranicu- ali ova naslovnica je daleko izvan novinarskog profesionalnog pravila i uloge koju fotografija ima u novinarstvu.


Image and video hosting by TinyPic

Naslovnica Hrvatskog tjednika koja je također bila više od lošeg ukusa, također ružna, da ne kažem strašna, osvanula je na kiosku s novinama na trgu Bana Jelačića 11.10. 2016. Na njoj je lik Josipa Broza Tita napravljen u karikaturi sa velikim zubima očnjacima, iz usta mu curi krv, a na naslovnici, ispod brade te karikature piše „ psihopat, krvnik, sotonist“. Ugledavši to bila sam potpuno sigurna da su urednici te tiskovine u stvaralačkoj krizi – bez ikakve ideje- kada je naslovnica u pitanju. Naslovnica bez imalo ukusa u grafičkom izrazu s opskurnim naslovom ni jednog trenutka me nije privlačila da tu tiskovinu kupim već sam nastojala što prije se udaljiti od kioska.
Ljudi su najprije biča osjećaja - gospodo urednici, a tek onda bića razuma. Zato je pitanje je što će kod kupca prevladati osječaji ili razum ! U svakom slučaju mnogo je više ljudi koji vole na naslovnici lijepu fotografiju koja će ga privući da kupi tiskovinu. To je provjereno novinarsko pravilo. Platiti nešto što izgleda ružno, nerealno, pogrešno, apsurdno – pa zar to od kupca u Hrvatskom tjedniku očekuju? Zar s takvim naslovnicama žele imati uspjeha u prodaji i povećanju tiraže? To je očekivanje izvan realnosti !

Iako ne poštuje naslovnicu kao informativni novinarski izraz, Hrvatski tjednik je izvozni proizvod za zemlje EU i prekooceanske zemlje. U tom slučaju naslovna stranica lista trebala bi biti mnogo, mnogo reprezentativnija, a sve u korist i izdavača i novinara .
Margareta Zouhar Zec


15.01.2017. u 03:50 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 14.01.2017.

VIŠE PROJEKATA ZA NOVAC IZ FONDOVA EU U GRADU VINKOVCU



PRIPREME ZA "PROJEKT SLAVONIJA"

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac posjetila je 13. siječnja 2017. Vukovarsko-srijemsku županiju te s predstavnicima regionalne i lokalne vlasti razgovarala o provedbi planiranih projekata i mogućnostima financiranja projekata sredstvima iz fondova Europske unije.
Sa Vukovarsko srijemskim županom Božom Galićem ministrica Gabrijela Žalac u gradu Đakovu posjetila je đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita mons. dr. Đuru Hranića i s njim je razgovarala o " projektu Slavonija" i pokretanju gospodarskog rasta i demografske obnove slavonskih županija.

Image and video hosting by TinyPic
Mons.dr. Đuro Hranić, ministrica Gabrijela Žalac i župan Božo Galić.

U Gradu Vinkovcu uz ministricu Žalac sastanku su prisustvovali ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, gradonačelnik Grada Vinkovaca Mladen Karlić i drugi predstavnici Županije i Grada Vinkovaca. Glavne teme sastanka bile su mogućnosti financiranja razvojnih projekata, otvoreni EU natječaji i novi natječaji koji će biti objavljeni u ovoj godini, a poseban naglasak stavljen je na promjene u regionalnoj politici i upravljanju EU fondovima vezane uz najavljene izmjene zakonske regulative.
„Ako želimo ostvariti gospodarski razvoj i omogućiti ostanak stanovništva u ovim krajevima, moramo prvo osigurati odgovarajuću zakonsku regulativu. Aktivno smo pristupili tome i već se radi na izmjenama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te nekoliko podzakonskih akata, ali i donošenju novog Zakona o potpomognutim područjima“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac.
Predstavnici Grada Vinkovaca ministrici su predstavili nekoliko planiranih projekata, a najviše se razgovaralo o izgradnji novog poduzetničkog inkubatora i proširenju poduzetničkih zona, izgradnji Hrvatskog doma te projektima u području prometa i mobilnosti kao i projektima vezanim za energetsku učinkovitost.


Image and video hosting by TinyPic
Sastanak s ministricom Gabrijelom Žalac u Gradu Vinkovcu.

14.01.2017. u 17:53 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< siječanj, 2017  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Siječanj 2017 (19)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se