ONAJ KOJI GLEDA FILMOVE

nedjelja, 14.02.2016.

DARK VICTORY (1939)

137.DARK VICTORY (1939) Ocjena: 8/10
(Mračna pobjeda) SAD, drama, 104', IMDb: 7,6/10
Redatelj: Edmund Goulding
Producenti: Hal B. Wallis, David Lewis
Scenarij: Casey Robinson; George Emerson Brewer Jr, Bertram Bloch (kaz.komad)
Kamera: Ernest Haller (fotografija)
Glazba: Max Steiner
Uloge: Bette Davis, George Brent, Humphrey Bogart, Geraldine Fitzgerald




IMDb-Dark Victory (1939)

'FILM O POBJEDI NAD STRAHOM OD SMRTI'

Dark Victory je fina romantična drama koja nadilazi klasičnu romantiku u tom smislu da rastvara duhovnu dimenziju pobjede nad smrću. Pobjede duše nad ovozemaljskim životom onda kada ona neumitno, brzim koracima dolazi s bolešću koja je nezaustavljiva. Uloga žene koja je smrtno bolesna (ima tumor na mozgu) a u kojoj je toliko nade, svjetlosti i životne radosti, u ono vrijeme nije mogla dopasti prikladnije glumice nego je to Bette Davis.

Judith Traherne (Bette Davis) je mlada žena koja isprva nije svjesna svoje bolesti. Ona živi sa ugrožavajućim simptomima glavobolje, slabovidnosti i vrtoglavice a prepuna je života. Nakon jednog pada s konja (voljela je jahati) upoznaje mladog doktora Fredericka Steelea (George Brent) koji se ozbiljno zauzme za njezino stanje. Između njih rodi se ljubav, a kada se on uvjeri , konzultirajući se sa doktorima, kako njezinoj bolesti nema lijeka i da joj preostaje nekoliko mjeseci života, nastane tjeskobna situacija između iskrenosti i sažaljenja. Judith prođe operativni zahvat i nakon toga povjeruje i zaljubi se u svog doktora tim više. Njezin uzlet sreće i volje za životom povede je u snove i prema planovima za zajednički život sa svojim čovjekom kojega silno ljubi.

Dark Victory je u doslovnom smislu film koji govori o pobjedi, o jedinoj pravoj i istinskoj pobjedi, možda najvažnijoj i najelementarnijoj stvari, o suštini - a to je pobjeda čovjeka nad strahom od smrti. Veoma je kvalitetno režiran film, tako da se ni u kojem trenutku gledatelj ne može naći u zamki patetične sjete. Upravo onaj element u kojem su sadržane uloge onih koji sa protagonistkinjom žive posljednje trenutke, a u kojima ima senzibiliteta sažalnosti, ovaj film vrhunski zaokreće u slavljenje života. Paradoks je to u kojem se bolesnica promeće u jaču dušu, nego li je imaju zdravi oko nje. 'Dark Victory' je teško prilagodljiv naslov i ne drži konce kao 'Mračna pobjeda'. Možda bi prikladniji naslov bio Svijetla ili Veličanstvena pobjeda ili Pobjeda nad tamom. U zadnjoj sceni filma u kojoj Judith napušta ovaj svijet unatoč popratnim simbolima koji napominju kako su gotove neostvarene radosti ovoga života (dječja igra), gledatelju se ne lomi srce, nego ga se stavlja u misao na početak novoga života. Naša protagonistkinja nema problem osobe okovane lancima materijalizma, ona može da prevaziđe saznanje kako će prije vremena umrijeti i tako napustiti sve radosti života. Taj je dojam vezano za nju tim snažniji jer ona žarko i predano sa svim srcem i punim plućima živi svoj život.

Film je to o hrabrosti i unutarnjoj snazi duha koji se hrani ljubavlju i nepresušnom energijom i mladenačkom svježinom koju je jedno biće nesebično u stanju dijeliti s drugima.

-----------------------------------------------------

(BETTE DAVIS & RONALD REAGAN)

(BETTE DAVIS & GEORGE BRENT)

(ODNOS PREMA UMIRUĆOJ)

(PRIJATELJ KOJI JU JE VOLIO)

(ZDRAVIMA POTREBNA UTJEHA)

(DARK VICTORY - ZAVRŠNA SCENA)

-------------------------------------------------------------



(ONE OF THE BEST DEATH SCENES IN MOVIE HISTORY)

Oznake: Edmund Goulding, Bette Davis, George Brent, Humphrey Bogart, drama, 1930s, 1939, 8/10

- 15:07 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 10.02.2016.

JEZEBEL (1938)

136.JEZEBEL (1938) Ocjena: 8/10
(Jezebel) SAD, rom. drama, pov.drama, 104', IMDb: 7,6/10
Redatelj: William Wyler
Producent: William Wyler, Hal B.Wallis, Henry Blanke
Scenarij: Clements Ripley, Abem Finkel, John Huston; Owen Davis (komad)
Kamera: Ernest Haller (fotografija)
Glazba: Max Steiner
Uloge: Bette Davis, Henry Fonda, George Brent





IMDb-Jezebel (1938)

U nas prevođena kao Jezebel – demonska žena, ova povijesna kostimirana drama često je smatrana kao preteča mnogo slavnijeg filma o američkom Sjeveru i Jugu – svevremenskom klasiku Zameo ih vjetar iz 1939. Radnjom smješten u 1852. u Louisianu, u predvečerje Građanskog rata, film progovara o ideološkim razlikama i svjetonazorima južnjačkog i sjevernjačkog mentaliteta. To je učinjeno toliko dobro da mi te obrise osjećamo dubinski kroz samu radnju priče i kroz odnose među protagonistima u prvom redu. Fabula je usmjerena ustvari na emocionalni i ljubavni odnos vruće mlade južnjakinje Julie (Bette Davis) čiji se tradicionalni južnjački svjetonazor isprepliče sa žarkom i sirovom željom da ljubi prirodno nasuprot normama i manirama ophođenja u društvima. Njezin nastup je slobodnjački, i ona istupa buntovnički, što zasmeta njezinom zaručniku Prestonu Dillardu (Henry Fonda). Vječna će ostati scena po kojoj ovaj film ostaje prepoznatljiv sa plesnom večeri na koju Julie dolazi u crvenoj haljini provocirajući dame i njihove pratnje u jednoličnim crno-bijelim opravama za bal. Američki Jug nije imun na sjevernjačke industrijalističke i u to vrijeme zaživjele abolicionističke utjecaje, čega je simbol Preston Dillard koji nakon svađe sa Julie oženi sjevernjakinju.

Film je to pedantnog i plodnog režisera Williama Wylera koji je sa Bette Davis po više desetaka puta ponavljao kadrove i scene (kao onu njezinog spuštanja u dugoj haljini niz stepenište). Ime Jezebel (Izabela) je inače u svezi sa osobinom protagonistkinje Julie, starozavjetno ime iz Knjige Kraljeva i koje se u filmu svega jedanput spominje, a ta je da je ona žena koja je zla i pogana - u prenesenom značenju što je u vezi sa njezinom ne pripadnosti kršćanskom moralu i zakonu. (Jezebel je žena iz Baalova kulta, udata za Izraelskog kralja Ahaba).Tom načelu suprotstavljena je njena životna energija i priroda žene koja ljubi nezavisno od načela i obaveza objavljenog zakona. Ona je lik kao Scarlett O'Hara u Zameo ih vjetar, ali samo upola, jer Scarlett pušta voljenog muškarca dok Julie ne pušta. Julie ne izgovara 'sutra je novi dan' nego ide za voljenim svejedno u raj ili pakao. Julie predstavlja ženu životne borbe pod cijenu svih svjetovnih i religijskih konstrukcija. Ona je žena koja živi isključivo iz srca kojemu je 'namjena' probijanje i krčenje puta ljubavi prema čovjeku kojega voli. U crvenoj haljini (u crno-bijeloj verziji nama se čini crna) ona je ne samo žena koja protestira u nečemu, nego je ona žena koja se razlikuje, koja je u toj drukčijoj haljini ogoljena pred zakonom pripadanja društvenim tokovima. Jezebel je film koji ima možda tek sloj ili dva užu dimenziju nego Zameo ih vjetar, što ne znači da je manje vrijedan. Kako bilo, Jezebel je zaista dostojna preteča velikog megapopularnog filma koji se daleko manje spominje.

--------------------------------------------------------

(JEZEBEL - DEMONSKA ŽENA)

(BETTE DAVIS, HENRY FONDA - DOLAZAK NA BAL)

(PRIČA O SJEVERU I JUGU)

(JULIE BRŽA OD ZAKONITE SUPRUGE)

(ZAVRŠNA SCENA - ODLAZAK S VOLJENIM U KARANTENU ZA ZARAŽENE OD ŽUTE GROZNICE)

(BETTE DAVIS, white dress)

(BETTE DAVIS, red dress)

Oznake: William Wyler, Bette Davis, Henry Fonda, George Brent, romantična drama, period drama, 1930s, 1938, 8/10

- 16:45 - Komentari (4) - Isprintaj - #

srijeda, 09.12.2015.

BABY FACE (1933)

123.BABY FACE (1933) Ocjena: 8/10
(Slatkica) SAD, drama, romantika, 71', IMDb: 7.6/10
Redatelj: Alfred E. Green
Producent: William LeBaron, Raymond Griffith
Scenarij: Gene Markey, Kathryn Scola; Darryl F. Zanuck (priča)
Fotografija: James Van Trees
Glazba: Leo F. Forbstein
Uloge: Barbara Stanwyck, George Brent, Donald Cook




IMDb-Baby Face (1933)

Još jedna u nizu sjajnih nedugih drama u kojima je specifična i netipična Barbara Stanwyck došla do punog izražaja. Upravo suprotno onom raširenom prototipu djevojke za provod. Naprotiv, što je za nju karakteristično, ona i u ovom filmu igra ulogu žene revoltirane muškom fiksacijom žene kao seksualnog predmeta. Riječ je o ulozi koja u potpunosti prožimlje ovaj film i njegovu 'strašnu' temu. Kao i u 1933. aktualnom Langovom remek-djelu Testament Dr. Mabusea, kao i u motivima za niz filmova upravo mračne kriminalističke problematike, i u ovom se radi o volji za moć, samo u ženskom obliku. Volja za moć, borba za sebe svim sredstvima po ničeanskom motu 'Ako ne podčiniš podčinit će te' misao je vodilja koja će voditi glavnu junakinju, Lily Powers, u njenom proboju kroz život: same u svijetu muškaraca. Pratimo Lily od njezine mladosti, još dok je živjela sa grubim ocem pomažući mu u poslovima oko obiteljske krčme. Konobareći u nju se zavukao sav onaj svijet prljavih, sirovih, pohotljivih i supijanih muškaraca da ga je ona prezrela. Kao prekretnica dogodila joj se jedna epizoda kada upoznaje nekog šustera koji je čitao Nietzscheove knjige. Otkrio joj je kako se mora boriti za sebe sa moći koju u sebi samo mora aktivirati – svoj šarm, seksipil i beskrupuloznost. Lily kreće u svijet sa svojom služavkom, tamnoputom vršnjakinjom Chico (Theresa Harris) koja je služila kod njezinog oca u krčmi, i koja ju zove 'medena'. Poslije nesreće u kojoj joj je otac poginuo, ona ne može zamisliti sebe s nekim poslom zabavljačice i pjevačice u kakvom klubu, nego ono u što će se pretvoriti Lily svojim principima volje za moć bit će prvorazredni primjerak onoga što danas zovemo – sponzoruša. Zavađat će, koketirati, manipulirati i svim se sredstvima svoga šarma ulagivati muškarcima, od običnog čistača vagona s puta u New York preko višeg službenika u banci do samog direktora banke. Probit će se do samog vrha, od obične male pipničarke do priležnice bogataša i gospođe upravitelja velike banke. Razrušit će svjetove tih muškaraca od manira i ideala, ubit će ih njihovim slabostima padanja na slatko i primamljivo žensko biće.

Priča je ovo o moći, golemom, još u djetinjstvu stečenom preziru i mržnji, o osveti jedne žene onom svijetu moći čije konce u svojim rukama drže muškarci. Međutim u svoj njenoj paklenskoj želji da osvoji njihovo bogatstvo za sebe, u želji za prostorom za novo i novo razaranje, ona ostaje sama. Ni ucjene ni uzurpacije novih imućnih muškaraca neće joj u život unijeti radost. Poenta filma ide u smjeru da naša Lily Powers svoju moć više nema snage zadržavati u sebi ni za sebe. Nego da njena volja za moć djeluje autodestruktivno. Pokazalo se da definicija muškarca nije isključivo jednako njihova nadmoć i vodeća uloga u društvu, kao što se pokazalo da ženin poziv nije razaranje muških srca ili sebična osobna satisfakcija. Film ima jedan znakoviti 'happy end' koji naglašava nasušnu potrebu uzajamne ljubavi između žene i muškarca.

Ocjena: 8/10
Obrazloženje: Film je za 7, ne odskače i ne nudi emociju više, ali film je koliko jednostavan toliko i dinamičan i magnetičan. Zrači rolom zaista posebne Barbare Stanwyck od prve minute. Sve što se dešava ima potpunu dramaturgiju. Stiče se dojam originalnosti kakav se rodi kad se film gleda i ima osjećaj da je prvi put o nečemu progovoreno na briljantan način. Stoga 8.

---------------------------------------------------------



---------------------------------------------------------

(INDUSTRIJSKA ZONA NA RUBU GRADA)

(LILY POWERS, KĆI PIPNIČARA)

(ATMOSFERA)

(FATHER'S GUEST)

(BACIO POGLED NA LILY)

(POGLEDALA GA PREZIRNO)

(CHICO:'HE'S A BIG POLITICIAN, AIN'T HE?')

(LILIY: 'HE'S A BIG SUMPTHIN..AND IT AIN'T A POLITICIAN..')

(LJIGA PRISTUP)

(DOSTA JOJ JE)

(ZGRABIT ĆE JE)

(RAZBIT ĆE GA)

(ISPITI ZA POČETAK NOVOG ŽIVOTA)

('YOU COULD MAKE SOMETHING OF YOURSELF.YOU HAVE POWER.')

('YEAH, I'M A BALL OF FIRE I AM...')

('YOU'RE JUST LIKE YOUR MOTHER!')

(PRONAŠLA PRISTUP)

(AS A SECRETARY; 'WHAT COULD I DO? HE'S MY BOSS AND I HAVE TO EARN MY LIVING.')

('WHY MR.STEVENS, IT WASN'T MY FAULT. HE FOLLOWED ME IN THERE..')

(MR.STEVENS USKORO)

(OVA ŽENA UZNEMIRILA JE SVE DUHOVE)

(U MEĐUVREMENU LILY ZAVODI DIREKTORA BANKE)

(ODBACUJE SIROTOG MR.STEVENSA)

(PUCNJEVI)

(NJEZINA MOĆ JE RAZORNA)

(NOVI SUPRUG BANKROTIRAO)

(ONA GA ODBIJA I NAPUŠTA)

(SA SVOJIH POLA MILIJUNA)

(NEMA ŽIVOTA BEZ LJUBAVI)

---------------------------------------------------

(BARBARA STANWYCK, BABY FACE (1933))

Oznake: Alfred E.Green, Barbara Stanwyck, George Brent, drama, romance, pre-code, 1930s, 1933, 8/10

- 11:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se