novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!
Isključi prikazivanje slika

18

ned

02/18

MOJE PJESME

shadowofsoul.blog.hr



slika: digital art


moje pjesme se ne prodaju

u luksuznim knjigama

moje misli se ne vide

na nekim čudnim portalima

ali te pjesme žive

u mnogim dragim srcima

koji su ih pročitali

i sa njima zauvijek ostali


15.10.2017. u 11:10h | pjesma je iz moje 12. zbirke poezije
"GLASNICI"

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
http://www.digitalne-knjige.com/varga12.php

http://blog.dnevnik.hr/zajednoprotivplagijata/

ISBN zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 978-953-354-076-4. Sva autorska prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ni prenositi ni u kakvom obliku niti ikakvim sredstvima elektroničkim ili mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili umnažanjem u bilo kojem informatičkom sustavu za pohranjivanje i korištenje bez prethodne suglasnosti vlasnika prava.

Image and video hosting by TinyPic

DA MI JE ZNATI?

angelija.blog.hr



slika: digital art

Da mi je znati
kome snove remetim,
dok na počinak ide
misleći na mene
dajući mi srce
i najplemenitije osjećaje
svoje divne duše?

Da mi je znati
hoću li ikad sresti
svoju srodnu dušu
koja traži mene
i osjetiti, da je to - to?

Da mi je znati
kuda me vjetar
budućnosti vodi,
a ja samo ćutim
sadašnje bivanje
maštajući o slobodi?

Da mi je znati
tko u ovom svijetu
pruža svoje sjene,
da bi bar na trenutak
osluhnuo, osjetio
i dotaknuo mene?

Da mi je znati
što mi to život sprema,
dok ja nesuvislo sanjam
neke nedorečene snove
koji me vode u sasvim
nepoznatom smjeru,
a ja mu ne znam ni kretanje
niti ikakvu mjeru?

Image and video hosting by TinyPic
slika: Nenad Grbac

http://www.digitalne-knjige.com/jotanovic10.php

ISBN zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ISBN kod NSK RH 978-953-354-098-6 Sva autorska prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ni prenositi ni u kakvom obliku niti ikakvim sredstvima elektroničkim ili mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili umnažanjem u bilo kojem informatičkom sustavu za pohranjivanje i korištenje bez prethodne suglasnosti vlasnika prava.

INTERVJU - dr ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ

prokleta-od-daljina.blog.hr

Image and video hosting by TinyPic

dr. Zlatan Gavrilović Kovač porijeklom iz Hercegovine, rođenjem Dubrovčanin, a odgojem Zagrepčanin rođen je u Dubrovniku 25. siječnja 1959. godine. Četiri razreda Preparandije pohađa u Dubrovniku a kasnije školu nastavlja u Splitu. Diplomira pomorsku školu u Splitu u svojstvu poručnika trgovačke mornarice 1977. godine.
Studij filozofije i sociologije otpočinje u Zadru 1978. godine, a iste godine nastavlja u Zagrebu. Diplomirao je na ovim odsjecima 1986. godine. Filozofsku dizertaciju obranio na Sveučilištu u Sarajevu 1989. godine sa tezom Filozofske pretpostavke suvremene znanosti. Živi i radi u Adelaideu u Australiji.

Razgovarao i objavio: Nenad Grbac

Možete li nam reći neke od podataka o vama, koliko dugo se bavite pisanjem i slično?

• Pa ja sam otpočeo sa pisanjem relativno rano kao mladić od jedno šesnaestak godina. Istina postojali su moji literarni pokušaji i ranije ali moj prvi objavljeni rad pojavljuje se u mojoj 16 - toj godini. Prema tome bio bih slobodan reći da je već iza mene nekih 38 godina bavljenja spisateljskim radom.
• To i nije tako malo imamo li u vidu one autore koji su došli do velikih imena u svega nekoliko godina spisateljskoga rada. Meni je međutim trebalo jako puno vremena da bih konačno bio predstavljen hrvatskom čitateljstvu kao tekstopisac i čovjek literature nakon što sam godinama bio posve zaboravljen i smetnut u stranu kao nepoželjni stranac.

Možete li navesti vašu, E-mail adresu, ili način na koji vas naši čitatelji mogu kontaktirati?

• Adresa stranice na kojoj su predstavljene neke moje knjige je: http://digitalne.orgfree.com/
• Moja e mail adresa je zlatan.g@adam.com.au
• Ova adresa razlikuje se od prijašnje koja je navedena u digitalnim knjigama, jer sam upravo nedavno mijenjao svoje mjesto boravišta pa sam zajedno sa novim boravištem dobio također i novu e-mail adresu.
• Doduše cijenjeno hrvatsko čitateljstvo može me kontaktirati i na direktan način preko pošte pismonosno: Z.G.K. 12 Tyson st. Ashford 5035, Adelaide, S.A.

Rođeni ste u Dubrovniku, srednju školu polazili u Splitu i Studij filozofije i sociologije započeli u Zadru 1978. godine i onda se preselili u Zagreb. Kojih događaja se najradije prisjećate iz tog vremena?

• Istina je da sam u svojem najranijem dobu prošao gotovo čitavu Hrvatsku.
• Iz svakoga od tih perioda postoje jako interesantni događaji kojih se rado sjećam. Istina ima i onih koje nerado uzimam u obzir.
• Ali mislim da je moje najranije djetinjstvo u Dubrovniku upravo ona perioda koje se danas najradije prisjećam. To je vrijeme koje je bilo jako lijepo i radosno. Uživajući skrb čitave porodice ja sam proveo jako lijepo djetinjstvo u Pilama u Dubrovniku kao najmlađe dijete jugoslavenskoga oficira i majke opterećene ustaškom prošlošću.
• Malo čudno djeluje ta obiteljska kompozicija pogotovo kada imamo na umu vremena socijalizma i jednu rigidnu nacionalnu politiku u bivšoj državi kojoj se nikako nisu sviđali elementi ''staroga društva''. Međutim istina je da ljubav ne poznaje nacionalne granice, niti je ona kapitalistička ili socijalistička....
• Tako je svakako prevagnula u slučaju moje majke i moga oca filozofija slobodnoga odabira na temelju sviđanja ili atrakcije za razliku od onih koji su svoje porodice zasnivali zahvaljujući prije svega ideološkim ili političkim razlozima ili pak onih koji su u zavičaju tražili rješenje svih svojih dilema ili su pak svoje ''odabire'' temeljili na imutku i materijalnim stečevinama.
• A kao dijete iz takovoga braka nije čudno da sam već odrana dobivao poduke o životu koje su uglavnom bile ''idealističke'' bez realnoga uporišta u konkretnome životu. I istina je da je takav odgoj bio presudan ali i to da je nosio sa sobom obilje problema sa kojima se ja nisam svagda najbolje nosio.
• A iz toga perioda danas se često prisjetim vremena kada sam na skalinima ispred kuće u Pilama čitao Mortona Thompsona i njegov roman "I ne kao stranac". To je priča o jednom dječaku koji ima prijatelja staroga liječnika a i sam izučava medicinu.
• Rano je ostao bez majke i to na jedan presudan način oblikuje njegov život kao liječnika, dakle, prilično zanimljivo štivo koje sam ja svojevremeno u Zagrebu predlagao kao udžbenik iz medicinske etike. Međutim to nije prošlo.
• Tu sam knjigu desetak godina kasnije poklonio jednoj studentici medicine gospođi Uvodić a prilike su me navele na to da sam u jednoj adelaidskoj staretinarnici naišao na original te knjige koju danas ljubomorno čuvam kao primjer jedne izuzetne literature koju više nitko ne čita.

Tijekom studija počinjete se baviti i novinarstvom i politikom bili ste glavni i odgovorni urednik "Studentskog lista" 1982-83, i časopisa za teoretska pitanja "Pitanja" Tu se javljaju i prvi znaci nerazumijevanja i razdvajanja između vas i službene vlasti u tadašnjoj Republici Hrvatskoj. O čemu se radilo? Za kakvo novinarstvo i za kakve društvene promjene ste se zalagali budući da se sukob ubrzo rasplamsao.

• Prvotno to nisu bile diferencirane razlike izuzev toga da smo mi u S.L. bili jako mladi ljudi.
• Međutim nakon našega upoznavanja sa hrvatskim političkim i socijalnim prilikama te su razlike bivale sve dublje i dublje.
• Dakle u tom sporu o kojem vi govorite nisu postojale samo generacijske razlike. Postojala su duboke esencijalne razlike koje su se kristalizirale oko hrvatskoga nacionalnoga pitanja.
• Međutim, početno, svi mi mlađi bili smo na istoj fronti kao i stara komunistička garda.
• Vremenom su se međutim kristalizirale krupne razlike pored toga što smo kao najmlađa generacija htjeli ''nešto novo''.
• To se međutim nikome na službenoj vlasti nije sviđalo.
• Nije im se sviđalo što čeprkamo tamo gdje ne trebamo.
• Recimo, kao urednik socijalne politike SL ja sam bio silno iznenađen stanjem hrvatske psihijatrije za koju smo već tada govorili da je '' let iznad kukavičjega gnijezda'' a da mi ništa drugo ne radimo nego otkrivamo ''kukavičja jaja''.
• To se nikome nije sviđalo, nije im se sviđala istina o poretku koji je za sebe tvrdio da je '' najhumaniji oblik vlasti''.
• Jer nama na primjer nikako nije bilo jasno da je na forenzičkom odjelu sa doživotnim hospitalizmom smješten poštar koji je ukrao jednu penziju. To nam nikako nije bilo jasno. A i danas meni to nije jasno.
• Dakle nas je od oficijelne vlasti razdvajao naš interes za istinu hrvatskoga prostora, za stradanje ljudi pod političkom diktaturom nekolicine profesionalnih revolucionara. A iz toga interesa onda je slijedilo i naše viđenje uloge i mjesta hrvatskoga novinarstva.
• Velika većina toga novinarstva za vrijeme staroga režima bilo je u službi postojeće vlasti. Navest ću vam primjer slučaja sa tvornicom vijaka Prvomajska u Zagrebu tamo negdje sredinom 80tih godina kada je dolazilo do štrajkova u toj tvornici.
• Čitav novinarski pogon Zagreba tada je stao na stranu oficijelne vlasti i rukovodećih struktura tvornice kojima su štrajkovi bili ''djelovanje neprijatelja'' a da se na primjer nikako nije vodilo računa o strojevima koji nepotrebno troše na tisuće litara pitke vode zahvaljujući nemaru rukovodilaca.
• I ti štrajkovi su otpočeli oko nepotrebnoga trošenja pitke vode kod neispravnih strojeva jer su vladajućoj garnituri Prvomajske to bila akcidentalna pitanja. Međutim je čitava zgrada Vjesnika bila pod dojmom ''djelovanja neprijatelja''.
• Dakle, mi se nismo zalagali za neke posebne socijalne promjene.
• Mi smo bili protiv javašluka, nerada, korupcije, podrepaštva i vjerovali smo da i novinarstvo može doprinijeti boljoj slici stanja u hrvatskom društvu.
• Dakle mi uopće nismo bili revolucionarni, mi smo bili unekoliko reformisti pa smo zato bili i najopasniji. A da ne govorim o tome da su nas onda krstili raznim imenima kako bi nas difamirali pred javnošću

Već onda ste upozoravali vlasti u Republici Hrvatskoj na to da nisu na vrijeme reagirali na mnoge rastuće probleme u Jugoslaviji. Neki od tih neriješenih i zanemarenih problema doveli su i do kasnijeg rata u Jugoslaviji. Osjećate li ipak neku moralno zadovoljstvo što ste bili jedan od prvih koji su o tome progovorili.

• Ne, ne osjećam nikakvo moralno zadovoljstvo.
• Prije bih mogao reći da sam se dugo vremena osjećao krivim za stanje stvari, odnosno da sam prihvatio krivicu kao jedan modalitet svoga života mada se nikako ne bi moglo reći da snosim odgovornost za vrijeme koje je nadolazilo.
• Dakle prihvatio sam ulogu žrtve koja nosi povijesnu krivicu i odgovornost za stanje stvari mada, doista, to nema nikakve veze sa mnom. Niti bilo kime od nas koji smo radili u Slu i Pitanjima.
• Odgovornost leži na nekim težim faktorima o kojima sam ja pisao u svojoj višetomnoj knjizi "Okovano vrijeme". Nikako na nama mladima koji smo zapravo imali konstruktivan pogleda na rješenje jugoslavenske krize.

Sve to dovelo je do raspada sustava. Isključeni ste iz Partije, smijenjeni s mjesta urednika u novinama i izopćeni iz javnog života. Vaša egzistencija je bila ugrožena, a sami ste napisali da ste na neki način bili zatvorenik u socijalističkom sustavu. Možete li nam opisati vaš život u ta za vas teška vremena.

• To je vrijeme kojeg se nerado sjećam. Sjećam se na primjer da sam bio toliko gladan da sam bio prisiljen otići do stana pokojnoga Gaje Petrovića sa kojim sam polemizirao u javnosti da mi pomogne pronaći nekakav posao da mogu prehraniti svoju malu porodicu.
• On je poznavao čitav moj ''opus'' pa mi je na koncu predložio da bih mogao raditi na nekim ''projektima''.
• Naravno - od toga njegovog obećanja nije bilo ništa.
• Onda se sjećam profesora Cvjetičanina koji je svojski radio na tome da me se ljudi ''riješe'' jer sam tobože sasvim ''neuravnotežen čovjek'', pa onda Rade Kalanja i urednika Mirića koji su decenijama jako lijepo živjeli od dotacija svojih knjiga i naravno zahvaljujući takvim ''divljacima'' kakav sam bio ja.
• Jer su oni jako lijepo znali unovčiti svoje političke i ideološke protivnike........

Iz svojevrsne političke izolacije promatrali ste dolazak "demokracije" na ovim Prostorima, raspad Jugoslavije, početak rata. Kako ste to proživljavali? Mislite li da je bilo i boljih rješenja od onih koje su nam Milošević i JNA s jedne i Tuđman s druge strane nametnuli?

• Za mene osobno taj rat na prostorima bivše države je bio sasvim nepotrebna stvar.
• Mnogima je međutim donio znatan profit i unapređenja. A u igri su bile milijarde dolara.
• Dakle vidite da je bilo riječi o sasvim krupnoj stvari.
• Tamo negdje 1985 godine ja sam vodio polemiku sa Predragom Matvejevićem i tada sam prigovorio na njegovom centralizmu.
• Ta je polemika kasnije prihvaćena kao amandman na Ustav, amandman koji je predlagao da se disolucija jugoslavenske države odigra mirno na način da se svaka republika formira kao samostalna država.
• Dogodilo se međutim sasvim suprotno a to je da se rasplet u bivšoj državi dogodio na najbrutalniji način. Prema tome mislim da je bilo i boljih rješenja od onih koje su nam Milošević, Jna i Tuđman nametuli.

U Australiju ste došli 1994 godine u potrazi za boljim i ljepšim životom i nastavkom svog ranijeg rada. Da li sada s odstojanja od gotovo dvadeset godina smatrate da je to bio pravi potez i da li biste ga ponovili?

• Da, mi smo došli u Australiju krajem septembra mjeseca 94 godine.
• Prve godine su bile iznimno lijepe, kasnije je bivalo sve teže.
• Ali ne misli da je ta migracija bila najbolje naše rješenje.
• Svagda je tako sa migracijom da vam je kasnije prilično žao zbog toga što ste napustili svoju domovinu.
• No ja sam nastavio sa svojim radom baš tamo gdje sam u Zagrebu i stao. Iz toga je nastao znatan opus koji je jednim dijelom štampan u digitalnim knjigama kod vas

Dolaskom u Australiju ponovno se počinjete baviti znanstvenim radom novinarstvom i pisanjem. Možete li nam reći više o tome?

• Nakon četiri godine odmora u Adelaideu bosanske kolege su me zamolile za seriju predavanja koja bi pokrivala područja islamske znanosti i bosanskih prilika. I ja sam se odazvao.
• Nakon slijedeće četiri godine nastao je znatan literarni rad koji je u cijelosti štampan u digitalnim knjigama u Zagrebu.
• Međutim ja nisam samo radio za naše Bosance.
• Podjednako tome držao sam radio predavanja iz hrvatske povijesti i iseljenoj Hrvatskoj i znam da su ta predavanja jako lijepo primljena od naših Hrvata u Adelaideu.
• Nakon toga moj interes se usredsredio na hrvatske prilike u domovini preko informativnoga portala magicu info kao i društvene mreže digitalnih knjiga u Zagrebu gdje i danas radim i surađujem.

U to vrijeme razvijate i teoriju sfere koju ste kasnije opisali i razjasnili u knjizi "Kozmologija zlatnog prstena". Možete li nam reći nešto više o toj teoriji i njenom nastanku?

• Teoriju sfere predstavio sam u cijelosti u svojoj knjizi "Kozmologija zlatnoga prstena".
• Međutim ona nije centralna tematika ove moje Kozmologije.
• Iz Kozmologije ona se deducira kao vojna teorija odnosno kao segment cjelokupne Kozmologije. Zapravo riječ je o teoriji Hirošime mada može začudno izgledati da i u tome području imamo teorija.
• Nema nikakove sumnje da je čitava ova teorija nastala kao svojevrsni odgovor na ratne prilike u Hrvatskoj i na Balkanu.
• Drugi moment koji mi se čini od iznimne važnosti jest taj da ja slučaj Hirošime i kako je ona obrađena u Kozmologiji zlatnoga prstena poimam ''hrvatskom stvari''. To je teorija koja je nastala gotovo u cijelosti u Hrvatskoj, samo su neki manji segmenti nastali u Adelaideu, Hrvati su danas ti koji najbolje poznaju ovu teoriju, pa onda najznačajniji elementi ove teorije nastali su u Hrvatskoj.
• Dakle ima mnogo razloga da je zovemo ''hrvatskom stvari''.
• Početno ona je nastala u šumama Marjana u Splitu a kasnije je posebno analizirana u kontinentalnoj Hrvatskoj na primjeru prigorskoga biotopa Medvjedice.
• Kako je moj sin aktivno sudjelovao u njenom nastajanju ja sam kasnije čitavu tu teorijsku zgradu nazvao Rex-Kovač teorijom.
• Riječ je o teoriji koja je izložena u 5 tomova a značajno je da izlaže tematiku kozmičkoga sraza naše planete sa stranim nebeskim objektom. U tom smislu ova teorija korespondira sa radovima poznatoga američkoga teoretičara Eugena Shoemakera koji se srazom bavio na primjeru zemaljskih kratera koji su nastali prije mnogo milijuna godina.
• U tom smislu moja teorija se jednim dijelom naslanja na rad moga američkoga prethodnika. Ali i ne samo njega. Mislim da u svojim najboljim dijelovima ona stoji na tradiciji naših najboljih znanstvenika kakvi su bili otac i sin Mohorivičić ili kod Srba kakav je bio Milanković.
• Ovoj teoriji još nedostaje puna matematička prezentacija ali moj sin Vlaho Ezra se poduhvatio toga posla pa ja tako imam osjećaj da će se i njegov doprinos teoriji nastaviti u njegovim prilozima gdje se teorija proširuje primjerima molekularne biologije i mikrobiologije.
• Međutim sada je malo prerano o tome govoriti. U svakom slučaju još uvijek se ova teorija razvija i slijede njena proširenja i na druga znanstvena područja.

Kako ocjenjujete svoju Teoriju sfere u odnosu na druge vojne teorije?

• Vojne teorije su uglavnom nepoznate jer se drže vojnim tajnama.
• A ja opet nisam htio da moja teorija bude vojna tajna.
• Tako je došlo do njena objavljivanja.
• Nema nikakove sumnje da se teorija sfere o kojoj je riječ može promatrati kao originalni doprinos hrvatskoj vojnoj znanosti i hrvatskoj historiografiji.

Opisujući teoriju sfere u knjizi odnosno kozmologiji zlatnog prstena osvrćete se i na neka pitanja islamske filozofije i znanosti. Otkud ta povezanost i koliki je po vama doprinos muslimanskih matematičara i fizičara svjetskoj obrazovanosti…?

• Pitanja islamske znanosti su posebno istaknuta s obzirom da su predavanja bila namijenjena bosanskim slušateljima. Međutim srodna pitanja nalaze se podjednako u staroj grčkoj matematici i geometriji kao i europskoj modernoj znanosti.
• U tom smislu muslimanski ili arapski period razvoja matematike samo je prirodan slijed ili put znanosti od njenih početaka kod Euklida i Arhimeda preko muslimanskoga doprinosa koji je hvale vrijedan do najsuvremenijih europskih teorija kakva je na primjer ona Hilbertova.
• Povezanost predstavlja izuzetan interes starih Grka i muslimana prema geometrijskim pitanjima i prema pitanjima geometrijske prezentacije nebeske sfere. Odatle ta povezanost.
• A kako već rekoh doprinos muslimanskih matematičara i fizičara je doista golem i šteta je da u suvremenim povijestima znanosti toga perioda nema arapskoga perioda izuzev malih natuknica povezanih sa Horezmijem uglavnom.

Sami navodite da je Teorija sfere odnosno 4 knjige "Kozmologije zlatnog prstena" vaš najznačajniji rad. Možete li nam to objasniti?

• Pa možda je najznačajniji rad jer je jedini. Ja niti nemam nekih drugih knjiga kojima bi se posebno mogao pohvaliti ......
• Smijem se ali jest najznačajniji moj rad jer se na jednom mjestu sintetizira jedno nastojanje koje traje možda nekih četiri decenije i to od dječačkoga doba u Splitu pa do zrelosti u adelaideu.
• To je raspon od preko četiri decenije i ja sam bio prilično srečković da sam taj rad priveo svome kraju.

Nakon četiri knjige "Kozmologije zlatnog prstena" objavili ste i četiri knjige pod naslovom "Okovano vrijeme". U njima se bavite događajima na ovim prostorima uoči, za vrijeme i poslije rata. Postoji li nešto važno što nam o tom vremenu možete reći?

• Bilo je to teško vrijeme!!!

Posebno zapažena je bila vaša knjiga Okovano vrijeme I (o praxis filozofima), možete li nam reći zašto je svojevremeno toliko hvaljena praxis-filozofija danas uglavnom zanemarena i zaboravljena.

• Praksis filozofi zapravo nisu imali što novoga reći.
• Oni su zaboravljeni isto onako kako su i stigli na javnu scenu - zaboravljeni su u velikom stilu. Ali i iz drugih razloga.
• Praksis filozofima nitko nije prigovarao da ne poznaju stvari, da su nestručni ili tome slično. Prigovori su bili ljudske prirode s obzirom da su praksisti bili brutalni ljudi. Brutalni i isključivi.
• I to je razlog zašto su zaboravljeni, kao ružan san kojeg se nerado sjećam.
• I to je jedno nasljeđe kojeg smo se oslobodili barem na neko vrijeme.
• Oni su otpočeli bespoštednim kritikama svega postojećega pri tome zanemarujući karakter svojih ideoloških neprijatelja da bi na koncu završili kao psihijatrijski slučajevi, jer između filozofije i buncanja njoj oni su u novim političkim prilikama izabrali buncanje i natucanje o stvarima koje ne poznaju dovoljno.
• Nema nikakve sumnje da je ova socijalistička teorija izgubila tlo pod nogama sa novim socijalnim odnosima u Hrvatskoj i sa novim poretkom stvari u Europi.
• Nikome više nisu bile interesantne socijalističke fraze o komunističkoj stvarnosti i kako revolucionirati postojeće odnose.
• Ljudi su se susreli sa jako teškim problemima životnoga opstanka u konkurentskoj borbi u kojoj nemaju svi podjednake šanse.
• Komunistička frazeologija bratstva i jedinstva tako je uzmakla pred mnogo esencijalnijim problemima svakodnevnice.
• Mnogi od tih teoretičara posebno oni mlađi počeli su naučavati drugačije teorije .
• Tako je postao važan Carl Schmit umjesto Lenjina.
• I doista bi se praksistima pored revizionizmma Marxove teorije moglo prigovoriti na izvjesnoj politici podrepaštva i kameleonstva kako bi se zadržao nekadašnji status neprikosnovenih ideologa koji vedre i oblače našom ideološkom i političkom frontom.
• Danas međutim ljude zanima nešto drugo!

Osim navedenih knjiga u posljednje vrijeme objavili ste i zbirku poezije "Suze od kamena" i knjigu "Suze od papira" u kojoj opisujete odrastanje svog sina Vlahe Ezre. Možete li nam reći više o tim knjigama?

• Te knjige jako volim.
• Znate on je bio tako krasno zagrebačko dijete, tako lijep i pametan.
• Živjeli smo jako skromno ali je naš život bio sretan.
• I danas kada retrospektivno gledam na to vrijeme mislim da je Vlaho Ezra imao jako interesantno djetinjstvo u prostorima jednoga velegrada i u prostranstvima gustih listopadni šuma Medvjedice.
• Ja sam htio opisati taj njegov život u ratnim prilikama jer mi se on činio nevjerojatno interesantnim.
• Znači riječ je o literaturi koja nastaje u ratnom vremenu a ima jednog zagrebačkog dječaka kao centralnu temu.
• Naravno ja ne znam koliko sam uspio u tom svom pokušaju ali mislim da su knjige jako lijepo primljene od najšire hrvatske publike.

Koliko je vama kao piscu zanimljiva pojava digitalnih knjiga ?

• Pojava digitalnih knjiga je svakako jako, jako značajna. Nema nikakve sumnje u to da je riječ o budućnosti knjige. Znači štampana forma knjige će prema mome skromnome mišljenju uzmaknuti pred pojavom digitalnih knjiga.

Jeste li zadovoljni suradnjom ostvarenom s portalom digitalne knjige?

• O da, jako sam zadovoljan možda prije svega zahvaljujući izuzetnoj suradnji koju sam ostvario sa gospodinom Nenadom Grpcem.
• Nekada ne mogu vjerovati što sam lijepoga doživio sa digitalnim knjigama nakon više od 25 godina izgnanstva iz hrvatske javnosti

Možete li nam otkriti vaše planove. Radite li na nekoj novoj knjizi? Pripremate li objavu nekog zasad neobjavljenog materijala?

• Najnovije je da radim na knjizi koja se zove "Razgovori", a to je zbirka intervjua koje sam vodio 90-tih godina i koja jasno pokazuje što su bili centralna mjesta spora u periodu takozvane hrvatske šutnje.
• Siguran sam da će ta knjiga izazvati silne reakcije publike budući da su praksisovci koji su suvereno vladali našim novinarstvom i našom javnom scenom svojevremeno stavili veto na tu knjigu pored činjenice da ima razgovora koji nikada nisu štampani u Hrvatskoj iz istih razloga.
• A onda imam još nekih planova, ali ne bih sada o tome.

http://www.nema-kompromisa.com/intervju-zlatan-gavrilovic-kovac.php

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=88378

Image and video hosting by TinyPic

BOSUTSKA PASTORALA

poezis.blog.hr

Potopljen čun… Lopoč na vodi.
Val je digla usnula riba.
Voden-pauku talas godi.
Diže ga... Spušta... Biba… Biba.

U mulju šaran travu pase.
Bizamski štakor šašom šuška.
Apscisom vode uvija se
Sinusoidna bjelouška.

Puštam malenoj uholaži
Da mirno plazi preko lica,
Dok moju krvnu plazmu traži
Na nozi crna pijavica.

S vrbe medena rosa kaplje;
Riba pliva u oku čaplje.

Gramofon

audiofil.blog.hr

S obzirom da mi se onakav izgled i nije činio nekaj posebno, a oduvijek sam htio nekaj minimalističko, nacrtao sam par kružnica po njemu i uhvatio se pile.
Ovako je to izgledalo nakon pile:



... dvožilni vodič je za napajanje, a tri rupe su za dva kanala i ground wire. Tu se dobro vidi i kako kučište izgleda iznutra.
Nešto šmirglanja i glađenja kasnije, uštekao sam gram u kučište i spojio napajanje i kablove za prijenos signala.
Provjerio sam geometriju zvučnice, namjestio gaznu silu i antiskating ... "progovori", rekao bi Michelangelo ....



Mat sam izrezao od podne obloge od pluta. Za ovaj tip gramofona odlično rješenje jer dodatno "pije" vibracije generirane motorom. Brzina vrtnje se da i točno namjestiti stroboskopom, dovoljno je približiti neku lampu sa žaruljom koja žmiga na 50 Hz ...
Moja klinka odmah mi ga je zaplijenila. Trenutno je ukras u njezinoj sobi. Ploče ipak tu i tam posluša na mom sistemu .



:D

OKVIR

arianasubic.blog.hr

Rekla sam da mi je stalo i zato ću ovo pisati iz srca. Stvar je.. pola postova napisala sam u bolnici. Na afektivnom odijelu (odjel za depresivce, bipolarce, borderlajne, sve u svemu duševno bolesne.) Nije lako, javno progovoriti. Pod svojim imenom. Reći da imam borderlajn, da sam znala biti tako hospitalizirana. Ali meni je stalo, a to je jak motiv. Ljubav prema umjetnosti i duboko suosjećanje prema svima koji pate od boli koja se izvana ne vidi.
Taj tabu psihijatrije koji je dan danas…pa kao što kažu prije nego započneš rat bolje znaj za što se boriš. Možete me smatrati aktivisticom. Žena koja želi srušiti taj tabu. Koliko ljudi se srami govoriti o tome, koliko ljudi baš zbog toga i ne potraži pomoć. Ono što bi voljela je da se udruže snage. Da svi koji su u sličnoj situaciji znaju da nisu sami. Voljela bih čuti i druga iskustva. Da jedni drugima pomognemo. Ovo sam ja na slici, bez trunke šminke, bez maske… darling darling nema nikakvih problema, lažući sama sebi. Zato i nosim naočale, da bolje vidim svoje oči u ogledalu.
A sada ću vam dati i zadnju, sedmu Arianu…sebe, onakva kava jesam...
Drugi dio priče o Lidiji…
I ovo je kraj. Kraj prologa. Dobro došli u prvo poglavlje. Jer od naših puzli. Složili smo samo okvir. Sada možemo popunjavati sliku.
Zahvalna sam na svim podrškama i za jednu osobu i tak ;)




Sapunica

arianasubic.blog.hr

Rečeno mi je da mi je blog kao sapunca. Mora ga čovjek pratiti od početka da bi shvatio o čemu pričam.
Pa ima smisla s obzirom da pričam priču.

sloboda?

usvijetutajni.blog.hr




Osjećam se kao da me netko pustio iz krletke. Ne, nisam si to željela priznati, ne, na kraju ti zaista nisi bio taj koji bi me u bilo čemu zaustavljao, ne daj bože branio mi...ali, ipak si mi bio kočnica. Tisuću si mi puta rekao da su za ideale ginule budale...da ne mogu ništa promijeniti u ludoj državi. Bolje se ja prilagodi, kad gledam njih kako lažu i misle sasvim nešto drugo, trebam i ja naučiti tako.

Sad mi je napokon jasno koliko smo bili potpuno različiti u svojoj biti. Ne bih ni u tisuću godina to naučila, a još manje prihvatila.

Još se osjećam kao da ćeš nazvati, banuti, ionako sam te znala čekati po dva, tri, pet dana da dođeš. Malo je neobično, ali i tisuću puta lakše. I sad znam da mogu ići kud hoću. Da na ljeto mogu kupiti kartu za Islad ili Maroko, Istambul, bilo gdje...i ne moram se pitati da li bi ti mogao ići samnom ili ne i da li ćeš htjeti i da li uopće možemo ići. Ili ćeš reći da ne znaš, jer sve ovisi o poslu.

Mogu jednostavno dati otkaz i otići iz države, pisati putopise i fotkati ljude nakraj svijeta. Vjerojatno neću, ali, mogu. Ne mogu vjerovati da si tako nešto ipak "zabraniš" sam...kad imaš nekog tko baš i ne bi uživao u toj tvojoj egzibiciji. I nije mi jasno kako to...da mi nikad ništa nisi branio, a ipak, ja sam si zabranila toliko toga?

I stavila svoj život na čekanje?
Čekajući tebe, shvatila sam puno toga...da nemamo vremena čekati. Pogotovo kad druga strana ne bi čekala nas. Da su naši snovi samo naši...i ne tiču se nikoga i ne mogu nam ih drugi ostvariti. Ostvarujemo ih sami.
Da je svijet predivno mjesto...ako mu dozvolimo da to bude.
I da ima dobrih ljudi i ideala, da ima ostvarenih snova i ljudi koji su hrabri.
Ima. Nitko, nikada više neće me uvjeriti u suprotno.

Belilo

hospitalbeds.blog.hr

Foto: Hospitalbeds
Ali samo fotka, kesa nije moja. eek


Mrtvačka tišina - čitam knjigu. Kad su zimski dani, dan posivi već oko 14.00 časova i tad je bitno uključiti uljanu lampu priključavanjem utikača na produžni kabl, kako bi se sivilo pomešalo s mlečnom svetlošću, i da slova budu čitkija, plemenitnija.
To sivilo dana me podseća kao kad greškom među beli veš dospe šarena čarapa i od šarenog leptira se u treptaj oka stvori mrtvačku sivi leptir jer belilo je podložno prljanju. Možda tako gledano ima neke filozofije i u zidinama. Na isti način je i Huan odlazio pod podrškom tmine u ženske odaje i retko kad se ponovo vraćao po danu, igra tame i svetlosti. Drugim rečima, izgleda, sasvim drugo su strast, potreba i lepota.
Radoznalost, izazov, strah.

Knjige ipak u poslednje vreme posmatam kao ogroman hamer papir koji je precizno ispisan najnaoštrenijim srcem grafitne olovke, i svaka stranica je zapravo more reči, rečenica.
Moj problem u odnosu na knjige je u tome što je sve dobro dok mi knjiga drži pažnju ali vremenom moje interesovanje biva sve manje i čim se približim kraju odugovlačim, izmišljam, prelazim na druge, bežim u mrak..... Ta knjiga će još dosta da se kruni, mrcvari, bivati kao družbenica kroz dane nekoj drugoj knjizi dok ne bude pročitana. Govore ljudi: knjige su poput ljudi.



17

sub

02/18

Priča

freshcayg.blog.hr

Ljubav je jedino što možemo imati, sve ostalo nestaje, najčešće kad to najmanje očekujemo

Demetra

Dugo ti nisam pisao Henriette, ponekad se pitam jesi li uopće ikada i postojala, ili je ono prašnjavo pariško potkrovlje koje je mirisalo po golubovima, tek nešto što sam izmaštao.

Sve se čini tako dalekim Henriette, i onaj smaragdni zeleni šal, koji je onako mekano svilenkasto klizio po tvom vratu, i bogate Ruskinje, sa šubarama od samurovine, čije slavenske duše su tražile utjehu u potocima votke, i suhim vrelim usnama na njihovim grudima.

Nikada nisam volio šampanjac Henriette, pio sam ga jedino s tobom jer sam te volio slušati kako se hihoćeš kad bi ti mjehurići ušli u nos, znala si kihati i smijati se istovremeno, i bila si neodoljiva ko prekrasan pajac, crvenog nosa sa suzama smijeha u kutovima očiju.

Nikako nisi htjela odrasti Henriette , panično si se bojala odrastanja, i ponekad si mrzila svoje tijelo koje je pokazivalo znakove zrele žene.

Dobro sam Henriette, volim nekoga, drugačije nego tebe, drugačije nego bilo koga ranije, Sjećaš li se kako sam volio tebe, kao divlja bujica koja sruši sve pred sobom i nestane, a iza nje ostane gomila blata i utopljenici.

Sada sam drugačiji Henriette, moja ljubav je drugačija, postojana i moćna, kao Dunav. Sjećaš li se Dunava Henriette, bečkih plesnih dvorana, parova koji se vrte u beskonačnom valceru, smiješno iskrivljenih vratova profesionalnih plesačica, i neba onako nježno plavoga, s bijelim oblacima koji ostavljaju dojam kao da su nactani, i onog Bosanca što je slikao portrete na ulici, kako se ono zvao Vlad i još nešto, kako je samo bio smiješan dok ti se udvarao.

Lijepo je voljeti Henriette, i biti voljen. Voljela si i ti Henriette na neki svoj način, mušičavo, lepršavo, u jednom trenutku očajnički, a već u slijedećem nekako neobavezno, kao da nisi bila samo jedna, kao da vas je bilo više, i kao da ni jedna od vas nije htjela ići do kraja, iz nekog iracionalnog straha da ćete s izgubiti.

Sjećaš se Sarah, one što je bila Zaljubljena u kuhara. Da one što je govorila francuski s onim smiješnim naglaskom. Kuhara više nema, bogovi su ga pozvali da im sprema onaj njegov čuveni Mouse od čokolade, koji je imao okus po crvenim sicilijanskim narančama, a ona, Sarah, nije ga još preboljela, nikad i neće, ne zato što ne bi mogla nego zato jer ne želi. Lijepa je još uvijek kao i prije, s tek ponekom borom tuge više. Još uvijek odluta u mislima, Sjećaš se kao je znala odlutat u neke samo njoj poznate svjetove, i onda se nasmiješit i uključit u razgovor kao da je cijelo vrijeme bila prisutna.

Možda na jesen napokon otiđem u Santiago di Compostelu, ako ne na jesen onda u proljeće, svih osamsto kilometara, znaš da mi je to davna želja, i tko zna možda se sretnemo negdje tamo u Parizu, u onom caffeu gdje peku one male croissante s čokoladom. Možda i Sarah bude tamo u bijeloj haljini od šifona sa crvenim točkama i mašnom zavezanon na dnu leđa, s velikim bijelim slamnatim šeširom i naočalama baš onakvima kakve je Ingrid Bergman nosila u onom jednom filmu.

Ljubav je poput reverzne osmoze Henriette, pročišćava nas, oslobađa od grijeha i čini podnošljivima, kao što Demetra kaže jedino što možemo imati, što je stvarno naše, i što nam nitko ne može uzeti.

HAJDUK Povratak Caktaša i Tičinovića

mojamreza.blog.hr


Autor: S.M.
Foto: Miro Gabela (hajduk.hr)


Nedavno je Hajduk proslavio 107. rođendan, a da slavlje i zadovoljstvo navijača bude još veće - vratili su se Mijo Caktaš i Mario Tičinović !

Caktaš je svoj povratnički gol postigao u Vinkovcima protiv Cibalije, a Tičinović ima pravo nastupa od iduće subote, kad na Poljud stiže Slaven Belupo.

Prošlo je šest godina otkad je "tić" otišao put Danske (Nordsjaelland), a potom u Belgiju (Lokeren), da bi se u posljednjim minutama ovog prijelaznog roka vratio u Poljud.



Tičinović nije ostao upamćen po nekim briljantnim nastupima, već po svojim nestašlucima u splitskim noćnim klubovima i "lomljavi" poljudskog inventara.

Ipak, bilo je to 2012. godine i prošlo je dosta vremena otada, te ga ne bismo trebali "etiketirati" po davnoj neslavnoj prošlosti, nego mu dati novu šansu.
Novu šansu kao što je to napravio sjajni sportski direktor Hajduka Mario Branco.

Caktaš, Tičinović, Ohandza, Said

Velika četvorka s kojom Hajduk može, i trebao bi, sigurno otvoriti vrata Europske lige, a onda tijekom ljeta vratiti i "magičara" Balića, te napokon dovesti europsku jesen na splitski Poljud.

Neki će reći da su to već dugogodišnji snovi, ali ostvarenje tih snova nije nemoguće.
Nakon dugo godina imamo priliku vidjeti jak Hajduk i vjerujem da ovaj današnji Hajduk može otići jednako daleko kao onaj Špacin sa Ibričićem, ako ne i dalje !

Grand Prix VaDo open Go

gogame.blog.hr

Vatra Dornei, Romania
09. - 11. 02. 2018.

Evo nas ponovo u Rumunjskoj u zimovalištu Vatra Dornei. Zimski festival goa stigao je kraju. Taj kraj je obilježio Grand Prix VaDo open turnir. Sudjelovali su svi europski profi-igrači goa koji su netom završili ovdje svoje Europsko prvenstvo. Turnir je vrlo jak. Čak 36 igrača su danovi, od čega 18 5. dan i jači. Za 30 igrača bi se moglo reći da su baš početnici (19.-20. kyu). Početnici igraju bez satova. Bili su tu i naši predstavnici, obitelj Medak.
Turnir je imao šest kola, ali su naši radi puta otišli kolo prije kraja.
Igran je mcmahon sistem. Vrijeme za razmišljanje je bilo 60 minuta uz standardni byoyomi. Pravila su bila japanska uz komi 6,5 poena.
Pogledajmo tabelarno konačne redoslijede prvih 10, te naših.Mj. Natjecatelj/ica Kat Dr MMS SOS SSS SDS 1. 2. 3. 4. 5. 6.
1. Mateusz Surma 1p PL 40 232 1381 192 10+b 8+w 9+w 2-w 5+b 3+w
2. Pavol Lisy 1p SK 40 231 1378 192 18+w 10+b 4+w 1+b 3+b 6-w
3. Ilja Shikshin 2p RU 39 232 1367 152 19+w 5+b 6+b 11+w 2-w 1-b
4. Ali Jabarin 1p IL 39 231 1378 152 9+b 7+w 2-b 6-w 12+b 8+w
5. Nikola Mitic 6d RS 39 231 1374 152 16+b 3-w 7+b 8+w 1-w 9+b
6. Artem Kachanovskyi 1p UA 39 231 1373 153 14+w 13+b 3-w 4+b 7-w 2+b
7. Andrii Kravets 1p UA 39 228 1372 150 12+w 4-b 5-w 14+b 6+b 13+b
8. Alexandr Dinerstein 3p RU 38 231 1369 113 11+w 1-b 15+w 5-b 10+w 4-b
9. Viktor Lin 6d AT 38 229 1373 111 4-w 12+b 1-b 18+w 11+b 5-w
10. Anton Chernykh 5d RU 38 227 1360 109 1-w 2-w 22+b 15+b 8-b 12+w
.....
37. Mirta Medak 2k HR 31 182 1099 92 43-w 39+w 40+b 34+b 30-w -
.....
48. Robert Medak 4k HR 28 166 988 55 42-b 53-w 52+b 47-w 50+b -
.....
61. Jasna Medak 13k HR 20 118 710 58 70+w 63+b 60+b 64-w 58-b -
62. Stjepan Medak 13k HR 20 111 679 53 60-b 65+w 68+w 63-b 64+b -
..... Ukupno 110 natjecateljaSa obzirom da je tablica nekompletna, a kompletna bi bila prevelika, rezultati naših predstavljeni su poimenično po kolima.

I krenulo je 1. kolo. Lijevo Jasna, a desno Robert u 1. kolu.

1. kolo 1:3
Mircea_Alexandru Guga 3k RO - Mirta Medak 1:0
Robert Medak - Mircea Nitu 4k RO 0:1
Corina Dumitru 14k RO - Jasna Medak 0:1
Stjepan Medak - Zamfir Moldovan 10k RO 0:1
2. kolo 3:1 ( ukupno 4:4 )
George Gigoi 2k RO - Mirta Medak 0:1
Gabriel Ciora 4k RO - Robert Medak 1:0
Jasna Medak - Ana-Cristina Andrei 15k RO 1:0
Alexandru Voicu 15k RO - Stjepan Medak 0:1
3. KOLO 4:0 ( ukupno 8:4 )
Mirta Medak - Alexandru Acsinte 3k RO 1:0
Robert Medak - Ioan Stoica 6k RO 1:0
Jasna Medak - Zamfir Moldovan 10k RO 1:0
David Heidel 15k RO - Stjepan Medak 0:1
4. kolo 1:3 ( ukupno 9:7 )
Mirta Medak - Iulian Militaru 1d RO 1:0
Andrei Vieru 4k RO - Robert Medak 1:0
Otilia Tarita-Campeanu 15k RO - Jasna Medak 1:0
Stjepan Medak - Ana-Cristina Andrei 15k RO 0:1Pa kako je 4. kolo vidio Damir:' "Čudno" kolo: prvi je izgubio Stjepan u jednoj od svojih lošijih partija, a potom je Jasna u potpuno dobivenoj poziciji previdjela nekoliko jednostavnih atarija, da bi još i Robert odigrao nepotreban potez u svom prostoru i izgubio za pola boda.
Nakon tri sata igre veselje nam donosi Mirta koja pobjeđuje 1. dana iz Rumunjske.
Sutra još odigramo peto kolo i onda "put pod noge".'5. kolo 2:2 ( ukupno 11:9 - sa Rumunjima 11:8 )
Anton Krajnov 1d RU - Mirta Medak 1:0
Robert Medak - Alexandra Pintea 6k RO 1:0
Jasna Medak - Claudiu_Adrian Girlonta 8k RO 0:1
Stjepan Medak - Otilia Tarita-Campeanu 15k RO 1:0

Na slikama su lijevo Mirta i desno Stjepan i Jasna kako igraju jedno do drugoga 7 5. kolu.

Damir o 5. kolu javlja: 'Jasna i Stjepan igraju jedno pored drugog, s tim što je Jasnin protivnik Girlonta 8. kyu, a Stjepanova protivnica 14. kyu (Jasna ju je jučer lagano nadigrala, ali nakon dva-tri uzastopna previda izgubila).
Robert igra na "svom" stolu protiv 6. kyua, dok je Mirta visoko i igra protiv Antona Krajnova, 2d, iz Rusije.
Inače, zabavno je i na vrhu ovog neviđeno jakog opena: po 4 pobjede imaju Pavol Lisy i Ilja Šikšin, pa njihov okršaj odlučuje o pobjedniku turnira. Odličan je i Nikola Mitić, koji na drugom stolu igra sa Szurmom. Nikola je pobijedio dva profesionalca (Kravetsa i Dinersteina) i sad je jedini "amater" u posebnoj sobi iz koje se online prenose tri prve partije. Visoko je i mladi simpatični Španjolac Oscar Vasquez "jedino dijete koje u Španjolskoj igra go" koji na 4. stolu igra protiv Alija Jabarina, 1p.'
U pet igranih kola naši su postigli 11 pobjeda uz 9 poraa. Svi, osim jednoga protivnici su bili iz Rumunjske. Mcmahon sparuje protivnike približno jednake snage. Po tome nam kategorije nisu slabije od rumunjskih, jer smo ih tako pobjedili sa 11:8.
Rezultati su uključeni u EGD i nova stanja u listi naših igrača su:HRr Igrač/ica Grad Dekl N.rat +/- Tur Nov.kyu
12 Medak Mirta Zagr 2k 1932 +29 90 2.kyu
14 Medak Damir Zagr 2k 1850 -35 67 2.kyu
16 Medak Robert Zagr 4k 1587 -3 88 5.kyu
29 Medak Stjepan Zagr 13k 876 -49 53 12.kyu
30 Medak Jasna Zagr 13k 854 +54 6 12.kyuRobertu je rejting ušao u područje 5. kyua, a Jasna i Stjepan su zajedno ušli u 12. kyu.

I za kraj galerija slika naših sa ovoga turnira.



Izvještavao: Damir
Uredio: Mladen

Svrha

tomajuda.blog.hr

"Kada je ‘spremnik’ ispunjen Ljubavlju,
i sve što izlazi kroz ‘cijevi’ bit ce Ljubav.
Štogod da vidite u drugima samo je
odraz vašeg unutarnjeg bica. Shvatite tu
istinu." - Sai Baba

"(28 Isus reče: "Stupih u središte svijeta i u mesu pojavih se u njemu. Sve ih nađoh pijane, a niti jedan ne bijaše žedan. I sažali se duša moja na sinove čovjekove, jer slijepi su oni u srcu svom i ne mogu vidjeti da prazni dolaze na ovaj svijet i prazni odlaze s njega.
Ali sada su svi pijani, kada se otrijezne od vina, tada će promijeniti svoj put." - Evanđelje po Tomi

Što to znači ispuniti se? To znači promijeniti se. Postati netko drugi. To znači donijeti novi svijet u ovu stvarnost.

P.S.

Ako ste ''spremnik'', otkuda dolazi Ljubav? ... Ljubav koja će izlaziti iz Vas u ovaj svijet? Dakle, poput praznog ''spremnika'', ili ''posude'' si došao u ovaj svijet, kako ćeš se napuniti?


potporanj

divljesrce.blog.hr



slušam Te i gledam kako milo zboriš
i tvoji mi glasi dušu pomiluju
vidim kako jasno protiv zla se boriš
koliko želiš Tebe svi da čuju

ne troši, čovječe, mnogo lijepih riječi
iako potreba snažna utrobu ti para
da dijeliš od sebe svoje srži mliječi
od Tvorca našeg tebi darovanog dara

nego upri snagu, dobrost i ljepotu
utisni je dublje Ti u svoje biće
imaš bitnu dužnost i svoju krasotu
da djelima svojim pokažeš pokriće

Foto: sa neta

Statistika

Zadnja 24h

9 kreiranih blogova

293 postova

546 komentara

279 logiranih korisnika

Trenutno

8 blogera piše komentar

25 blogera piše post

Blog.hr

Uvjeti korištenja

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se