ONAJ KOJI GLEDA FILMOVE

petak, 26.02.2016.

JOE (1970)

140.JOE (1970) Ocjena: 8/10
(Joe) SAD, drama, triler, 117', IMDb: 6,9/10
Redatelj: John G. Avildsen
Producent: David Gil, Christoper C. Dewey, Dennis Friedland
Scenarij: Norman Wexler
Kamera: John G.Avildsen
Glazba: Bobby Scott
Uloge: Peter Boyle, Dennis Patrick, Susan Sarandon




IMDb - Joe (1970)

Film Joe Johna G. Avildsena punokrvni je američki film o sukobu konzervativne i liberalne struje u američkom društvu nastao u jeku hippyjevskog pokreta i razbuktale seksualne revolucije s kraja 1960-tih i početka 1970-tih.

Radnik Joe je 35-godišnjak iz predgrađa koji ima obitelj i uzdržava je radom u metalurškoj tvornici za teško stečenu plaću. Nije agresivan, i naoko je običan i malo sirov tip, ali je u njemu nagomilan bijes zbog političkih i društvenih okolnosti zbog čega on pod dozom alkohola neprestano gunđa i žesti se po obližnjim kvartovskim lokalima. Ljut je na državne povlastice i socijalna davanja crncima, na novu modernu muziku, na seksualno oslobađanje, homoseksualce, mlade koji lješkare i ništa ne rade i to država podupire. Joe premda, nije kriminalan tip, doma u svom podrumu ima arsenal oružja i sasvim sigurno ima fantazije o svojevrsnom 'obračunu'.

Priča kreće sa djevojkom koju glumi mlada Susan Sarandon, kćerkom oca 'starog kova' Billa Comptona (Dennis Patrick) iz više klase i koja je zaljubljena u rastrojenog dilera i junkieja Franka i s kojim se zabavlja u njegovom stanu. Taj stan je oličenje konzumacije produkata seksualne i kulturne revolucije pomiješane sa heroinskom izmaglicom. Mlada djevojka, u duhu je pokreta i zaljubljena je u Franka i sve više potpada pod njegov utjecaj. Nakon jednog kćerkinog predoziranja, otac, sav u brizi pronalazi Frankov stan gdje se s njime suočava. Potaknut neredom u stanu i Frankovim posprdljivim ponašanjem propalice u Billu se rodi ubilački poriv i on zadavi Franka. Jedne večeri u kafiću u koji zalazi Joe, dok ovaj priča svoje svakidašnje 'blue collar' jadikovke, Bill mu u šali izjavljuje kako je on upravo 'stvarno ubio jednog'. Joea taj neobično ozbiljni gospodin strašno fascinira i on ga istog trena shvati ozbiljno i oduševi se za Billov zločin. Bill se prerekao, i uskoro shvati da je Joea navukao na vrat. Ali, što i njega samog iznenadi, počne osjećati simpatije prema Joeu. Blue collar Joe susreće white collar Billa Comptona i oni čak postaju kućni prijatelji. U međuvremenu Billova kći nestane i njih dvojica u potrazi za njom odlaze u jedan noćni klub gdje se nalaze mladi hipici.

Zavisno od toga tko u filmu što traži, film se može valorizirati kao prosječno ostvarenje, ali i kao vrstan film čija tematika je aktualna do danas 40-tak godina poslije. Čini se da film drži 'normalnu' distancu i suzdržava se od bilo koje političke struje. Film je jednostavno socijalno-političko-psihološko angažirani triler s tankom linijom crnog humora koji vrhunski prezentira vrijeme na prijelomu šeszdesetih i sedamdesetih.

S filmovima iz tog doba koji su socijalno angažirani i oblikovani uz struju realizma aktualnost priča iz razdoblja noir filmova pada u sjenu. Priče o gangsterskom kriminalu i bandama, priče o moralu i nemoralu u western filmovima potpadaju pod žanr prošlosti. Sada 'psiho' kao Hitchockov Norman Bates više ne moraju biti obični momci u nekoj zabiti s nekakvim psihičkim poremećajem, nego psiho i psihoza divljaju ulicama gradova sve otvorenije. Sedamdesete godine u svijetu filma s filmovima kao što je Joe mijenjaju sliku svijeta kao nikad do tad. Otuđenje, zadrtost, bunt, psihodelija; svi ti motivi 70-tih su eksplodirali i omogućili nastanak briljantnih filmova od Joea, preko Taksista iz 1976. do Ratnika podzemlja iz 1979.

-------------------------------------------------------------------

(NEW GENERATION)

(STONED)

(BILL COMPTON U FRANKOVOM STANU)

(FRANK SE SPRDA)

(JOE U BIRCU)

(THE NIGGERS. THE NIGGERS GET ALL DA MONEY...)

(WHY WORK TELL ME, WHY THE FUCK WORK WHEN YOU CAN SCREW,HAVE BABIES AND GET PAID FOR IT?)

(AFTER WORK..HEY JOE; BRILJANTNA GLAZBENA SCENA S PIVOM I PUŠKOM)

---------------------------------------------------------------------



Oznake: John G. Avildsen, Peter Boyle, Dennis Patrick, susan sarandon, drama, triler, 1970, 8/10

- 11:14 - Komentari (6) - Isprintaj - #

nedjelja, 21.02.2016.

HAROLD AND MAUDE (1971)

139.HAROLD AND MAUDE (1971) Ocjena: 9/10
(Harold i Maude) SAD, crna komedija, 91', IMDb: 8,0/10
Redatelj: Hal Ashby
Producent: Colin Higgins, Mildred Lewis
Scenarij: Colin Higgins
Kamera: John A. Alonzo
Glazba: Ken Johnson; Cat Stevens
Uloge: Ruth Gordon, Bud Cort, Vivian Pickles



IMDb-Harold and Maude (1971)


Harold and Maude je nevjerojatna priča o našem vremenu. Vremenu sveopćeg materijalnog napretka, konformizma, sivila, otuđenja i života kojemu je diktiran tempo diktatom potrebe za uklapanje sistemu zajednice čiji se pripadnici samo pretvaraju da žive. Ta ista tema i nije nešto toliko revolucionarno, i obrađivano je na ove ili one načine u različitim filmovima, ali ovaj film o istom nam donosi jednu toliko nevjerojatno unikatnu priču koju će gledatelj u samom toku gledanja odmah zavoljeti. Film je ovo o vremenu koje je ispralo svijet od ljubavi.

Harold (Bud Cort) je mladić bez ljubavi. Živi u raskošnoj, starinski uređenoj, modernoj i komfornoj kući sa skupocjenim umjetničkim predmetima, bazenom i stvarima sa svojom majkom koja se 100% brine o svom sinu, a milijun posto se brine o sebi i utisku kakav će ostaviti na svijet. Harold je toliko frustriran majčinom strašnom egoističnom brigom da izgleda potpuno ispijeno, blijedo i boležljivo. Totalno je u svojem svijetu i brani se od majke i njezinih pokušaja da mu preko agencije nađe prikladnu djevojku tako što inscenira vlastito samoubojstvo. Njegove raznovrsne inscenacije vlastitog smaknuća su teatralne i bolno uvjerljive, i u posljednje vrijeme toliko učestale da Harold mora svaki tjedan vlastitom psihijatru. Harolda zanimaju sprovodi i toliko je fasciniran smrću da si kupuje mrtvačko vozilo s kojim se vozi naokolo. Jednoga dana, na groblju, usred jednog sprovoda susreće jednu 80-godišnju ženu neobične pojavnosti i ponašanja. Upoznaje Maude (Ruth Gordon) staricu prepunu životne radosti i energije koja mu otvara vrata sreće i ljubavi. Harold se povremeno nalazi sa Maude. U njenom nevjerojatnom stanu, kućici zapravo ona mu otkriva svoje vlastite izume poput patenta koji proizvodi mirise, patenta za dodire, sve što Harold nikada nije osjetio. Maude postaje njegov cvijetak (suncokret). Između Harolda i Maude razvija se nevjerojatna ljubavna priča. S njom je prvi put pjevao, plesao, naučio svirati bendžo. Na ruci Maude istetoviran je višeznamenkasti broj. Suština tragedije svijeta utapa se u njihovoj na ovom svijetu neviđenoj ljubavi. Da se ne otkrije opreviše, film treba pogledati. Prepun je scena koje pobjeđuju kalupe današnje ratničke i šuplje isprazne potrošačke determiniranosti. Element koji prožimlje ovaj film je smijeh koji razigra srce. Film za pamćenje koji je jasno označio i odijelio svijet tame od svijeta svjetlosti koji postoji tamo gdje nisu maske. Ljubav je moguća na najvjerojatnijim mjestima i u najnevjerojatnijim oblicima. Ljubav je onda kada se poklon iz ljubavi ne uzima i ne pohranjuje u vitrinama, nego kada se uhvati od srca i baci u rijeku. Opisano je samo jedna od predivnih scena kojima obiluje ovaj šarmantno energični film.

Nakon odgledanog filma gledatelj odvaguje kako je mladosti novih generacija netko izbrisao obraz. Na licima djevojaka koje majka dovodi Haroldu su maske; one su neprilična bića za momka bez ljubavi kao što je Harold. U 80-godišnjoj Maude Harold upoznaje mladost i radost. Uz nju njegov život postaje umjetnost življenja.

-----------------------------------------------------------

(HAROLDOVE UZALUDNE INSCENACIJE PRED MAJKOM)

(MAJKA GA UOPĆE NE DOŽIVLJAVA OZBILJNO)

(MAUDEINA SPRAVA ZA MIRISE)

(HAROLD AND MAUDE)

-----------------------------------------------------------
(Bilo mi žao staviti previše isječaka; film vas mora iznenađivati dok ga gledate; mene je oduševio)

Trailer

Film

Oznake: Hal Ashby, Ruth Gordon, Bud Cort, crna komedija, satira, 1971, 9/10

- 14:34 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 18.02.2016.

THE GO-BETWEEN (1971)

138.THE GO-BETWEEN (1971) Ocjena: 9/10
(Ljubavni glasnik) V.Britanija, rom.drama, 118', IMDb: 7,4/10
Redatelj: Joseph Losey
Producent: John Heyman, Norman Priggen
Scenarij: Harold Pinter; L.P.Hartley (roman)
Kamera: Gerry Fisher
Glazba: Michel Legrand
Uloge: Julie Christie, Alan Bates, Michael Redgrave, Dominic Guard



IMDb-The Go-Between (1971)

The Go-Between je pravo umjetničko ostvarenje u kojem u dva sata koliko film traje gledatelj uživa svim svojim čulima. Na filmove ovakve umjetničke ljepote se nailazi gotovo pa slučajno jer u moru slično režiranih uradaka jednostavno izostane čarolija. Ova drama inače američkog režisera Josepha Loseya, ekranizacija je romana engleskog pisca L.P.Hartleya, i snimljena na lokacijama engleske grofovije Norfolk pruža nam dojam punokrvnog britanskog filma.

Priča je smještena u vremenu prijelaza iz viktorijanskog doba u edvardijansko doba engleske povijesti (1900.-1901.) na jednom imanju bogate aristokratske obitelji. Priča je to o 12-godišnjem dječaku Leu (Dominic Guard) iz nižeg staleža koji dolazi provesti svoje ljetne praznike k svome vršnjaku Marcusu, malom bogatom prijatelju. U obitelji se sprijateljuje sa lijepom grofovskom kćerkom, Marcusovom starijom sestrom Marian (Julie Christie) koja se s njime igra i dopušta mu da je on dodiruje po kosi. Marian je tajno zaljubljena u farmera Teda Burgessa (Alan Bates) koji živi na obližnjem seoskom imanju, unatoč obiteljskim vezama i tradicionalnoj praksi da se ima udati za uglađenog i prikladnog časnika koji se vratio iz burskoga rata. Mali Leo postaje njihov 'ljubavni glasnik', poštar koji im prenosi ljubavna pisamca s porukom gdje i kada će se sastati.

U slobodnoj interpretaciji može se kazati da su dvije ključne dimenzije na kojima je ustanovljen ovaj film: jedna je suptilna u kojoj se razvija fantazija koja izvire iz arkadijske idiličnosti prostora, iz spoja prirode i arhitekture provincijalne Engleske i magične živosti koja izvire iz unutarnjeg svijeta dječaka u jednom gotovo pa osobnom i nevinom snu ivanjske noći, a druga je dimenzija značenjska i odnosi se na dugoročno vrijeme kroz ne manje misterioznu stvar koja obuhvaća sudbinu čovjeka, dječaka čija je sudbina označena događajima vezanim uz njegovo odrastanje jednoga davnog ljeta.

Dječakova je sudbina ovjekovječena tugom. On je bio poštar tuđe ljubavi. On je dijete jedne izgubljene majke, on je samac čija je životna kob svjedočenje piru strasti i ljubavi. Tragajući za tajnom ljubavi koja ga proganja on proživljava košmar nedokučive ljubomore dok trči sa zgužvanim pismima ljubavniku svoje nespoznatljive čežnje u liku tople Marian. Dimenzija fantazije dječačkih traganja pretapa se u stvarnost u kobnoj olujnoj večeri njegovog trinaestog rođendana kada sa groficom majkom (čuvajući tajnu prenošenja zabranjenih ljubavnih pisama ) nazoči seksualnom činu Marian i Teda Burgessa u seoskom štaglju. To je nešto što dječak nije smio vidjeti; prizor taj predstavlja sramotu: značilo je to svjedočiti klasnom bludu aristokratkinje sa čovjekom nižeg staleža. Ujedno dječak koji sazrijeva i čija mladenačka ljubav kao kroz kakav krešendo ulazi u fazu prve strasti saznaje o ljubavi na sablažnjiv način. Vrijeme je s tim iskustvom počelo da teče i u preskoku od pedesetak godina on je postao starac ovjekovječen mističnim velom tuđe ljubavi kojoj je on uvijek bio samo poslanik.

Losey je studirao u Europi, družio se sa Brechtom. U njegovoj dramaturgiji nešto je šekspirijansko, a opet protagonistov je duševni sklop sasvim uronjen u 20. stoljeće. Riječ je o dječaku koji će u nevidljivom letu vremena naći se u tijelu starca koji u sobi s televizorom gleda van kroz prozor. Iz n jegove perspektive prošlo je 50 godina samo jedne ljubavi, bez ikakvih lanaca, ikakvih uzajamnih ljubavi. Podsjeća ova drama na vrijeme koje se pomaklo stoljećima od Šekspirove epohe, a sve kao da je stalo. Da li je čovjek suviše uronio u svoju psihu nije jedino pitanje koje postavlja ovaj film.

Osim što je film prekrasno snimljen, glavni adut ove ekranizacije je maestralna glazba Michela Legranda koja dramaturgiju ove priče jednog kratkog dječaštva na prelomnom trenutku prelaska u neizvjesno, turbulentno i predugo vrijeme odraslosti, pretvara u ostvarenje za pamćenje.

----------------------------------------------------------------

(MALI GOST 'OD NIKUDA' U VISOKOM DRUŠTVU)

(MJESEČINA LJETNE NOĆI)

(SMIO JOJ JE DOTAKNUTI KOSU)

(U IDILI DJETINJSTVA SVE BI UČINIO ZA SVOJU LJUBAV KOJU JOŠ NE RAZUMIJE)

(MALI GLASNIK PRVI PUT U SUZAMA OTVARA TAJNO PISMO)

(TED MU NE ŽELI OTKRITI TAJNU SEKSUALNOSTI)

(MOMENT STRASTI KOJI NIJE SMIO VIDJETI)

(50 GODINA POSLIJE-ŽIVOT S TAJNOM KOJU NIJE SMIO SAZNATI)

(ZAUVIJEK POŠTAR TUĐE LJUBAVI)

(STOJI KUĆA U VREMENU)

---------------------------------------------------------------






Oznake: Joseph Losey, Michel Legrand, Julie Christie, Alan Gates, Michael Redgrave, britanski film, period drama, 1971, 9/10

- 15:04 - Komentari (7) - Isprintaj - #

nedjelja, 14.02.2016.

DARK VICTORY (1939)

137.DARK VICTORY (1939) Ocjena: 8/10
(Mračna pobjeda) SAD, drama, 104', IMDb: 7,6/10
Redatelj: Edmund Goulding
Producenti: Hal B. Wallis, David Lewis
Scenarij: Casey Robinson; George Emerson Brewer Jr, Bertram Bloch (kaz.komad)
Kamera: Ernest Haller (fotografija)
Glazba: Max Steiner
Uloge: Bette Davis, George Brent, Humphrey Bogart, Geraldine Fitzgerald




IMDb-Dark Victory (1939)

'FILM O POBJEDI NAD STRAHOM OD SMRTI'

Dark Victory je fina romantična drama koja nadilazi klasičnu romantiku u tom smislu da rastvara duhovnu dimenziju pobjede nad smrću. Pobjede duše nad ovozemaljskim životom onda kada ona neumitno, brzim koracima dolazi s bolešću koja je nezaustavljiva. Uloga žene koja je smrtno bolesna (ima tumor na mozgu) a u kojoj je toliko nade, svjetlosti i životne radosti, u ono vrijeme nije mogla dopasti prikladnije glumice nego je to Bette Davis.

Judith Traherne (Bette Davis) je mlada žena koja isprva nije svjesna svoje bolesti. Ona živi sa ugrožavajućim simptomima glavobolje, slabovidnosti i vrtoglavice a prepuna je života. Nakon jednog pada s konja (voljela je jahati) upoznaje mladog doktora Fredericka Steelea (George Brent) koji se ozbiljno zauzme za njezino stanje. Između njih rodi se ljubav, a kada se on uvjeri , konzultirajući se sa doktorima, kako njezinoj bolesti nema lijeka i da joj preostaje nekoliko mjeseci života, nastane tjeskobna situacija između iskrenosti i sažaljenja. Judith prođe operativni zahvat i nakon toga povjeruje i zaljubi se u svog doktora tim više. Njezin uzlet sreće i volje za životom povede je u snove i prema planovima za zajednički život sa svojim čovjekom kojega silno ljubi.

Dark Victory je u doslovnom smislu film koji govori o pobjedi, o jedinoj pravoj i istinskoj pobjedi, možda najvažnijoj i najelementarnijoj stvari, o suštini - a to je pobjeda čovjeka nad strahom od smrti. Veoma je kvalitetno režiran film, tako da se ni u kojem trenutku gledatelj ne može naći u zamki patetične sjete. Upravo onaj element u kojem su sadržane uloge onih koji sa protagonistkinjom žive posljednje trenutke, a u kojima ima senzibiliteta sažalnosti, ovaj film vrhunski zaokreće u slavljenje života. Paradoks je to u kojem se bolesnica promeće u jaču dušu, nego li je imaju zdravi oko nje. 'Dark Victory' je teško prilagodljiv naslov i ne drži konce kao 'Mračna pobjeda'. Možda bi prikladniji naslov bio Svijetla ili Veličanstvena pobjeda ili Pobjeda nad tamom. U zadnjoj sceni filma u kojoj Judith napušta ovaj svijet unatoč popratnim simbolima koji napominju kako su gotove neostvarene radosti ovoga života (dječja igra), gledatelju se ne lomi srce, nego ga se stavlja u misao na početak novoga života. Naša protagonistkinja nema problem osobe okovane lancima materijalizma, ona može da prevaziđe saznanje kako će prije vremena umrijeti i tako napustiti sve radosti života. Taj je dojam vezano za nju tim snažniji jer ona žarko i predano sa svim srcem i punim plućima živi svoj život.

Film je to o hrabrosti i unutarnjoj snazi duha koji se hrani ljubavlju i nepresušnom energijom i mladenačkom svježinom koju je jedno biće nesebično u stanju dijeliti s drugima.

-----------------------------------------------------

(BETTE DAVIS & RONALD REAGAN)

(BETTE DAVIS & GEORGE BRENT)

(ODNOS PREMA UMIRUĆOJ)

(PRIJATELJ KOJI JU JE VOLIO)

(ZDRAVIMA POTREBNA UTJEHA)

(DARK VICTORY - ZAVRŠNA SCENA)

-------------------------------------------------------------



(ONE OF THE BEST DEATH SCENES IN MOVIE HISTORY)

Oznake: Edmund Goulding, Bette Davis, George Brent, Humphrey Bogart, drama, 1930s, 1939, 8/10

- 15:07 - Komentari (6) - Isprintaj - #

srijeda, 10.02.2016.

JEZEBEL (1938)

136.JEZEBEL (1938) Ocjena: 8/10
(Jezebel) SAD, rom. drama, pov.drama, 104', IMDb: 7,6/10
Redatelj: William Wyler
Producent: William Wyler, Hal B.Wallis, Henry Blanke
Scenarij: Clements Ripley, Abem Finkel, John Huston; Owen Davis (komad)
Kamera: Ernest Haller (fotografija)
Glazba: Max Steiner
Uloge: Bette Davis, Henry Fonda, George Brent





IMDb-Jezebel (1938)

U nas prevođena kao Jezebel – demonska žena, ova povijesna kostimirana drama često je smatrana kao preteča mnogo slavnijeg filma o američkom Sjeveru i Jugu – svevremenskom klasiku Zameo ih vjetar iz 1939. Radnjom smješten u 1852. u Louisianu, u predvečerje Građanskog rata, film progovara o ideološkim razlikama i svjetonazorima južnjačkog i sjevernjačkog mentaliteta. To je učinjeno toliko dobro da mi te obrise osjećamo dubinski kroz samu radnju priče i kroz odnose među protagonistima u prvom redu. Fabula je usmjerena ustvari na emocionalni i ljubavni odnos vruće mlade južnjakinje Julie (Bette Davis) čiji se tradicionalni južnjački svjetonazor isprepliče sa žarkom i sirovom željom da ljubi prirodno nasuprot normama i manirama ophođenja u društvima. Njezin nastup je slobodnjački, i ona istupa buntovnički, što zasmeta njezinom zaručniku Prestonu Dillardu (Henry Fonda). Vječna će ostati scena po kojoj ovaj film ostaje prepoznatljiv sa plesnom večeri na koju Julie dolazi u crvenoj haljini provocirajući dame i njihove pratnje u jednoličnim crno-bijelim opravama za bal. Američki Jug nije imun na sjevernjačke industrijalističke i u to vrijeme zaživjele abolicionističke utjecaje, čega je simbol Preston Dillard koji nakon svađe sa Julie oženi sjevernjakinju.

Film je to pedantnog i plodnog režisera Williama Wylera koji je sa Bette Davis po više desetaka puta ponavljao kadrove i scene (kao onu njezinog spuštanja u dugoj haljini niz stepenište). Ime Jezebel (Izabela) je inače u svezi sa osobinom protagonistkinje Julie, starozavjetno ime iz Knjige Kraljeva i koje se u filmu svega jedanput spominje, a ta je da je ona žena koja je zla i pogana - u prenesenom značenju što je u vezi sa njezinom ne pripadnosti kršćanskom moralu i zakonu. (Jezebel je žena iz Baalova kulta, udata za Izraelskog kralja Ahaba).Tom načelu suprotstavljena je njena životna energija i priroda žene koja ljubi nezavisno od načela i obaveza objavljenog zakona. Ona je lik kao Scarlett O'Hara u Zameo ih vjetar, ali samo upola, jer Scarlett pušta voljenog muškarca dok Julie ne pušta. Julie ne izgovara 'sutra je novi dan' nego ide za voljenim svejedno u raj ili pakao. Julie predstavlja ženu životne borbe pod cijenu svih svjetovnih i religijskih konstrukcija. Ona je žena koja živi isključivo iz srca kojemu je 'namjena' probijanje i krčenje puta ljubavi prema čovjeku kojega voli. U crvenoj haljini (u crno-bijeloj verziji nama se čini crna) ona je ne samo žena koja protestira u nečemu, nego je ona žena koja se razlikuje, koja je u toj drukčijoj haljini ogoljena pred zakonom pripadanja društvenim tokovima. Jezebel je film koji ima možda tek sloj ili dva užu dimenziju nego Zameo ih vjetar, što ne znači da je manje vrijedan. Kako bilo, Jezebel je zaista dostojna preteča velikog megapopularnog filma koji se daleko manje spominje.

--------------------------------------------------------

(JEZEBEL - DEMONSKA ŽENA)

(BETTE DAVIS, HENRY FONDA - DOLAZAK NA BAL)

(PRIČA O SJEVERU I JUGU)

(JULIE BRŽA OD ZAKONITE SUPRUGE)

(ZAVRŠNA SCENA - ODLAZAK S VOLJENIM U KARANTENU ZA ZARAŽENE OD ŽUTE GROZNICE)

(BETTE DAVIS, white dress)

(BETTE DAVIS, red dress)

Oznake: William Wyler, Bette Davis, Henry Fonda, George Brent, romantična drama, period drama, 1930s, 1938, 8/10

- 16:45 - Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 07.02.2016.

COME AND GET IT (1936)

135.COME AND GET IT (1936) Ocjena: 7/10
(Dođi i uzmi) SAD, melodrama, period film, 99', IMDb: 7,1/10
Redatelj: Howard Hawks, William Wyler
Producent: Samuel Goldwyn, Merritt Hulburd
Scenarij: Jane Murfin, Jules Furthman; Edna Ferber (roman)
Kamera: Rudolph Mate, Gregg Toland
Glazba: Alfred Newman
Uloge: Edward Arnold, Joel McCrea, Walter Brennan, Frances Farmer



IMDb-Come And Get It (1936)

Riječ je o melodrami, prema knjizi Edne Ferber, s igrom karaktera koja djelomično podsjeća na period drame a koja govori o odnosu u ljubavi uspješnog i autoritativnog, a opet veselog i velikodušnog industrijalca koji se bavi sječom drva u snježnoj državi Wisconsin. Životna je to priča o srcu Barneya Glasgowa (Edward Arnold) koji je u mladosti radi poslovnog napretka odlučio napustiti ljubav svog života, pjevačicu Lottu (Frances Farmer) i zasnovati obitelj sa kćerkom bogatog biznismena radi spajanja firmi. U mladosti, 1880-tih nakon što je Barney otišao, Lotta Morgan ostaje i udaje se za njegovog životnog prijatelja, skromnog i dobrodušnog čovjeka švedskog porijekla, Swana Bostroma (Walter Brennan) s kojim će imati lijepu kćerku istog imena kao i majka. Dvadesetak godina poslije, Barney je na bogatstvu i poslovnom uspjehu izgradio dom i naizgled sretnu porodicu. A onda se našao sa starim prijateljem i upoznao Swanovu kćer, mladu i prekrasnu Lottu (Frances Farmer) u koju se smjesta zaljubljuje prizivajući tako uspomenu na njezinu majku, svoju neprežaljenu ljubav. Uskoro Barney sve podređuje životnom planu kojeg želi ostvarivati s mladom djevojkom pa makar to bilo tajno. U odnos se uključuje njegov sin Richard (Joel McCrea) koji u očima mlade Lotte zadobiva velike simpatije i na kraju prednost. Film je to o pobjedi mladosti, o pogreškama kad je ljubav u pitanju, o materijalizmu i ambiciji koju tip čovjeka kao Barney Glasgow u sebi polusvjesno nosi. Barney je sve u svom životu drugima dao, osim jedine stvari koju je trebao; a za to je bila prilika samo jednom u životu: ljubav voljenoj ženi. Ujedno, priča je to tragična i ostavlja dojam kao drama sa dubokom životnom poantom. U neku ruku film podsjeća na mnoge druge filmove u kojima je tematizirana neostvarena ljubav muškarca prema voljenoj ženi, i film možda nije sam vrh vrhova, ali zrači objektivnom specifičnošću.

Uloge su impresivne i izuzev Oskarom nagrađene role Waltera Brennana za najbolju sporednu mušku ulogu Edward Arnold je obilježio čitavu dramu svojim karakterom (nutrinom i vanjštinom). Walter Brennan osvaja svojim dobro ugođenim švedskim naglaskom, kao i privlačna Frances Farmer u dvostrukoj interpretaciji likova Lotte Morgan i Lotte Bostrom.

(Preporuka: Gledao sam prije par godina izvrsnu biografsku dramu o Frances Farmer iz 1982. god. sa Jessicom Lange u glavnoj ulozi:)
Frances (1982)

---------------------------------------------------------------------------

(BARNEY DESNO, ZALJUBLJEN JEDNOM U ŽIVOTU 1)

(BARNEY ZALJUBLJEN JEDNOM U ŽIVOTU 2)

(EDWARD ARNOLD, WALTER BRENNAN)

(FRANCES FARMER SINGING AURA LEE)

(EDWARD ARNOLD, JOEL MCCREA, FRANCES FARMER)

(FRANCES FARMER 1)

(FRANCES FARMER 2)

-------------------------------------------------------------

Oznake: Howard Hawks, Edward Arnold, Walter Brennan, Frances Farmer, melodrama, period drama, 1930s, 1936, 7/10

- 12:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 04.02.2016.

TWENTIETH CENTURY (1934)

134.TWENTIETH CENTURY (1934) Ocjena: 7/10
(Dvadeseto stoljeće); SAD, komedija, 91', IMDb: 7,9/10
Redatelj: Howard Hawks
Producenti: Howard Hawks, Harry Cohn
Scenarij: Ben Hecht, Charles MacArthur; Charles Bruce Millholland (komad)
Kamera: Joseph H. August
Glazba: Howard Jackson, Louis Silvers, Harry M. Woods
Uloge: John Barrymore, Carole Lombard, Walter Connolly



IMDb-Twentieth Century

Komedija na koju se moraju nasmijati i najtvrdokorniji ljubitelji novijih filmova. John Barrymore je markantni glumac koji ima besprijekornu crtu komičara, a u ovom Hawksovom filmu ona dolazi do punog izražaja. Možda upravo zato što ovdje Barrymore igra takvu jednu ulogu. Barrymore je u ulozi Oscara Jaffea, takvog kazališnog producenta koji je zapravo najveći glumac od svih svojih vježbenika. On je čovjek koji je toliko uživljen u kazalište da i sav život podređuje takvom odnosu. On je tako veliki entuzijast da glumački talent osjeća u naizgled netalentiranim glumcima dok ga njegovi pobočnici, menadžer, novinar i dramaturg ne mogu razumijeti. Ali posao je posao, i kad je Oscar Jaffe u pitanju čitava mašinerija klapa za jednu stvar. Ta jedna stvar postaje Oscarova omiljena diva Mildred Plotka (Carole Lombard) kojoj on daje umjetničko ime Lily Garland. Isprva kao totalni amater, a poslije Oscarovim osebujnim i bliskim pristupom prema njoj, ona postaje prava zvijezda pozornice. Da stvar bude gora, njezin ego kako joj publicitet raste počne dosezati nivo njezinog mentora. Kroz nekoliko mjeseci i jedno i drugo postane svojeglavo na hiljaditu potenciju i nastavlja se urnebes kad se ona odluči odvojiti od njega i nastaviti karijeru u slavi Hollywooda. Situacija se zaoštrava kad se slučajno zajedno nađu u vlaku 'Twentieth Century' u kojem Oscar poduzima sve metode ne bi li nagnao Lily da potpiše njegov ugovor za novu predstavu.

'Twentieth Century' je 'screwball' romantična komedija iz koje trans od peripetija prepunih histeričnih i teatralnih gesta prelazi izravno na gledatelja. Film prepun humora bez pretjerane satire, a opet s umjereno doziranim višeznačnim podkontekstom. Filmska fotografija je dopadljiva tako da je film okuugodan i nakon 80 godina otkada je nastao.

-----------------------------------------------------------







------------------------------------------------------------

(JOHN BARRYMORE & CAROLE LOMBARD)

Oznake: Howard Hawks, John Barrymore, Carole Lombard, screwball komedija, 1930s, 1934, 7/10

- 16:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se