ONAJ KOJI GLEDA FILMOVE

ponedjeljak, 11.04.2016.

DEATH BECOMES HER (1992)

142.DEATH BECOMES HER (1992) Ocjena: 8/10
(Smrt joj dobro pristaje) SAD; komedija, fantazija, 104'; IMDb: 6.4/10
Redatelj: Robert Zemeckis
Producent: Steve Starkey, Robert Zemeckis
Scenarij: Martin Donovan, David Koepp
Kamera: Dean Cundey
Glazba: Alan Silvestri
Uloge: Meryl Streep, Bruce Willis, Goldie Hawn, Isabella Rossellini


IMDb-Death Becomes Her (1992)

Ovaj film je za sve one koji vole zabavne, lude i 'pametne' filmove. Riječ je zapravo o vrlo zgodnom projektu sa fantastično-komičnom crnohumornom pričom o raspadanju duše prouzrokovane ljubomorom i žudnjom, a sve manifestirano stvarnom tjelesnom propašću.

Parodija je to glamuroznog sistema Brodveja, a može biti i Holivuda ili Beverly Hillsa prikazanog kao da je životni moto svakog djelatnika tog i takvog društva opsesija samim sobom, svojim izgledom, karijerom, uspjehom i bogatim seksualnim životom u vječnoj mladosti koju se nastoji kupiti i ovjekovječiti. Madeline (Meryl Streep) i Helen (Goldie Hawn) su zvijezde čija je slava u opadanju i kako ih gaze godine one se nađu u fazi da više ne mogu podnijeti vlastiti izgled,vlastite godine i izvanjski svijet koji ih okružuje. Predmet njihovog sukoba je propali plastični kirurg Ernest Menville (Bruce Willis) koji je zbog načina života spao na to da uljepšava leševe. Madeline koja je otela Helen zaručnika i koja ga već jedva trpi nakon 14 godina na jednom okupljanju suočava se sa prijateljicom Helen koja izgleda mlađa nego ikada i nađe se u očaju zbog svoje izvanjske oronulosti. Helen želi vratiti svog bivšeg zaručnika, plastičnog kirurga i svrha njezinog života je osveta Madeline. Stvari se prelome kada Madeline pronađe opskurnu egyptian-look šamanicu (Isabella Rossellini) u njezinom hramu koja posjeduje eliksir mladosti i vječnoga života. Ono što je gledatelju jasno i razvidno kao metafora materijalizmom, konformizmom i snobizmom zadojenog svijeta bogatih i slavnih počinje mu se odvijati pred očima. Ljude opijene životom pokreće pohota i sve žešća zavist, te još jača glupost i čežnja za ostankom na životu ma koliko nesnošljiv, isprazan i dosadan bio. Film je to koji na komičan i satiričan način obrađuje ispraznost od duše koja je podređena osnovnim tjelesnim čulima, a zapravo je riječ o osjećajima vječne želje za posjedovanjem. Posjedovati tijelo, mlado i funkcionalno, posjedovati život i vrijeme, otimati, uživati u slavi i dobrom izgledu i tako funkcionirati odvojeno od svake svoje suštine vječni je lajt-motiv glamurom ispranoga mozga. Koga briga više za zaručnika, dvije vječno žive suparnice sada se bore za svog plastičnog kirurga koji im uvijek može pokrpati tijelo sa rokom trajanja.

Dead Becomes Her zavređuje pozitivnu, čak i više nego solidnu ocjenu jer ne prevazilazi elementarnu ideju koja naglašava ljudsko biće tjelesnosti a koje je odvojeno od ljudskog bića duhovnosti jednom produkcijom svjetske gluposti. Izrežiran je ovaj film i usklađen tako da je nadrealna nota izričito istaknuta i tako da pokazuje kolika je veličina karikature ljudskog bića koje počiva na zadatostima svjetske gluposti. Strah od smrti i želja za životom u ljudima su toliko zakomplicirali ono suštinsko da se svijet zaista ne čini kao mjesto vječnog prebivališta.

-------------------------------------------------------

(WRINKLED WRINKLED LITTLE STAR..HOPE THEY NEVER SEE THE SCARS)

(HELEN-ZNAM ŠTO TI JE DANAS POSAO.)

(ERNEST-TO NIJE POSAO, PRODAO BIH DUŠU DA MOGU OPET OPERIRATI.)

(ŠAMANKA-'I AM 71 YEARS OLD')

(KUĆA VJEČNOGA ŽIVOTA)

(ERNEST..MY ASS. I CAN SEE MY ASS..!)

(HEL & MAD)

(WARHOL, MARILYN, GRETA GARBO VJEČNO ŽIVI)

('DO YOU REMEMBER WHERE YOU PARKED THE CAR?')

-------------------------------------------------------------------

Trailer

Recreating Meryl

Film Online

Oznake: Robert Zemeckis, Meryl Streep, Bruce Willis, Goldie Hawn, crna komedija, fantazija, 1992, 8/10

- 16:16 - Komentari (3) - Isprintaj - #

nedjelja, 21.02.2016.

HAROLD AND MAUDE (1971)

139.HAROLD AND MAUDE (1971) Ocjena: 9/10
(Harold i Maude) SAD, crna komedija, 91', IMDb: 8,0/10
Redatelj: Hal Ashby
Producent: Colin Higgins, Mildred Lewis
Scenarij: Colin Higgins
Kamera: John A. Alonzo
Glazba: Ken Johnson; Cat Stevens
Uloge: Ruth Gordon, Bud Cort, Vivian Pickles



IMDb-Harold and Maude (1971)


Harold and Maude je nevjerojatna priča o našem vremenu. Vremenu sveopćeg materijalnog napretka, konformizma, sivila, otuđenja i života kojemu je diktiran tempo diktatom potrebe za uklapanje sistemu zajednice čiji se pripadnici samo pretvaraju da žive. Ta ista tema i nije nešto toliko revolucionarno, i obrađivano je na ove ili one načine u različitim filmovima, ali ovaj film o istom nam donosi jednu toliko nevjerojatno unikatnu priču koju će gledatelj u samom toku gledanja odmah zavoljeti. Film je ovo o vremenu koje je ispralo svijet od ljubavi.

Harold (Bud Cort) je mladić bez ljubavi. Živi u raskošnoj, starinski uređenoj, modernoj i komfornoj kući sa skupocjenim umjetničkim predmetima, bazenom i stvarima sa svojom majkom koja se 100% brine o svom sinu, a milijun posto se brine o sebi i utisku kakav će ostaviti na svijet. Harold je toliko frustriran majčinom strašnom egoističnom brigom da izgleda potpuno ispijeno, blijedo i boležljivo. Totalno je u svojem svijetu i brani se od majke i njezinih pokušaja da mu preko agencije nađe prikladnu djevojku tako što inscenira vlastito samoubojstvo. Njegove raznovrsne inscenacije vlastitog smaknuća su teatralne i bolno uvjerljive, i u posljednje vrijeme toliko učestale da Harold mora svaki tjedan vlastitom psihijatru. Harolda zanimaju sprovodi i toliko je fasciniran smrću da si kupuje mrtvačko vozilo s kojim se vozi naokolo. Jednoga dana, na groblju, usred jednog sprovoda susreće jednu 80-godišnju ženu neobične pojavnosti i ponašanja. Upoznaje Maude (Ruth Gordon) staricu prepunu životne radosti i energije koja mu otvara vrata sreće i ljubavi. Harold se povremeno nalazi sa Maude. U njenom nevjerojatnom stanu, kućici zapravo ona mu otkriva svoje vlastite izume poput patenta koji proizvodi mirise, patenta za dodire, sve što Harold nikada nije osjetio. Maude postaje njegov cvijetak (suncokret). Između Harolda i Maude razvija se nevjerojatna ljubavna priča. S njom je prvi put pjevao, plesao, naučio svirati bendžo. Na ruci Maude istetoviran je višeznamenkasti broj. Suština tragedije svijeta utapa se u njihovoj na ovom svijetu neviđenoj ljubavi. Da se ne otkrije opreviše, film treba pogledati. Prepun je scena koje pobjeđuju kalupe današnje ratničke i šuplje isprazne potrošačke determiniranosti. Element koji prožimlje ovaj film je smijeh koji razigra srce. Film za pamćenje koji je jasno označio i odijelio svijet tame od svijeta svjetlosti koji postoji tamo gdje nisu maske. Ljubav je moguća na najvjerojatnijim mjestima i u najnevjerojatnijim oblicima. Ljubav je onda kada se poklon iz ljubavi ne uzima i ne pohranjuje u vitrinama, nego kada se uhvati od srca i baci u rijeku. Opisano je samo jedna od predivnih scena kojima obiluje ovaj šarmantno energični film.

Nakon odgledanog filma gledatelj odvaguje kako je mladosti novih generacija netko izbrisao obraz. Na licima djevojaka koje majka dovodi Haroldu su maske; one su neprilična bića za momka bez ljubavi kao što je Harold. U 80-godišnjoj Maude Harold upoznaje mladost i radost. Uz nju njegov život postaje umjetnost življenja.

-----------------------------------------------------------

(HAROLDOVE UZALUDNE INSCENACIJE PRED MAJKOM)

(MAJKA GA UOPĆE NE DOŽIVLJAVA OZBILJNO)

(MAUDEINA SPRAVA ZA MIRISE)

(HAROLD AND MAUDE)

-----------------------------------------------------------
(Bilo mi žao staviti previše isječaka; film vas mora iznenađivati dok ga gledate; mene je oduševio)

Trailer

Film

Oznake: Hal Ashby, Ruth Gordon, Bud Cort, crna komedija, satira, 1971, 9/10

- 14:34 - Komentari (3) - Isprintaj - #

petak, 07.08.2015.

CHOPPER (2000)

100.CHOPPER (2000, AUS) Ocjena: 7/10
(Chopper) biografski, komedija, kriminalistički
Redatelj: Andrew Dominik
Scenarij: Andrew Dominik, Mark Brandon Read (knjiga)
Glazba: Mick Harvey
Snimatelj: Geoffrey Hall, Kevin Hayward
Uloge: Eric Bana, Simon Lyndon, David Field

IMDb




Neka 100. film bude leteći, što sam sinoć pogledao bez prevelikih očekivanja.

Film počinje s napomenama da je samo adaptiran i inspiriran prema stvarnim događajima, i da nije biografija. Baš tako, film je, da se izrazim idiomski zezancija samo takva! Priča je temeljena na zapisima i knjigama okorjelog australskog kriminalca i zatvorenika Marka Brandona Reada, a teče tako da ne možemo a da ne primijetimo bolesnjikav ton u svemu skupa. Za ljubitelje tzv. 'bolesnih' filmova koji bacaju na satiru društva i čovjeka ovo će biti softcore ostvarenje. Ja bih ovakav tip filmova svrstao u podožanr 'softcore bolesnih filmova'. Baš je satira za nasmijati se; režijom, kinematografijom i izvedbom ponajviše - moram da kažem jebenog - debeljuškastog Erica Bane u glavnoj ulozi Choppera, Reada.

Tko je Chopper i u čemu je suština filma? Vidite, stvarno bi se imalo o čemu pisati. Sve vam dođe da se kroz film vodi jedna zajebancija, a da pritom isto tako nije uopće zajebancija. Film je krvav, film je stvaran, ono real real reality, a govori o apsurdima što se provlače po cjelokupnom sustavu u kakvom kao lojalni i mirni građani živimo. Mark Read je smeće, sirov i lud do daske, zatvorenički tip koji stalno ide iz zatvora i u zatvor, polupismen, naoružan, ali zna se snaći u kriminalom organiziranom okruženju. On je kotačić u stroju kriminalnog sistema koji tamo paše kao saliven. Ne preže od nikakvih metoda; bit će dovoljno izdvojiti samo jednu situaciju u kojoj je dao drugom zatvoreniku da mu odreže uši ne bi li dobio premještenje iz svog odjela – i to sasvim miran. On je takav tip kojemu je cijelo polje djelovanja jedan golemi zatvor. Čim je malo dulje na slobodi on se poželi zatvora. I dok ga policija želi vani na slobodi radi svojih mutnih poslova, on će uvijek postupiti prema svojoj robijaškoj ćudi i neće mu biti čudno vratiti se u zatvor.

Ono najbolje u filmu, bez obzira na poentu koja vrijedi, po mom osobnom viđenju je sam taj karakter kojeg igra Eric Bana. S jedne strane totalno je lud, a čini se da ima srca, a s druge strane radi nevjerojatno užasavajuće stvari. Izdvojit ću neke kadrove, i nema se što mnogo duljiti s analizom. Reći ću samo da se ovaj solidan film isplati pogledati. Kakav je da je, dobar je jer nema mnogo seruckanja i prisilno dodavanih scena ne bi li se bogzna šta pojačalo.

-----------------------------------------------------------------------------








(CHOPPEROV IZRAZ LICA NAKON ŠTO JE UPUCAO ČOVJEKA)

(NA SLOBODI MUTI S POLICIJOM)

(JOŠ NEKOLIKO POGLEDA...)

(NEVJERUJE ŠTO ČUJE OD POLICIJE NAKON ŠTO IM JE REKAO DA JE ON UBIO ONOG TURČINA)



(SPRDA SE SA AKADEMSKI OBRAZOVANIM PISCIMA)

(TAKVE JAVNOST I MEDIJI VOLE)

(...)

--------------------------------------------------------------

TRAILER

INSERT


Oznake: Andrew Dominik, Eric Bana, biografski, kriminalistički, crna komedija, australski film, 2000, 7/10

- 08:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 09.07.2015.

DELICATESSEN (1991)

93.DELICATESSEN (1991,FRA) Ocjena: 9/10
(Delikatese) crna komedija, post-apokaliptički, 99', IMDb: 7.7/10
Redatelj: Marc Caro, Jean-Pierre Jeunet
Scenarij: Gilles Adrien, Marc Caro, Jean-Pierre Jeunet
Glazba: Carlos D'Alessio
Snimatelj: Darius Khondji
Uloge: Marie-Laure Dougnac, Dominique Pinon, Jean-Claude Dreyfus



Kakvi su to veliki filmovi? To pitanje osjećam da moram postaviti s obzirom da u Delicatessen prepoznajem 'veliki' film. To je kada još u predpripremi za gledanje vi po kadrovima iz filma osjećate da je pred vama nešto vrlo privlačno, tajnovito i moćno. Delicatessen je upravo to, jedna nazovimo ju 'velika' i vrhunska crna komedija sa nadrealističkim estetskim rješenjima. Namjerno ne kažem da ova crnohumorna komedija jest nadrealistički film, nego samo ostvarenje s nadrealističkom formom. Film teče tako da nas kroz čitavo vrijeme drži živo fokusiranima za ono što se sprema dogoditi, da mesar svoje radnje koja nosi naziv 'Delicatessen', učini ono što se čitavo vrijeme prijeti uraditi svojom satarom; dohvatiti svojeg novopridošlog pomoćnika kojeg je zaposlio u svojoj stambenoj zgradi kao majstora za kojekakve popravke, priklati ga kao što se to radi sa svinjom i onda dati (trampiti) meso svojim kupcima i stanarima. Da približimo radnju filma kroz par uputa za razumijevanje:

Evo ovako: Nalazimo se u postapokaliptičnom svijetu negdje u Francuskoj. Čini se da se dogodilo nešto pre strašno, jer mi i po zgradi i posvemašnjem prožimućem mraku i magli primjećujemo da je sa ljudima otišlo sve u nekom krivom pravcu. Čini nam se kao da je zgrada sa mesnicom gosp. Clapeta (J-C.Dreyfus) 'Delicatessen' sve što je od grada ostalo. Delicatessen , sa svim pripadajućim elementima u strukturi, čista je alegorija civiliziranog svijeta u čijem društvu jedino što je ostalo sačuvano jest ono najgore što egzistira u stanarima koji žive u Clapetovoj zgradi. Clapetovi (mesarovi) podstanari su ljudi različitih gnjusnih i bizarnih osobina, provode dane u najgorim ljudskim navikama da to prelazi svaku mjeru etičnosti. Oni su frustrirana bića (Aurora, žena koja čuje glasove i koja na najrazličitije načine želi počiniti samoubojstvo), snobistička bića (kao mesarova ljubavnica), oni su ujedno i uhode, prokazivači, izdajice u službi glave zgrade i šefa mesarske radnje, ima i čudaka kao ekscentrični pužofiličar Frogman koji živi u vodi do koljena i jede samo sirove puževe. Zgrada ima sve: i vezu sa svijetom (poštar) i vlastitu manufakturnu djelatnost. Ma pogledajte tu alegoriju! Delicatessen je svijet 'u se - na se - poda se' vrijednosti koji je nekakvom čudnom radiokaktivnošću podignut na veću potenciju. Zajedničko svim stanarima je njihova nesputana i nikad zatomljena, toliko ljudski prepoznatljiva i vječita glad, upravo proždrljivost. Hraniti se i jesti je uvijek na prvome mjestu i društvo koje imamo u toj 'Delicatessen zgradi' je jedačko (mesoždersko) društvo. U srcu priče je međutim nešto lijepo. Ljubavna priča između mesarevog pomoćnika, malog ćubastog cirkuskog zabavljača i klauna Louisona (Dominique Pinon) i mesareve slabovidne kćeri Julie (Marie-Laure Dougnac). U njih dvoje i prije njihovog prvog susreta spavala je tužna umjetnička duša kojoj nedostaje ljubavi i razloga za snove. Oni, drukčiji od svih, se nađu kod nje na maloj glazbenoj romantičnoj čajanki jednog popodneva kada im se spoje srca u zajedničkoj svirci na svojim instrumentima. (Ona svira violončelo, a on na muzičkoj pili za dušu njegovog najboljeg prijatelja majmunčića doktora Livingstonea kojega su pogađate … pojeli). Međutim u kući postoje cijevi, šuplji prolazi i sve se čuje. Kuća je kao jedna ogromna društvena 'Big Brother' aparatura, sa svim mehanizmima nadzora i upravljanja. Pomahnitali mesar širi sve žešću kampanju ne bi li uhvatio svoj obrok kada dozna da mu se kćer druži sa pomoćnikom. Porivu gladi u mesarovom sklopu ličnosti pridruži se i ljubomora - očinska ljubav koja želi posjedovati. Stanari se počnu pretvarati u razjarene zvijeri.. Pod zemljom pak, u kanalizaciji je nešto kao pokret otpora, Trogloditi koji su napravljeni s kapama u gumenim odijelima da izgledaju kao spermatozoidići. Dobroćudna stvorenja kao biljožderski pokret otpora gnusnim mesojedima na čelu sa mesarom, vođom Delicatessena. Međutim i oni, iako kao subverzivni faktor otpora mesožderima, imaju također jedan primarni cilj u svojoj borbi – pronaći žito, vreće sa kukuruzom! I oni žele jesti. Njima je vrhunaravna strategija opstanka razmnožavanje koje im je 'prirodno' funkcionalno ugrađeno u biološkoj fiziologiji bića. Krug se zatvara kad si probamo zamisliti što će 'gladnom' mesaru žito koje je na tako visokoj cijeni a koje skladišti i brižno važe..

Poanta filma, koji je umjetnički iznimno dojmljiv, vizualno i akustički, koji je osmišljen nimalo izvan stvaralačke struje francuskog vala društveno-satiričnih autora, koji je i zabavan i koji vas tjera na razmišljanje, na osjećanje i na smijeh podjednako, kao izdignuta je na nekakav pijadestal filmske umjetnosti, a nalazi se u sceni na krovu zgrade na kojoj sviraju dvoje ljubavnika ujedinjenih u svojoj tuzi umjetnika, dok nad horizontom boje prekrasnih toplih i vedrih tonova ispunjaju nebo. Baš kao slika.

Delicatessen je priča u maniri Chaplinovih Modernih vremena, poentirana romantično, bajkovito, ali ništa manje opskurno i groteskno. Delicatessen je čudovišno lijepo ostvarenje; film koliko romantičan, toliko i jezivo šokantan.

------------- POKUŠAJ BIJEGA PRETHODNOG POMOĆNIKA





















--------------------------------------------------------------------------------------------

(MESARSKE DELICIJE ZA STANARE)

(NEBO NAD ZGRADOM JE VJEČNO TAMNA KOPRENA)

(NE BAŠ GOSTOLJUBIV DOČEK STANARA)

(NOVI POMOĆNIK I USPOMENA NA DR.LIVINGSTONEA)

(ZGRADA JE UJEDNO I MANUFAKTURA)

(U DRUŠTVU ZGRADE ZASTUPLJENA SU I DJECA)

(LOUSIONOV MALI PERFORMANS)

(UVIJEK NETKO MOTRI)

(MESAR I POŠTAR O POLITIČKOJ SITUACIJI)

(JULIE, SLABOVIDNA MESAREVA KĆI KOJA STANUJE NA GORNJEM KATU)

(BIT ĆE TO ROMANTIČAN SUSRET)

(KAD NAOČALE NISU NA OČIMA :-))

(SRODNE DUŠE)

(MAGLA OBAVIJA MESOŽDERSKU UTVRDU)

(POSTAPOKALIPTIČNO OZRAČJE)

(PODMIĆIVANJEM ŽELI DA BUDE VOLJENI TATICA)

(TAJNI PROLAZI)

(TROGLODITI)

(SUICID-DRUŠTVENI PROBLEM)

(BORBA ZA ŽIVOT U IME LJUBAVI KOJE NA SVIJETU VIŠE NEMA)

(UČINILI OPĆI POTOP)

(...)

(ČINI MU SE DA IMA NEŠTO U GLAVI)

(ŠTO SE POŽDERALO POŽDERALO SE)

(NADA)

(RAZVEDRAVANJE)

(OPSTANAK LJUBAVI)

-----------------------------------------------------------------------------------------

Trailer

-----------------------------------------------------------------------------------------







Oznake: Marc Caro, Jean-Pierre Jeunet, crna komedija, Dominique Pinon, Jean-Claude Dreyfus, francuski film, 1991, 9/10

- 10:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 24.03.2015.

DEATH TO SMOOCHY (2002)

72.DEATH TO SMOOCHY (2002,USA) Ocjena: 8/10
(Smrt Smoochyju) drama, crna komedija, kriminalistički
Redatelj: Danny DeVito
Scenarij: Adam Resnick
Glazba: David Newman
Snimatelj: Anastas N. Michos
Uloge: Robin Williams, Edward Norton, Danny DeVito




'SOFT GEJ-NACI PARODY'

Film jest da malo i suviše cirkusantski naglašava parodiju u showbiz-industriji, točnije, u show produkciji dječjeg programa od čije se i oko čije kuće se vrti i grana čitav taj labirint kupovine, prodaje, mita, korupcije, ucjene, mutnih interesa i makinacija različitih vrsta, ali sve u svemu obrađuje pravu stvar. Bez sumnje, film je inteligentna zezancija do neba! Scenarij je urađen kao po mjeri za glumce tipa Robin Williams ili Edward Norton, a radnja se vrti oko dvojice zabavljača u dječjem programu na televiziji 'KidsNet'. Kada popularni, slavni i već obogaćeni Randolph Duga/Rainbow (Robin Williams) biva uhvaćen kako od roditelja prima mito da bi im djecu postavio u prvi plan shoua, na njegovo mjesto dolazi Sheldon Mopes (Edward Norton) koji igra na emisiji smiješni ružičasti lik dobroga nosoroga Smoochyja koji zna sve 'postulate' za djecu kako biti dobar i valjan. Randolph Duga preko noći ostaje na cesti i ne miri se sa ulaskom naivnog dobrice Smoochyja u njegov show. Randolph počinje da mu sprema zamke, sve kako bi mu napakostio i uništio ga. Ispod te gole površine, njihove borbe u kojoj a propos naivni Sheldon/Smoochy nema pojma da mu ikakva nevolja prijeti od bivšeg tv-junaka dječjeg shoua događa se cijela jedna grozno groteskna zakulisna igra mešetara i gospodara novca koji igraju igre namještanja tržišta, marketinga i svih drugih stvari koje se tiču lihve i beskrupulozne goleme zarade. Osobno mene, koji sam uživao u ovoj crnoj komediji koju s neke strane ipak možemo uzeti kao soft ili light (da ne kažem da je mekana ili lagana), najviše je zaokupljalo neko čuvstvo kojeg se nikako nisam mogao osloboditi tokom čitavog filma. Ne znam, možda je to i najbolji segment ovog filma; taj segment je – glupost. Glupost se proteže kroz čitav film kao jedan osobit lajt-motiv za kojeg gledatelj ne može biti siguran radi li se upravo o tome da je upravo to intencija kod nastanka ovog filma. Materijalni, poslovni i društveni odnosi u krugovima koje ova drama nosi u sebi su takvi da se sve vrti oko novca a to sa sobom sve te likove svodi na glupa koristoljubiva bića koja se bedasto zaljubljuju (Nora), vjeruju u proste ideale (najprostodušniji čovjek na svijetu Sheldon) ili naprosto kopaju pod drugim jamu (gramzljivi i razljućeni Randolph Duga). Na koncu konca vidimo da to društvo od njih stvara da oni i ne budu ono što jesu nego da budu uloge koje igraju. Tako je Sheldon ništa, a Smoochy je onaj koji diše i hrani se za njega u njegovu jedinom tijelu. Pogledajte kako je to u filmu lijepo obrađeno.

Danny DeVito je kreirao vudialenovski film (takav sam stekao dojam) koji pronicljivo obuhvaća društvene i ljudske odnose između umjetnika, zabavljača, sitnih apartčika koji trče prema diktatu novca, šefova establišmenta i njihove sive eminencije. Najsmiješnije od svega ispada koliko 'zlo' podzemlja sa svojim mafijaškim ekonomima i utjerivačima (ucjenjivačima ili edukatorima - sve prema potrebi - kakvog glumi sam D.DeVito) stravično parazitira na gluposti ljudske vjere u 'dobro' i ideale. Šaljivi i ozbiljni dijelovi toliko se dobro preklapaju jedni sa drugima da vi stvarno osjećate potpun doživljaj odličnog filmskog ostvarenja. Film ima oznaku 'R', što će reći da nije za djecu i maloljetnike. Sve u svemu jedna odlična crna komedija u parabolama s kojom ne možete pogriješiti.

------------------------------------------------------

(PROKLETO NAIVAN DOBAR I DRAG)

(VESELI NOSOROG SMOOCHY)

(RANDOLPHOVA NOĆNA MORA - NIJE MU UPALILA NAMJEŠTALJKA S VULGARNIM KEKSOM)

(SLIKA GRADA)

(NI SMOOCHY NIJE IMUN NA ZLI TRETMAN U JAVNOSTI; RANDOLPHOVO MASLO)

(ČINI SE DA JE IMALA VEZICU I SA RANDOLPHOM DUGOM)

(IZVINJAVANJE BR.2 - VRLO ČEST OBLIK U NEOLIBERALNOM DRUŠTVU (I AM SO SORRY))

('LADIES AND GENTLEMEN WHO'S YOUR FAVORITE RHINO?!!')

(ROG ČUDNO IZGLEDA,MOGLO BI SE POVEZATI SA ČUDNIM SKLONOSTIMA..)

(MOGLO BI SE 'ISKOPATI POD NJIM JAMU')

(JER SVE JE ČINI SE BIZNIS)

('TKO JE?')

(OSVETNIK IZ PROŠLOSTI)

(DJECA KAO DA GLEDAJU UTVARU U PEĆINI)

('HAJDE DJECO,ŠTO RADIMO KAD SE FRUSTRIRAMO?')

('URLAMO..AUUU!')

('AUUUUU!')

('AUUU...!')

(URLAJU I ODRASLI OBOŽAVATELJI)

('DOBRODOŠLI NATRAG,SMOOCHY NAM SE VRATIO!')

('UMUKNI.')

(UNIŠTITI, OSVETITI SE, SREDITI SMOOCHYJA - SVE ŠTO RANDOLPH DUGA ŽELI U ŽIVOTU)

(.BLA BLA..POPULARNOST SMOOCHYJA JE VEĆA NEGO IKADA..)

('PREZIREM TE.')

(EKSPLODIRAT ĆE.)

('UMRI!')

('VANBRAČNI TELETABISU!')

(SMOOCHYJEV SAMOUVJERENI POSLOVNI PLAN)

(DOBROTA I POŠTENJE IZVIRU MU IZ OČIJU)

(ČITAVU ZARADU ŽELI RAZDIJELITI U HUMANE SVRHE)

(ŠTO MU VIŠE PREOSTAJE..POKRENUTI ANTINOSOROGOVSKU KAMPANJU..)

(ILI SAMOZAPALITI SE KAKO BI SKRENUO POZORNOST NA SEBE?)

(JEDNOM ANĐELU IPAK STALO DO NJEGA)

(GRLJENJE - JOŠ JEDAN ČEST OBLIK U NEOLIBERALNOM DRUŠTVU (I LOVE YOU))

----------------------------------------

Trailer

Oznake: Danny DeVito, Robin Williams, Edward Norton, crna komedija, Komedija, drama, 2002, 8/10

- 13:00 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 26.02.2015.

EDMOND (2005)

65.EDMOND (2005, USA) Ocjena: 8/10
(Edmond) drama, triler, 82'
Redatelj: Stuart Gordon
Scenarij: David Mamet (sc. i dram.tekst)
Glazba: Bobby Johnston
Snimatelj: Denis Maloney
Uloge: William H. Macy, Rebecca Pidgeon, Frances Bay, Joe Mantegna




Prije nego što počnem interpretaciju 'Edmonda' odredio sam da se osvrnem na imena dvojice plodnih autora, režisera Stuarta Gordona i scenarista i dramskog pisca Davida Mameta. Znao sam da mi je od nekuda poznato ime Stuarta Gordona, pa kada sam provjerio njegovu filmografiju sve mi je bilo jasno. Pa on je režirao kultnog 'Re-Animatora' (1985), frankenštajnskog horora na kojem sam kao filmski zaljubljenik odrastao, te mnogih drugih filmova iz žanra čudnih horora. To spojeno sa tekstopiscem koji potpisuje ili supotpisuje scenarije vrlo zanimljivih filmova kao što je 'The Untouchables' (1987), 'Ronin' (1998) ili 'Hannibal' (2001), D.Mametom, zahtjeva da se skine kapa kad se vidi njihova suradnja na filmu kojega danas kanim predstaviti. Radi se o 'Edmondu' sa briljantnim Williamom H. Macyjem u ulozi 'jednog od najvećih i najuvjerljivije odigranih luđaka' u povijesti filma, a koje sam ja do sada upoznao.

Ovaj film je čista jeza. Priča o čovjeku koji boluje od sindroma robovanja današnjem pokvarenom društvu. Edmond Burke radi već godinama u sustavu kao uzorni građanin, i priča nas vodi ravno u njegovu 47 godinu života u kojoj njemu počne pucati strpljenje po šavu. Nekako mu dođe dosta žene i njezinog prigovaranja, i seks im je nekako postao rutinski i više je kao u svojstvu neke preče stvari radi koje ga imaju; kud god da krene i pokuša pronaći malo uzbuđenja za svoj posivjeli život on nema što naći. Ulice kojima hoda noću prepune su svodnika, dilera, prevaranata, lihvara, kurvi i raznog drugog šljama. Tu su i peep-show automati kamo se može doći po virtualnih pola sata-sat seksa sa samim sobom. Edmond pristane da si pronađe dobru priliku za iskreni seks ali nigdje da pronađe takvu ženu koja bi bila u korak s prirodnim ljudskim odnosom pa makar i za novac. Sve je nekako pogrešno, sotonski pakleno i komplicirano; svatko nudi svoju uslugu preskupo, na brzinu, prosto, bez imalo suosjećanja ili naprosto uz pregradu od masivnog stakla. Edmond nikako da naiđe na dovoljno jeftinu i iskrenu ženu, a kad nađe jednu koja mu je bar zgodna, ta ga ucjeni da nema dovoljno keša. On prostodušan, kakav je, krene na ulicu kod kockara da pokuša na okladu udvostručiti svoj iznos, ali ga ovi dakako prevare i zbog Edmondova ustrajanja na regularnosti igre prebiju ga i dokraja opljačkaju. Edmond u zalagaonici zalaže zadnje što ima, prsten na svojoj ruci te kupuje neki raritetni nož. Pomalo sve ode u krasni k.c. Šljam svodnički i dilerski na ulici toliko bi valjda oblijetao čovjeka dok sa njega ne bi skinuo i posljednje što ima. Tako je bilo i sa posljednjim crncem koji je pokušao 'poslovati' sa Edmondom. Ponudio je Edmondu ovaj dobru žensku za 40 dolara, ali ga je u nekom zakutku ipak ulovio oko vrata tražeći od njega sav novac. U tom trenutku je Edmond svisnuo i sve je krenulo kvragu.. Postao je luđak u TOP TEN svih luđaka u filmovima kojih bi se ja mogao sjetiti.

Obzirom na nešto širi opis radnje za ovaj film već u samom početku ne bih dalje razvezivao. 'Edmond' je film s filozofijskom kretanjem i funkcionira kao skup dijelova i momenata, kao jedna velika igra frustriranog i gnjevnog pojedinca koji pukne od nagomilanog bijesa prema tome kakva je narav grada i svijeta oko njega. On shvaća da je to nešto što se nije dogodilo u zadnjih godinu ili mjesec dana, nego mu je takav čitav život. Sve ostalo, kako je i gdje završio pogledajte u drugoj polovini filma koji je moćan i prepun snažne metafore.

---------------------------------

(EDMOND IDE KUĆI S POSLA (PODSMJESI))

(ZASTAO ISPRED IZLOGA BR.115.)

(GATARE ZNAJU ŠTA MOŽE MUČIT SREDOVJEČNOG MUŠKARCA)

(ŠTO KARTE KAŽU?)

(KARTE PREDSKAZUJU KOMPLETNU PROPAST)

(POGLED E MOJ SINKO NIŠTA TI SE DOBRO NE PIŠE)

(NEŠTO DUBOKO PRAZNOVJERNO KAO DA SE PROBUDILO I PODSJETILO GA DA JE ODAVNO U SILAZNOJ ŽIVOTNOJ PUTANJI)

(EDMONDU KARTE STOJE..)

(KAO DA ĆE SAM USKORO POČINITI MASAKR)

('A.')

('A?')

('NISI TAMO GDJE PRIPADAŠ.')

(POSLOVNI RUČAK (OSJEĆA KAO DA NE ŽIVI))

(ŽENA MU GOVORI KAKO JE SLUŽAVKA RAZBILA ANTIČKU LAMPU KOJA JE KOŠTALA 250$)

(OSTAVLJA JU.GODINAMA ZNA DA JU NE VOLI.)

(KUD GA PUTEVI DALJE VODE..SEX TOYS EROTIC GIFT)

(COMPLETELY NUDE, ABSOLUTELY NUDE)

(DO YOU WANT TO PLAY?)

(LIVE NUDE GIRLS GIRLS GIRLS)

(KAKO MANIJAKALNO NAMETLJIVO GIRLSGIRLSGIRLS)

(OTVORENO 7 DANA 24 SATA)

(USPON ZA RAJ ZA 25 CENTI)

(STATI-PLATITI)

(PLATIO VEĆ NA ULAZU SASVIM SIGURNO 50 PUTA VIŠE OD 25 CENTI)

(SPREMAN ZA ŽENU)

(STIŽE)

(AJDE OPUSTI SE, BIT ĆE NAM LIJEPO)

('KAKO MI MOŽE BIT LIJEPO?KAKO SE UKLANJA OVA BARIJERA?')

('DOĐI, UBACI DESET DOLARA')

('SAMO MALO, NEMAM DESET, IMAM DVADESET..HOĆU LI DOBITI KUSUR?')

('AHA, UBACI DVADESET..')

(EDMOND POKUŠAO U EKSKLUZIVNIJEM RAZREDU)

('KAKO SI?' - 'DOBRO.NIKAD PRIJE NISAM OVO RADIO.')

('ĐOGIRAM, A U ŠKOLI SAM SE BAVIO HRVANJEM.')

(..NAKON MNOGO POKUŠAJA NAŠAO ISKRENU KONOBARICU.. JOŠ UVIJEK NORMALAN)

(ONA VOLI TOTALNO ISKRENE MUŠKARCE)

(ISKREN DO SRŽI)

(A ONDA JE DIJALOG OTIŠAO PREDALEKO)

('..A ONDA SAM DOPUSTILA DA ME J...Š, ODLAZI!!')

(SMIRUJE JU)

('VIDIŠ ŠTA SI SAD URADILA..')

(SIMBOLIČNO SAV SE UKLOPIO U TAMNI SVIJET PODZEMNIH ŽELJEZNICA)

Vjerujte mi, kroz slike nije otkriveno previše od cijelog filma. Možete komotno pogledati i bit će vam jasnije.

----------------------------------------

Trailer








Oznake: Stuart Gordon, David Mamet, William H. Macy, drama, triler, crna komedija, 2005, 8/10

- 19:10 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 06.09.2014.

A SHOCK TO THE SYSTEM (1990)

9. A SHOCK TO THE SYSTEM (1990, USA) Ocjena: 8/10
(Šok za sistem); triler, komedija, kriminalistički
Redatelj: Jan Egleson
Scenarij: Simon Brett (knjiga), Andrew Klavan
Glazba: Gary Chang
Snimatelj: Paul Goldsmith
Uloge: Michael Caine, Elizabeth McGovern, Peter Riegert



Graham Marshall (M.Caine) ima u sebi nešto što bi jedan idealni makijavelistički vladar mogao samo poželjeti. Graham Marshall je 'čarobnjak', nevjerojatni umjetnik i genije raspolaganja sa moći. U svom životu bio je on biznismen, marketinški menadžer u bogatoj tvrtki, stekao je sjajnu kuću, dobar auto, solidnu zaradu, oženio snobovsku suprugu i dobio punicu koja mu non-stop zanovijeta. I tako polagano s vremenom mu se sve počelo urušavati u smislu kontrole i vlastitog položaja, a kao vrhunac mu je došlo kad u firmi nisu promaknuli njega na položaj šefa, nego nekog ulizicu Boba koji je bio trebao biti ispod njega. Jedne večeri kad se već dobrano nagomilo bijes u toliko specifičnom i karakternom Caineu on više-manje slučajno gurne žicaroša skitnicu pod vlak u metrou što mu potpuno rastvori polje djelovanja, tim više što se incident dogodio neopaženo. Caine kreće u stratešku igru planiranja savršenih zločina kako bi ostvario svoj cilj, kako bi osvojio sve što njemu pripada a da to trenutačno drže i kontroliraju drugi; a to je moć i kontrola nad svim stvarima u svom životu. Ukratko: posmicati svu konkurenciju i sve što mu predstavlja uljeza. Započeo je najprije od svoje supruge koja voli mužev ugled.. Gnjev i mirnoća kojom mrzi snobizam svoje žene, yuppijevski kretenizam u svojoj firmi; paklenska igra savršenog vladara nad ljudima i stvarima u svom životu od strane Michaela Cainea odigrane su toliko dobro da nećete požaliti ni sekunde odgledanog filma. 'Šok za sistem' je nepretenciozna ali ozbiljna, čistokrvna crna komedija koju vrijedi imati u nekoj široj filmskoj kolekciji. Za sladokusce dobrih i pomalo zapostavljenih filmova iz malo daljih filmskih godina.

Oznake: Michael Caine, crna komedija, triler, 1990, 8/10

- 12:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 03.09.2014.

COUP DE TORCHON (1981)

8. COUP DE TORCHON (1981, FRA) Ocjena: 8/10
(Veliko čišćenje); komedija, drama, kriminalistički
Redatelj: Bertrand Tavernier
Scenarij: Jim Thompson (knjiga), Jean Aurenche, Bertrand Tavernier
Glazba: Philippe Sarde
Snimatelj: Pierre-William Glenn
Uloge: Philippe Noiret, Isabelle Huppert, Stephane Audran




Pred sam Drugi svjetski rat 1938., u kolonijalnoj Francuskoj Zapadnoj Africi, šef policije jednog mjesta u Senegalu je Lucien Cordier (P.Noiret). Živi sa ženom koja ga uporno odbija kad joj ovaj zavlači ruku pod suknju, ali je neprestano u naručju svoga tobožnjeg brata Nonoa koji ju zove 'mama'. Ta i mnoge druge situacije u mjestu šefu idu na živce, ali on je usprkos svemu, ipak uvijek nasmijan, dobre je volje i širi mnogo dobre energije. Dok jednoga dana, ne skidajući svoj smireni osmijeh sa lica, šef policije Lucien Cordier nije počeo hladnokrvno ubijati lokalne građane kolonijalnog gradića, a da nikada prije nikome nije zlo učinio. Čitav gradić, čitava zapadna Afrika, sav crnački uznički živalj koji liže guzicu bijelom gospodaru, sva bjelačka kriminalna klatež, šverceri i makroi, čitava napuhana i prepotentna buržujska Francuska i cijeli kolonijalistički svijet sjeo je na glavu tom šefu male policijske uprave u tom senegalskom gradiću. Ključna je u ovome filmu uloga i položaj Luciena Cordiera kao šerifa; ono što njegov poziv i posao zahtijevaju u okolnostima kasnog kolonijalnog društva. Njegova ubojstva čin su policajca koji vodi red i provodi zakon u svojoj koloniojalnoj upravi, a ne ubojstva čovjeka Cordiera. Čovjek Cordier samo želi živjeti u obilju seksa, jela i pića, biti kao dobar susjed onim tamo crncima. Njegova kob, to zašto je on ustvari, premda uobičajeno nasmijan, uvijek tužan i nesretan; njegova je kob, dakle, upravo u njegovom poslu policajca. U tome što on mora razračunavati sa sirotinjom i nižim prljavim kriminalcima, činiti tako strašne stvari poput ubojstava dok bogataši i moćnici čine to sve na milijuntu potenciju, a on do tog svijeta uopće ne može; on ne može dalje od toga da ubije nekog tamo svjedoka koji bi njemu samom mogao doći glave ako bi ga otkucao sudu. Lik Luciena Cordiera je nešto kao 'ruka pravde' onoga koji stvari vidi kakve jesu. Mehanizam koji se u njemu buni primoran je ubijati, a da u isto vrijeme ništa ne postiže time. Cordier na koncu shvati da se nalazi unutar golemog lanca ubijanja, i to mu se učini zbunjujuće. Kao da je sve to igra.
Kritičari su procijenili da je Tavernierova adaptacija pripovijesti Jima Thompsona u pravom smislu riječi crna komedija. Pa ipak, ne moguće je oteti se posljednjem dojmu filma koji gledatelja vuče na stranu goleme nepresušne tragike čovječanstva, koja čovjeka guta u posvemašnjem ludilu kao u kakvu crnu rupu. Takav je i naš anti-junak u ovom filmu, izgubljen u divljini kolonijalne stvarnosti, čovjek od kojega je sustav učinio zločinca i budalu, moralnog izgubljenika u funkciji stroja državne žandarmerije.



Oznake: Tavernier, francuski film, crna komedija, 1981, 8/10

- 11:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se