ONAJ KOJI GLEDA FILMOVE

srijeda, 30.12.2015.

BORDERTOWN (1935)

127.BORDERTOWN (1935) Ocjena: 7/10
(Pogranični grad) SAD, drama, kriminalistički, 90', IMDb: 7.2/10
Redatelj: Archie Mayo
Producent: Hal B. Wallis, Jack L. Warner
Scenarij: Laird Doyle, Wallace Smith; Robert Lord (priča), Caroll Graham (roman)
Kamera: Tony Gaudio
Glazba: Bernhard Kaun
Uloge: Paul Muni, Bette Davis, Margaret Lindsay






IMDb-Bordertown (1935)

Bordertown je jedna jednostavna ali vrlo dinamična i dojmljiva ekranizacija priče o bogatoj i siromašnoj klasi. O potrebi ambicije i materijalnog uspona siromašnog pojedinca ne bi li postao netko, i nešto više u životu društvenih razlika.

Juanito Ramirez, Johnny (Paul Muni), je mladi hispanoamerikanac iz siromašne meksičke četvrti Los Angelesa iz koje se izdvaja nakon državnog kursa za odvjetnike. Kao reprezentativni primjerak svojeg siromašnog radničko-seljačkog staleža on nasljeđuje u svom daljnjem nastojanju veliki trud i marljivost, ne bi li na taj iskušani, u svojoj klasi svojstven način nastavio pošteno i pravedno živjeti, donoseći korist svojima i društvu u cjelini. I konačno, ne bi li postao dostojni američki građanin i državljanin. Vičan osjećaju empatije i socijalne jednakosti, odgojen na tradiciji obitelji i nauku katoličke crkve on se kao odvjetnik suočava sa svijetom kapitalizma, društvom moći i prestiža, na čijim stupovima se temelji čitava hijerarhija odnosa na kojoj počiva američko društvo.

Radnja filma tako je razvedena u tri smjera: Karakteristični Paul Muni u ulozi Johnnyja, naišavši na tešku nepravdu u svom prvom advokatskom slučaju u kojem brani svog siromašnog sunarodnjaka protiv žene iz visokog društva, zacrta si cilj u životu kako će sve podrediti ambiciji zarade novca ne bi li on bio u poziciji autoriteta u tako dirigiranom društvu. Ostavlja toplinu skromnog doma i voljenu majku i odlazi u potragu za uspjehom do kojeg će doći samo beskompromisnim i mudrim nametanjem. Doskora se skrašava kao savjetnik jednom vlasniku kockarnice u jednom rubnom pograničnom gradu južno od Los Angelesa. Umješnošću i upornosšću od dobroćudnog ali neprincipijelnog šefa, gospodina Roarka naslijedi udijele u svim poslovima. Roarkova žena, Marie (Bette Davis), paklenska je fatalna žena koja se dosađuje u raskoši njihove vile i ubrzo joj čestiti mladić Johnny zapne za oko. Marie, međutim konstantno nailazi na moralnu suzdržanost zgodnog i ambicioznog mladića koji je stao na put na kojem se postaje džentlmen. Žena se 'riješava' muža ostavivši ga nakon jedne pijanke zatvorenog u garaži s upaljenim automobilom. Ustrajnog Johnnyja prati sreća čega god da se dohvati, Marie počne propadati u tamnici svog grijeha i zločina. U svom novootvorenom luksuznom restoranu Johnny iznova susreće bogatašicu protiv koje je imao spor koji je za njegovu karijeru siromašnog advokata neslavno završio. Te dvije žene, dva su smjera kojima Johnny nije mogao poći zbog načela usađenog u svojoj ličnosti. Ispod ambicije, tog čovjeka sačinjavaju dvije moralne smjernice: pravda i ljubav iznad svega. Žene koje su ga snašle na putu uspona su iz višeg društva. I jedna i druga su žene konformizma i materijalizma, žene koje pokreće mužev novac ili blagodati svijeta zabave i novca koje sa sobom vuku slobodnjački svjetonazor. Marie (B.Davis) je žena koju Johnny nije volio, a Dale (Margaret Lindsay) je žena koju je volio. Prva ga je željela za sebe iz pobude strasti i posjedovanja, dok ga je druga željela po svojim pravilima slobode i jednakosti odbivši njegovu bračnu ponudu.

Po svoj prilici ovaj mali film, s manje zapaženim ulogama Munija i Bette Davis, u sebi sadrži jednu značajnu vizuru veoma bitnih stvari. Uz to film je zanimljiv i gledatelj se uz njega čak i zabavlja. Bilo zbog simpatičnih Munijevih grimasa sirovog novopečenog intelektualca ili njegovog dobro uvježbanog 'španjolskog' naglaska ili pak dobro ugođene atmosfere ambijenta bogataškog ili poslovnog svijeta kroz koji se junak ili prikriveni anti-junak ove priče na tragu film-noira provlači. Film je prijemčivo dobar za svakog gledatelja u kojem postoji makar i zrno paradoksa protagonistovog karaktera.

Ocjena: 7/10
Obrazloženje: Kratko i jasno, film je vrlo solidan i vrijedan za preporučiti bilo za ljubitelje žanra kakav je film-noir, bilo za ljubitelje sudskih drama. Jednostavan, a snimljen sa velikim interpretima kao što su Paul Muni ili Bette Davis. Film je to koji bi mogli vrednovati i na višu potenciju zbog podkonteksta koji se dotiče dublje dimenzije socijalnih odnosa i komunikacije kakva oblikuje suvremenu američku stvarnost dirajući u temeljne etičke i moralne pojmove kao što su pravednost i ljubav.

---------------------------------------------------------



---------------------------------------------------------

(STEP TO SUCCESS)

(STEP TO SUCCESS..)

(GRADUATE SPEECH)

('..BECAUSE HE REALIZED HIS OPPORTUNITIES AND DUTIES AS AN AMERICAN CITIZEN..')

(JUANITO RAMIREZ AND HIS MOTHER)

(POOR ATTORNEY AT LAW)

(NO JUSTICE IN COURT)

(NO JUSTICE FOR THE POOR)

('I OBJECT, YOUR HONOR..')

('OBJECTION SUSTAINED.')

(HE TOOK MATTERS INTO HIS OWN HANDS)

(SMART BOUNCER)

(PER ASPERA AD ASTRA)

('YOU DON'T DRINK..NO BAD HABITS AT ALL..')

('THE ONLY FUN I GET IS FEEDING THE GOLDFISH ONCE A DAY.')

('OH NOW, BE A GOOD KID AND RUN ALONG HOME, WON'T YOU?')

(CHARLIE ROARK, GOOD AND DUMB HUSBAND)

(JOHNNY VERSUS EX-MRS.ROARK)

(EVIL WOMAN)

('I LOVE YOU..I'M SERIOUS..I'M ASKING YOU TO MARRY ME..')

('NO. BECAUSE YOU BELONG TO DIFFERENT TRIBE, SAVAGE.')

---------------------------------------------------------

Oznake: Archie Mayo, Paul Muni, Bette Davis, drama, kriminalistički, 1930s, 1935, 7/10

- 16:37 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 26.12.2015.

OF HUMAN BONDAGE (1934)

126.OF HUMAN BONDAGE (1934) Ocjena: 8/10
(Ljudski okovi) SAD, drama, romansa, 83', IMDb: 7.3/10
Redatelj: John Cromwell
Producent: Pandro S. Berman
Scenarij: Lester Cohen; W.Somerset Maugham
Kamera: Henry W. Gerrard
Glazba: Max Steiner
Uloge: Bette Davis, Leslie Howard, Frances Dee




IMDb-Of Human Bondage (1934)

Of Human Bondage je jedna izvrsna drama o neuzvraćenoj ljubavi i ironiji sudbine. Razmišljajući kasnije o ovom filmu dolazimo do nevjerojatnih uvida i spoznaja o ljubavnim vezama i o ljubavi uopće. U glavnim ulogama su nezaboravna Bette Davis i britanski glumac Leslie Howard poznat po ulozi Ashleya u filmu Zameo ih vjetar. Leslie Howard je Philip Carey, nadareni a ipak prosječan slikar koji se neuklapa u umjetničke krugove, nesretni mladić sa deformiranim stopalom zbog čega je na meti podsmijeha u društvu. On u Londonu počinje studirati medicinu i u jednom restoranu upoznaje i zaljubljuje se u mladu ali koketnu i bezobzirnu konobaricu Mildred Rogers (Bette Davis). On je poziva na izlaske i sve se jače u nju zaljubljuje, a ona se sve to jače s njim poigrava, ostavljajući ga samo u nadi neuzvraćajući mu ljubav. On ostaje očajan kada se ona uda za drugoga, bogatog i poslovnog čovjeka koji je također zalazio u isti restoran. Philip u međuvremenu upozna dobru osobu, nešto zreliju djevojku, publicisticu Norah (Kay Johnson) koja ga iskreno zavoli. Sve krene po zlu, jer Philip je pristojan, uljuđen i dobar, ali njegova dragost prema ovoj ženi je mekana i lažna. On voli samo Mildred. Mildred uskoro biva ostavljena i trudna od svog muža i vraća se sva uplakana Philipu. On joj pruža drugu priliku i ponovno obnavlja vezu sa njom. Međutim svaki put ona prema njemu ostaje hladna, naročito ulaskom drugog muškarca u njihov odnos.

Upravo opisana igra koja se u ovoj drami proteže nevjerojatno govori o tami i paklu proisteklima iz slabosti ljudske duše. Philipov fizički hendikep ozbiljna je metafora koja preslikava stanje ljudske duše. U jednom momentu, Mildred - inače negativna i tragična ličnost žene kakvu igra Bette Davis – u odsustvu Philipa krene po njegovim ladicama tražiti njegova pisma – potražiti razlog njegovoj hladnoći prema njezinoj ženstvenosti, i u tom trenutku pokazuje se istinom sve ono čega se najviše bojala; taj čovjek iza sebe nema nikakvih ljubavnih pisama, nikakvih slika, nikakvih tragova koji bi svjedočili o žaru ljubavi u tom čovjeku. On je naprosto usamljen, drag i pošten. Eto koliko se na tom frontu ironije neuzvraćene ljubavi izjednačuju ta mračna i hladna slika ličnosti te žene i tobože svijetla i pravedna slika ličnosti tog muškarca. Philip strast i ustreptalost žene umije tražiti samo u bijegu od života, u svojim slikama i nedostatku samopouzdanja zbog hendikepa kojeg sa sobom vuče. Kasnije, kad je sa njegovom ljubavi sve svršeno (ona umire od tuberkuloze i propasti što je nitko nije ljubio) on uspije ispraviti deformaciju na svojoj nozi, ali završava u konvencionalnom braku iz pristojnosti, kojemu je tek čista savjest i dana riječ razlog braku i ljubavi. Ta, treća žena koja ga ljubi opet nema uzvraćenu ljubav, iako se poenta može i drukčije shvatiti. Da je izgradnja emocija moguća. Film ostavlja tu mogućnost. Mildred završava tragično, umrijevši mlada i nevoljena, Philip ostaje živjeti u braku u kojem samo jedna strana voli.

Čini se da film nije lako nabaviti, naročito ne u nekom kvalitetnijem formatu, ali youtube ima ovaj film.
Of Human Bondage (1934) YTB

Ocjena: 8/10
Obrazloženje: Film je tako neobično zanimljiv, onako na bergmanovsku potenciju prije Bergmana. Likovi Bette Davis i Lesliea Howarda su prirodni, nepatvoreni, ili upravo odigrani s dozom patvorenosti i poze koja je potrebna za ukazati onaj sakriveni u čovjeku stupanj hendikepiranosti duše zbog koje trpi ljubav i iskrena sreća između dvoje ljudi.Film o kojemu se razmišlja i film koji, ako se proživljava, gledatelja ne može ostaviti hladnog da se i sam ne zapita kako stvari stoje zaista u životu. Neobičan spoj realizma i misterije nudi nam ova ekranizacija po književnom predlošku.


-----------------------------------------------------

(PRORAČUNATA, SEBIČNA, ZLA, ALI ZA ŽIVU LJUBAV USKRAĆENA)

(DRAG, OBZIRAN,ZALJUBLJEN I DOBAR, PA IPAK S DUŠOM U OKOVIMA)

(ROMANSA U KOJOJ ZAPRAVO I NEMA ISTINITE LJUBAVI S IČIJE STRANE)

(PHILIP JE ČOVJEK PRINCIPA, STRAHA I SAMOPRIJEGORA)

(ONA ĆE BEZ PRIMLJENE LJUBAVI PROPASTI)

(ON ĆE ŽIVJETI U BRAKU POD UPITNIKOM ISKRENE LJUBAVI)

-----------------------------------------------------

(LESLIE HOWARD & BETTE DAVIS, Of Human Bondage, 1934)

(BETTE DAVIS, Of Human Bondage, 1934, 1935 Oscar Nominated)

------------------------------------------------------

Oznake: John Cromwell, Bette Davis, Leslie Howard, drama, romance, 1930s, 1934, 8/10

- 14:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 18.12.2015.

THE MERRY WIDOW (1934)

125.THE MERRY WIDOW (1934) Ocjena: 7/10
(Vesela udovica) SAD, komedija, mjuzikl, romansa, 99', IMDb: 7.5/10
Redatelj: Ernst Lubitsch
Producent: Ernst Lubitsch, Irving Thalberg
Scenarij: Ernest Vajda, Samson Raphaelson; Victor Leon, Leo Stein (libreto operete)
Kamera: Oliver T. Marsh
Glazba: Franz Lehar
Uloge: Maurice Chevalier, Jeanette MacDonald, Edward Everett Horton




IMDb:The Merry Widow (1934)

Vesela udovica je poznata, širom svijeta izvođena opereta, adaptirana u više varijacija. Glazbena je to komedija kojoj je glazbu napisao austo-ugarski kompozitor Franz Lehar, a libreto Viktor Leon i Leo Stein. Čini se kako je ta opereta bilo djelo idealne dramaturgije za karakterističnog redatelja satiričnih glazbenih komedija 20-tih i 30-tih, Ernsta Lubitscha. Kada se govori o filmu 30-tih, o području mjuzikla na filmu, gotovo da je ne moguće ispustiti ime velikog njemačko-američkog režisera romantične komedije Ernsta Lubitscha.

Ernst Lubitsch koji je svoj umjetnički zanat prije filma pekao po vodviljima u Njemačkoj i Austriji, participirajući u čuvenom Reinhardtovom teatru, došavši u SAD, priklanja se modernijem mediju na filmu i obilježava talkie razdoblje zapaženim komedijama s elementima mjuzikla. Surađivao je sa brojnim glumačkim zvijezdama Hollywooda svog vremena i stvorio značajna filmska ostvarenja. Jedno od takvih je i nova adaptacija Vesele udovice koju Lubitsch maestralno pretvara u film. Zvijezde simpatične melodrame su Maurice Chevalier i Jeanette MacDonald, glumački par s izuzetnim zabavljačkim i muzikalnim performansama u svom zadnjem nastupu.

Lubitscheva Vesela udovica smještena je radnjom u imaginarnom kraljevstvu Marshoviji na granicama austro-ugarskog i ruskog imperija, otprilike na području Transilvanije. Priča nas odmah vodi u kraljevstvo u kojem su beskrajne staleške razlike zrelog feudalnog tipa na svom izmaku. Društvo je tako karikirano da je čitavo bogatstvo akumulirano u rukama kralja i visoke aristokracije dok se na ulicama trguje trampom i živi naturalistički. Kako bilo kraljevstvo je zemlja veselja, sreće i ljubavnih uzdaha, osim jedne stvari a ta je da državi prijeti bankrot. Sve ovisi o bogatoj grofici, udovici koja posjeduje 52 posto imovine u državi. Punašni kralj sa svojom vrckavom kraljicom mora urediti stvar i zadržati nesretnu u ljubavi udovicu Soniu (J.MacDonald) u kraljevstvu koja je, a propos, razočarana otputovala u Pariz na zavodnički megdan uglednoj gospodi željnoj unosnoga braka. Igra mora početi, a to je moguće samo kada bi se udovicu zavelo stasitim Marshovijskim džentlmenom i kavalirom. Iskra ljubavi već je zapaljena kad su se udovica i časnik Danilo upoznali u bašti udovičine palače. Ljubavna priča nastavlja se u Parizu. Kapetan Danilo Danilovič je omiljeni playboy koji ljubi sve pariške plesačice, dok se stvar od državne važnosti odvija tako da se on i udovica moraju sastati.

Komedija je prepuna onoga što je kritika nazvala sa 'The Lubitsch Touch'. Gledatelj ima pred sobom političku i socijalnu farsu prepunu aluzivnih situacija u svijetu manira, zavođenja i intrige visokog društva od kojih se ne prestaje smijati. Ujedno pred nama je simpatična ljubavna priča kojoj ni bogatstvo ni kraljevstvo ne može biti prepreka.

Ocjena: 7/10
Obrazloženje: Radi se možda o ne najboljem Lubitschevom filmu, ali je usprkos svemu veoma reprezentativan primjer struje na kojoj leži umjetnikova igra predstavljanja svijeta na osebujan glazbeno-dramski način, krcat sarkastičnim tonom koji upućuje na britku burlesku u službi satire. Koliko god klasičan i pomalo staromodan bio, ovaj mjuzikl zrači nevjerojatnim humorom i po meni je ponajbolji Lubitschev projekt 30-tih.


----------------------------------------------------------

(DAME MARSHOVIJE KLIČU DANILU)

(ČASNIKU ZAVODNIKU ZALJUBLJENOM U MARSHOVIJSKU UDOVICU)

(GROFICA NESRETNA NAKON ŠTO JE ODBILA UDVARAČA)

(UDOVICA I NJEZIN DNEVNIK ZA 1885.)

(KRALJ PRED DRŽAVNI BANKROT: 'U KOGA BI SE ZALJUBILA DA NISI KRALJICA?')

(KRALJ.KRALJICA.SVEPRISUTNI ZAVODNIK.)

(U PARIZU-GOSPODA PRED UDOVIČINIM VRATIMA)

(DOK ONA ČEZNE SAMO ZA DANILOM)

(KAD JE ZALJUBLJENA NIKAD VIŠE U CRNOM)

(AMBASADOR:'DA LI SI IKADA IMAO DIPLOMATSKE ODNOSE SA ŽENOM? DANILO: OO..OHOHOHO!')

(DANILO SA DJEVOJKAMA U MAXIMU)

(DANILO NE PREPOZNAJE GROFICU)

(POVJEROVAO DA SE ZOVE FIFI, KAO JOŠ JEDNA U NIZU..)

(ALI JE NEDOKUČIVO I NEPOKOLEBLJIVO LJUBI)

(PROZRELA NJEGOVE NAMJERE:'EVO IH, TVOJE LIJEPE VEČERI I NIJEDNO SUTRA MEĐU NJIMA..')

(KAPETAN DANILO ZALJUBLJEN I PIJAN ODBIJA ZAVAĐATI U IME KRALJA)

(AMBASADOR: 'U IME KRALJA, POPIT ĆEŠ OVU KAVU!')

(LJUBAV ĆE POBIJEDITI POLITIČKU STVAR)

-----------------------------------------------------

(MEĐU NAJSKUPLJIM MJUZIKLIMA DO 1934.)

(JEANETTE MACDONALD & MAURICE CHEVALIER, The Merry Widow, 1934)

(PLESNI PAR, MAURICE CHEVALIER-JEANETTE MACDONALD)







Oznake: Ernst Lubitsch, Jeanette MacDonald, Maurice Chevalier, Komedija, Mjuzikl, romantična komedija, 1930s, 1934, 7/10

- 11:17 - Komentari (2) - Isprintaj - #

subota, 12.12.2015.

EKSTASE (1933)

124.EKSTASE (1933) Ocjena: 8/10
(Ekstaza, Ecstacy) Čehoslovačka, drama, romantika, 82', IMDb: 6.9/10
Redatelj: Gustav Machaty
Producenti: Moriz Grunhut, František Horky, Otto Sonnenfeld
Scenarij: František Horky, Robert Horky
Kamera: Hans Androschin, Gerhard Huttula, Jan Stallich
Glazba: Giuseppe Becce
Uloge: Heddy Lamarr, Aribert Mog, Zvonimir Rogoz




IMDb-Ekstase (1933)

Ekstaza je po svemu sudeći najpopularniji i najkontroverzniji stari film čehoslovačke međuratne kinematografije. Radi se ustvari o romantičnoj drami jednostavnog scenarija sa eksplicitno snimljenim simboličnim kadrovima koji se tiču neizbježive ljudske seksualnosti. Sa sadržajem koji uvodi u svijet erotike koji prožimlje svijet oko nas. Ono najbolje, što je hollywoodska praksa prekodovskog razdoblja prikazivala u Americi Europa je iznjedrila u ovom simpatičnom, umjetnički kvalitetnom filmu. Čak štoviše, film nudi alegoriju o Adamu i Evi modernoga doba svojim bogatim mizanscenom i slikom koja sav svijet seksualnosti pretače u svijet kakav se manifestira bezrezervno kao što je i priroda sama. Temeljna značajka ove priče je okovanost i borba s tom okovanošću. Čitav život, pojave i stvari, zapravo živa i mrtva priroda, postoje i polako prolaze, grčeći se, zatvorene i obučene u svojoj goloj biti. Sve što je golo, golo je uvijek pod patinom ljudskog osjećaja kao što je percepcija. Odvija se Evino i Adamovo traganje. U obiteljskoj kući su stvari, kredenci, lusteri, prazne postelje i muhe; izvan kuće su građevinski radovi, željeznica; okolo su livade, šumarci, oblaci i jezero, konji i pčele. Jedno Sunce. U ženi je tama i nemir, u čovjeku je naivnost, nada i radoznalost. Sveopća igra u potrazi za ispunjenjem. Ali svijet u vremenu teče i raspada se. Tehnički film razvija osjećaj sveopće meke i tihe, ali sjenovite i tamne melanholije. Svijet je mjesto kao kakva prijeteća Arkadija pod nekakvim mračno nijansiranim uvjetom. Izraziti se hoće zapravo zadatost u tijelu žene prema kojoj ona progonjena duhovima civilizacije i vlastite (obiteljske) prošlosti živi za ekstazu koja je praktično nedohvatljiva veći dio života. Pa ipak, ona navire, kao usporedo sa strujom koja je van te žene u prirodi gdje se plamsa kozmos silovite privlačnosti.

Fabula je provučena zapravo kroz klasični koncept ljubavnog trokuta. U središtu je žena. Mlada i lijepa Eva (Hedy Lamarr). Udajom za svog starijeg poslovnog gospodina Emila (Zvonimir Rogoz) ona ulazi u brak pun, ne ustvari dosade koliko pustinje uniformiranog konvencionalnog života bez strasti. Duša joj vene u prekrasnom mladom tijelu. Po rastavi sa mužem, njena strast za životom krene se oslobađati; ona na imanju svog oca jaše na konju, kupa se gola u jezeru, upoznaje svog Adama (Aribert Mog), muškarca znojnog i tjelesnog, umornog od živog života što tijelo umara a dušu krijepi. Između njih dvoje igra tjelesnosti i strasti oživljava, dok muž u fraku od kamgarna i dalje u kožnim rukavicama vozi svoj skupocjeni auto. Muževljeva dom je kuća društvenog užasa, prazna i puna srdžbe i očaja kao što je on sam; Adamov dom je koliba sa svjetlom žarulje koja sasvim drukčije svijetli po tijelu žene. Muž pčelu praktično ubija nogom stolice, Adam pčelu s dlana stavlja na cvijetak što ga daje svojoj ljubovci.

Film je to koji nije nikakva pornografija, čak ni za one prilike, nego je to film koji jasno ocrtava erotiku u svojim značajnim dijelovima za što nije dosta dugo bilo razbora da se emitira po svjetskim filmskim pozornicama. Film ne samo da je među velika imena svijeta filma instalirao mladu Hedy Lamarr (Hedy Kiesler), nego i ime jednog značajnog filmskog i kazališnog glumca, naše gore lista, Zvonimira Rogoza koji će obilježiti mnoga dramska uprizorenja 20. stoljeća, posebno na hrvatskom filmu.

Za sva vremena, ovaj film sniman u okolici Praga i u bečkim interijerima sa austro-ugarskim štihom i po mnogočemu vidljivim kulturološkim nasljeđem zemalja u kojima, i posredstvom čijih utjecaja je nastao, ostaje kao mali biser koji s puno vještine pokazuje svjetskoj kremi filmske industrije svog vremena kako se radi s pojmom erotike na filmu.

Ocjena: 8/10
Obrazloženje: Nešto dovoljno jednostavno, a toliko umjetnički kvalitetno kako je obrađena tema poniranja, izviranja i propasti jedne sreće nakon ekstaze u trenutku ženina života, u filmu kao što je ovaj, rijetko je viđena stvar. Izbor mladenačke ljepotice kakva je Hedy Lamarr za ulogu Eve nosi ovaj film. Ovaj film je na trenutke naivan scenarijem, ali upravo kao takav uspijeva pretvoriti emociju u doživljaj. Umjetnički je to poduhvat. Mali rijetki biser iz povijesti europske kinematografije.


-------------------------------------------

(EVA, UDATA ŽENA UZ MUŽA PRIMJETILA KAKO SE SVIJET VESELI)

(MUŽ ČITA NOVINE I DROBI PČELU)

(ZAPOSTAVLJENA)

(SVE ŠTO IMA OD MUŽA)

(OSTAVILA GA)

(KOD OCA)

(NEMA KOME REĆI)

(BUĐENJE U IZGUBLJENOJ MLADOSTI)

(SUNČANO JUTRO TEK VANI)
----------------------------------------------------------------

(KUPANJE U JEZERU)

(IZGUBILA KONJA)

(ADAM PRONAŠAO KONJA)

(SKRILA SE U GRMLJU)

(GOLA EVA ŠTO SE STIDI)

(POGLED ADAMOV)

(POGLED EVIN)

(TENZIJA U RAJSKOM VRTU)

(MJERKANJA I ODBIJANJA)

(POSRTANJA)

(PODIZANJA)

(CJELIVANJA RANA)

(MALA POPUŠTANJA)

(I MALA PODOZRIVA NEPRISTAJANJA)

(NEBESKI ZEMALJSKI ADAM)

(NJEGOVA NJEŽNOST..)

(KAO DJEVOJČICU PRIVUKLA NJEZINU PAŽNJU)

(ALI OPET MALO NE ŽELI)

(DAO JOJ CVIJETAK)

(POKAZAO JOJ KAKO DA OTPUHNE PČELU)

(ZAJEDNO GLEDALI U NEBO)

(LJEPOTA NEBA)

(EVA KAO DA JE PRVI PUT POGLEDALA U NEBO)

--------------------------------

(POVRATAK U OČEVU KUĆU MEĐU MRTVE STVARI)

(POGLED NA MAJČIN PORTRET)

(ČUDAN NEMIR)

(VODENAST ODRAZ DOK SVIRA KLAVIR)

(TOPLA USAMLJENA)

(PRAZNA KUĆA DUHOVA)

(TRAŽI OD NJE DA IZAĐE IZ SEBE)

(KROZ OLUJNU NOĆ)

(K NJEMU)

(IZLAZAK IZ TIJELA)

(ŽIVO I NEŽIVO)

(PREDAJA)

(EKSTAZA)

(EKSTAZA)

(EKSTAZA)

(EKSTAZA)

(EKSTAZA)

(SRETNO...)

(SAMO TREN U ŽIVOTU)

(MUŽ SE VRATIO KO IZ GROBA)

(EVA: 'WHAT DO YOU WANT FROM ME?')

('YOU.')

('IT'S TOO LATE..')

-----------------------------------------------

(HEDY LAMARR)

(ZVONIMIR ROGOZ)

Oznake: Gustav Machaty, Hedy Lamarr, Zvonimir Rogoz, čehoslovački film, drama, romance, erotski, 1930s, 1933, 8/10

- 19:06 - Komentari (4) - Isprintaj - #

srijeda, 09.12.2015.

BABY FACE (1933)

123.BABY FACE (1933) Ocjena: 8/10
(Slatkica) SAD, drama, romantika, 71', IMDb: 7.6/10
Redatelj: Alfred E. Green
Producent: William LeBaron, Raymond Griffith
Scenarij: Gene Markey, Kathryn Scola; Darryl F. Zanuck (priča)
Fotografija: James Van Trees
Glazba: Leo F. Forbstein
Uloge: Barbara Stanwyck, George Brent, Donald Cook




IMDb-Baby Face (1933)

Još jedna u nizu sjajnih nedugih drama u kojima je specifična i netipična Barbara Stanwyck došla do punog izražaja. Upravo suprotno onom raširenom prototipu djevojke za provod. Naprotiv, što je za nju karakteristično, ona i u ovom filmu igra ulogu žene revoltirane muškom fiksacijom žene kao seksualnog predmeta. Riječ je o ulozi koja u potpunosti prožimlje ovaj film i njegovu 'strašnu' temu. Kao i u 1933. aktualnom Langovom remek-djelu Testament Dr. Mabusea, kao i u motivima za niz filmova upravo mračne kriminalističke problematike, i u ovom se radi o volji za moć, samo u ženskom obliku. Volja za moć, borba za sebe svim sredstvima po ničeanskom motu 'Ako ne podčiniš podčinit će te' misao je vodilja koja će voditi glavnu junakinju, Lily Powers, u njenom proboju kroz život: same u svijetu muškaraca. Pratimo Lily od njezine mladosti, još dok je živjela sa grubim ocem pomažući mu u poslovima oko obiteljske krčme. Konobareći u nju se zavukao sav onaj svijet prljavih, sirovih, pohotljivih i supijanih muškaraca da ga je ona prezrela. Kao prekretnica dogodila joj se jedna epizoda kada upoznaje nekog šustera koji je čitao Nietzscheove knjige. Otkrio joj je kako se mora boriti za sebe sa moći koju u sebi samo mora aktivirati – svoj šarm, seksipil i beskrupuloznost. Lily kreće u svijet sa svojom služavkom, tamnoputom vršnjakinjom Chico (Theresa Harris) koja je služila kod njezinog oca u krčmi, i koja ju zove 'medena'. Poslije nesreće u kojoj joj je otac poginuo, ona ne može zamisliti sebe s nekim poslom zabavljačice i pjevačice u kakvom klubu, nego ono u što će se pretvoriti Lily svojim principima volje za moć bit će prvorazredni primjerak onoga što danas zovemo – sponzoruša. Zavađat će, koketirati, manipulirati i svim se sredstvima svoga šarma ulagivati muškarcima, od običnog čistača vagona s puta u New York preko višeg službenika u banci do samog direktora banke. Probit će se do samog vrha, od obične male pipničarke do priležnice bogataša i gospođe upravitelja velike banke. Razrušit će svjetove tih muškaraca od manira i ideala, ubit će ih njihovim slabostima padanja na slatko i primamljivo žensko biće.

Priča je ovo o moći, golemom, još u djetinjstvu stečenom preziru i mržnji, o osveti jedne žene onom svijetu moći čije konce u svojim rukama drže muškarci. Međutim u svoj njenoj paklenskoj želji da osvoji njihovo bogatstvo za sebe, u želji za prostorom za novo i novo razaranje, ona ostaje sama. Ni ucjene ni uzurpacije novih imućnih muškaraca neće joj u život unijeti radost. Poenta filma ide u smjeru da naša Lily Powers svoju moć više nema snage zadržavati u sebi ni za sebe. Nego da njena volja za moć djeluje autodestruktivno. Pokazalo se da definicija muškarca nije isključivo jednako njihova nadmoć i vodeća uloga u društvu, kao što se pokazalo da ženin poziv nije razaranje muških srca ili sebična osobna satisfakcija. Film ima jedan znakoviti 'happy end' koji naglašava nasušnu potrebu uzajamne ljubavi između žene i muškarca.

Ocjena: 8/10
Obrazloženje: Film je za 7, ne odskače i ne nudi emociju više, ali film je koliko jednostavan toliko i dinamičan i magnetičan. Zrači rolom zaista posebne Barbare Stanwyck od prve minute. Sve što se dešava ima potpunu dramaturgiju. Stiče se dojam originalnosti kakav se rodi kad se film gleda i ima osjećaj da je prvi put o nečemu progovoreno na briljantan način. Stoga 8.

---------------------------------------------------------



---------------------------------------------------------

(INDUSTRIJSKA ZONA NA RUBU GRADA)

(LILY POWERS, KĆI PIPNIČARA)

(ATMOSFERA)

(FATHER'S GUEST)

(BACIO POGLED NA LILY)

(POGLEDALA GA PREZIRNO)

(CHICO:'HE'S A BIG POLITICIAN, AIN'T HE?')

(LILIY: 'HE'S A BIG SUMPTHIN..AND IT AIN'T A POLITICIAN..')

(LJIGA PRISTUP)

(DOSTA JOJ JE)

(ZGRABIT ĆE JE)

(RAZBIT ĆE GA)

(ISPITI ZA POČETAK NOVOG ŽIVOTA)

('YOU COULD MAKE SOMETHING OF YOURSELF.YOU HAVE POWER.')

('YEAH, I'M A BALL OF FIRE I AM...')

('YOU'RE JUST LIKE YOUR MOTHER!')

(PRONAŠLA PRISTUP)

(AS A SECRETARY; 'WHAT COULD I DO? HE'S MY BOSS AND I HAVE TO EARN MY LIVING.')

('WHY MR.STEVENS, IT WASN'T MY FAULT. HE FOLLOWED ME IN THERE..')

(MR.STEVENS USKORO)

(OVA ŽENA UZNEMIRILA JE SVE DUHOVE)

(U MEĐUVREMENU LILY ZAVODI DIREKTORA BANKE)

(ODBACUJE SIROTOG MR.STEVENSA)

(PUCNJEVI)

(NJEZINA MOĆ JE RAZORNA)

(NOVI SUPRUG BANKROTIRAO)

(ONA GA ODBIJA I NAPUŠTA)

(SA SVOJIH POLA MILIJUNA)

(NEMA ŽIVOTA BEZ LJUBAVI)

---------------------------------------------------

(BARBARA STANWYCK, BABY FACE (1933))

Oznake: Alfred E.Green, Barbara Stanwyck, George Brent, drama, romance, pre-code, 1930s, 1933, 8/10

- 11:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 05.12.2015.

SHE DONE HIM WRONG (1933)

122.SHE DONE HIM WRONG (1933) Ocjena: 7/10
(Sve mu je to ona zamijesila) SAD, komedija, melodrama, kriminalistički, 66', IMDb: 6.5/10
Redatelj: Lowell Sherman
Producent: William LeBaron
Scenarij: Mae West, Harvey F.Thew
Kamera: Charles Lang
Glazba: John Leipold
Uloge: Mae West, Cary Grant, Owen Moore, Noah Beery







IMDb-She Done Him Wrong (1933)

Uz I'm No Angel, treba izdvojiti i drugi bombastični film Mae West koji nas vodi u svijet vodvilja s izraženim elementom burleske. She Done Him Wrong napravljen je prema vodviljskoj predstavi Diamond Lil s kojom je Mae West još 1928. ostvarila značajan brodvejski uspjeh. Devedesetih godina 19. stoljeća nalazimo se u jednoj takvoj kući zabave u kojoj se okuplja sav poslovni muški svijet, često sa svojim pratnjama. Mjesto je to gdje miriši na političke profitere, na bogatstvo, dijamante i oprani novac. Kao vrhunac svega, u svojim odajama je rasna žena, Lou (Mae West), vodviljska zabavljačica i pjevačica, sva u sjajnim haljinama i blještavim dijamantima. Kao kakav predmet zvan žudnja. Ona je žena naduvenog političara Jordana (Noah Beery) oko kojeg se vrti lova i koji učini uslugu kome god je potreba postići nešto van zakona. Lou koristi njegov položaj ne bi li osvajala muškarce različitih profila. Naglasak je na to što se sve kroz tu kuću odvija. Kroz nju prolaze bogati par Rusa koji su došli podići oprani novac, sastaju se sumnjivi zavidni biznismeni, kroz kuću stalno patrolira policija hvatajući nevažne ulične kradljivce, naposlijetku u kuću upada i bivši Louin ljubavnik do kojega ona više ne drži a koji je sav jarostan pobjegao ravno iz robije. Jordan u međuvremenu pronalazi nekakav mutan posao za očajnu djevojku kojoj je netko slomio srce i koja je dolutala upravo u to središte prljavog života oduzeti sebi život. Ta će djevojka na kraju inkriminirati čitavu družinu. Lou koja u svojem salonu samodopadljivo i urnebesno kivno prima i zapravo odbacuje sve svoje muškarce prima i pristojnog, ali častoljubivog policajca Cummingsa (Cary Grant) i nailazi sama u sebi na prepreku kako ovog čovjeka ne može impresionirati. Do samog kraja kada se dogodi fascinantan obrat, dok narednik Cummings privodi cijelo društvo iz birtije. Za svu kliku odredio je policijsku maricu i sve ih redom potrpao unutra, dok je za sebe i Lou odredio posebnu dvosjed kočiju u kojoj će joj ukazati novo stanje stvari i svoje uvjete.

Film je ustvari fantastično jednostavan i uporan u nezaboravnim zavodljivim dijalozima u režiji same Mae West koja 'zna kako te stvari idu'. Njezin sarkastični bezobrazluk donosi joj novo zlo na novo zlo i uporno je drži na nogama. Ona ima takav ritam da muškarci sve za nju sprovedu u djelo ili čak zločin. Oni kupuju stvari za nju, odlaze u zatvor i bježe iz zatvora, sakrivaju i peru mjesto njezinih zločina, vode čitavu stvar zakona i na kraju bilo da su u očaju, gnjevu ili trijumfu, zaljubljeni su u nju.

Mae West je pojam (ne jedini) koji je u filmsku umjetnost instalirao ženu vamp, žensku varijantu tipa vampira s naglaskom na njene erotske atribute. U dijalozima, držanju, kretnjama, postupcima ona dominira, vlada i ravna društvenim sistemom koji je metaforički prikazan na ovom filmu u strukturi zvanoj "Jordan's House". Uz 39-godišnju Mae West, u njihovim zajedničkim nastupima u svijet zvijezda ulazi i do tada manje poznati, samozatajni glumac Cary Grant. West je nastupala na kazališnim daskama prije filma, a na filmu stekla status seks-simbola 30-tih, sa sobom ponijela skandale i postala jedna od najplaćenijih zvijezda svojeg doba.

Ocjena 7/10
Obrazloženje: Najveći adut ovoga filma su sentencije i manevriranje Mae West koje razmjenjuje sa muškarcima u svom prisustvu. Njezina beskrupuloznost, nemoć druge strane i pobjeda koja joj ne može izmaknuti. Najbolje stoji u opisu žanra onaj crime comedy koji se toliko veže jedan uz drugi vezano uz ovaj film. Uz ovaj film nećemo se odrapiti od smijeha ali ćemo ga pogledati s izvjesnim interesiranjem za glavnu ulogu. Pre-code film ranih 30-tih, a bez Mae West ne može se sagledavati.


-----------------------------------------------------




-----------------------------------------------------

(JORDAN'S PLACE 1890s)

(LAGER BEER 5 CENTS)

(JORDAN'S HOUSE BAR)

(PRAVA BIRTIJA)

(NIŽA KLASA)

(IZBACIVAČ)

(VODI BRIGU O PIJANCIMA)

(POSLOVNI LJUDI O GAZDI)

(SKUPOCJENA SLIKA NA ZIDU)

(GAZDA JORDAN (DESNO))

(PIJANA RASPRAVA O BOŽANSTVENOJ GAZDARICI LOU)

(SERGE I RITA, RUSKI GOSTI OD POSEBNE VAŽNOSTI)

(LADY LOU: COME UP AGAIN, ANY TIME..)

(SVI BI UČINILI BILO ŠTO ZA NJU)

(S NAREDNIKOM CUMMINGSOM)

('SIT DOWN!')

(SJEO)

(USTALA)

(PROŠETALA)

('I'M SORRY YOU THINK MORE OF YOUR DIAMONDS THAN YOU DO OF YOUR SOUL..')

('I'M SORRY YOU THINK MORE OF MY SOUL THAN YOU DO OF MY DIAMONDS.')

('MAYBE I AIN'T GOT NO SOUL')

(HAVEN'T YOU MET A MAN THAT COULD MAKE YOU HAPPY?')

(SURE, LOTS OF TIMES..')

(BIVŠI MOMAK POBJEGAO IZ ZATVORA PUN GNJEVA)

(ALI NA NJU JE SLAB: DON'T YOU KNOW WHAT I FEEL FOR YOU?)

(HAPŠENJE, LOU: 'IF YOU WANNA HELP ME, PICK UP MY TRAIN..')

('CHIEF, WE GOT THEM ALL!')

('SURELY, YOU DON'T MIND MY HOLDING YOUR HAND?')

(DIJAMANTI ĆE ZAVRŠITI NEGDJE DRUGDJE)

----------------------------------------------------

(BABY VAMP, MAE WEST)




Oznake: Lowell Sherman, Mae West, Cary Grant, pre-code, crime-comedy, 1930s, 1933, 7/10

- 15:58 - Komentari (2) - Isprintaj - #

srijeda, 02.12.2015.

I'M NO ANGEL (1933)

121.I'M NO ANGEL (1933) Ocjena: 7/10
(Nisam anđeo) SAD, melodrama, komedija, romantika, 87', IMDb: 7.0/10
Redatelj: Wesley Rugles
Producent: William LeBaron
Scenarij: Mae West (priča i scenarij)
Kamera: Leo Tover
Glazba: Herman Hand, Howard Jackson, Rudolph G.Kopp, John Leipold
Uloge: Mae West, Cary Grant, Gregory Ratoff






IMDb-I'm No Angel (1933)

Dok gledamo film Nisam anđeo u tko zna koliko podrezivanom obliku osjeti se primjetan pad u pogledu izražajnosti svega onoga što jedan film s tematikom jedne fatalne žene suvremenog doba treba sadržavati. Mae West je ikona ženstvenosti i erotičnosti 1930-tih pretvorena u uniformirano biće koja je tek u natruhama žena koja se bori za svoje dostojanstvo u društvu muškaraca koji osim konstantne brige za svoj džentlmenstki status brinu i to da se oslaste ženama koje su izvorne putene i strastvene pored svojih supruga koje su utjelovljenje svakog općeprihvaćenog morala i ponašanja. „Nisam anđeo“ treba da znači „Ja sam žena“. Tira (Mae West) je pjevačica i cirkuska zabavljačica koja radi sve za posao, kojeg uzgred, vode muškarci. Ona preživljava, kroči i zarađuje kroz život bez ljubavi, dobiva poklone i dosadne kavalirske posjetnice. Ona je 'tough girl' kao što je Cagneyev Tom Powers 'Tough guy' u Državnom neprijatelju br.1. Grijeh ove žene društvo ne kažnjava odmazdom ili smrtnom kaznom kao u slučaju gangstera, grijeh ove žene kažnjava se etiketiranjem, odbacivanjem i sramoćenjem. Njezin 'kriminal' i njezina sredstva podstaknuta su odnosima frustrirajuće konzervativnog svijeta prema ženi. Ona je pod etiketom žene svih negativnih i po društvo neprihvatljivih atributa; raspuštenica, sponzoruša, žderačica idealnih čednih muževa. Sav njezin kriminal je u njenoj taktici zavođenja situirane gospode. Ispod svega toga je srce koje je neljubljeno i koje želi ljubiti u punoj snazi i iskreno. Čitav taj odnos razrađen je i prikazan i u nekim drugim filmovima, kao dramaturški nešto potpuniji film A.E.Greena Baby Face s Barbarom Stanwyck u glavnoj ulozi također iz 1933.godine.

Film je upečatljiv po podrugljivom tonu same Mae West u ulozi seksipilne Tire. Pjevni dijelovi izazivaju muške konzumente industrije zabave na suočavanje sa muškarcem u sebi. Dok imaju svoje žene, pametne i vjerne, oni se stišću u gomili naguravajući se ne bi li vidjeli komadić razgolićenog tijela žene na bini. Ona je razapeta i tajanstveno zatvorena u svoj svojoj napadnoj i vulgarnoj pojavi. Tim više što je kroz čitavo vrijeme odjevena u crnu haljinu kao sakrivena. Kroz cijeli film mi kroz čitav film pred svojim očima nemamo ništa više od klasičnog V izreza na dekolteu i rukava oslobođenih ruku dok grle svog muškarca. Međutim, njezin šarm i seksipil ne ostaju sakriveni. Žena je u sporadičnim kadrovima prikazana primamljivo otkriveno. Ironično rečeno: žena je otkrivena. Hajka i cenzura kodiranog Hollywooda je započela s ovim filmom. Rezano je sve što ne bi smjelo da se prikaže ili kaže. Kao u pjesmi 'Nobody Loves Me Like A Dallas Man' koja je u originalu išla 'Nobody Does It Like A Dallas Man'. I u samom filmu vidimo koliko je ograničen kadar poljupca Mae West i Caryja Granta. Lica su ukočena dirigentskom palicom i ništa više ne smije utjecati na poruku koja ima usmjeravati društvo. Ništa ne smije podsjećati na ljudsku seksualnost, tako da se redefinira etičke društvene norme po moralnom standardu nekog neskretljivog obrasca. Ta praksa na filmu provodit će se sve do početka 70-tih godina 20.stoljeća kada dolazi do eksplozije slobode u filmskoj industriji i stvaralaštvu.

Quotes:
(Jack Clayton: You were wonderful tonight.
Tira: Yeah, I'm always wonderful at night.
Jack Clayton: Tonight, you were especially good.
Tira: Well... When I'm good, I'm very good. But, when I'm bad...
Tira: I'm better.)


Ocjena: 7/10
Obrazloženje: 'I'm No Angel' je više značajan film nego li kvalitetan u nekom gledateljskom pogledu. Obzirom da na ovom blogu filmove vrednujem s naglaskom na temelju samog utiska na vibru filma, na umjetničke dosege i u odnosu na dotaknutu srž dotične problematike, ovaj film zaslužuje razumnu ocjenu 6 bez podcjenjivanja. Ali zbog toliko silne energije koja je pod okolnostima pritisaka cenzure ostala zatomljena – ocjena 7.

--------------------------------------------------------



--------------------------------------------------------

(ČUDO NEVIĐENO - TIRA)

(ŽENA KOJA JE NEDOSTIŽNA)

(OKRUŽENA MUŠKARCIMA)

(I BOGATIM UDVARAČIMA S 5 BRAKOVA IZA SEBE)

(NAILAZI NA ŽENSKI PREZIR SVAKODNEVNO)

(OČI U OČI S VJERENOM ŽENOM)

(POSAO KOJEMU SE SVI DIVE)

(WOW KROTITELJICA LAVOVA U AKCIJI)

(S BIČEM I PIŠTOLJEM U RUKAMA)

(SHOW ZA GLADNE OČI OBOŽAVATELJA)

(VEĆINU VREMENA U JEDNOLIČNOJ CRNOJ HALJINI)

(A ONDA 'NEDOZVOLJENA' POZA)

(SPOSOBNA VJEROVATI ISKRENOM MUŠKARCU)

(ZALJUBITI SE I LJUBITI)

(POLJUBAC NA FILMU 30-TIH; DO 3 SEKUNDE)

----------------------------------------------------

(MAE WEST & CARY GRANT)

(MAE WEST QUOTE)

Oznake: Wesley Rles, Mae West, Cary Grant, melodrama, romance, pre-code, 1930s, 1933, 7/10

- 15:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se