ONAJ KOJI GLEDA FILMOVE

nedjelja, 14.02.2016.

DARK VICTORY (1939)

137.DARK VICTORY (1939) Ocjena: 8/10
(Mračna pobjeda) SAD, drama, 104', IMDb: 7,6/10
Redatelj: Edmund Goulding
Producenti: Hal B. Wallis, David Lewis
Scenarij: Casey Robinson; George Emerson Brewer Jr, Bertram Bloch (kaz.komad)
Kamera: Ernest Haller (fotografija)
Glazba: Max Steiner
Uloge: Bette Davis, George Brent, Humphrey Bogart, Geraldine Fitzgerald




IMDb-Dark Victory (1939)

'FILM O POBJEDI NAD STRAHOM OD SMRTI'

Dark Victory je fina romantična drama koja nadilazi klasičnu romantiku u tom smislu da rastvara duhovnu dimenziju pobjede nad smrću. Pobjede duše nad ovozemaljskim životom onda kada ona neumitno, brzim koracima dolazi s bolešću koja je nezaustavljiva. Uloga žene koja je smrtno bolesna (ima tumor na mozgu) a u kojoj je toliko nade, svjetlosti i životne radosti, u ono vrijeme nije mogla dopasti prikladnije glumice nego je to Bette Davis.

Judith Traherne (Bette Davis) je mlada žena koja isprva nije svjesna svoje bolesti. Ona živi sa ugrožavajućim simptomima glavobolje, slabovidnosti i vrtoglavice a prepuna je života. Nakon jednog pada s konja (voljela je jahati) upoznaje mladog doktora Fredericka Steelea (George Brent) koji se ozbiljno zauzme za njezino stanje. Između njih rodi se ljubav, a kada se on uvjeri , konzultirajući se sa doktorima, kako njezinoj bolesti nema lijeka i da joj preostaje nekoliko mjeseci života, nastane tjeskobna situacija između iskrenosti i sažaljenja. Judith prođe operativni zahvat i nakon toga povjeruje i zaljubi se u svog doktora tim više. Njezin uzlet sreće i volje za životom povede je u snove i prema planovima za zajednički život sa svojim čovjekom kojega silno ljubi.

Dark Victory je u doslovnom smislu film koji govori o pobjedi, o jedinoj pravoj i istinskoj pobjedi, možda najvažnijoj i najelementarnijoj stvari, o suštini - a to je pobjeda čovjeka nad strahom od smrti. Veoma je kvalitetno režiran film, tako da se ni u kojem trenutku gledatelj ne može naći u zamki patetične sjete. Upravo onaj element u kojem su sadržane uloge onih koji sa protagonistkinjom žive posljednje trenutke, a u kojima ima senzibiliteta sažalnosti, ovaj film vrhunski zaokreće u slavljenje života. Paradoks je to u kojem se bolesnica promeće u jaču dušu, nego li je imaju zdravi oko nje. 'Dark Victory' je teško prilagodljiv naslov i ne drži konce kao 'Mračna pobjeda'. Možda bi prikladniji naslov bio Svijetla ili Veličanstvena pobjeda ili Pobjeda nad tamom. U zadnjoj sceni filma u kojoj Judith napušta ovaj svijet unatoč popratnim simbolima koji napominju kako su gotove neostvarene radosti ovoga života (dječja igra), gledatelju se ne lomi srce, nego ga se stavlja u misao na početak novoga života. Naša protagonistkinja nema problem osobe okovane lancima materijalizma, ona može da prevaziđe saznanje kako će prije vremena umrijeti i tako napustiti sve radosti života. Taj je dojam vezano za nju tim snažniji jer ona žarko i predano sa svim srcem i punim plućima živi svoj život.

Film je to o hrabrosti i unutarnjoj snazi duha koji se hrani ljubavlju i nepresušnom energijom i mladenačkom svježinom koju je jedno biće nesebično u stanju dijeliti s drugima.

-----------------------------------------------------

(BETTE DAVIS & RONALD REAGAN)

(BETTE DAVIS & GEORGE BRENT)

(ODNOS PREMA UMIRUĆOJ)

(PRIJATELJ KOJI JU JE VOLIO)

(ZDRAVIMA POTREBNA UTJEHA)

(DARK VICTORY - ZAVRŠNA SCENA)

-------------------------------------------------------------



(ONE OF THE BEST DEATH SCENES IN MOVIE HISTORY)

Oznake: Edmund Goulding, Bette Davis, George Brent, Humphrey Bogart, drama, 1930s, 1939, 8/10

- 15:07 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 10.02.2016.

JEZEBEL (1938)

136.JEZEBEL (1938) Ocjena: 8/10
(Jezebel) SAD, rom. drama, pov.drama, 104', IMDb: 7,6/10
Redatelj: William Wyler
Producent: William Wyler, Hal B.Wallis, Henry Blanke
Scenarij: Clements Ripley, Abem Finkel, John Huston; Owen Davis (komad)
Kamera: Ernest Haller (fotografija)
Glazba: Max Steiner
Uloge: Bette Davis, Henry Fonda, George Brent





IMDb-Jezebel (1938)

U nas prevođena kao Jezebel – demonska žena, ova povijesna kostimirana drama često je smatrana kao preteča mnogo slavnijeg filma o američkom Sjeveru i Jugu – svevremenskom klasiku Zameo ih vjetar iz 1939. Radnjom smješten u 1852. u Louisianu, u predvečerje Građanskog rata, film progovara o ideološkim razlikama i svjetonazorima južnjačkog i sjevernjačkog mentaliteta. To je učinjeno toliko dobro da mi te obrise osjećamo dubinski kroz samu radnju priče i kroz odnose među protagonistima u prvom redu. Fabula je usmjerena ustvari na emocionalni i ljubavni odnos vruće mlade južnjakinje Julie (Bette Davis) čiji se tradicionalni južnjački svjetonazor isprepliče sa žarkom i sirovom željom da ljubi prirodno nasuprot normama i manirama ophođenja u društvima. Njezin nastup je slobodnjački, i ona istupa buntovnički, što zasmeta njezinom zaručniku Prestonu Dillardu (Henry Fonda). Vječna će ostati scena po kojoj ovaj film ostaje prepoznatljiv sa plesnom večeri na koju Julie dolazi u crvenoj haljini provocirajući dame i njihove pratnje u jednoličnim crno-bijelim opravama za bal. Američki Jug nije imun na sjevernjačke industrijalističke i u to vrijeme zaživjele abolicionističke utjecaje, čega je simbol Preston Dillard koji nakon svađe sa Julie oženi sjevernjakinju.

Film je to pedantnog i plodnog režisera Williama Wylera koji je sa Bette Davis po više desetaka puta ponavljao kadrove i scene (kao onu njezinog spuštanja u dugoj haljini niz stepenište). Ime Jezebel (Izabela) je inače u svezi sa osobinom protagonistkinje Julie, starozavjetno ime iz Knjige Kraljeva i koje se u filmu svega jedanput spominje, a ta je da je ona žena koja je zla i pogana - u prenesenom značenju što je u vezi sa njezinom ne pripadnosti kršćanskom moralu i zakonu. (Jezebel je žena iz Baalova kulta, udata za Izraelskog kralja Ahaba).Tom načelu suprotstavljena je njena životna energija i priroda žene koja ljubi nezavisno od načela i obaveza objavljenog zakona. Ona je lik kao Scarlett O'Hara u Zameo ih vjetar, ali samo upola, jer Scarlett pušta voljenog muškarca dok Julie ne pušta. Julie ne izgovara 'sutra je novi dan' nego ide za voljenim svejedno u raj ili pakao. Julie predstavlja ženu životne borbe pod cijenu svih svjetovnih i religijskih konstrukcija. Ona je žena koja živi isključivo iz srca kojemu je 'namjena' probijanje i krčenje puta ljubavi prema čovjeku kojega voli. U crvenoj haljini (u crno-bijeloj verziji nama se čini crna) ona je ne samo žena koja protestira u nečemu, nego je ona žena koja se razlikuje, koja je u toj drukčijoj haljini ogoljena pred zakonom pripadanja društvenim tokovima. Jezebel je film koji ima možda tek sloj ili dva užu dimenziju nego Zameo ih vjetar, što ne znači da je manje vrijedan. Kako bilo, Jezebel je zaista dostojna preteča velikog megapopularnog filma koji se daleko manje spominje.

--------------------------------------------------------

(JEZEBEL - DEMONSKA ŽENA)

(BETTE DAVIS, HENRY FONDA - DOLAZAK NA BAL)

(PRIČA O SJEVERU I JUGU)

(JULIE BRŽA OD ZAKONITE SUPRUGE)

(ZAVRŠNA SCENA - ODLAZAK S VOLJENIM U KARANTENU ZA ZARAŽENE OD ŽUTE GROZNICE)

(BETTE DAVIS, white dress)

(BETTE DAVIS, red dress)

Oznake: William Wyler, Bette Davis, Henry Fonda, George Brent, romantična drama, period drama, 1930s, 1938, 8/10

- 16:45 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 10.01.2016.

MARKED WOMAN (1937)

129.MARKED WOMAN (1937) Ocjena: 7/10
(Obilježena) SAD, kriminalistički, film-noir, 96', IMDb: 7,4/10

Redatelj: Lloyd Bacon
Producenti: Louis F.Edelman, Hal B.Wallis, Jack L.Warner
Scenarij: Robert Rossen, Abem Finkel
Kamera: George Barnes
Glazba: Bernhard Kaun, Heinz Roemheld
Uloge: Bette Davis, Humphrey Bogart, Lola Lane, Isabel Jewell






IMDb-Marked Woman (1937)

Marked Woman slovi kao jedan od uspješnijih filmova Bette Davis koja je u tom razdoblju imala spor sa producentima Warner Brosa oko preslabog izbora za njezine uloge. Čini se da je 1937. došao vrhunac njezine rane karijere i da je sama bila zadovoljna sa ulogom u ovom filmu. Konačno, nagrađena je za svoju ulogu za tu godinu na venecijanskom filmskom festivalu. U vrijeme snimanja ovog filma surađivali su režiseri Lloyd Bacon i Michael Curtiz koji su inače snimali veliki broj filmova sa jednostavnim fabulama i sa filmskim zvijezdama, posebno sa Bogartom koji je čest Curtizov glumac. Zanimljivost je da je Bogart upoznao svoju drugu suprugu na snimanju ovoga filma; glumicu Mayo Methot koja je igrala ulogu Estelle, jedne od hostesa.

Radi se o filmu koji nije ostao netaknut cenzorskim 'kodom', ali s time da nije izgubio na svojoj razini vrlo dobrog kriminalističkog uratka koji cilja na aktualno stanje, u užem smislu organiziranog kriminala u manhatanskom podzemlju i u širem smislu na položaj žena koje se bave bolje plaćenim poslom ali u verigama svog opasnog i kriminalnog šefa. Iako se na početku filma navodi kako su karakteri i događaji fiktivni, intencija za ovaj film izravno je vezana za konkretne aktere sudskog procesa na kojem su prostitutke odlučile svjedočiti protiv svog šefa, jednog od najvećih njujorških mafijaša svog vremena Luckyja Luciana. U podkontekstu ove kriminalističke sudske 'noir' drame, samog tog slučaja, raspletena je priča o ženama koje zarađuju u svojstvu hostesa u luksuznom noćnom baru. Film nije ništa iskomplicirao, nego je ukazao na okove mladih i lijepih, i onih nešto starijih i iskusnijih žena koje se ne mogu osloboditi ucjena svog probitačnog , utjecajnog, vrlo bogatog i opasnog šefa, a na takav su posao navučene zbog sićušne perspektive u svojstvu kakve tvorničke radnice.

Mary Dwight (Bette Davis) i ostale barske eskort-dame dobivaju za šefa Johnnyja Vanninga (Eduardo Ciannelli) čovjeka, mafijaša, koji naširoko vodi posao. Za svaki neposluh, te dobro plaćene zabavljačice gospode dubokog džepa, lako završe najprije upozorene i ustrašene, ako je potrebno pretučene i konačno likvidirane bez jasnih dokaza. Mary, međutim ne ostaje impresionirana načinom poslovanja i ophođenja svoga šefa i kad se nađe izazvana, ona se između osjećaja emocionalnog beznađa i osvete za smrt mlađe sestre Betty odlučuje boriti na sudu protiv Vanninga. Betty, Maryna sestra je čedna djevojka koja za posjete svojoj sestri upoznaje čari života u noćnim zabavištima, potpuno nesvjesna kamo je zagazila. Primjetivši da se našla opijena na rubu da bude silovana, zbog svoje naivnosti smrtno strada od ruke samog Vanninga. Sudski slučaj protiv Vanninga, uz svjedočenje okuraženih hostesa vodi mladi i pravdoljubivi javni tužilac David Graham kojeg igra Humphrey Bogart u svojoj ne sasvim tipičnoj ulozi. Psihologija straha što se nastanuje u tim ženama glavni je činilac trulog statusa quo zbog kojeg zločinci kao Vanning ispod površine društvene zajednice bivaju ne inkriminirani. Upućuje ovaj film, osim na prevazilaženje kukavičluka u sebi (u slučaju tih žena) i na bitnu kariku u kojoj leži sva nada vjere, ne toliko u sustav koliko u ispravnu stvar, i makar prolazak jedne stvari koja će naići na zasluženu i pravednu osudu; a sve to leži u pojedincu („koji nema svoju cijenu“) koji će zastupati one okovane ucjenom, mrakom i strahom. Bette Davis i Humphreya Bogarta zaista vrijedi pogledati u ovoj životno prikazanoj noir drami.

------------------------------------------------------


------------------------------------------------------
(ZABAVLJAČICE NOVOG KLUBA POSTALE VANNINGOVO VLASNIŠTVO)

(SPREMNE KAD GOD DOĐU NOVA GOSPODA)

(IMAJU ZAJEDNIČKI APARTMAN; POSJET MODNOG DIZAJNERA)

(SESTRE)

(BETTY U KOBNOM IZLASKU; KONFLIKT SA ISKUSNOM SESTROM)

(EMMY LOU (PLAVUŠA) IZVELA BETTY, A BETTY SE NIJE VRATILA)

(PRVI RAZGOVOR S TUŽIOCEM; MARY JOŠ UVIJEK RADI PO UPUTAMA BOSSA)

(RAZGOVOR NAKON LAŽNIH SVJEDOČENJA; ŽUDNJA ZA PRAVDOM)

(POSLJEDICE IGRANJA PO SVOME)

(ŽENE SURAĐUJU PROTIV VANNINGA)

---------------------------------------------------------

(ISABEL JEWELL, MAYO METHOT, BETTE DAVIS, ROSALIND MARQUIS, LOLA LANE)

(BETTE DAVIS & HUMPHREY BOGART, Marked Woman, 1937)

(BETTE DAVIS, Marked Woman, 1937)


Oznake: Lloyd Bacon, Bette Davis, Humphrey Bogart, kriminalistički, film noir, 1930s, 1937, 7/10

- 16:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 04.01.2016.

THE PETRIFIED FOREST (1936)

128.THE PETRIFIED FOREST (1936) Ocjena: 8/10
(Okamenjena šuma) SAD, krim.drama, film-noir, 82'

Redatelj: Archie Mayo
Producent: Hal B. Wallis
Scenarij: Charles Kenyon, Delmer Daves; Robert E. Sherwood (kaz.komad)
Kamera: Sol Polito
Glazba: Bernhard Kaun
Uloge: Leslie Howard, Humphrey Bogart, Bette Davis






IMDb Link

The Petrified Forest je film nastao prema brodvejskom kazališnom komadu Roberta E. Sherwooda. Glavne zvijezde predstave koje je za filmsku verziju angažirao studio 'Warner Bros' bile su glavni glumac Leslie Howard i Humphrey Bogart na kojemu je sam Leslie Howard inzistitrao za ulogu gangstera, odbijajući svaku drugu mogućnost (opcija za Bogartovu ulogu u filmu bila je namijenjena Edwardu G. Robinsonu, Little Caesar). Bogart je čini se cijeloga života ostao zahvalan Leslieju Howardu za ovu ulogu u kojoj je legendarni glumac zaista ostavio briljantan dojam u ulozi pomalo očajnog i opakog kriminalca. Zanimljivost je da je Bogart svojoj jedinoj kćerki dao ime prema svom partneru sa ovog filma davši joj ime Leslie Howard Bogart. Ova uloga zaista je Bogarta povukla prema nizu filmskih uloga po kojima će ostati zapamćen za sva vremena. Uloga u filmu The Petrified Forest može se uzeti za prvu pravu 'Bogievu' ulogu.

Ova je verzija Okamenjene šume zaista dobar spoj kazališne forme i filmskog medija. Čitava drama odvija se u zatvorenom prostoru zalogajnice na benzinskoj crpki uz cestu, u jednoj prašnjavoj i pustoj, kamenitoj zabiti okruženoj kaktusima i stijenama. Restoran vodi miran čovjek, poslušni građanin, (veteran Prvog svjetskog rata koji se nije nešto posebno istakao u ratu) sa svojom kćerkom Gabby Maple (Bette Davis) koja obavlja poslove konobarice i sobarice; s njima su još djed koji samo sjedi, gunđa i zabavlja goste pričama o starim junaštvima i borbama sa Billyjem The Kidom, i mladić ragbijaškog izgleda Boze koji radi na crpki i nepretsano udvara prpošnoj i mlađahnoj Gabby. Gabby je djevojka koja ima romantične snove o odlasku iz ove dosadne zabiti, natrag u Francusku, u Bourges gdje je rođena i odakle je njezina majka. S tim snovima povezuje ju poezija Francoisa Villona, a doskora i mladi namjernik i putnik Alan Squier (Leslie Howard) koji ostavlja Francusku i sve to tzv. oslobođenje duha od okova svih starih poredaka, i u kojega se ona zaljubljuje. U karakteru tog putujućeg pisca, u njegovom defetizmu nalazi se čovjek koji putuje k jedva jasnom cilju, samo s naprtnjačom na leđima. U njegovu karakteru je čovjek koji odgovara stanju depresije koja se nataložila upravo u njegovom vremenu kako je metaforično prikazan obližnji stijenjak kao okamenjena šuma. Civilizaciji koja si radi medvjeđu uslugu dok tako 'pogubno napreduje' (zacijelo još jednom svjetskom sukobu) suprotstavljen je duh oslobođena čovjeka koji je spreman umrijeti radije nego li da robuje. Kada u lokal upadne ubojica i gangster Duke Mantee (Humphrey Bogart) u bijegu od potjere i u namjeri da se susretne sa ženom iz svoje branše, sam Alan izjavljuje kao parolu upućenu svima prisutnima u lokalu što im je svima zajedničko – to je frustracija. Frustracija je udarac uzvraćen od prirode koju je čovjek izazvao svojim progresivnim napretkom. U lokalu je okupljeno društvo u svojstvu Dukeovih taoca koje on i njegovi momci drže na nišanu. U tom dijelu filma zaista će do izražaja doći ono nešto staro što je klijalo, razvijalo se i sada se pretvorilo u kataklizmični čin ljudske reakcije na uvjete koje si je sam čovjek zakuhao. Gabbyn djed (Charley Grapewin), crnohumoran je lik koji neprestano uživa u novinskim člancima o ubojstvima i o kriminalcima s imenom legendarnog i mitskog prizvuka. Taj poluludi i senilni starac u svojoj minijaturi podsjeća na apsurdnu bolest društva. Djed je dane i noći u gostionici i prvorazredni je primjer onoga markera društva koji gaji ratničku, herojsku mističnu fikciju. On sam izvlači riječi američkog pisca Marka Twaina koji je rekao kako inspiraciju za pisanje nalazi u spoznaji da ljudi koji ga čitaju ne žele znati istinu. Taj djed je nosilac ovog malog teatra apsurda. I ovo je poratno (međurtatno) društvo razapeto i u u svojim je fazama interpretirano kao i društvo u filozofskom romanu o metafizičkoj bolesti kugi iz pera francuskog pisca Alberta Camusa. Koncentracija ljudi uopće prikazana je kao robujuća i zatvorena, uvjetovana tekovinama novca, moći i sigurnosti, ili pak samo opstanka revno se igrajući poslušnog građanina kao Gabbyn otac. U ovoj se večeri odigrava čitava drama s dvojicom karakterističnih muškaraca (Alan; L.Howard, i Duke; H.Bogart), koji kao da su kameni međaši koji kruže elipsom društva koje se izgradilo na demokratskim temeljima, na tragovima legendarnih heroja i ratnih trijumfa. Njih dvojica su odmetnici u različitim ulogama, jedan je ustvari pjesnik, drugi je kriminalac. Obojicu veže jedan duh ne pripadanja i otuđenja od etike amerikanizma i ideala koje imaju resiti i oblikovati kvalitetnog i dosljednog državljanina. Unutar korpusa društva dobro je zakamuflirana i zatomljena, kao zabranjena – frustracijom okužena – ljudskost. Ovo je ujedno i film o marginama i marginalnim pojavama tog velikog nacionalnog i privređivačkog tijela gdje se ispoljavaju istinski i vjerodostojni oblici komunikacije. Ovaj film je zrcaljena slika društva u posvemašnjoj depresiji.

Ocjena: 8/10
Obrazloženje: 'The Petrified Forest' je jedan od onih filmova koje ne vjerujem da se pamte i da zrače primamljivom energijom kao neki srodni i u žanru dotjeraniji i određeniji filmovi. Naročito među gangsterskim filmovima Humphreya Bogarta ili dramama karakterističnim po glumačkoj karizmi Bette Davis. U neku ruku ovaj film je najvredniji kao drama, ne toliko kao kriminalistička priča. Kao da se gleda jedna uvjerljiva adaptacija nekog filozofskog romana. Otud asocijacija na Camusa. Kada bi se filmu davala niža ocjena, na što sam pomišljao,bilo bi to ne iz razloga glume ili nekih kinematografskih nedostataka, nego bi to bilo zbog toga što je film posađen na kazališnom temelju i od čega pokretljivost djelomično trpi i u kojoj se utapa motivacija gledatelja za film. Sve u svemu ovaj američki film iz 1936. stanica je preko koje nijedno filmofilsko oko ne bi smjelo preletjeti.

--------------------------------------------------



----------------------------------------------------
(PUTNIK)

(BENZINSKA STANICA SA ZALOGAJNICOM)

(MJESTO NA RUBU CIVILIZACIJE)

(MR.MAPLE - FATHER)

(GRAMPA MAPLE - VJEČNI 'PRODAVAČ' PRIPOVIJESTI)

(UPRAVO PRIPOVIJEDA GOSTU KAKO JE TO BILO SA BILLYJEM THE KIDOM...)

(GABRIELLE SE SVIDIO OSJEĆAJNI PUTNIK)

(POVJERILA MU JE SVOJE SNOVE)

(ON JE PRIPADNIK VRSTE INTELEKTUALACA U NESTAJANJU)

(ONA JOŠ VJERUJE U ŠTO ON NE VJERUJE)

(ALAN:'I BELONG TO A VANISHING RACE..')

('THAT'S ALL.' 'THAT'S ABSOLUTE ALL')

(BOZE RAGBIJAŠ IH UHVATIO IN FLAGRANTI)

(DUKE MANTEE I BANDA)

(DUKEOV NAČIN)

(GRAMPA LIVES MYTHOLOGY)

(PUTNIK BI SE OSTAVIO SVIJETA ROPSTVA U KOJEG NE PRIPADA)

(ČOVJEK EKSTREMNIH I MOMENTALNIH ODLUKA)

(ONA I NJEZINA BUDUĆNOST JEDINO JE ZA ŠTO BI ČOVJEKU VRIJEDILO ŽIVJETI)

(KOB VRSTE U NESTAJANJU)

--------------------------------------------------------

(HUMPHREY BOGART, The Petrified Forest, 1936)

--------------------------------------------------------



Oznake: Archie Mayo, Leslie Howard, Bette Davis, Humphrey Bogart, crime drama, film noir, 1930s, 1936, 8/10

- 18:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 30.12.2015.

BORDERTOWN (1935)

127.BORDERTOWN (1935) Ocjena: 7/10
(Pogranični grad) SAD, drama, kriminalistički, 90', IMDb: 7.2/10
Redatelj: Archie Mayo
Producent: Hal B. Wallis, Jack L. Warner
Scenarij: Laird Doyle, Wallace Smith; Robert Lord (priča), Caroll Graham (roman)
Kamera: Tony Gaudio
Glazba: Bernhard Kaun
Uloge: Paul Muni, Bette Davis, Margaret Lindsay






IMDb-Bordertown (1935)

Bordertown je jedna jednostavna ali vrlo dinamična i dojmljiva ekranizacija priče o bogatoj i siromašnoj klasi. O potrebi ambicije i materijalnog uspona siromašnog pojedinca ne bi li postao netko, i nešto više u životu društvenih razlika.

Juanito Ramirez, Johnny (Paul Muni), je mladi hispanoamerikanac iz siromašne meksičke četvrti Los Angelesa iz koje se izdvaja nakon državnog kursa za odvjetnike. Kao reprezentativni primjerak svojeg siromašnog radničko-seljačkog staleža on nasljeđuje u svom daljnjem nastojanju veliki trud i marljivost, ne bi li na taj iskušani, u svojoj klasi svojstven način nastavio pošteno i pravedno živjeti, donoseći korist svojima i društvu u cjelini. I konačno, ne bi li postao dostojni američki građanin i državljanin. Vičan osjećaju empatije i socijalne jednakosti, odgojen na tradiciji obitelji i nauku katoličke crkve on se kao odvjetnik suočava sa svijetom kapitalizma, društvom moći i prestiža, na čijim stupovima se temelji čitava hijerarhija odnosa na kojoj počiva američko društvo.

Radnja filma tako je razvedena u tri smjera: Karakteristični Paul Muni u ulozi Johnnyja, naišavši na tešku nepravdu u svom prvom advokatskom slučaju u kojem brani svog siromašnog sunarodnjaka protiv žene iz visokog društva, zacrta si cilj u životu kako će sve podrediti ambiciji zarade novca ne bi li on bio u poziciji autoriteta u tako dirigiranom društvu. Ostavlja toplinu skromnog doma i voljenu majku i odlazi u potragu za uspjehom do kojeg će doći samo beskompromisnim i mudrim nametanjem. Doskora se skrašava kao savjetnik jednom vlasniku kockarnice u jednom rubnom pograničnom gradu južno od Los Angelesa. Umješnošću i upornosšću od dobroćudnog ali neprincipijelnog šefa, gospodina Roarka naslijedi udijele u svim poslovima. Roarkova žena, Marie (Bette Davis), paklenska je fatalna žena koja se dosađuje u raskoši njihove vile i ubrzo joj čestiti mladić Johnny zapne za oko. Marie, međutim konstantno nailazi na moralnu suzdržanost zgodnog i ambicioznog mladića koji je stao na put na kojem se postaje džentlmen. Žena se 'riješava' muža ostavivši ga nakon jedne pijanke zatvorenog u garaži s upaljenim automobilom. Ustrajnog Johnnyja prati sreća čega god da se dohvati, Marie počne propadati u tamnici svog grijeha i zločina. U svom novootvorenom luksuznom restoranu Johnny iznova susreće bogatašicu protiv koje je imao spor koji je za njegovu karijeru siromašnog advokata neslavno završio. Te dvije žene, dva su smjera kojima Johnny nije mogao poći zbog načela usađenog u svojoj ličnosti. Ispod ambicije, tog čovjeka sačinjavaju dvije moralne smjernice: pravda i ljubav iznad svega. Žene koje su ga snašle na putu uspona su iz višeg društva. I jedna i druga su žene konformizma i materijalizma, žene koje pokreće mužev novac ili blagodati svijeta zabave i novca koje sa sobom vuku slobodnjački svjetonazor. Marie (B.Davis) je žena koju Johnny nije volio, a Dale (Margaret Lindsay) je žena koju je volio. Prva ga je željela za sebe iz pobude strasti i posjedovanja, dok ga je druga željela po svojim pravilima slobode i jednakosti odbivši njegovu bračnu ponudu.

Po svoj prilici ovaj mali film, s manje zapaženim ulogama Munija i Bette Davis, u sebi sadrži jednu značajnu vizuru veoma bitnih stvari. Uz to film je zanimljiv i gledatelj se uz njega čak i zabavlja. Bilo zbog simpatičnih Munijevih grimasa sirovog novopečenog intelektualca ili njegovog dobro uvježbanog 'španjolskog' naglaska ili pak dobro ugođene atmosfere ambijenta bogataškog ili poslovnog svijeta kroz koji se junak ili prikriveni anti-junak ove priče na tragu film-noira provlači. Film je prijemčivo dobar za svakog gledatelja u kojem postoji makar i zrno paradoksa protagonistovog karaktera.

Ocjena: 7/10
Obrazloženje: Kratko i jasno, film je vrlo solidan i vrijedan za preporučiti bilo za ljubitelje žanra kakav je film-noir, bilo za ljubitelje sudskih drama. Jednostavan, a snimljen sa velikim interpretima kao što su Paul Muni ili Bette Davis. Film je to koji bi mogli vrednovati i na višu potenciju zbog podkonteksta koji se dotiče dublje dimenzije socijalnih odnosa i komunikacije kakva oblikuje suvremenu američku stvarnost dirajući u temeljne etičke i moralne pojmove kao što su pravednost i ljubav.

---------------------------------------------------------



---------------------------------------------------------

(STEP TO SUCCESS)

(STEP TO SUCCESS..)

(GRADUATE SPEECH)

('..BECAUSE HE REALIZED HIS OPPORTUNITIES AND DUTIES AS AN AMERICAN CITIZEN..')

(JUANITO RAMIREZ AND HIS MOTHER)

(POOR ATTORNEY AT LAW)

(NO JUSTICE IN COURT)

(NO JUSTICE FOR THE POOR)

('I OBJECT, YOUR HONOR..')

('OBJECTION SUSTAINED.')

(HE TOOK MATTERS INTO HIS OWN HANDS)

(SMART BOUNCER)

(PER ASPERA AD ASTRA)

('YOU DON'T DRINK..NO BAD HABITS AT ALL..')

('THE ONLY FUN I GET IS FEEDING THE GOLDFISH ONCE A DAY.')

('OH NOW, BE A GOOD KID AND RUN ALONG HOME, WON'T YOU?')

(CHARLIE ROARK, GOOD AND DUMB HUSBAND)

(JOHNNY VERSUS EX-MRS.ROARK)

(EVIL WOMAN)

('I LOVE YOU..I'M SERIOUS..I'M ASKING YOU TO MARRY ME..')

('NO. BECAUSE YOU BELONG TO DIFFERENT TRIBE, SAVAGE.')

---------------------------------------------------------

Oznake: Archie Mayo, Paul Muni, Bette Davis, drama, kriminalistički, 1930s, 1935, 7/10

- 16:37 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 26.12.2015.

OF HUMAN BONDAGE (1934)

126.OF HUMAN BONDAGE (1934) Ocjena: 8/10
(Ljudski okovi) SAD, drama, romansa, 83', IMDb: 7.3/10
Redatelj: John Cromwell
Producent: Pandro S. Berman
Scenarij: Lester Cohen; W.Somerset Maugham
Kamera: Henry W. Gerrard
Glazba: Max Steiner
Uloge: Bette Davis, Leslie Howard, Frances Dee




IMDb-Of Human Bondage (1934)

Of Human Bondage je jedna izvrsna drama o neuzvraćenoj ljubavi i ironiji sudbine. Razmišljajući kasnije o ovom filmu dolazimo do nevjerojatnih uvida i spoznaja o ljubavnim vezama i o ljubavi uopće. U glavnim ulogama su nezaboravna Bette Davis i britanski glumac Leslie Howard poznat po ulozi Ashleya u filmu Zameo ih vjetar. Leslie Howard je Philip Carey, nadareni a ipak prosječan slikar koji se neuklapa u umjetničke krugove, nesretni mladić sa deformiranim stopalom zbog čega je na meti podsmijeha u društvu. On u Londonu počinje studirati medicinu i u jednom restoranu upoznaje i zaljubljuje se u mladu ali koketnu i bezobzirnu konobaricu Mildred Rogers (Bette Davis). On je poziva na izlaske i sve se jače u nju zaljubljuje, a ona se sve to jače s njim poigrava, ostavljajući ga samo u nadi neuzvraćajući mu ljubav. On ostaje očajan kada se ona uda za drugoga, bogatog i poslovnog čovjeka koji je također zalazio u isti restoran. Philip u međuvremenu upozna dobru osobu, nešto zreliju djevojku, publicisticu Norah (Kay Johnson) koja ga iskreno zavoli. Sve krene po zlu, jer Philip je pristojan, uljuđen i dobar, ali njegova dragost prema ovoj ženi je mekana i lažna. On voli samo Mildred. Mildred uskoro biva ostavljena i trudna od svog muža i vraća se sva uplakana Philipu. On joj pruža drugu priliku i ponovno obnavlja vezu sa njom. Međutim svaki put ona prema njemu ostaje hladna, naročito ulaskom drugog muškarca u njihov odnos.

Upravo opisana igra koja se u ovoj drami proteže nevjerojatno govori o tami i paklu proisteklima iz slabosti ljudske duše. Philipov fizički hendikep ozbiljna je metafora koja preslikava stanje ljudske duše. U jednom momentu, Mildred - inače negativna i tragična ličnost žene kakvu igra Bette Davis – u odsustvu Philipa krene po njegovim ladicama tražiti njegova pisma – potražiti razlog njegovoj hladnoći prema njezinoj ženstvenosti, i u tom trenutku pokazuje se istinom sve ono čega se najviše bojala; taj čovjek iza sebe nema nikakvih ljubavnih pisama, nikakvih slika, nikakvih tragova koji bi svjedočili o žaru ljubavi u tom čovjeku. On je naprosto usamljen, drag i pošten. Eto koliko se na tom frontu ironije neuzvraćene ljubavi izjednačuju ta mračna i hladna slika ličnosti te žene i tobože svijetla i pravedna slika ličnosti tog muškarca. Philip strast i ustreptalost žene umije tražiti samo u bijegu od života, u svojim slikama i nedostatku samopouzdanja zbog hendikepa kojeg sa sobom vuče. Kasnije, kad je sa njegovom ljubavi sve svršeno (ona umire od tuberkuloze i propasti što je nitko nije ljubio) on uspije ispraviti deformaciju na svojoj nozi, ali završava u konvencionalnom braku iz pristojnosti, kojemu je tek čista savjest i dana riječ razlog braku i ljubavi. Ta, treća žena koja ga ljubi opet nema uzvraćenu ljubav, iako se poenta može i drukčije shvatiti. Da je izgradnja emocija moguća. Film ostavlja tu mogućnost. Mildred završava tragično, umrijevši mlada i nevoljena, Philip ostaje živjeti u braku u kojem samo jedna strana voli.

Čini se da film nije lako nabaviti, naročito ne u nekom kvalitetnijem formatu, ali youtube ima ovaj film.
Of Human Bondage (1934) YTB

Ocjena: 8/10
Obrazloženje: Film je tako neobično zanimljiv, onako na bergmanovsku potenciju prije Bergmana. Likovi Bette Davis i Lesliea Howarda su prirodni, nepatvoreni, ili upravo odigrani s dozom patvorenosti i poze koja je potrebna za ukazati onaj sakriveni u čovjeku stupanj hendikepiranosti duše zbog koje trpi ljubav i iskrena sreća između dvoje ljudi.Film o kojemu se razmišlja i film koji, ako se proživljava, gledatelja ne može ostaviti hladnog da se i sam ne zapita kako stvari stoje zaista u životu. Neobičan spoj realizma i misterije nudi nam ova ekranizacija po književnom predlošku.


-----------------------------------------------------

(PRORAČUNATA, SEBIČNA, ZLA, ALI ZA ŽIVU LJUBAV USKRAĆENA)

(DRAG, OBZIRAN,ZALJUBLJEN I DOBAR, PA IPAK S DUŠOM U OKOVIMA)

(ROMANSA U KOJOJ ZAPRAVO I NEMA ISTINITE LJUBAVI S IČIJE STRANE)

(PHILIP JE ČOVJEK PRINCIPA, STRAHA I SAMOPRIJEGORA)

(ONA ĆE BEZ PRIMLJENE LJUBAVI PROPASTI)

(ON ĆE ŽIVJETI U BRAKU POD UPITNIKOM ISKRENE LJUBAVI)

-----------------------------------------------------

(LESLIE HOWARD & BETTE DAVIS, Of Human Bondage, 1934)

(BETTE DAVIS, Of Human Bondage, 1934, 1935 Oscar Nominated)

------------------------------------------------------

Oznake: John Cromwell, Bette Davis, Leslie Howard, drama, romance, 1930s, 1934, 8/10

- 14:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se