KOME JE NAMJENJEN BLOG
BLOG SELJACI I TEŽACI NAMJENJEN JE MOJIM PRIJATELJIMA I MENI (DAMIR RUKOVANJSKI) KOJI ŽELIMO DA NAŠI TEKSTOVI BUDU DOSTUPNI ŠTO JE MOGUĆE VEĆEM BROJU SELJAKA I TEŽAKA I SVIMA ONIMA KOJE ZANIMA POLJOPRIVREDA. SVI SMO ČLANOVI AGROEKOLOŠKOG DRUŠTVA KOJE BROJI ZAVIDNIH 1922 ČLANA

Agroglas poljoprivredni savjetnik

14.07.2008., ponedjeljak

Iz Ministarstva poljoprivrede

S obzirom na učestale upite oko ribolova na kopnenim vodama, poglavito dolaskom na godišnji odmor, dajemo vam sljedeće informacije:/Regarding frequent questions about freshwater fishing (angling) in Croatia, especially during holiday season, we are giving you the following information:


opširnije
Ribolov na moru [11.7.2008]


S obzirom na učestale upite oko ribolova na moru, poglavito dolaskom na godišnji odmor, dajemo vam sljedeće informacije:


opširnije
Fishing/angling on the Adriatic sea [11.7.2008]


Regarding frequent questions about fishing (angling) on the Adriatic sea in Croatia, especially during holiday season, we are giving you the following information:


opširnije
Uputa o primjeni uvozno izvoznih dozvola po Uredbi o tržnom redu za žitarice [11.7.2008]


Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 30. lipnja 2008. godine donijela Uredbu o Tržnom redu za žitarice (NN 75/08). Ovom Uredbom pored sustava javne intervencije za žitarice uveden je i sustav praćenja uvoza i izvoza putem izdavanja uvoznih i izvoznih dozvola.


opširnije

- 15:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Mađari nas uče agro i vinskom turizmu

NASLOV = Mađari nas uče agro i vinskom turizmu
@PODNAS = Turistički djelatnici mađarske Baje pokazali su nam kako se privlače mase turista na manifestaciji čija je osnova hrvatski specijalitet - Fiš paprikaš * Vinari i vinogradari iz Villany mogu nam biti učitelji kada su u pitanju vinske ceste

U Hrvatskoj smo vječito nedorečeni kada su u pitanju naše prednosti. Imamo vrhunske vinogradare i vinare, ali ta naša vina teško dolaze do turista. Nedvojbeno, kiksamo na organizacijskom planu, a kada je u pitanju i naša disciplina teško da možemo zaraditi prolaznu ocjenu. Nedavno smo posjetili mađarsku Baranju i uvidjeli kako se vinskim turizmom i gastronomijom na turističku scenu probijaju naši sjeverni susjedi. U Baji malom gradiću u Baranji, ali onom većem djelu, smještenom u Mađarskoj, osim lovnim bave se i gastroturizmom. Već godinama organiziraju najveću fišijadu na svijetu. Ništa ne bi bilo čudno, da na kraju nije riječ o hrvatskom nacionalnom proizvodu, fiš paprikašu. Možda u većem dijelu Hrvatske mnogi ovaj specijalitet povezuju s Mađarima, ali u stvarnosti nigdje u zemlji naših sjevernih susjeda ne prave pravi fiš paprikaš.
Na blagom bregovitom terenu baranjskih brda uz malu varoš Villany smjestili su se prekrasni i uredni vinogradi. Tradicionalne kućice u nizu s podrumima prava su poslastica turistima. Najviše ih je iz Njemačke. Naravno, pored domaćih vinoljubaca. Nije rijetkost zadesiti i hrvatske građane, ali pretežito iz Osijeka i okolnih mjesta. Prevladavaju bijela vina u tipu graševine i rizlinga. Brojni turisti su nametnuli buran razvoj vinarstva. Valja imati na umu da u komunizmu nije bilo privatnih vinograda. Uglavnom su ovdašnji ljudi imali manje plantaže poput nešto većih vikend vinograda u Hrvatskoj. No, rušenjem komunizma dijelu je vraćena oduzeta zemlja, a dio njih je i otkupljivao podrume i površine nekadašnje zadruge. No, ubrzo su njemački turisti smješteni najčešće u nedalekoj banji Harkany preplavili novootvorene podrume. Polgar Pince, Szinde Pince samo su dio onih koje smo obišli. Kao što se vidi na našim fotografijama mali podrumi s kušaonicama uređeni su upravo onako kako su izgledali i u vrijeme najbujnijeg razvoja ovoga kraja, u vrijeme Habsburgovaca. U svakom od njih kušate vina, jedu se uglavnom suhomesnati proizvodi i popularne kobasice. I dakako, uobičajeno je kupiti neko od vina. Polgar pince nam je posebno zanimljiv jer je za naše prilike ogroman podrum. Pinče, kako se čita, inače na mađarskom znači podrum. U njega stanu cijeli svatovi, a vlasnici nude mogućnost i smještaja. Ova obitelj se tradicionalno bavila kroz stoljeća vinogradarstvom i proizvodnjom vina. No, ovaj veliki podrum je nekada bio zadružni. Moramo istaći izuzetno zanimljiv spoj vinskog turizma i onoga u Harkany. ^ini nam se da za sada ovako nešto u Hrvatskoj možemo samo sanjati. Dakako, izuzev područja uz jadransku obalu. No, cilj nam je ipak pokazati našim ljudima da je ovako nešto moguće i daleko od mora. No, za sve je to potrebna daleko veća podrška vlasti, turističke zajednice, te općina i gradova. Na drugoj strani Baranje, 50-tak kilometara istočnije na obali Dunava je Baja. U blizini je Mohacsa koji je smješten 10 km od hrvatsko-mađarske granice. Iako daleko skromnijih mogućnosti nego li su lovačka područja Slavonije i Baranje, u okolici Baje razvili su lovni i ribolovački turizam barem tri puta bolje. Čarde, puste, lovišta, moteli, hoteli. Sve je u znaku lova i ribolova. A čak 60 tisuća ljudi se svake godine drugog vikenda u srpnju okupi na najvećoj fišijadi. I po tisuću zapaljenih vatri i kotlića u isto vrijeme. Miris fiš paprikaša po cijelom gradu. Nevjerojatan doživljaj. Prava poslastica za turiste. Dakako, ne prave svi isti fiš paprikaš. Nijemci, Mađari, Hrvati, Srbi, Mađari iz Hrvatske, Hrvati iz Mađarske. Svatko fiš u kotliću sprema na svoj način. U isto vrijeme probija nas žal što mi u Hrvatskoj takvim manifestacijama ne možemo privući ni domaće fišoljupce, a kamoli goste iz Njemačke.
Antal SZALAY

- 11:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.07.2008., nedjelja

Direktno deponiranje gnojovke u tlo

N: GNOJOVKA
NN: JOSKIN PRIKOLICE I DEPONATORI RJEŠENJE SU GNOJOVKU SA STOČARSKIH FARMI
NAS: Direktno deponiranje gnojovke u tlo
Pod: Umjesto da se razbaciva u širini, preko deponatora se utiskiva u zemlju i kako nam objašnjava Drago Ferenčak, vlasnik i direktor hrvatskog zastupstva kod nas se kupuju najčešće cisterne od osam i deset tisuća litara

Na imanju Krune Višaka u Jagnjedovcu kod Koprivnice prisustvovali smo prezentaciji Joskin cisterna i deponatora za gnojovku. Obitelj Višak ima farmu mliječnih krava s izđubrivanjem u lagunu iz koje gnojovku poslije koriste za gnojidbu livada i oranica. Tvrtka PSC Ferenčak je generalni zastupnik Belgijskog Joskina i zajedno s partnerima iz Belgije okupljenim poljoprivrednicima je prezentirala kako se takva mehanizacija koristi. Gledali smo cisternu kapaciteta 10000 litara i rad s deponatorom sa sedam radnih tijela. Prikazan je statički i deponator za utiskivanja gnojovke u travu koji je kod nas novost. Princip je jednstavan. Umjesto da se razbaciva u širini, preko deponatora se utiskiva u zemlju i kako nam objašnjava Drago Ferenčak, vlasnik i direktor hrvatskog zastupstva kod nas se kupuju najčešće cisterne od osam i deset tisuća litara, a u ponudi ih ima i do kapaciteta 24 tisuće litara. Na farmu obitelji Tokić u Širokom polju uskoro stiže jedna kapaciteta 18 tisuća litara. Cijene se kreću od 130 tisuća kuna pa i do više od 200 tisuća za one najveće. Deponator ustvari čak i malo podrivaju. Postoje 15-tak tipova deponatora što ovisi o radnji, o zemlji, te da li se želi deponirati gnojovka u livadu, pašnjak, ili pak oranicu. Postoje i oni koji mogu i do 50-tak centimetara. Tu pak važno i kakvi su traktori kao što je bilo vidljivo i na prezentaciji, jer i o njegovoj snazi ovisi kako će se ta radnja odraditi. U Hrvatskoj se podjednako takvi sistemi prodaju i svinjogojskim i govedarskim farmama. No, mora se istaći kako su za svinjogojce ograničavajući faktor tzv. Nitritna direktiva. Mora biti riješen problem gnojovke na svakoj farmi. I tu nema drugog rješenja nego li ovakvog. A upravo sistemi Joskin su najdjelotvorniji, a i najjeftiniji, a može se reći i jedini.

- 11:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.07.2008., utorak

POSJETILI SMO FARMU SIMENTALSKIH KRAVA U JAGNJEDOVCU KRAJ KOPRIVNICE

N: GOVEDARSTVO
NN: POSJETILI SMO FARMU SIMENTALSKIH KRAVA U JAGNJEDOVCU KRAJ KOPRIVNICE
N: Kruno Višak očekuje i po sedam teljenja po kravi
Pn: Višak stalno postiže ekstra kvalitetu mlijeka. Štalski prosjek je sada oko 24 litre, a pojedine simentalke daju dnevno i po 30 litara. Od simentalca Višak očekuje i do sedam teljenja tijekom života


- Farma je kapaciteta 60 krava, a imamo ih već 80. Od toga, čak 90 posto, najviše je simentalaca, priča naš domaćin. U suvremenoj farmi u selu Jagnjedovec u blizini Koprivnice ima nešto i holstein krava, no Kruno Višak, alfa i omega obiteljskog gospodarstva, ističe da će postepeno i njih zamijeniti simentalcem, a razlog je upravo kvalitetnija telad za prodaju.
- Teliće prodajem, ne tovim ih, a kada je u pitanju mlijeko, ono ga prodajemo Vindiji. Cijena koju postižemo u našoj proizvodnji je oko 3 kune za litru, ističe Kruno pokazujući nam sistem izđubrivanja. Višak stalno postiže ekstra kvalitetu mlijeka. Štalski prosjek je sada oko 24 litre, a pojedine simentalke daju dnevno i po 30 litara. Od simentalca Višak očekuje i do sedam teljenja tijekom života. Krave su na slobodnom načinu držanja, a u planu je na prostoru oko farme imati ispust kako bi svojim kravama omogućio slobodno kretanje.
- Farmu sam podigao kreditom RBA banke kojega sam podigao na rok od 10 godina. Nažalost, za HBOR nisam imao sve uvjete pa sam morao sam riješiti financiranje cijelog projekta nove farme, opreme i proširenje broja krava. Oprema je kompletno DeLaval. Izmuzište je tipa riblja kost 2x4 smještenog uz ulaz prekrasno izgrađenog objekta na rubu proplanka uz jagnjedovečku šumu. Prilikom posjete farmi uočili smo da su u tijeku radovi na uređenju okoliša, tako da će se moći govoriti o jednom doista lijepom uređenom objektu smještenom u predivnom prostoru okruženom pitoresknim selom Jagnjedovec s jedne strane, te livadama i šumom s druge. Pored Krune Viška, na farmi radi i njegov otac i majka, a i njegova djevojka Sanja. Svi su angažirani na proizvodnji mlijeka i mesa i ne rade ništa drugo, odnosno, svima njima to je osnovni izvor prihoda.
Obzirom da na gospodarstvu, a ni u okruženju nemaju slame odlučili su se za sistem držanja na ležištima s gumenim podom, a ispod cijelog objekta je laguna u koju se odlaže gnojovka. Uklanjanje gnoja u lagunu riješeno je tako da krave hodaju po balezi i guraju ju na specijalne rešetke tvrtke Schauman. Laguna se prazni uz pomoć Joskin cisterne koju također posjeduju. Uz pomoć nje i deponatora gnojovka se raspodjeljuje direktno u tlo. U livade i oranice ovoga obiteljskog gospodarstva.
Višak ističe da je za ovu farmu cijela investicija koštala približno dva milijuna kuna. Zanimljiva je i hranidba. U ovo, ljetno doba, hrane se krave sjenažom, pivskim tropom i smjesom, a zimi i silažom cijele stabljike kukuruza.
- Hrane proizvedem dovoljno na svojih 120 jutara, priča nam gazda, a kako ističe u ovom kraju zemlje ima i za kupiti tako da ne bi bilo problema pri širenju kapaciteta.
Ima kompletnu mehanizaciju za proizvodnju krme. Sve od kose do razgrtača je marke slovenskog SIP-a koju je kupovao posredstvom tvrtke Proizvodnja opruga Dežanovec, a stroj za spremanje sjenaže u okrugle bale je marke Welger za koju ističe da je s njom jako zadovoljan. Njegova doslovce traktorska ergela, zaista plijeni pažnju. Posjeduje Agrotrona snage 150 ks, zatim traktor marke Same od 90 konja. Tu je i jedan John Deere od 75 ks, a ima i Deutch od 45 ks, te traktor marke Univerzal koji je također snage 45 konjskih snaga.

- 12:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Širjan ogradio 340 hektara kukuruza

POZNATI STOČAR ELEKTRIČNIM PASTIROM BORI SE PROTIV NAJEZDE DIVLJIH SVINJA
Širjan ogradio 340 hektara kukuruza

Josip Širjan vjerojatno je jedan od najvećih hrvatskih stočara, ali i jedan od najvećih gubitnika u borbi s divljim svinjama. Naime, ogromne površine ovoga stočara uništile su divlje svinje iz okolnih lovišta. Prema njegovim riječima štete su miljunske. Na sve se to lovačka društva ponašaju dosta ignorantski. No, nakon što su mu i sada pojeli cijeli jednu tablu veličine 36 hektara već i lovci vide da je nastao problem od kojega ne mogu bježati. Tu je tablu morao presijati. Ukupno mu je do sada nestala gotovo 80 hketara kukuruza. Odlučio se na zaštitu uz pomoć električnog pastira.
- Postavili smo ukupno osam kilometara žice i ogradili 340 hektara. Nadamo se da će ipak donekle to spriječiti navalu divljih svinja, priča nam Širjan koji je strašno ogorčen ponašanjem lovaca kada je u pitanju taj problem. Napajanje je akumulatorom jer u blizini nema izvora struje.
Električne ograde koje prodaje tvrtka Gumex eko pokazale su se ipak kao najbolje rješenje protiv divljači. Treba se imati na umu da farmerima treba kukuruz, a ne nadoknada štete. Jednostavan razlog što kada im treba kukuruza na tržištu ga nije moguće lako pronaći, a posebice po cijenama koje trebaju osigurati financijski isplativ tov.
- Lovačka društva će ulaganjem u opremu za električne ograde ostvariti znatne uštede, ističe Mirko Devčić iz tvrtke Gumex-eko iz Ivanić Grada koja je i postavila spomenutu električnu ogradu. Naime, za lovačko društvo najbolje je da kupe kompletnu opremu za električnu ogradu i iznajme je farmeru. Farmer je dužan postaviti i održavati ogradu.
Nakon što je kukuruz pobrao tada bi opremu vratio lovačkom društvu.
Uz ispravno korištenje, vijek opreme je i do 10 godina, priča Devčić.
Obitelj Širjan se inače bavi tovom junadi na području Ivanić Grada kao i na lokaciji u blizini Brinja. Samo za potrebe svoje proizvodnje kukuruz sije na 700 hektara.
- Vrijeme je za planiranje zaštite kukuruza od divljih svinja. Sa dobro postavljenim električnim ogradama – čuvarima, moguće je posve
izbjeći štete. Uz malo novca, vrlo je jednostavno i sa jednim el .čuvarem
ograditi i do 100 ha kukuruza, priča nam Mirko Devčić, tvrtke Gumex eko, najpoznatijeg hrvatskog distributera elekritčnih pastira.
Evo jednog primjera.
Za ograditi površinu od 1 ha kukuruza ( 10.000 m2 )treba nam :
1. Kvalitetan el. Čuvar 12 V/ snage 2 Joula.........................2.190,00 kn
2. Tri reda plave žice ukupno 1.200 m …………………… 744,00 kn
3. Izolatori - nosači žice ukupno 40 kom…………………… 76,00 kn
U kupno : 3.010,00 kn = 0,30 kn / m2
Drugi primjer se odnosi na ogradu za 10 hektara kukuruza
Za ograditi površinu od 10 ha kukuruza ( 100.000 m2) treba nam :
1. Kvalitetan el. Čuvar 12 V / snage 2 Joula ……….2.190,00 kn
2. Tri reda plave žice ukupno 4.000 m…………… 2.480,00 kn
3. Izolatori- nosači žice ukupno 134 kom………….. 255,00 kn
Ukupno : 4.925 kn = 0,05 kn / m2
Primjer ograđenih 100 ha ( 1 mil. m2 ) kukuruza
treba nam:
1. Kvalitetni el. Čuvar 12 V / 2 Joula……….2.190 kn
2. Tri reda plave žice ukupno 12.000 m……7.440 kn
3. Izolatori – nosači žice ukupno 400…………796 kn
Ukupno : 10.426 kn = 0,01 kn / m2
Uz sve to, nešto drvenih stupića visine 75 cm iznad zemlje i malo truda oko montaže, uz jednostavne upute proizvođača opreme doista je jednostavno je zaštiti vlastite usjeve.
- Valja istaći da divlje svinje bolje uočavaju plavu boju. Ogradu valja postaviti 3 metra od ruba šume. Tri reda žice sa razmakom od 25 cm. Dobra kombinacija je ograda, buka, neobični mirisi kao što je primjerice lak za kosu. Važno je dobro obaviti montažu i uzemljenje. Valja svakako za provjeru ograde imati i kontroler ograde koji stoji 69 kuna. Električne ograde su barijere pod naponom i zahtijevaju mjere opreza. Tako i električni čuvar mora biti proizveden u skladu sa EURO standardima, kaže Devčić.
Valja istaći da istih problema imaju i vonogradari i maslinari u Dalmaciji, posebice na otocima. I oni ne znaju kako će na kraj sa divljim svinjama. I za njih je ovo zasigurno najbolje riješenje
V.BUŽIMSKI

- 11:36 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2008  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Srpanj 2008 (5)
Lipanj 2008 (12)
Svibanj 2008 (13)
Travanj 2008 (3)
Veljača 2008 (3)
Siječanj 2008 (10)
Prosinac 2007 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Vijesti
ČITAJTE ČASOPISE U KOJIMA SURAĐUJU ČLANOVI AGRO EKOLOŠKOG DRUŠTVA

1. Agroglas, dvotjednik za poljoprivredu 031 223282
2. Gospodarski list, dvotjednik za poljoprivredu
3. Ovčarstvo i kozarstvo, dvomjesečnik
4. Pčela, mjesečnik za pčelare
5. Holstein, časopis za uzgajivače holstein goveda
6. Moj pas, časopis za kinologiju
7. Lovački vjesnik, mjesečnik za lovstvo
8. Racing pigeon, njemački časopis za golubarstvo
9. Nova Zemlja, povremenik za poljoprivredu