ONAJ KOJI GLEDA FILMOVE

četvrtak, 18.02.2016.

THE GO-BETWEEN (1971)

138.THE GO-BETWEEN (1971) Ocjena: 9/10
(Ljubavni glasnik) V.Britanija, rom.drama, 118', IMDb: 7,4/10
Redatelj: Joseph Losey
Producent: John Heyman, Norman Priggen
Scenarij: Harold Pinter; L.P.Hartley (roman)
Kamera: Gerry Fisher
Glazba: Michel Legrand
Uloge: Julie Christie, Alan Bates, Michael Redgrave, Dominic Guard



IMDb-The Go-Between (1971)

The Go-Between je pravo umjetničko ostvarenje u kojem u dva sata koliko film traje gledatelj uživa svim svojim čulima. Na filmove ovakve umjetničke ljepote se nailazi gotovo pa slučajno jer u moru slično režiranih uradaka jednostavno izostane čarolija. Ova drama inače američkog režisera Josepha Loseya, ekranizacija je romana engleskog pisca L.P.Hartleya, i snimljena na lokacijama engleske grofovije Norfolk pruža nam dojam punokrvnog britanskog filma.

Priča je smještena u vremenu prijelaza iz viktorijanskog doba u edvardijansko doba engleske povijesti (1900.-1901.) na jednom imanju bogate aristokratske obitelji. Priča je to o 12-godišnjem dječaku Leu (Dominic Guard) iz nižeg staleža koji dolazi provesti svoje ljetne praznike k svome vršnjaku Marcusu, malom bogatom prijatelju. U obitelji se sprijateljuje sa lijepom grofovskom kćerkom, Marcusovom starijom sestrom Marian (Julie Christie) koja se s njime igra i dopušta mu da je on dodiruje po kosi. Marian je tajno zaljubljena u farmera Teda Burgessa (Alan Bates) koji živi na obližnjem seoskom imanju, unatoč obiteljskim vezama i tradicionalnoj praksi da se ima udati za uglađenog i prikladnog časnika koji se vratio iz burskoga rata. Mali Leo postaje njihov 'ljubavni glasnik', poštar koji im prenosi ljubavna pisamca s porukom gdje i kada će se sastati.

U slobodnoj interpretaciji može se kazati da su dvije ključne dimenzije na kojima je ustanovljen ovaj film: jedna je suptilna u kojoj se razvija fantazija koja izvire iz arkadijske idiličnosti prostora, iz spoja prirode i arhitekture provincijalne Engleske i magične živosti koja izvire iz unutarnjeg svijeta dječaka u jednom gotovo pa osobnom i nevinom snu ivanjske noći, a druga je dimenzija značenjska i odnosi se na dugoročno vrijeme kroz ne manje misterioznu stvar koja obuhvaća sudbinu čovjeka, dječaka čija je sudbina označena događajima vezanim uz njegovo odrastanje jednoga davnog ljeta.

Dječakova je sudbina ovjekovječena tugom. On je bio poštar tuđe ljubavi. On je dijete jedne izgubljene majke, on je samac čija je životna kob svjedočenje piru strasti i ljubavi. Tragajući za tajnom ljubavi koja ga proganja on proživljava košmar nedokučive ljubomore dok trči sa zgužvanim pismima ljubavniku svoje nespoznatljive čežnje u liku tople Marian. Dimenzija fantazije dječačkih traganja pretapa se u stvarnost u kobnoj olujnoj večeri njegovog trinaestog rođendana kada sa groficom majkom (čuvajući tajnu prenošenja zabranjenih ljubavnih pisama ) nazoči seksualnom činu Marian i Teda Burgessa u seoskom štaglju. To je nešto što dječak nije smio vidjeti; prizor taj predstavlja sramotu: značilo je to svjedočiti klasnom bludu aristokratkinje sa čovjekom nižeg staleža. Ujedno dječak koji sazrijeva i čija mladenačka ljubav kao kroz kakav krešendo ulazi u fazu prve strasti saznaje o ljubavi na sablažnjiv način. Vrijeme je s tim iskustvom počelo da teče i u preskoku od pedesetak godina on je postao starac ovjekovječen mističnim velom tuđe ljubavi kojoj je on uvijek bio samo poslanik.

Losey je studirao u Europi, družio se sa Brechtom. U njegovoj dramaturgiji nešto je šekspirijansko, a opet protagonistov je duševni sklop sasvim uronjen u 20. stoljeće. Riječ je o dječaku koji će u nevidljivom letu vremena naći se u tijelu starca koji u sobi s televizorom gleda van kroz prozor. Iz n jegove perspektive prošlo je 50 godina samo jedne ljubavi, bez ikakvih lanaca, ikakvih uzajamnih ljubavi. Podsjeća ova drama na vrijeme koje se pomaklo stoljećima od Šekspirove epohe, a sve kao da je stalo. Da li je čovjek suviše uronio u svoju psihu nije jedino pitanje koje postavlja ovaj film.

Osim što je film prekrasno snimljen, glavni adut ove ekranizacije je maestralna glazba Michela Legranda koja dramaturgiju ove priče jednog kratkog dječaštva na prelomnom trenutku prelaska u neizvjesno, turbulentno i predugo vrijeme odraslosti, pretvara u ostvarenje za pamćenje.

----------------------------------------------------------------

(MALI GOST 'OD NIKUDA' U VISOKOM DRUŠTVU)

(MJESEČINA LJETNE NOĆI)

(SMIO JOJ JE DOTAKNUTI KOSU)

(U IDILI DJETINJSTVA SVE BI UČINIO ZA SVOJU LJUBAV KOJU JOŠ NE RAZUMIJE)

(MALI GLASNIK PRVI PUT U SUZAMA OTVARA TAJNO PISMO)

(TED MU NE ŽELI OTKRITI TAJNU SEKSUALNOSTI)

(MOMENT STRASTI KOJI NIJE SMIO VIDJETI)

(50 GODINA POSLIJE-ŽIVOT S TAJNOM KOJU NIJE SMIO SAZNATI)

(ZAUVIJEK POŠTAR TUĐE LJUBAVI)

(STOJI KUĆA U VREMENU)

---------------------------------------------------------------






Oznake: Joseph Losey, Michel Legrand, Julie Christie, Alan Gates, Michael Redgrave, britanski film, period drama, 1971, 9/10

- 15:04 - Komentari (7) - Isprintaj - #

srijeda, 10.02.2016.

JEZEBEL (1938)

136.JEZEBEL (1938) Ocjena: 8/10
(Jezebel) SAD, rom. drama, pov.drama, 104', IMDb: 7,6/10
Redatelj: William Wyler
Producent: William Wyler, Hal B.Wallis, Henry Blanke
Scenarij: Clements Ripley, Abem Finkel, John Huston; Owen Davis (komad)
Kamera: Ernest Haller (fotografija)
Glazba: Max Steiner
Uloge: Bette Davis, Henry Fonda, George Brent





IMDb-Jezebel (1938)

U nas prevođena kao Jezebel – demonska žena, ova povijesna kostimirana drama često je smatrana kao preteča mnogo slavnijeg filma o američkom Sjeveru i Jugu – svevremenskom klasiku Zameo ih vjetar iz 1939. Radnjom smješten u 1852. u Louisianu, u predvečerje Građanskog rata, film progovara o ideološkim razlikama i svjetonazorima južnjačkog i sjevernjačkog mentaliteta. To je učinjeno toliko dobro da mi te obrise osjećamo dubinski kroz samu radnju priče i kroz odnose među protagonistima u prvom redu. Fabula je usmjerena ustvari na emocionalni i ljubavni odnos vruće mlade južnjakinje Julie (Bette Davis) čiji se tradicionalni južnjački svjetonazor isprepliče sa žarkom i sirovom željom da ljubi prirodno nasuprot normama i manirama ophođenja u društvima. Njezin nastup je slobodnjački, i ona istupa buntovnički, što zasmeta njezinom zaručniku Prestonu Dillardu (Henry Fonda). Vječna će ostati scena po kojoj ovaj film ostaje prepoznatljiv sa plesnom večeri na koju Julie dolazi u crvenoj haljini provocirajući dame i njihove pratnje u jednoličnim crno-bijelim opravama za bal. Američki Jug nije imun na sjevernjačke industrijalističke i u to vrijeme zaživjele abolicionističke utjecaje, čega je simbol Preston Dillard koji nakon svađe sa Julie oženi sjevernjakinju.

Film je to pedantnog i plodnog režisera Williama Wylera koji je sa Bette Davis po više desetaka puta ponavljao kadrove i scene (kao onu njezinog spuštanja u dugoj haljini niz stepenište). Ime Jezebel (Izabela) je inače u svezi sa osobinom protagonistkinje Julie, starozavjetno ime iz Knjige Kraljeva i koje se u filmu svega jedanput spominje, a ta je da je ona žena koja je zla i pogana - u prenesenom značenju što je u vezi sa njezinom ne pripadnosti kršćanskom moralu i zakonu. (Jezebel je žena iz Baalova kulta, udata za Izraelskog kralja Ahaba).Tom načelu suprotstavljena je njena životna energija i priroda žene koja ljubi nezavisno od načela i obaveza objavljenog zakona. Ona je lik kao Scarlett O'Hara u Zameo ih vjetar, ali samo upola, jer Scarlett pušta voljenog muškarca dok Julie ne pušta. Julie ne izgovara 'sutra je novi dan' nego ide za voljenim svejedno u raj ili pakao. Julie predstavlja ženu životne borbe pod cijenu svih svjetovnih i religijskih konstrukcija. Ona je žena koja živi isključivo iz srca kojemu je 'namjena' probijanje i krčenje puta ljubavi prema čovjeku kojega voli. U crvenoj haljini (u crno-bijeloj verziji nama se čini crna) ona je ne samo žena koja protestira u nečemu, nego je ona žena koja se razlikuje, koja je u toj drukčijoj haljini ogoljena pred zakonom pripadanja društvenim tokovima. Jezebel je film koji ima možda tek sloj ili dva užu dimenziju nego Zameo ih vjetar, što ne znači da je manje vrijedan. Kako bilo, Jezebel je zaista dostojna preteča velikog megapopularnog filma koji se daleko manje spominje.

--------------------------------------------------------

(JEZEBEL - DEMONSKA ŽENA)

(BETTE DAVIS, HENRY FONDA - DOLAZAK NA BAL)

(PRIČA O SJEVERU I JUGU)

(JULIE BRŽA OD ZAKONITE SUPRUGE)

(ZAVRŠNA SCENA - ODLAZAK S VOLJENIM U KARANTENU ZA ZARAŽENE OD ŽUTE GROZNICE)

(BETTE DAVIS, white dress)

(BETTE DAVIS, red dress)

Oznake: William Wyler, Bette Davis, Henry Fonda, George Brent, romantična drama, period drama, 1930s, 1938, 8/10

- 16:45 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 07.02.2016.

COME AND GET IT (1936)

135.COME AND GET IT (1936) Ocjena: 7/10
(Dođi i uzmi) SAD, melodrama, period film, 99', IMDb: 7,1/10
Redatelj: Howard Hawks, William Wyler
Producent: Samuel Goldwyn, Merritt Hulburd
Scenarij: Jane Murfin, Jules Furthman; Edna Ferber (roman)
Kamera: Rudolph Mate, Gregg Toland
Glazba: Alfred Newman
Uloge: Edward Arnold, Joel McCrea, Walter Brennan, Frances Farmer



IMDb-Come And Get It (1936)

Riječ je o melodrami, prema knjizi Edne Ferber, s igrom karaktera koja djelomično podsjeća na period drame a koja govori o odnosu u ljubavi uspješnog i autoritativnog, a opet veselog i velikodušnog industrijalca koji se bavi sječom drva u snježnoj državi Wisconsin. Životna je to priča o srcu Barneya Glasgowa (Edward Arnold) koji je u mladosti radi poslovnog napretka odlučio napustiti ljubav svog života, pjevačicu Lottu (Frances Farmer) i zasnovati obitelj sa kćerkom bogatog biznismena radi spajanja firmi. U mladosti, 1880-tih nakon što je Barney otišao, Lotta Morgan ostaje i udaje se za njegovog životnog prijatelja, skromnog i dobrodušnog čovjeka švedskog porijekla, Swana Bostroma (Walter Brennan) s kojim će imati lijepu kćerku istog imena kao i majka. Dvadesetak godina poslije, Barney je na bogatstvu i poslovnom uspjehu izgradio dom i naizgled sretnu porodicu. A onda se našao sa starim prijateljem i upoznao Swanovu kćer, mladu i prekrasnu Lottu (Frances Farmer) u koju se smjesta zaljubljuje prizivajući tako uspomenu na njezinu majku, svoju neprežaljenu ljubav. Uskoro Barney sve podređuje životnom planu kojeg želi ostvarivati s mladom djevojkom pa makar to bilo tajno. U odnos se uključuje njegov sin Richard (Joel McCrea) koji u očima mlade Lotte zadobiva velike simpatije i na kraju prednost. Film je to o pobjedi mladosti, o pogreškama kad je ljubav u pitanju, o materijalizmu i ambiciji koju tip čovjeka kao Barney Glasgow u sebi polusvjesno nosi. Barney je sve u svom životu drugima dao, osim jedine stvari koju je trebao; a za to je bila prilika samo jednom u životu: ljubav voljenoj ženi. Ujedno, priča je to tragična i ostavlja dojam kao drama sa dubokom životnom poantom. U neku ruku film podsjeća na mnoge druge filmove u kojima je tematizirana neostvarena ljubav muškarca prema voljenoj ženi, i film možda nije sam vrh vrhova, ali zrači objektivnom specifičnošću.

Uloge su impresivne i izuzev Oskarom nagrađene role Waltera Brennana za najbolju sporednu mušku ulogu Edward Arnold je obilježio čitavu dramu svojim karakterom (nutrinom i vanjštinom). Walter Brennan osvaja svojim dobro ugođenim švedskim naglaskom, kao i privlačna Frances Farmer u dvostrukoj interpretaciji likova Lotte Morgan i Lotte Bostrom.

(Preporuka: Gledao sam prije par godina izvrsnu biografsku dramu o Frances Farmer iz 1982. god. sa Jessicom Lange u glavnoj ulozi:)
Frances (1982)

---------------------------------------------------------------------------

(BARNEY DESNO, ZALJUBLJEN JEDNOM U ŽIVOTU 1)

(BARNEY ZALJUBLJEN JEDNOM U ŽIVOTU 2)

(EDWARD ARNOLD, WALTER BRENNAN)

(FRANCES FARMER SINGING AURA LEE)

(EDWARD ARNOLD, JOEL MCCREA, FRANCES FARMER)

(FRANCES FARMER 1)

(FRANCES FARMER 2)

-------------------------------------------------------------

Oznake: Howard Hawks, Edward Arnold, Walter Brennan, Frances Farmer, melodrama, period drama, 1930s, 1936, 7/10

- 12:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 01.08.2015.

SUMMER OF SAM (1999)

97.SUMMER OF SAM (1999,USA) Ocjena: 8/10
(Ljeto kad je ubijao Sam) kriminalistički, drama, romantika, 142', IMDb: 6.6/10
Redatelj: Spike Lee
Scenarij: Spike Lee, Victor Colicchio, Michael Imperioli
Glazba: Terence Blanchard
Snimatelj: Ellen Kuras
Uloge: John Leguizamo, Mira Sorvino, Adrien Brody, Ben Gazzara

IMDb



„8 million stories in a naked city and this is one of them“

Ljeto kad je ubijao Sam i nije neki pokušaj da se bilo kako dokumentira i analizira sam psihopatski ubojica, nego je to film o ljetu 1977. u New Yorku kad je u Bronxu i mjestima na kojima je operirao Sam nešto dovelo do usijanja. Nešto je ljude dovelo na rub snošljivosti, a to najbolje izađe van u zajednicama kakva je zajednica njujorških Talijana, mahom radničke i siromašne gradske besposlene rulje što dila drogu, čini klanove i mnogo se zajebava. Hijerarhijski pak, Talijani ne mogu isto tako odtrpiti pretpostavku da je 'psihopatski' ubojica koji ubija mlade žene i parove iz njihovih redova. Ta užasna predodžba ih primora da naprave 'reda' u svojem kvartu i osumnjiče svakog tko je drukčiji od zakona po kojem se oni ponašaju i žive. Šovinizam i hibridni tip lokal-patriotizma će prokuljati iz njih u integralnom obliku, sastavljen od svega onoga što je u njihovom biću generacijama nagomilavano. Po predmetu kojim se bavi, a naročito atmosferi, Summer of Sam Spikea Leea izravno me podsjeća na njegov raniji naslov Do The Right Thing (1989), gdje je priča ponešto drukčija, ali sa sličnom atmosferom klaćenja i mlaćenja crnaca i Talijana po getoiziranim njujorškim zakutcima. Ako mi je Do The Right Thing ponešto zabavniji film, Summer of Sam mi je ponešto jači po pitanju naglašavanja apsurda kojim se vodi ulična politika koja vuče inspiraciju za svoje djelovanje iz apstraktnih izvora kao što je slučaj 'Samovog sina'. Dok je Do The Right Thing više satiričan i socijalno tempiran, Summer of Sam se metafizički bavi problemom međuljudskih odnosa u okvirima usijane društvene situacije u New Yorku u okolnostima burnog kraja 1970-tih.

Pogledajmo kako stvari stoje: S jedne strane, u proljeće nove inkarnacije kapitalizma, u eri raspojasavanja industrije seksa i pornografije, u doba njujorškog Studija 54, u vrijeme kada htjele ili nehtjele - usporedo stasaju - dvije subkulturne orijentacije – disco i punk - New York je užaren, u bejzbolu Yankeesi ruše rekorde, dolazi redukcija struje, umire Elvis, situacija s Vijetnamom se pomalo ohladila, i sada ubija neki ludi Samov sin kojemu sto policija ne može ući u trag. Kako da ne dođe do usijanja? Kako da ljudi ne osjećaju strah i paranoju uslijed sve te ogromne medijske pompe? Sve me podsjeća na knjigu Naomi Klein: Doktrina šoka , koja dobrim dijelom govori o tempiranju i namještanju raspoloženja u društvenoj zajednici kao pripremi za privatizacijske terapije. Ovaj film je o New Yorku, o njegovoj osjetljivoj multietničkoj zajednici, ali i o vremenu – po čemu je Summer of Sam prava moderna period drama. Film ima radnju na Spike Leejev način, upravo u njegovoj estetici slanga sa mnogo psovki i prikazivanju stanja na ulici. U ovom filmu ulazimo u pojedince; u katolički odgojenom frizeru Vinnieju (J.Leguizamo) koji ne može obuzdati svoj mentalitet metroseksualca (što je 70tih još uvijek nepoznat pojam) i koji je vrlo labilan po pitanju braka sa svojom prekrasnom ženom Dionnom (M.Sorvino) teški je razdor, neprestano je vara a onda joj se, prikrivajući svoju nevjeru, stalno vraća i kune u vječnu vjernost i ljubav. Sve je to od njegove vlastite predrasude da je Bog upravo njega poštedio u trenutku kad je svoju ženu varao one noći kad je Sam prosvirao glavu paru u autu iza njegovog. Ujedno, ovaj film se gleda i sa religijske strane, sa strane neobrazovane i praznovjerne klase, koja živi u snu o sjajnim i svetim idealima a nije ništa drugo nego dno dna društva. U uvodu u film pripovjedač nas informira o svome gradu, koji ima 8 milijuna priča, koji nikad nema samo svjetlu ili mračnu stranu, koji je dobar i loš, uglavnom prljav; pa ipak mi osim što gledamo film o tom vremenu, o tom ljetu usijanja, gledamo i film o ljudima, o manipulaciji njima, o njihovoj savjesti, čovječnosti koje nekad ima nekad nema. Vinnie, koji je ipak individualac u svojem kretenskom društvu, trpi teret religije, u strahu od kazne za grijeh kojeg čini prema svojem braku. Njegov najbolji prijatelj Richie (A.Brody) je punker, dobrodušan, ali bavi se zbog novca svim nemoralnim poslovima, poput plesanja u gay-baru. Talijani iz lonca Bronxa žele ščepati Richieja, ni krivog ni dužnog. Cilj im neće biti riješiti problem stvarnih ubojstava, nego umlatiti svoju iluziju, uprazniti nasilje zbog silne nagomilane mržnje i bijesa. O Samu vidi : David Berkowitz

-------------------------------------------------------------------------------

(Molim da mi se ne zamjeri nešto veći broj slika. Ne radi se o velikom broju scena, koliko o nekoliko značenjskih poveznica s poentom filma. Prilično vjerujem da je dobar dio filmofila pogledao ovaj film pa sam si dopustio ovakvu slobodu. Ako pak ipak smatrate da prikazivanje slika predstavlja pretjerano otkrivanje sadržaja shvatite ovu napomenu kao upozorenje)

(PUMPANJE STRAHA)

(NEW YORK, LJETA '77)

(LJETA KADA JE UBIJAO SAM...)

(DISCO CLUBBING)

(VINNY'S AND DIONNA'S DANCING SCENE)

(SAMOVE IGRE)

(BRUTALNO)

(NATOPLJENO KRVLJU)

(BROJ ŽRTAVA KOJIH SU ODJEDNOM SVI SVJESNI)

(OVAJ GRAD JE MJEŠAVINA SVEGA I SVAČEGA)

(VINNY RAZMIŠLJA O ONOME ŠTO JE VIDIO)

(LJETO USIJANJA)

(RAZVOJ MNIJENJA O SITUACIJI SA SAMOM)

(SADA ĆE MU LOKALNO DRUŠTVO PUNITI GLAVU)

(FILAT ĆE GA UVJERENJIMA)

(RICHIE - TALIJAN KOJI SE RAZLIKUJE)

(PRIJATELJ S VINNYJEM MAKAR SLUŠA DRUKČIJU MUZIKU)

(POLICIJA SKLAPA DEAL S LOKALNOM MAFIJOM PO PITANJU SAMA)

(SAMOV PRIVATNI PAKAO)

(LUNJANJE ULICAMA)

(SAM VJERUJE DA JE BELZEBUB)

(KALIBAR 44-SREDSTVO UBIJANJA; SLIKA U UMU SVAKOG GRAĐANINA)

(SAMA PROGANJA LAVEŽ SUSJEDOVOG PSA)

(...S TEMPERATUROM RASTE I BROJ ZLOČINA...)

(REDUKCIJA STRUJE)

(OČEVI STRAHUJU ZA SVOJE KĆERI...)

(...NA ULICAMA PORTORIKANCI I CRNCI SU POLUDJELI...)

(UGRABI TKO ŠTA STIGNE.. (SVE TO RADI SAMA?!))

('JOEY ZOVI KLINCE U KVART, AKO TREBAJU AUTE DAJ IM, AKO TREBAJU PALICE DAJ IM PALICE.')

('NAŠ SI SAMOV SINE!'; BIT ĆE MAKLJAŽE I BEZ PRISUTNOSTI SAMA;)

(SAM NE MOŽE DA NE UBIJE KAO ŠTO IGRAČ YANKEESA NE MOŽE DA PROMAŠI)

('HEJ RICHIE, ŠTO TREBAŠ?-RICHIE:'FUCKIN NUV FENDER..:))

(KOJEG VRAGA TI GLEDAŠ?)

('JA?')

(PSYCHO KILLER QUEST QUE C'EST FAFAFA FA FA BETTER RUNRUNAWAAAY...)

(RICHIE NEMA POJMA DA SU GA OKRSTILI ZA SAMA)

(SVI VINNYJEVI ĐAVLI NAGOVARAJU GA NA NAJGORE)

(PERSONAL DEAD END)

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------


OPENING TITLES
TRAILER

THE WHO - BABA O'RILEY (INSERT)

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------











Oznake: Spike Lee, John Leguizamo, Mira Sorvino, Adrien Brody, kriminalistički, drama, period drama, 1999, 8/10

- 12:53 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se