ONAJ KOJI GLEDA FILMOVE

subota, 31.10.2015.

GRAND HOTEL (1932)

113.GRAND HOTEL (1932) Ocjena:8/10
(Grand Hotel) SAD, drama, romantika, 112', IMDb: 7.6/10
Redatelj: Edmund Goulding
Producent: Irving Thalberg
Scenarij: Vicki Baum (roman), William Absalom Drake (komad), Bela Balasz
Kamera: William H. Daniels
Glazba: Charles Maxwell
Uloge: Greta Garbo, John Barrymore, Joan Crawford, Wallace Beery




IMDb

Grand Hotel je film o svijetu u malom. Film je to o svijetu skupljenom u najvećem, najskupljem i najraskošnijem hotelu u Berlinu. Ono što se utiskuje u čuvstveni sklop gledaoca je ta smjernica. Da je taj hotel mjesto kroz koje prolaze ljudi koji sa sobom donose svoje živote, dolaze i odlaze. Taj hotel je kao nekakav filter kroz koji se ljudi na kraju razrješuju svih dilema o svom životu. Došli su radi sklapanja posla, bogati i bahati industrijalac Preysing (Wallace Beery), neki su došli provesti svoje posljednje trenutke radosti, kao bolesni i nesretni, ali veseli Kringelein (Lionel Barrymore), a neki su tu stalni zaposlenici kao recepcioner Senf ili vječni gosti kao doktor Otternschlag. Grand Hotel je kao svjetska košnica, platforma na kojoj gledamo kazalište ljudskih odnosa. Film je staromodan, umjetnički veoma primamljiv i nije za svaku publiku, ali je vrijedan radi mnogo više od jedne stvari.

Ako zanemarimo sve karaktere koji se tu kreću, svijet je zamišljen kao trokut i ostvaren je u odnosima muškarca i dvije žene. U hotelu je odsjeo Baron von Geigern (John Barrymore) koji i nema jasnog razloga, osim što je lopov koji tako rješava različite dugove koje si kroz način života stavlja za vrat. On i ne vodi život, a naslov barona mu je samo korisna maska kad zavodi i užasan teret kad iz njega želi iskočiti srce i ljudskost. Žene koje se nalaze u hotelu su ruskinja Grusinskaja (Greta Garbo) prima balerina iz St.Peterburga koja je opterećena i usamljena zbog menadžmenta i svih onih koji vode njezin posao, ona je instrument, a samo je žena koja umire od očaja; s industrijalcem dolazi obična, ali vatrena djevojka, u svojstvu stenografkinje koja tako preživljava, iskrena Flaemmchen (Joan Crawford). Svijet pokreću deziluzija, nemogućnost življenja i disanja punim plućima, nemogućnost oslobađanja iz lanaca poslovnog svijeta, svijeta drugih i drugih ljudi što žive na tijelu i duši pojedinca, a trebalo bi da ga pokreće radost i ljubav. Svaku od tri osobe iz 'trokuta' pritišće specifična kob. Nijedno od to troje ljudi ne može se osloboditi, a onda se stvari kao u komediji zabune stanu razvijati u pravcu ljubavi. Svijet nametanja, gramzivosti, licemjerstva i laži počinje zadobivati drukčiju energiju. Lanci se počinju odvezivati. Baron je čovječan i dobrodušan, u suštini plemenit, on manirom zavodnika privuče malu Flaemchen, a iste večeri pritajen, u potrebi da ukrade bisernu ogrlicu u sobi Grusinskaje upoznaje nju nasamo i fatalno se zaljubljuje. Kao i ona u njega.

Film je zabavan, brze izmjene, posjeduje dimenziju vanvremnosti, posjeduje blagi ton melanholije kao i svi filmovi što su crnobijeli a čini vam se kao da imaju žućkasti odsjaj svjetla i tame. Momenti kada Grusinskaja izgovara epohalnu rečenicu 'I Want to be alone', trenutak samoće koji traje kao vječnost mala nastavljaju se i kad Baron ispada pred nju kao od nikuda (njoj se ne vidi da je on bio skriven u ormaru).

Tvrdi akcent ruske balerine koju igra Greta Garbo, njezina figura i njezine crte lica, kretnje u govoru duha i tijela pretvaraju nas gledatelje u stanje bez daha. Možda trivijalno, ali ipak za napomenuti, postavlja se pitanje oko vrednovanja uloga između Grete Garbo i Joan Crawford – Who steals the show? – čak na mjestima nalazimo da je Greta Garbo najneuvjerljivija karika u cijeloj priči. Ma apsolutno deplasirano, Greta Garbo je svojim performansom od Grand Hotela običan film učinila da film bude eteričan, uznemirujuć i uzbudljiv, mračan i svijetao kakva je i ona sama. Jezik (engleski) kojim se govori u Grand Hotelu i treba da bude nešto u duhu kozmopolitizma, jer Grand Hotel i jest alegorijska univerzalna slika ljudskih odnosa. Taj prijelaz kakvog Greta Garbo iznosi u svom govoru je melodičan i kao da se čuje njena čudna grlena žudnja za životom, jednog ženskog srca koje je u užasnoj osami i tuzi, a usred svjetskih tokova i svjetala pozornice. Njezina logistika i posluga uglavit će sve da ona ništa ne zna, da nikad ne pobjegne od svog života predstave, zatočene u tijelu plesačice a balerine.

Grand Hotel je film o svijetu, o ljudskim sudbinama, o tuzi, nesreći, samoći, o jadnim krhkim i zarobljenim ljudima kojima je vanjština samo ljuštura. Ljudi su njihove uloge, njihova zvanja, njihova putovanja samo ne oni sami. Kao Grusinskaja, ili kao Kringelein, ili kao tipkačica Flaemmchen, ili kao nesretni baron, ili čak kao naprasiti materijalizmom bremeniti industrijalac Preysing. Svi su nesretni i svima ljubav izmiče na vjetrometini života. Po gradovima po hotelima.

------------------------------------------------------------------





-----------------------------------------------------------------

(GRAND HOTEL)

(BARON UPOZNAJE FLAEMMCHEN)

(G.KRINGELEIN, NAJOBIČNIJI GOST U GRAND HOTELU)

("I THINK SUZETTE, I'VE NEVER BEEN SO TIRED IN MY LIFE..")

("EVERYTHING IS COLD..AND FINISHED.")

("SERGEI..IS DEAD.IT'S ALL GONE..")

(MAMAGMENT OF AN ACTRESS)

(VJEČNA GRUSINSKAJINA 'OBITELJ')

("ORCHIDS AGAIN MADAM..I THINK THEY ARE FROM THE SAME YOUNG MAN..")

("I WANT TO BE ALONE.")

(GRUSINSKAJINA SAMOĆA)

(GRUSINSKAIJINA SAMOĆA)

(GRUSINSKAJINA SAMOĆA)

(DOŠAO UKRASTI BISERE)

(MOMENTI U TAMI)

(BARON ZABORAVLJA BISERE)

("WHO ARE YOU?")

("WHY DO YOU LOOK AT ME LIKE THAT?")

("I'D LIKE TO TAKE YOU IN MY ARMS AND NOT LET ANYTHING HAPPEN TO YOU, EVER..")

(NIKOME NIJE REKAO SVOJE TAJNE)

(TIPKAČICA FLAEMMCHEN NE MARI ZA SVOG ŠEFA I MISLI NA BARONA)

(GNJEVNI INDUSTRIJALAC PREYSING VS BARON)

(MR.KRIGELEIN'S HAPPINESS)

------------------------------------------------------------------

(GRETA GARBO)

(GRETA GARBO, GRAND HOTEL, 1932)

(SEKSIPILNA JOAN CRAWFORD)

(JOHN BARRYMORE)

(LIONEL BARRYMORE)



Oznake: Edmund Goulding, Greta Garbo, Joan Crawford, John Barrymore, Wallace Beery, drama, 1930s, pre-code, 1932, 8/10

- 11:28 - Komentari (5) - Isprintaj - #

utorak, 27.10.2015.

THE CHAMP (1931)

112.THE CHAMP (1931) Ocjena:7/10
(The Champ) SAD, drama, obiteljski, sport, 86', IMDb: 7.3/10
Redatelj: King Vidor
Producent: King Vidor, Harry Rapf, Irving Thalberg, William M. Weiss
Scenarij: Frances Marion (priča), Leonard Praskins, Wanda Tuchock, Don Marquis (dijalog)
Kamera: Gordon Avil
Zvuk: Douglas Shearer, Charles E.Wallace
Uloge: Wallace Beery, Jackie Cooper, Irene Rich




IMDb

Pretražujući filmsku listu 1931. naišao sam na ovaj naslov i odmah se za njega zakačio. Radi se o dirljivoj priči o ocu i sinu. Jedan je to od onih izvornih nepretjeranih filmova koji vas dotiče u dušu. Otac Andy Purcell (Wallace Beery) je propali bokserski šampion i alkoholičar koji nema kuće i čini sve kako bi se brinuo za svog sina Dinka (Jackie Cooper) kojemu je ovaj sve i koji zove svog starog Champ. Priča je to o ljubavi i vezanosti koja je toliko slučajna i toliko nužna da čini sam život tako velikim kakav jest. Život vrijedan življenja. Život u prljavom svijetu neimaštine, nevolje i lutanja, ali život sreće i ponosa. Dječak ne zna za majku. Majku upoznaje tek kasnije kad ga ona slučajno pronalazi na konjskom trkalištu s ocem. Raspadu te obitelji presudili su društvene razlike; ona je čista građanka koja se bila zaljubila u boksačkog prvaka dok je ovaj bio u snazi i u slavi. Pa opet, iako je mali ostao sa ocem, njeno srce je patilo za njenim djetetom. Ona je našla sređen život sa novim, uglađenijim mužem i u takve prilike željela je vratiti svog sina. Andy, svjestan kako ne može ponuditi za sina bolji život, razumom pristaje približiti sina majci, ali srcem se bori za svojeg dječaka koji voli samo njega. Sva emocija ovog filma ne može se sasvim lako objasniti riječima, zato bih toplo preporučio da ga se pogleda. Snimljen prilično nevješto u maniri prekodovskog hollywooda, ali produciran u nešto veoma simpatično i vrijedno. Uloge oca i sina tako su prirodno odigrane da mi zanemarujemo sve što u filmu nije savršeno. Posljednji kadrovi boksačkog meča u kojem se Champ bori protiv teškog protivnika nalikuju doista na borbu amatera, ostarjelog gubitnika u životu koji ostavlja očinsko srce na borilištu za sreću svoga sina. Dovoljno je pogledati njegovu pojavu odebljeg blijedog očajnika čiji svijet su birtije i prenoćišta i njegovog suparnika koji je meksički šampion, mlađi, stasitiji i u savršenoj formi. Kad krene nezgrapno šaketanje, jedva vješto snimljeno, krenu vam i suze. Kakva borba, kakav boksački meč, a nije boksački film. Film je obična obiteljska drama. Tragikomedija života, ni toliko tragična ni toliko komična koliko životna i istinita. Tuga i očaj malog Dinka nakon što je njegov Champ izgubio bitku sa životom je vanvremenski moment u povijesti filma.

Ne manje dobar je i remake iste priče, važne spisateljice scenarija Frances Marion, u režiji Franca Zeffirellija iz 1979. godine. Preporučio bi oba filma. Možda i ovaj potonji radi manje vremenske udaljenosti. Ovaj iz 1931. ima veliki adut što je ostvaren u tako nevještoj kinematografiji, dok ovaj iz 1979. plijeni nešto pojačanim razvojem dramaturgije.

----------------------------------------------------------





---------------------------------------------------------

(THE CHAMP I DINK 'PARTNERI')

(...)

(...)

(LJUBAV)

(MAMURNO-VEDRO JUTRO U PRENOĆIŠTU)

(PALS)

(TJEŠENJE)

(NE MOŽE BEZ SVOG CHAMPA)

(CHAMP ZATVOREN)

(BODRI STAROG)

(DINK I MAMA)

(MAMA I DRUGI MUŽ)

(ANDY RAZUMOM PRISTAJE DATI SINA)

(OPET SKUPA; 'UDRI..':))

(VEČERA: 'JE LI DA NE BI HTIO U ŠKOLU I KUPAO SE TRIPUT NA DAN?', DINK: 'NOOU..'))

(BORBA)

(SVE ZA SINA)

(PAD STAROG ŠAMPIONA)

----------------------------------------------------------

(JACKIE COOPER)

(WALLACE BEERY)




Oznake: King Vidor, Wallace Beery, Jackie Cooper, obiteljska drama, boxing, SPORT, 1930s, 1931, 7/10

- 17:32 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 24.10.2015.

I AM A FUGITIVE FROM A CHAIN GANG (1932)

111.I AM A FUGITIVE FROM A CHAIN GANG (1932) Ocjena: 8/10
(Ja sam bjegunac iz chain ganga) SAD, kriminalistički, drama, noir, 92', IMDb:8.1/10
Redatelj: Mervin LeRoy
Producent: Hal B. Wallis
Scenarij: Howard J.Green, Brown Holmes; Robert E. Burns (autobiografija)
Kamera: Sol Polito
Glazba: Bernhard Kaun
Uloge: Paul Muni, Glenda Farrell, Helen Vinson, Noel Francis






IMDb

--------------------------------------------

Na što sam obratio pozornost u ovom filmu… Obratio sam pažnju na glavnog junaka ove američke priče koji se zove James Allen (Paul Muni), a kasnije se predstavlja kao Allen James, da bi opet završio kao James Allen i opet Allen James. Ključ stvari je, kako se čini, u njemu za sve što se u sustavu događa. Tj., kako se događa. Ovaj film, itekako je kriminalistički, itekako je socijalna drama, ali itekako je i noir-film.

James Allen služi kao inženjerac u američkoj mornarici u Prvom svjetskom ratu i upravo se vraća kući sa odličjem. Dočekuju ga brat (pastor), šef firme u kojoj je prije radio, dočekuje ga majka – svi oni sa planovima za njegovu budućnost. James ne želi povratak u pišljivu firmu i želi izgraditi bolju budućnost. Ali on je, čini se, nedovoljno jak da bi se odupro diktatu porodice. Porodica funkcionira kako funkcionira formalna konzervativna zajednica. Ipak, on je samosvjestan i kreće u potragu za poslovima od New Englanda, Bostona preko New Orleansa do gradića Oskosh u državi Wisconsin. Kamo god došao, nađe se u položaju običnog fizičkog radnika. U besparici je i završava u prenoćištu gdje se namjeri na neku vucibatinu koja ga namami sa sobom i s kojom se nađe u situaciji da orobi i opljačka jednu zalogajnicu. Uskoro, ni kriv ni dužan, nađe se u odredu okovanih, u kazni desetogodišnjeg prisilnog rada. Tortura kakva je u tom logoru postane mu nepodnošljiva i on uspijeva pobjeći i vratiti se u Chicago, gdje s vremenom, opet korak po korak, kao Allen James uspijeva zarađivati sve više i steći status uglednog građanina društva. Da ne nastavljam sa sadržajem; tko je James Allen, kakav je James Allen? James Allen je čovjek koji nikoga ne dira, lojalan je i odgovoran, onaj koji se drži svega što društveni zakon i norma određuju, ali ne može izdržati, jer osjeća poriv da se kreće, da se sam ostvaruje. Društvo i sustav su takvi da on ne može biti nikada dovoljno dobar po mjerilima takve zajednice. On je suštinski dobar, to je njegov najveći grijeh. A oni oko njega zarađuju, žive, sudjeluju i ne biraju sredstva od glume i ucjene (porodica, supruga, advokati) do sile i sadizma kakvu primjenjuju zatvorski čuvari.

Izuzetan je ovo prikaz nemogućnosti stabilne egzistencije na osovini pošteni pojedinac (lojalni građanin) – društvo (licemjerni ljudi, birokrati). Ova ekranizacija je pogled u ono što će se dogoditi jednom takvom pojedincu koji pokušava da nađe svoj život, svoju priliku i svoj način. Nastao davne 1932. film sjaji još i danas kao nešto što oku filmofila ne može izblijediti.

Film je baziran na autobiografiji Roberta Elliota Burnsa koji je opisao okrutnu stranu zatvoreničkog sustava u sklopu 'odreda okovanih' (chain gangs) na američkom Jugu (Virgina,Georgia). Njegovo kasnije djelovanje kao publicista dovelo je do javne rasprave i ukidanju.

O kažnjeničkom i zatvorskom sustavu u SAD

-------------------------------------------------------------------------------







-----------------------------------------------------------

(OBITELJSKI DOČEK JAMESA VOJNIKA)

(UKAZATI MAJCI DA MORA VODITI VLASTITI ŽIVOT)

(PROŠAO POLA AMERIKE U POTRAZI ZA POSLOM)

(NALETIO NA KRIVOG ČOVJEKA)

(UHVAĆEN NI KRIV NI DUŽAN)

(CHAIN GANG, GEORGIA)

(ODRED OKOVANIH)

(TORTURA)

(ČUVAR UŽIVA U ŠIBANJU ZATVORENIKA)

(UPREGNUTI KAO ŽIVOTINJE)

(JOŠ 9 GODINA OVAKO)

(ZATVORENICI PRATE KAKO IM IZLAZE DRUGOVI)

(OVAKO (ZABORAVILI SLOBODNO HODATI)...)

(...ILI OVAKO (U SANDUKU))

(NAKON BIJEGA KAO ALLEN JAMES POSTAO NETKO!)

(MARIE; HTJELA OD NJEGA MUŽA I SPONZORA)

(JIM: "YOU WOULDN'T TELL...")

("I WOULDN'T TELL IF YOU WERE MY HUSBAND..")

(VJERA U SUSTAV; SVOJEVOLJNO PRISTAJE NA 90 DANA ZATVORA UVJETNO)

(BRAT; AKO IZDRŽIŠ JOŠ GODINU DANA, IMA NADE ZA POMILOVANJE)

(TEŠKOM MUKOM IZDRŽAT ĆE JOŠ OVAJ PUT)

(NIJE IZDRŽAO)

(PRESJEKAO POTJERI PUT)

(ZARUČNICA HELEN: "HOW DO YOU LIVE?")

("I STEAL...")

(BACK TO THE DARK)

-------------------------------------------------------------------------

(PAUL MUNI)








Oznake: Mervin LeRoy, Paul Muni, Glenda Farrell, kriminalistički, drama, film noir, pre-code, 1930s, 1932, 8/10

- 16:37 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 22.10.2015.

LITTLE CAESAR (1931)

110.LITTLE CAESAR (1931) Ocjena: 8/10
(Mali Cezar) SAD, kriminalistički, drama, 79', IMDb: 7.4/10
Redatelj: Mervin LeRoy
Producenti: Hal B. Wallis, Darryl F. Zanuck
Scenarij: Francis Edwrad Faragoh, Robert N.Lee; W.R.Burnett (roman)
Kamera: Tony Gaudio
Glazba: Erno Rapee, Leo F.Forbstein, David Mendoza
Uloge: Edward G.Robinson, Douglas Fairbanks Jr., Glenda Farrell




IMDb

Kada je riječ o gangsterskom filmu Malog Cezara nipošto nisam htio zaobići. Ono u čemu je ovaj film dobar su dijalog i pokreti lica na kojima je ocrtana fizionomija gangsterskih vremena. Možda nije potrebno uveličavati psihološku komponentu filma, ali i ona je itekako prisutna i neizostavna. Little Caesar ne razvlači socijalne i ekonomske prilike na način kao neki drugi kriminalistički filmovi tog vremena. Ne ulazi u to što se konkretno radi u akciji, nema direktnog uviđaja u to da je vrijeme prohibicije ili vrijeme ekonomske depresije, nego je u centru pozornosti odnos u gangsterskoj družini. Pojedinac, Enrico 'Rico' Bandello (Edward G.Robinson), sitni je kriminalac i takav tip grubijana koji se uspinje u krugove podzemlja neprikosnovenim pristupom, bez kompromisa, svojim pištoljem. Njegov prisni prijatelj, Joe Massara (Douglas Fairbanks Jr.) odlučuje napustiti njihov posao i skreće od 'načina' na koji se Rico uspinje i postiže sve što se može dobiti u prilikama kakve se u hijerarhiji podzemlja grada mogu prisvojiti. Joe upoznaje plesačicu Olgu Stassoff (Glenda Farrell) i nastavlja graditi karijeru na plesnom podiju. Tu nastaje konflikt. Prividno dvojica ostaju prijatelji na različitim terenima; Rico postaje šef bande, Joe postaje onaj koji pleše i zarađuje u svijetu showa i zabave. U filmu je na prirodan i jednostavan način dokazana sudbina onoga koji se nameće za 'veliku glavu'; kakav je to munjeviti uspon i kakav je to tragičan pad, pad onoga koji se hvata da bude na vrhu svijeta na karti kriminalnih hijerarhijskih odnosa. Rico ima sve, pištolj, neotesanost, besprijekornu hladnokrvnu ćud rođenog ubojice, narav tiranina, a u svojoj nutrini ima i jednu tanku sponu koja se zove slabost na onoga koga voli. Kritika navodi tu sponu kao homoseksualnu crtu u karakteru Malog Cezara. Što god bilo, to ga je pokopalo. Ta linija nije bila obostrana od strane njegovog cjeloživotnog prijatelja Joea. Joeova borba je tekla na takvom planu da se on prilagođavao prilikama oko figure prijatelja Rica. On je izabrao ženu i karijeru plesača. Po poenti i ishodu cijele priče može se shvatiti kako je Joe ostao 'vladar' odnosa koji se isplate na površini, tik do podzemlja. Deviza čitave stvari ispisana je na drvenoj konstrukciji koju žbir rafalom iz strojnice podcrtava dok rešeta u kut stjeranog Rica. Natpis kojeg je ovaj strojnicom podvukao odnosi se na svijet kojemu pripada druga polovica 'vječnog' partnerstva između dvojice sitnih kriminalaca, a glasi: „Laughing singing dancing success!“

Ovaj glumac što igra Rica je sinonim za američkog gangstera talijanskih korijena 30-tih godina 20. stoljeća, portretiranog a la Al Capone koji je zaokupljao javnost u vrijeme kada je roman prema kojem je nastao film napisan (1928). Film je u dobroj mjeri specifičan zbog toga što na jedan odmjeren način ulazi netipično u svijet kriminala, što je istaknut taj odnos u partnerstvu, što se vidi ta psihološka individualizacija i što se cilja na usporedbu karakternih crta i na potrebu da se istakne dimenzija onoga što je proizašlo iz takvog odnosa. Što je dobro, što je zlo i u ovom filmu predano je na sud kritici kao nešto na što je nužno gledati kroz prizmu nečega što je manje ili više isplativo, gledati da se vidi kako jest bez mnogo vaganja društvene etike. U velikoj mjeri, ovaj kriminalistički film i jest prava socijalna studija stanja, pošto je u prologu, zapletu i epilogu onaj psihološki akcent na prijateljski (partnerski) savez dvojice provincijskih kriminalaca koji kreću različitim putevima.

-----------------------------------------------------------





-----------------------------------------------------------

(JOE BI PLESAO)

(RICO BI DA DRUGI PLEŠU KAKO ON KAŽE)

(SIMBOLIKA U OBODIMA ŠEŠIRA)

(JOE ODLAZI U PLESNE VODE)

(TI NISI TAKAV)

(RICO POTISKUJE VETTORIJA S ČELA BANDE)

(DOBRI SIN TONY NE ŽELI VIŠE S RICOM)

("LISTEN TONY, RICO KNOWS YOU LOSE YOUR NERVES..")

(RICO I ULIZICA OTERO)

("YOU LOOK GREAT BOSS!")

(ZADNJI POKUŠAJ DA DOBIJE JOEA NAZAD)

(JOE ODABRAO)

(IF YOU'RE NOT WITH ME,YOU'RE AGAINST ME)

(U ODSUDNOM TRENUTKU NESALOMLJIVI RICO OMEKŠAO)

("IT IS YOUR LAST CHANCE RICO!")

(ZAVRŠNI KADAR S PORUKOM)

-------------------------------------------------------------------------------

(EDWARD G. ROBINSON)




Oznake: Mervin LeRoy, Edward G. Robinson, Douglas Fairbanks Jr., kriminalistički, gangsterski film, 1930s, 1931, 8/10

- 17:07 - Komentari (2) - Isprintaj - #

subota, 17.10.2015.

THE PUBLIC ENEMY (1931)

109.THE PUBLIC ENEMY (1931) Ocjena: 9/10
(Državni neprijatelj broj 1) SAD, kriminalistički, drama, 83', IMDb: 7.8/10
Redatelj: William A. Wellman
Producent: Darryl F. Zanuck
Scenarij: Harvey F. Thew (adapt.); John Bright (roman Beer and Blood)
Kamera: Devereaux Jennings
Glazba: David Mendoza
Uloge: James Cagney, Jean Harlow, Edward Woods, Donald Cook, Joan Blondell





IMDb

Što se uopće ima reći za ovaj film, osim da se radi o briljantu kriminalističkog žanra i o jednom od kamena temeljaca gangsterske drame i filma koji je siloviti zamašnjak stilu noira koji tih ranih 30-tih tek sakuplja svu energiju epohe socijalnog, uličnog i ljudskog mraka koja drma i cirkulira kroz svijet američkih gradova kao da je nakakav sakriveni unutarnji trakt jednog tijela kojega je vanjska ljudska svijest tek u jednom milipostotku svjesna kao kakve maglovite i nevjerojatne mitske slike. Ono što ovi filmovi kao što su gangsterske, socijalne drame i na kraju noir film, donijeli, jest ulazak u taj zanemareni svijet, proboj u stvari funkcioniranja trakta tog u srži prljavog i pokvarenog sustava. Što je najvažnije, film kakav je The Public Enemy neće ispustiti niti jednu mogućnost da taj svijet bandi i kriminala učini suštinski oprečnim svijetu vlasti i legalnih tokova. Ovaj film će postaviti stvari tako da prikaže dvije pokvarene stvari: zapravo jednako pokvarene stvari – kao što su Kriminalni milje i kao što je to korumpirana država u ekonomskoj krizi i zakonite patriotske vrijednosti koje uključuju građanske obaveze i dužnosti. Iza osude kriminala i paklenskog puta kojim odrasta i odgaja se jedan gangster stoji nešto kao prijedlog gledatelju da se saživi sa tom slikom i da odvagne to kao prirodu koja ne da je nužno prokleta i negativna pred svijetom Zakona i vlasti, nego da računa s tim što je tu ustvari krivo a što je pravo. I konačno kako je. Film počinje s navodom kako je sve snimljeno u ovom filmu 'istina' ali su likovi i mjesta izmišljeni.

Tom Powers (James Cagney) i Matt Doyle (Edward Woods) dvojica su prijatelja čiji život kronološki pratimo od dječačke dobi. Njihove naravi i njihove doticaje sa ljudima i u prostorima gdje se vara, krade i kocka. Sa svijetom gdje je zakon novac i gdje zakon jačega nitko ne može kontrolirati, nego postoji samo ucjena i 'hoćeš' ili 'nećeš'. Ako hoćeš imat ćeš sve što ti 'posao' može donijeti, ako nećeš završit ćeš likvidiran bilo kad i bilo gdje (jako dobar prikaz tog faktora može se vidjeti u još jednom gangsterskom filmu iz iste godine, Little Caesar Mervina LeRoya). Tom Powers je takav, kategoričan, iz obitelji autoritativnog oca koji ga je tukao i majke koja ga pretjerano mazi i ljubi. Njegov brat, Mike, je njegova suprotnost, on je ispravni sin na ugled i čast obitelji. Međutim, on je pokoran i redovan po mjerilu društva reda i zakona, ali je potajni sitni lopov koji potkrada poduzeće u kojem radi. Jasan je taj svijet kao suza i bit će motiv mnogih kasnijih filmova. O tome što gledamo u ovom filmu nema ništa manje od onoga o čemu su pisali novovjekovni mislioci; Machiavelli u 16.stoljeću ili u pogledu Powersovog odnosa sa ženama na primjer Spinoza u 17.-tom. Film korespondira veoma britko i duboko sa vremenom, prirodom svjetskog zakona i prirodom odnosa na razini veze između žene i muškarca. U pogledu muško-ženskog odnosa treba obratiti pažnju na Toma Powersa u razmjeni 'nježnosti' sa svojom ljepoticom, jedinom ženom koja mu može biti enigmom, zavodljivom koketom Gwen Allen (Jean Harlow) i nasuprot tog odnosa, odnos njegova prijatelja Matta koji svojoj izabranici pristupa konvencionalno, prosidbom i ženidbom.

Okvirno, poenta filma je u tome da se ogleda društvo američkog velegrada sa svojim podzemnim klikama i pojedinac koji odrasta u raskolu, na rubu između površine i dna, koje su podjednako prisutne i primoravajuće.

The Public Enemy je klasni i vrhunski gangsterski film. Prava prijelomnica. Ozbiljan tehnički, stilski i interpretacijski uradak. Prva prava uloga neponovljivog Jamesa Cagneya koji je svojom žustrom interpretacijom i pojavom utro put 'tough guy' liku u narednom razdoblju gangsterskih filmova, ali i drugih specifičnih - psihološki, socijalno i politički profiliranih drama.

---------------------------------------------------------------------







--------------------------------------------------------------------



(FATHER BEATS SON)

(RED OAKS BAR - ASOCIRA NA PRLJAVIJEG OLIVERA TWISTA)

(DJETINJSTVO U TRBUHU GRADA)

(YOUNG GANG)

(CHRISTMAS PRESENT FOR YOU)

(MA AND HER TOMMY BOY)

(BROTHERS)

(YOU AIN'T START YET)

(WHY DO YOU WANT TO FRONT FOR US? WE AIN'T NEVER DONE NOTHING FOR YOU..)

(TOUGH GUY DOBIVA ODIJELO)

(USPON U POSLU)

(DOBILI KOLA)

(SILA ZAKON MIJENJA)

(TOMMY PRIREDIO BRATU DOČEK IZ VOJSKE)

(NE ŽELI KRVAVO PIVO)

(SAMO JE ONA ŽENA ZA NJEGA)

(ĐENTLMENSKA ZABAVA)

(MATT SA SVOJOM BABY)

(TOMOV POGLED)

(...PREMA STARIM RAČUNIMA)

(SIŽE SVEGA)

(IZRAVNATI STARE RAČUNE)

(MATT SUOSJEĆA)

(TOM UBIJA)

(SVE ZA MAMU)

(MAMIN SIN)

(JEDNO)

(YOU ARE DIFFERENT TOMMY..VERY DIFFERENT..)

(THE MEN I KNOW, DOZENS OF THEM..THEY'RE SO NICE, SO POLISHED..SO CONSIDERATE..)

((BUT) YOU DON'T GIVE, YOU TAKE..')

(MATT:YOU AND ME? TOM: SURE..)

(GUNFIRE)

(MATT)

(TOM)

(REVENGE)

(REVENGE)

(REVENGE)

(GLASNIK NOĆI PRED VRATIMA)

(TKO SE MAČA LAĆA...)

----------------------------------------------------------------

(JAMES CAGNEY)



Oznake: William A. Wellman, James Cagney, Jean Harlow, Edward Woods, kriminalistički, gangsterski film, 1930s, 1931, 9/10

- 16:03 - Komentari (8) - Isprintaj - #

četvrtak, 15.10.2015.

NIGHT NURSE (1931)

108.NIGHT NURSE (1931) Ocjena: 7/10
(Noćna sestra) SAD, drama, kriminalistički, misterij, 72', IMDb: 7.0/10
Redatelj: William A. Wellman
Scenarij: Oliver H.P.Garrett, Grace Perkins (as Dora Macy) (roman)
Snimatelj: Barney McGill (fotografija)
Glazba: Leo F. Forbstein
Uloge: Barbara Stanwyck, Ben Lyon, Joan Blondell, Clark Gable




IMDb

Pomalo nezapaženi film, i nezapažena uloga sjajne i kasnije proslavljene glumice Barbare Stanwyck. Ovaj jednostavni i gotovo brzopotezni film vrlo rado izdvajam premda ne ulazi u vrh vrhova. U njemu je vrlo neposredno i lagano razabrati pre-code ozračje hollywoodske kinematografije. Film je zvučni, socijalni efekt vremena prohibicije i društvenih odnosa dolazi do punog izražaja, lica su prirodna, dijalog komunicira sa gledateljem tako da on može doživjeti atmosferu gradske i birokratske vreve i zabave, da ga pogodi etički dijapazon stvari i da stekne utisak na ulogu žene koja prolazi put od pripravnice u jednoj bolnici pa do kompliciranog i mutnog privatnog angažmana njegovateljice pothranjene djece kod bogatih ljudi kojima vitlaju demonske sile osobnog interesa i razularene zabave. Istodobno u jeku prohibicije i gospodarske situacije (koja se nagovješćuje samo kao izvjesna prikrivena elipsa) mi gledamo kako obična švorc djevojka Lora Hart (B.Stanwyck) želi i konačno postaje medicinska sestra u noćnim smjenama. Kroz nju zrači nešto što ne zrači kroz stereotipski poluodjevene i raskošnim sjajem okićene djevojke. Jasno nam je to kako šarm ženske privlačnosti nije u nikakvoj ugrozi kada se ona presvlači u odnosu na pijani položaj zavodljive gospođe istaknutih razgolićenih mjesta kod koje će ova kao noćna sestra doći u službu. Naprotiv, Stanwyckova pobjeđuje i plijeni svojom ulogom. Barbara Stanwyck pristaje uz tu ulogu kao salivena jer je i sama bila siroče i prolazila težak put prema svjetlima Hollywooda.

Svijet kakav se prikazuje je oportunistički prema vremenu u kojem se radnja odvija. Gledamo stažiste u bolnici koji su takvi i takvi, gledamo medicinske sestre koje su takve i takve, gledamo doktore, gledamo pacijente, gledamo slučajne namjernike koji dolaze i prolaze iz grotla gradskog podzemlja, s ulice itd., gledamo kuću alkoholičarke koja zanemaruje vlastitu djecu, pije švercani alkohol u ogromnim količinama, prenemaže se i zabavlja. Konzumira svijet muškaraca i zabave. Gledatelj je iznenada i slušatelj kad sluša prvi put jazz-hitove sa gramofona na filmu. Muškarac je nasilan i gladan profita, žena je koketa i raspuštenica u mekim i raskošnim toaletama. Društvo je kao osuđeno na pojedinku i pojedinca koji su kotačići za pokretanje čitave energije humanosti i održivosti. Lora jednom prilikom u bolnici upoznaje nekoga koga će zvati sa 'Pal' (Prijatelj), isto tako će on zvati nju, kada ona njemu izvadi metak i to ne prijavi za raport bolničkoj administraciji koja bi ovoga stavila u poguban položaj kod vlasti. Ona je asistentica kao noćna medicinska sestra u probitku za osobno dostojanstvo, on je nekakav marginalac koji je upleten u mutan posao sa švercanjem alkohola. On je kao nebom dosuđeni zaštitnik svoje spasiteljice koji će se pojavljivati kad ona bude napadnuta u plemenitoj misiji kakvu će odrađivati spašavajući djevojčicu bogatih ljudi na samrti. Društvo je to u kojem muškarac bez pardona vođen osobnim motivima iskorišćuje udovicu, majku pregladnjele djevojčice (koja je pijana i mazi svoga psića), koji bez pardona fizički obračunava sa njegovateljicom, noćnom sestrom, našom glavnom junakinjom. Taj muškarac, šofer Nick (mračna uloga Clarka Gablea), simbol je gramzljivosti pod svaku cijenu; a u opreci sa nužnim oportunizmom žene kakva je Lora i muškarca kakav je 'Pal', njezin sitni kriminalac. Wellman negdje u to isto vrijeme radi na još jačem filmu koji ulazi u suštinu društva i koji će pokazati kakva je priroda tog 'posla' kakav prožima obične ljude. A to je The Public Enemy (Državni neprijatelj Br. 1.) s neprikosnovenim Jamesom Cagneyem u jednoj od glavnih uloga. Po svoj prilici iz tog razloga Cagney nije odigrao mračnu rolu Gableovog šofera Nicka.

Simpatično i nepretenciozno ostvarenje ranog zvučnog Hollywooda.

-------------------------------------------------------------------





-------------------------------------------------------------------

(DJEVOJKA TRAŽI HUMAN POSAO)

(NEZADOVOLJAVA GLAVNOJ SESTRI)

(SLUČAJAN SUSRET NA IZLAZNIM VRATIMA)

(S DOKTOROM, ŠEFOM BOLNICE)

(STRAŠNO SAMOUVJERENA LORA HART)

(ALI ISKRENA)

(PA ŠTO NISTE REKLI DA POZNAJETE DOKTORA?)

(NOVA PRIJATELJICA)

(ŽUSTRI HOD)

(STAŽISTI VREBATORI)

(LOVAC NA SESTRE)

(PRESVLAČENJE; PRE-CODE HOLLYWOOD)

(NA RODILJNOM ODJELU)

('MAČKE' U ZAJEDNIČKOJ SPAVAONICI)

(LORA JE SLATKA)

(DOJAĐIVANJE)

(VADI METAK IZ RUKE SVOJEM 'PRIJATELJU')

(STVAR OD VEĆEG POVJERENJA)

(STEREOTIP STAŽISTA)

(ISKRENI SLUČAJAN SUSRET S 'PALOM')

(GRUBIJAN, ŠOFER NICK)

(KUĆA NOVCA, NEBRIGE I RAZUZDANOSTI)

(MAJKA ZA ČIJU DJECU DRUGI VODE BRIGU)

(DJECA PROHIBICIJE)

('I TI SI MAJKA..!?')

(OPALILA PO NJUŠCI)

(OPASNI GARD)

(NICK)

(NJEŽNA I BRIŽNA)

(LJUDI DRUGOG SVIJETA OD ONOGA)

--------------------------------------------------------------------

(BARBARA STANWYCK)









Oznake: William A. Wellman, Barbara Stanwyck, Joan Blondell, Clark Gable, drama, pre-code, 1930s, 1931, 7/10

- 11:57 - Komentari (2) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 12.10.2015.

THE DIVORCEE (1930)

107.THE DIVORCEE (1930) Ocjena: 7/10
(Razvod) drama, romantika, SAD, 84', IMDb: 6.9/10
Redatelj: Robert Z. Leonard
Scenarij: John Meehan, Nick Grindle, Zelda Sears; Ursula Parrott (roman)
Snimatelj: Norbert Brodine
Ton: Douglas Shearer, James Brock
Uloge: Norma Shearer, Robert Montgomery, Chester Morris




IMDb

The Divorcee je jedna u najmanju ruku zanimljiva drama o psihologiji muško-ženskog odnosa nakon pronevjere u braku. Priča je ovo utoliko više od priče o klasičnom razvodu jer govori o razvoju sloma u vezi. Naprotiv, radi se o (pred)razvodu, odnosno raskolu, u srcu, a da se to jedva primjećuje. Govori o muškarcu i ženi koji su ušli s velikim entuzijazmom i u velikoj zaljubljenosti u brak a onda su se počeli događati fatalni emocionalni zaokreti. Nakon tri divne godine, na samu godišnjicu braka, na kućnu zabavu ulazi tajanstvena žena s kojom je on, Ted (C.Morris) imao prolaznu avanturu. U jednom trenutku ona, Jerry (N.Shearer) zatiče stranu ženu nasamo s rukom na ramenu njezinog muškarca. U trenutku u društvo se navuče čudnovat naboj. I to samo za jednu malu, potisnutu, ali osjetljivu nijansu. Uvukla se neugoda. Dvoje se povlači nasamo u sobu i razgovara. Osmjesi i uzdasi pretvore se u čudnu povrijeđenost. U njoj se rodio utisak na temelju pogleda te žene, kako ga je gledala u oči, kako samo žena koja je imala nešto s tim muškarcem i to joj je probolo srce. On joj veli da 'to ionako nije značilo ništa'. Ta rečenica u njoj će odzvanjati cijeli život. Kako je to mogao uopće reći? Pratimo razvoj jedne ljubavi, jednog razvoda ranjenog i povrijeđenog srca kojeg salijeću zavodnici, drugi i drugi muškarci. Dolazimo do trenutka kada ona 'njemu vraća' uvredu spavajući s drugim muškarcem. On, saznavši za to, povrijeđenog muškog ponosa podivlja. Pratimo i njegov put onoga što sada mrzi cijeli svijet muškaraca. Film je ustvari plastičan i određen kao jedna priča u stilu 'kako to biva'. Možda mnogo jednostavan i s izvjesnim karakterističnim 'happy endom', ali ponad čega se nadvija jedan veliki upitnik. Da li ona, koja je povrijeđena ili izdana u jednom trenutku od svojeg muškarca, zaista pati za njim čitavu vječnost i njeno srce je osvojeno za svagda i da li on u poziciji čovjeka koji voli i treba oprost mrzi za cijeli život njezinu osvetu? Kažem, film je upravo za promišljanje i za preporučiti je za lagano gledanje. Stari filmovi i bez suviše kompliciranja često posjeduju neku začudnu jednostavnost. Ovaj, iz vremena tridesetih godina prošlog stoljeća ne pati od svijeta trivijalnosti i bombardiranja sa svih strana kao što je to danas i vrlo solidno gađa u samu srž problematike.

Veliki veliki plus zaista u ovom filmu pripisujem Normi Shearer jer osvaja prirodnošću uloge, za koju je uostalom zavrijedila i svoj Oskar. Od mlade žene koja se zaljubljuje i predaje izabraniku svojeg srca koji je snubi, preko žene koja je nasmijana u braku, preko one promjene kada joj se u srce uvlači jad i tuga, pa sve do emocije kada živi život žene slomljena srca u izrođenom sarkazmu i pakosti.

Tako je. Povratak u trideste isto može biti zanimljiv. Nađe se malo vremena i odgleda se film.

---------------------------------------------------------------





--------------------------------------------------------------

(U DOBA USTREPTALOSTI)

(MLADI BRAČNI PAR U DOBA ZALJUBLJENOSTI)

(GOŠĆA RAZDORA)

(SUOČENJE S GUTAJUĆIM OČIMA SUPARNICE U LJUBAVI)

(UVUKAO SE NEMIR U NJENO SRCE)

(TAKO POLAGANI LOM)

(IZVINJAVANJE)

(ODLUTALA)

(PRIJATELJ TJEŠITELJ)

(BUĐENJE OSVETNICE)

(KAD JE ON SAZNAO SA NJEZINU PREVARU)

(NOVI I NOVI ZAVODNICI I UDVARAČI)

(SARKAZAM)

-----------------------------------------------------------------------

(NORMA SHEARER)

(NORMA SHEARER)

Oznake: Robert Z. Leonard, Norma Shearer, Robert Montgomery, Chester Morris, drama, razvod, 1930s, 1930, 7/10

- 14:50 - Komentari (4) - Isprintaj - #

četvrtak, 08.10.2015.

DER BLAUE ENGEL (1930)

106.DER BLAUE ENGEL (1930) Ocjena: 9/10
(Plavi anđeo) NJEM, melodrama, 124', IMDb: 7.8/10
Redatelj: Josef von Sternberg
Scenarij: Carl Zuckmayer, Karl Vollmoller, Robert Liebmann, Heinrich Mann (roman)
Snimatelj: Gunther Rittau
Glazba: Friedrich Hollander, Fritz Thiery (ton), Franz Waxman (orchestrator)
Uloge: Emil Jannings, Marlene Dietrich, Kurt Gerron




IMDb

Film je ovo o povredi u suštini nesretnog bića. Tim nesretnim bićem bremenit je jedan gimnazijski profesor engleske književnosti u školi za mladiće. Nezgodnog prezimena Rath, kao njem. Ratte; štakor. Josef von Sternberg svojim stilskim rješenjima chiaroscuro izradio je film veoma elegičan i gorko-slatko taman. Spojio je bol i erotiku u odnosu dva svijeta, u dvije persone oko koje se uskovitlao čitav svijet društva onovremene Njemačke (nakon Prvog svjetskog rata). Ono što nudi primjerice eminentni Doblinov Berlin Alexanderplatz (o istom periodu) sa svojom politikanskom motivikom i temom u Plavom anđelu je dočarano u jednoj drugoj dimenziji. Negdje pokraj političkih problema, u fokusu na život ljudi koji se bave različitim i oprečnim stvarima. Ovdje imamo vrhunsku tragikomediju koja završava tragično. Priča o ovom nesretnom životu usamljenog postarijeg profesora Immanuela Ratha koji se zaljubio u cabaret-plesačicu kazuje nam kako stvari stoje neovisno o klasnim i ideološkim kolizijama. Sve je bilo moguće, stari uštogljeni profesor, koji je tajio svoju sklonost i čeznuće za ženama završio je u cabaretu 'Der Blaue Engel' gdje se do ušiju zaljubio u putenu i neodoljivu plavokosu zabavljačicu Lolu (Marlene Dietrich). Sramota koju su mu generacijama priušćivali delikventni džaci, čini se da će nestati njegovim prilagođavanjem u društvo ovih cirkusanata. Unatoč ljubavi koja mu se dogodila sa Lolom, njega počinje određivati njegova uloga cirkusanta (klauna) u kojoj ga je primoralo da nastupa i zarađuje novac za održanje braka. Morao je cirkusirati i trpjeti sve muke razgolićivanja pred publikom. Izigravati tikvana koji ništa ne razumije i ništa ne osjeća što god bi mu mađioničar uradio. Bešćutnost je nešto što će umoriti njegovu dušu. Sreća koju je našao u Loli bio je zadnji bastion utjehe u kojem je nalazio razloga za život. Ali Lola je na plakatu prikazana znakovito upravo kao 'Lola Lola'. Kao Lola možda bi ga bila ljubila kao žena što umije da ljubi, ali kao Lola Lola ona može samo koketirati i zabavljati. To je trag za poentom filma. Klasika staromodnog odnošenja nasuprot silovite raspuštenosti uzrokovane novim vremenima zabave i smijeha.

Slika kakvu stvara Josef von Sternberg i mot pri izradi kadrova, dobro ugođeni dijalozi, igra svjetlosti i duboke sjene što se utapa u savršeni mrak jasno navješćuje doba noir estetike. Ovaj film je melodijska tragikomična noir drama. Sav njezin kriminal je u običnim građanima, ljudima po njemačkim sredinama, i to ne velikih gradova. Pjesma koja aluzivno svira Immanuelu Rathu, nesretnom biću u ljubavi, je prikazana na velikoj zidnoj uri sa blaženicima i svecima u stojećem položaju koji izlaze i vrte se kako otkucavaju sati: Mozartova arija iz 'Čarobne frule': 'Da'l netko od vas djevojku za Papagena zna..' ; ali tako da se konačni stih nikada ne dovrši i ima da ostane u opažačevom uhu kao nešto što se nije ili ne može ispuniti. Onaj ostvareni kraj stiha koji treba da kaže.. da sretan budem ja. Pjesma završava tek u zadnjem kadru filma. Sat je otkucao valjda samo tada, kad je klaunova Duša rekla zbogom.

Ono čime je optočen ovaj film je emocija slomljenog srca. Smrt muškarca na grudima žene koja ga je primamila osvojila i dovela do njegove propasti u odijelu klauna. Ona ga neshvaćanjem, svojom prirodom usred trodimenzionalnog svijeta, rasuta svojim dražima i seksipilom u naručju cijelog svijeta sa stravom odbacuje, jer on je postao čudovište od klauna spremno da umre za nju. Ona ne umije prihvatiti smrt. Ona je oduvijek bila i ostala samo život, naivan i poguban kao ruža sa trnjem.

Uz ovaj kinematografski slojeviti film zavređuje da se kontemplira, ali uz ovaj film se u principu teško oteti da se ne zaplače. Vrlo dobar i vrlo važan film. Za sva vremena.

------------------------------------------------------






(U NEKOM GRADU)

(PAZARIŠNI AMBIJENT)

(MAMAC ZA NOĆNU ZABAVU)

(PERAČICA PROZORA)

(STAN PROF.IMMANUELA RATHA)

(ŽIVOT MU JE KAO UŠTIMANI SAT)

(KAVEZ NJEGOVE LJUBIMICE)

(FUĆKA SVOJOJ PTIČICI)

(NALAZI JE MRTVU)

(GORKO-SLATKI ŽIVOT)

(U UČIONICI: UVIJEK ISTI PROTOKOL)

(OSJEĆA PODLE NEVALJALCE)

(TIPOVI ĐAKA: STRAŠLJIVI ŠTREBER CINKAROŠ)

(PODRUGLJIVAC)

(ULOVIO JEDNOG SA PROSTOM RAZGLEDNICOM)

(NASAMO KAD GA NITKO NE VIDI)

(IMA JOŠ TOGA)

(IGRA SE)

(NJEGOVA TAJNA ZANIMACIJA)

('PLAVI ANĐEO' - SVIJET ČAROBNE FRULE)

(OTPRAVIO SE UVREBATI NEVALJALE ĐAKE)

(ULAZAK KROZ MRAČNI LABIRINT ULICA)

(ZABAVA MLADIĆIMA)

(IZGLEDA KAO KUĆA STRAVE)

(KRALJICA NOĆI)

(POGLED U 'SUNCE')

(PRVI SUSRET S BIĆEM VLASTITE KOBI)

(OPSKURNE ČARI ORIJENTA)

(PRVI SUSRET S LOLOM)

(DOŠAO UKAZATI NA NEMORAL)

(TROSTRUKOST; UVIJEKPRISUTNA KOB)

(NASAMO)

(PROBUĐENO TAJANSTVO U PROFESORU RATHU)

(INICIJACIJA;SUDBONOSNI ZNAK)

(MOMENT ZAVODLJIVOSTI)

(VELIKI FINANCIJER DRUŽINE)

(SITUACIJA)

(ŠTO JE ŽENA?)

(OSTAT ĆE ZAUVIJEK U NJEZINOJ VLASTI)

(OSUPNUTA KAVALIRŠTINOM-JEDNO OD TISUĆU LICA ŽENE)

(POČETAK SAVEZA I OPIJENOSTI)

(PERFORMANS SAMO ZA NJEGA)

(GOTOVO JE PURAN JE NASJEO)

(DOŽIVIO NASMIJEŠENO JUTRO)

(TRAŽI LI ONA OD NJEGA BRAK?)

(NE, ON GA TRAŽI OD NJE)

('JESI LI SVJESNA OZBILJNOSTI OVOG TRENUTKA?')

(FATALNO)

(U BRAKU)

(POSAO,SUPRUGA,ALKOHOL)

(VRHUNAC SEDME UMJETNOSTI)

(POČETAK KRAJA)

(POČETAK KRAJA2)

(POČETAK KRAJA3)

(SRCE U OČAJU)

(VRISAK SLOMLJENOG SRCA)

(TRANSFORMIRAN U ČUDOVIŠTE)

(ZADNJI POGLED)

(URA)

-----------------------------------------------

(MARLENE DIETRICH)

-----------------------------------------------

W.A.Mozart - Magic Flute (Papageno's Aria)

-----------------------------------------------









Oznake: Josef von Sternberg, Emil Jannings, Marlene Dietrich, melodrama, tragikomedija, njemački film, 1930s, 1930, 9/10

- 17:58 - Komentari (3) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 05.10.2015.

DR.JEKYLL AND MR.HYDE (1931)

105.DR.JEKYLL AND MR.HYDE (1931) Ocjena: 9/10
(Dr.Jekyll i Mr.Hyde) SAD, horor, SF, 98', IMDb: 7.7/10
Redatelj: Rouben Mamoulian
Scenarij: Samuel Hoffenstein, Percy Heath, Robert L. Stevenson (roman)
Snimatelj: Karl Struss
Glazba: M.M.Paggi (sound)
Uloge: Fredric March, Miriam Hopkins, Rose Hobart





IMDb

Tzv. talkies razdoblje u svijetu filma posebno je indikativno u filmskim ostvarenjima zasnovanim na literarnim predlošcima iz beletristike ili popularnim romanima s kojima je svijet bio upoznat uglavnom samo preko teksta u knjigama. Nakon 'nijeme ere' i sasvim jednog drugačijeg svijeta na pozornicu velikih svijetlećih ekrana izašao je govor. Pokretna slika dobila je svu suštinu ljudske originalnosti i realizma upravo kroz lica koja govore i razgovaraju. Gotovo, pa bi se moglo reći da je postojalo nešto kao nasušna potreba za uprizorenjem, ekranizacijama, ovakvih djela svjetske književnosti. Teatar je oduvijek bio nešto sasvim drugo. Film je izrodio nešto 'nemoguće'. Transformaciju, prijelaze, rezove, manevre koji nisu bili mogući na poljima drugih umjetnosti. Fantastična tema, s psihološkom dimenzijom kakvu je čovjek, primjerice čitalac romana mogao samo zamišljati i vizualizirati sebi u glavi, sada je priređena i ugođena za ekran, platformu na kojoj se odvija ideja i zamisao sa svim svojim nepredvidivim tokovima.

Postupci Mamouliana i njegove ekipe su ekstraordinarni. Dr.Jekyll i Mr.Hyde pušteni su u svoj filmski život. Jednostavno, osmišljeno, kreirano briljantno. Da ne objašnjavamo suviše samu fabulu oko sadržaja i suštine priče, bacimo radije pogled prema pozadinskim idejnim rješenjima za lik, uvjetno rečeno, klasičnog protagonista popularne knjige i sada filma – Dr.Jekylla; U uvodnom dijelu filma kamera u postupku camere obscure vodi nas kroz estetski otmjenu unutrašnjost Jekyllova stana i to Jekyllovim očima. Objektiv kojega ćemo zvati Camera obscura poslužen je kao njegov pogled. Film tako počinje sa pogledom iz njegove nutrine, mi gledamo što on gleda, čuje i sluša. On vidi svoje ruke kako prstima prebiru po tipkama orgulja, zacijelo kontemplira i sluša sam sebe kako svira Bachovu kompoziciju, čuje kako razgovara sa svojim uslužnim poslužiteljem Pooleom, gleda kamo ide, pokućstvo s detaljima, ogledalo, svoj lik, vrata kako se otvaraju, kočijaša, ulicu. Svijest je tako zaživjela preko našeg protagonista kao razina ispod ili čak pokraj te svijesti. Svijest je dobila podsvijest. Čulno, uvod je barokni, slijed događaja putuje k postulatu naučnog viđenja svijesti, podsvijesti i dvostruke prirode ličnosti temeljenom na Freudovom naukovanju.

Posredovanjem svojeg znanja, zvanja i profesije, naravno Dr.Jekyll preobražuje se u ružnog i opasnog Mr.Hydea i tako uništava sam sebe. Zaista, on je čovjek! Kakvog li otkrića! Pred očima gledateljstva igra film koji je zaista to – igra. Igra u ljudskom biću, igra gospodina i stvora, kreature duše i kreature nakazne životinje. Sve to u pojedincu. Svijet tog čovjeka je komoran, a čim se razdvoji (ili je malo više dr.Jekyll ili je malo više g.Hyde), svijet je istančanije, da ne kažem ekstremnije normiran bićem kojem se priklanja.Taj čovjek je komoran, što je najizravnije pokazano u hladnoći kojom se obraća u samom početku filma svojem batleru. Čovjekova (gospodinova) bit je uniformiranost dok je ispod tjelesan i u duši slab. Zato je on u početku prikazan (sam sebi) kao glazbenik, doktor ali glazbenik. Stavljen je na kušnju svijeta koji je i priroda i građevina u isto vrijeme. Svijet je i šuma erotike, putenih užitaka, šarma, zavodljivosti i labirint hodnika, ureda, salona i gospodskih primanja. Taj čovjek je, insiunirajmo to, jedan sasvim odvojen Odnos, kao treće lice u sebi samom dok se ova dvojica u njemu bore: između gospodina Jekylla i majmunolikog Hydea (koji je naglasimo također svjestan svoje 'trećosti'). Gospodin u njemu ustraje na uredovnom braku s gospođicom Muriel (Rose Hobart), gospodin s malim 'g', razjareni Hyde grabi onu koju g.Jekyll nije u stanju (koju prikriveno želi), putenu i zavodljivu Ivy Pearson (Miriam Hopkins). Između je doktor. Taj čovjek ovladava znanjima medicine i znanosti i kao Jekyll i kao Hyde. Jekyll je altruist i dobrotvor, Hyde je razvratnik i siledžija.

Kako je to sve slobodno uprizoreno, tok radnje, prijelazi istodobnih događanja, ključni trenuci protagonistovih kolebanja, horor prirode, igra njegovih odnosa kroz verbalnu i taktilnu inicijaciju sa ženama koje ga obvezuju (Muriel) i koje ga uzbuđuju (Ivy) nešto je maestralno. Gledatelj će točno osjetiti što voli dr.Jekylla da ljubi Muriel, dragu i finu gospodsku kći, a što ga privoljuje da žudi i istražuje kod Ivy, žene koja mu se žarko i slobodno želi dati. Igra je to odnosa prema Duši i odnosa prema Tijelu. Zato vidimo kako Jekyll gleda Muriel u oči, i kako gleda Ivy dok njiše nogom privlačeći ga u cijelosti ovoj drugoj.

Film bih preporučio jer je zaista uzbudljiv. Višestrano je dojmljiv: misteriozan, nadasve erotičan, znakovit. Po meni, također, među značajnim filmovima ere ranih 30-tih godina 20. stoljeća.

--------------------------------------------------------







--------------------------------------------------------

(TKO ILI ŠTO PROGOVARA IZ ORGULJAŠA?)

(RANG SVIJESTI)

(BATLER I SLUGA G.POOLE)

(VIZUALIZACIJA PROSTORA)

(UTISCI PROTEŽNOSTI)

(PRILAZAK OGLEDALU)

(REFLEKSIJA)

(ODJEVEN ISTO;BILO KAO GOSPODIN BILO KAO DOKTOR)

(HUMANIST KAO DOKTOR JEKYLL)

(BRIŽAN I ČOVJEKOLJUBIV)

(KAO PREMA 'ZAKONITOJ' ZARUČNICI)

(ODGOVORAN OCU SVOJE ZARUČNICE)

(U VRTU; 'OTVORILA SI MI VRATA U DRUGI SVIJET...')

(NJENE OČI SU ZRCALO...)

(...DO NJEGA SAMOG)

(SCENA SA IVY KOJU JE SPASIO OD NASILNIKA)

(POKAZALA DOKTORU BOLNO MJESTO)

(ČASTAN, STAVLJEN PRED VELIKU KUŠNJU STRASTI)

(RAZBUDIT ĆE U NJEMU HYDEA)

(NEODOLJIVI COME BACK...)

(LIBIDO MUTI SLIKE U JEKYLLOVOJ PODSVIJESTI)

(SLIKA PREPREKE DO VOLJENE)

(SLIKA ŽELJENE)

(NI JEKYLL NI HYDE; PRILAZAK SUOČENJU SA SAMIM SOBOM)

(DR.JEKYLL POSTAJE MR.HYDE)

---------------------------------------------------

(ŠARMANTNA MIRIAM HOPKINS)

(ZANOSNA MIRIAM HOPKINS)

(FREDRIC MARCH)

Oznake: Rouben Mamoulian, Fredric March, Miriam Hopkins, horor, 1930s, Dr.Jekyll, 1931, 9/10

- 20:22 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se