www.vjencanja-perla.hr



* organizacija vjenčanja

* pozivnice

* salon vjenčanica

* konfeti

* dekoracije vjenčanja

















U poeziji sam:













Humor

je oblik zabave i vid ljudske komunikacije sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim. Porijeklo riječi humor dolazi od humoralnog liječenja starih Grka, koji su tvrdili da mješavina tekućina (humora) kontrolira ljudsko zdravlje i osjećaje.





Nagradna igra
1njofra.blog.hr



Počinju padati kao tempertura na ruskom Sibiru.





tako to radi pravi mačor.....
i bez dodira ona skače i širi noge











Pobjednici blog karnevala 2009



















































nagradna igra

1njofra.blog.hr





ovdi triba stavit prometni znak:Pazi klizavo!!!!!











U moru običnih restorana odaberite naš novootvoreni

fast food "BITI ILI NE BITI " . Kako će vam prijati gablec

nećete znati do samoga kraja.



Na ulasku obavezno uzmite i prospekt naše druge tvrtke,

pogrebnog poduzeća "LET U NEBO".













Moram se liznuti,da vidim jesam li to stvarno ja?!













hvala na posjetu











































Creative Commons License



Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje 2.5.





























Dizajn:











31.03.2008., ponedjeljak u 20:13 sati (8)

Smješak molim





:)?


Romantici ili...





iznenađeni :)?


28.03.2008., petak u 04:33 sati (22)

Spomenik





Kad se malo popije :)


25.03.2008., utorak u 12:25 sati (23)

Udarac





znam da ste specijalisti za komentiranje :)


22.03.2008., subota u 00:01 sati (35)

Sretan Uskrs!

Tako brzo prođe nedjelja po nedjelja: Čista, Pačista, Bezimena, Gluha, Cvjetna, pa dođe Uskrs. S Uskrsom se povezuje svečanost ljudskog blagovanja, hrane i pića.

Pisanica je simbol Uskrsa. Može predstavljati izraz ljubavi, poslužiti za dječju igru, a po nekim vjerovanjima zaštit će i od zlih sila.
Nakon raskalašenih Poklada u narodnom običajnom kalendaru slijedi razdoblje "pročišćavanja". Vrijeme je da se uspostavi poremećena ravnoteža u prirodi. To razdoblje, od Čiste srijede odnosno Pepelnice (prvi dan poslije Poklada) do Uskrsa označeno je u crkvenom kalendaru nazivom korizma.

U stara vremena, kad se oblikovao korizmeni jelovnik, iscrpljenost zaliha hrane poklapala se s korizmenim razdobljem posta. U smočnicama je ponestalo mrsa (osim šunke koja se čuva za Uskrs), perad je prorijeđena, ostalo je brašno, kupus, grah. U tim (posnim) okvirima postojećih namirnica kreće se i korizmeni jelovnik. U različitim dijelovima Hrvatske taj jelovnik je gotovo isti, varira samo u pogledu dostupnih namirnica i običajima toga kraja.

Uskrs nekada...
Najčešće se kuhao grah, kupus začinjen tučenim i kuhanim bundevinim sjemenkama, tarana i kaša, leća, trganci i rezanci s makom, palenta s mlijekom, zlevanke (pšenično brašno se čuvalo za uskrsne blagdane), krumpir kuhan i pečen, kukuruz, luk, rotkva, suho i svježe voće. Jaja, sir, maslo, mlijeko, skorup, makovnjača, kolač s mlijekom i jajima, gibanica s maslom i sirom, suhi sir i slična jela i namirnice jedu se samo nedjeljom i praznikom, a inače se posti i od toga.

...i danas
Danas je značenje korizmenog razdoblja osjetno ublaženo te se nemrs održava u korizmene petke, a post na početku i kraju tog razdoblja, na Pepelnicu i Veliki petak. Osim pokorničkih i vjerskih razloga, korizmeni jelovnik vrlo je dobar za današnjega čovjeka koji često pati od bolesti uzrokovanih nepravilnom prehranom, da mu organizam barem kroz neko vrijeme predahne od teške hrane bogate masnoćama i mesom (ponajprije crvenim). Da bi lakše prebrodili vrijeme korizmenog posta, ne morate se baš svega odreći - uživajte u neponovljivom okusu finih i zdravih riba.

Uskršnji običaji za stolom
Osobitu draž Uskrsa spada jutarnji blagoslov jela. U košaru se najprije stavi salveta, a zatim hrana koja se pokrije "stolnicom". Od hrane se obično nosi: šunka (pršut), jaja, vino ili rakija, hren, luk, sol i pogača. Ovisno o kraju, neki blagoslove sve što su pripremili, a neki samo nešto. Dakle, za doručak se blaguje šunka, kuhana jaja, hren i pogača (kruh), a mrvice i ostaci koji se neće pojesti nisu se smjeli baciti već zakopati, spaliti i sl. Uz to su vezana mnoga narodna vjerovanja i sujevjerja.

Za objed na stol prvo stiže juha, zatim kuhano meso obično sa umakom od hrena, potom pečenje sa krumpirom i obavezno salata (zelena, matovilac, cikla...).

Priprema posebnih uskrsnih peciva ne može se, po svojoj raznolikosti oblika i po količini mjeriti, s božićnima. Međutim, takvo pecivo važan je sastavni dio uskrsnog obrednog jela, a po obliku i nazivima razlikuje se međusobno od regije do regije. U većini slučajeva takvo se pecivo priprema na Veliku subotu.

U Hrvatskom zagorju i Podravini, osobito uskršnje pecivo bio je vrtanj, vertanj. Pravio se od miješanog brašna (pšeničnog i kukuruznog), a osobita je oblika - poput krnje osmice, kojoj nedostaje veći dio jedne polovice. U Dalmaciji su se pekle sirnice, zatim pletenice u koje bi se zabolo jaje. U petak se mijesilo, a u subotu peklo osobito uskršnje pecivo - pince - kolači od bijelog brašna, mlijeka, jaja, šećera i masnoće.

Neki su se od tih starih običaja izgubili, a neki su se ipak uspjeli održati pa se tako danas, za Uskrs najčešće pripremaju, ovisno o običajima pojedinog kraja: mliječna peciva i pletenice, štrukli sa sirom, kolači od dizanog tijesta, sirnice, gibanice, torte, medenjaci, razni sitni kolačići u obliku zečića, kokica...

A pisanice?
Za uskrsni doručak se blaguje šunka, kuhana jaja, hren i pogača, a mrvice i ostaci koji se neće pojesti se zakapaju ili spaljuju.
Osim navedenih običaja sam Uskrs ne obiluje naročitim folklornim sadržajima. Još su značajan dio uskrsnog folklora određene igre, osobito one vezane uz uskrsna jaja. Ornamentirana (šarena) jaja, najčešće se nazivaju pisanice. Pisanica je simbol Uskrsa. Može predstavljati izraz ljubavi, poslužiti za dječju igru - tucanje ili kotrljanje jaja niz padinu, po nekim vjerovanjima zaštitit će i od zlih sila...

Naši stari su izrađivali pisanice uz pomoć onoga što im je priroda oko njih obilato nudila, kao što je na primjer crveni luk, kora drveća (šljivova, dudova, orahova, kruškova), netom skuhane ljubičice, peršin... Ornamenti, slikovni ukrasi, uresi, šare, uz boju, ispisuju na pisanici samo njoj svojstvene odlike i smislene poruke.

Sklonost hrvatskoga naroda u šaranju pisanica usmjerena je u nekoliko pravaca. Biljni ukrasi na šarenim uskršnjim jajima vrlo su česti. U Podravini i znatnom dijelu Slavonije, biljni ornamenti pojaviti će se gotovo kao jedini. U Slavoniji se, međutim, mogu često vidjeti zanimljive biljno geometrijske prijelazne ukrasne kombinacije. Među motivima što se nalaze na pisanicama u Dalmaciji često je srce, rozeta ili nešto slično.

Tijekom vremena pisanica je izgubila svoje simboličko značenje i s tim povezanu magijsku moć. Sve manje je ukrašavanje pisanice poseban ritual strogo utvrđenih pravila, kojim se bave isključivo tome vješte žene. To ne znači da izumire i pisanica, naprotiv! Samo se prilagođava vremenu.

ZAŠTO SE TOLIKO MIJENJA DATUM USKRSA?

Uskrsni su se događaji Kristova života odvili u okvirima stare židovske Pashe. On je proslavio svoju vazmenu večeru, proživio svoju muku i smrt i doživio svoj Uskrs za vrijeme toga židovskoga blagdana. On je tom blagdanu dao i konačan, svoj smisao, naznačio mu novu perspektivu koja dosiže sam prag vječnoga života.

Židovi su slavili Pashu 14. dana mjeseca nisana. Bio je to sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našem ožujku i travnju, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek u svezi sa židovskom Pashom. Koncil u Niceji godine 325. donosi opće pravilo za datum Uskrsa, kako bi svi u jedan glas i u isti dan mogli uzdići svoje molitve na sveti dan Uskrsa.

Uskrs se otada slavi u nedjelju koja pada nakon punog mjeseca koji prati proljetnu ravnodnevnicu, ekvinocij. Tako se Uskrs pomiče između 21. ožujka i 25. travnja. Otkad je Grgur XIV. godine 1528. reformirao kalendar (Hrvatski sabor ozakonjuje ga 1587.), istočne crkve ostaju po julijanskom kalendaru.
Tako Blagdan nad blagdanima, kako se u kršćanskoj predaji zove Uskrs, nažalost ne slave svi kršćani u isti dan. Postoji sveopća težnja da se dođe do što usklađenijega svjetskoga kalendara. Tomu bi mnogo pridonijelo kad bi se Uskrs slavio uvijek na isti dan. Katolička se Crkva na II. vatikanskom koncilu izjasnila u prilog takva kalendara, uz uvjet da ga prihvate i druge Crkve. Po današnjem računanju, Isusov se Veliki petak one godine dogodio 7. travnja, a Uskrs 9. travnja. Taj bi datum bio prikladan za buduće stalno uskrsovanje.

Datumi Uskrsa do 2020
2008. 23. ožujka
2009. 12. travnja
2010. 4. travnja
2011. 24. travnja
2012. 8. travnja
2013. 31. ožujka
2014. 20. travnja
2015. 5. travnja
2016. 27. ožujka
2017. 16. travnja
2018. 1. travnja
2019. 21. travnja
2020. 12. travnja





Svim posjetiteljima mog bloga, poštovanim blogerima i još poštovanijim blogericama i njihovim obiteljima želim sretan Uskrs.



Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (8)
Srpanj 2014 (4)
Lipanj 2014 (1)
Svibanj 2014 (2)
Travanj 2014 (1)
Ožujak 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Studeni 2013 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (1)
Prosinac 2012 (1)
Studeni 2012 (1)
Kolovoz 2012 (1)
Travanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (2)
Siječanj 2011 (3)
Kolovoz 2010 (1)
Ožujak 2010 (1)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Listopad 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (3)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (3)
Studeni 2008 (4)
Listopad 2008 (2)
Rujan 2008 (6)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (6)
Lipanj 2008 (17)
Svibanj 2008 (21)
Travanj 2008 (26)
Ožujak 2008 (5)
Veljača 2008 (1)
Siječanj 2008 (5)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (10)
Listopad 2007 (10)
Rujan 2007 (13)
Kolovoz 2007 (8)
Srpanj 2007 (4)
Lipanj 2007 (8)

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se