.malenimoj https://blog.dnevnik.hr/130908malenimoj

utorak, 30.09.2008.

Želim da budeš zdrav,
želim da budeš sretan,
želim da manje radiš,
želim da budeš romantičan,
želim da budeš pažljiv,
želim da budeš pričljiv,
želim da budeš nježan,
želim da stalno misliš na mene,
želim da mi poklanjaš najviše svog slobodnog vremena,
želim da nas iznenadiš,
želim da s nama ideš na izlete,
želim da nam budeš najbolji prijatelj,
želim da nas voliš najviše na svijetu,
želim da smo ti najvažniji na svijetu,
želim da budeš ponosan na nas,
želim da budeš opet onaj s najljepšeg šetališta u gradu…
znaš da sam ipak starija od tebe, a starije se uvijek mora slušati
nemoj da te izvučem za uši!!!!

30.09.2008. u 00:01 • 14 Komentara • Print • # • ^

petak, 26.09.2008.

Kiša neumoljivo pada...a moram u grad .... tramvaj ...mrzim to...osobito za kišnih dana...zašto....
Pa ovako, inače sva sreća ne vozim se baš često tramvajem, imam malenog koji mi je omogućio da imam svoj tutać.... no neki dan ujutro na dvorištu auto ni da bi, okretanje ključa, uzaludno... nije mi preostalo ništa drugo nego na noge lagane... pa na gradski prijevoz....tramvaj.... gužva, ruke iznad moje glave, ispred i iza stoje nagurani ljudi..... pokušavam uvijek nači položaj da nikome ne stvaram nelagodu, bio kraj mene muškarac ili žena, ali ja jednostavno ne volim kada mi netko stoji iza leđa, s dobrom ili lošom namjerom..... odmaknem se, pogledam onim ne baš dragim očima i to je to.... no postoje oni koji na tome ne staju, prilaze drugoj mlađoj žrtvi.... kojoj je neugodno, koja silazi na slijedećoj stanici....
Što ima u tome, koliko „bolesnika“ koristi gradski prijevoz....
Negdje sam našla par pričica o toj temi :
„radnja u tramvaju, gužva, znoj, vrućina i gospon se lagano približava jednoj mladoj curi. Sve je bliže i bliže, i još malkice bliže, počinje ruku približavat gdje ga vuče, malo po bedrima ko olfa ono, malo po guzi i najzad stavi joj ga među noge, a ženska (koju vjerojatno se zamišlja kao jedno jako nepokretno stvorenje) će na to: ok, sad si došo do pičke i što ćemo sad!....“..okrenuo se zacrvenio i nestao...

„neka baba dođe u tramvaj kod cibone i kaže nekom tipu da se malo pomakne da se može primiti,a on njoj kaže nek mu se primi za kurac,a ona će budem ak će ostati dignut do dubrave“


„Imaj jedan lik koji sjedne u bus na stepenice i hvata žene za stopala i uživa da mu gnječe ruku cipelama....“...
...takav je živio u mom djevojačkom kvartu...eto i dan danas još uvijek to obožava.....
zato ne volim tramvaj, radije pješice....

26.09.2008. u 11:54 • 29 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 25.09.2008.

Došli Mujo i Fata u ZOO - vrt. Stali pred kavez sa ogromnim majmunom. Kaže Mujo Fati:
- "Fato de bolan pokaži mu sisu, vid ga kako gleda."
Fata:
- "Joj bolan mujo naiće neko."
Mujo:
- "Ma 'ajde šta se bojiš."
Pokaže Fata a majmun skače po kavezu kao lud.
Mujo:
- "Fato 'ajd obje."
Fata:
- "Mujo vidiće me neko."
Mujo:
- "Ajd kad si jednu 'ajd i drugu."
Pokaže Fata i drugu a majmun hoće izbudalit, skače i prevrće se.
Mujo:
- "Fato ajd sad i malu mu pokaži kad si sve."
Fata:
- "A joj Mujo ako me ko vidi..."
Mujo:
- "Aje, ajde još samo to."
Diže Fata suknju i pokaza malu (gaća naravno nema), a majmun skoči razvali one rešetke zgrabi Fatu na rame i s njom na drvo.
Fata viče:
- "Mujo spašavaj hoće me jebat !!!"
Mujo:
- "Neka, neka, sad njemu reci da te boli glava!!!"



25.09.2008. u 14:52 • 18 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 24.09.2008.

Ulazi zgodna žena u taxi... i počinje priču sa taxistom u stilu:
- "Kakvi ste vi taksisti...ja sam čula da ste vi veliki ljubavnici... da volite da imate puno žena... da uvijek znate kojoj se hoće..."
Na to će taxista kako to nije istina da su oni pošteni....
- "Ne, ne...nije istina..lažeš.....samo mi reci jedno....kako uopće poznate koje su te žene koje...hoće..."
Primijeti taxista da je žena navalila pa htjede da joj otkrije tajnu pa reče:
- "Kako poznajemo... pa lako... po mirisu, znaš samo pomirišeš i odmah znaš!"
- "Hajde , pomiriši mene...", navali žena.
Taxista je fino pomirisa pa reče:
- "Ne, gospođo vi ste poštena žena nema govora."
A ona će njemu:
- "Da nije u tebe možda nos začepljen a?"

24.09.2008. u 11:56 • 29 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 22.09.2008.

... za razliku od ostalih načina sporazumijevanja kao što su korištenje mirisa za označavanje ili položaj tijela kojim životinje pokazuju nadređenost ili podređenost u skupini, govor učimo....
Govor je sredstvo koje koristimo da bi razmijenili informaciju, da bi se sporazumjeli s drugim ljudima.
No bez obzira što govor učimo ponekad to nije dovoljno da bi istinski i na najbolji način, baš onako kako mi želimo prenijeli informaciju drugom čovjeku. Ponekad naš govor ma kako se mi trudili pojedinci ne shvaćaju na onaj način i onako kako smo željeli. Rekla bi kao da govorimo u vjetar.
Za razliku od nas, životinje koje „govore“ to rade na mnogo bolji i pametniji način. Bez obzira što životinje koriste mali broj različitih glasova, negdje oko 12. Dok za razliku od njih prosječni rječnik čovjeka neusporedivo je bogatiji i obuhvaća oko 40 000 riječi. Dodala bi da su životinje ipak pametnije nego mi ljudi.
Evo primjera... zeleni zamorci su kažu najviše pričljiva vrsta životinja. Pripadnike svoje skupine obavještavaju posebnim zvukovima. Tako kada stražar ugleda orla, upućuje određeni poziv upozorenja i svi majmuni bacaju se na tlo poput kamenja. Kada ugledaju leoparda, učinak a i zvuk koji šalje stražar potpuno je drugačiji... zamorci se penju na stabla i itd.

Postoje li određeni zvukovi tj. govor kada ljudi u vašoj blizini znaju što treba radit...recimo zatvoriti usta na vrijeme, povući se, odgovoriti, napasti ako treba, obraniti se....
Razmišljate li kada i pitate se kakva je vaša komunikacija, zna li vaš sugovornik uvijek prepoznati ono što mu želite reći, govorite li u „rukavicama“, lažete li ih, muljate ili samo ponekad prešućujete bitne činjenice koje bi drugu stranu mogle povrijediti ili.....

22.09.2008. u 10:52 • 16 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 18.09.2008.

Čitajući malo s malenom knjigu o životinjama, naišle smo na interesantan podatak.
Ribe anđeli, recimo da svi znamo kako izgledaju, jednom riječju prekrasno, šarenilo boja i šara po njihovim tijelima ostavljaju nas bez daha. Mnogi za njih kažu da sliče kreacijama draguljara.
No nije bit u tome. Ono što me iznenadilo je njihovo najneobičnije svojstvo, a to je da kad odrastu mogu promijeniti spol.(žensko- muško)
Ribe koje su svoju mladost provele u tijelu ženke, mogu i često to i rade, preobraziti se u mužjaka sa svim njegovim funkcijama. Kako ? Jednostavno, svaka skupina ovih riba sastoji se od jednog mužjaka i HAREMA ženki. Ako mužjak ugine, ili ga netko ubije, najveća i najstarija riba ženka iz harema mijenja spol preuzima njegov položaj te otada ona brani skupinu i oplođuje jajašca.
Zanimljivo, hm kad bi?????? ( pala mi je jedna grešna misao ..... ima li najveća i najstarija riba ponekad umiješane prste u mužjakovoj iznenadnoj smrti ili pogibelji????

18.09.2008. u 12:05 • 34 Komentara • Print • # • ^

utorak, 16.09.2008.

Ljubav gledana očima osmogodišnjakinje.... ima li što ljepše od poimanja ljubavi na dječji način....
Prije nekoliko tjedana zbog posla morala sam biti na jednom mjestu u kvartu..... znate ono kvartovska fešta, bili su tu svi koji su morali biti viđeni. Naravno za njih je poseban ćošak u kutu, tako to biva kod nas, da se ne bi osjećali „ugroženo“.... bila je poveća gužva.... nas troje malo smo vrludali okolo, škicnuli koga ima, napravili par slika....
Nažalost sve je veći broj novih ljudi koje prvi put vidim.... Maleni je otišao sa svojim dečkima „ mama dovoljno sam veliki da mogu biti sam a osim toga, daj mama tu su prijatelji nemoj me cmakati i maziti, to možeš kad njih ne bude“ .... ok... pristala sam.
Nas dvije uživale smo u ritmu muzike, pojele kokice i cupkale tamo negdje sa strane.... dovoljno blizu vrevi događaja a ipak na dovoljnoj udaljenosti da se možemo otkačiti a da nam nitko ne zamjeri.... a onda najednom trzne me silno povlačenje za majicu.... „mama, mama jesi li ga vidjela? - upitam koga - „ma znaš, mama pričala sam ti o njemu, ma jesi li ga vidjela, tak je sladak “ iz malenih okica prštale su sjajne zvjezdice.... osmjeh na licu govorio je sve, bila je toliko uzbuđena i sretna jer joj je usput, dok je prolazio u toj gomili uspio reći bok i kao pravi mali šarmer uputio zavodljivi smješak !!! ...bila je to njena prva ljubav o kojoj slušamo priče zadnjih mjeseci iz dana u dana....., jedina mana je što ima komplicirano ime , pa kad želi nešto reći o njemu, prvo upita a kak se ono zove moj dečko....
Cijelu večer bila je na iglicama, gledala uokolo no više ga nismo pronašli u gomili .... njeno isijavanje uzbuđenja nije prestajalo sve dok cijelu priču nije poželjela ispričati tati.... onako kako samo on zna rekao je, bolje se primi knjige a dečke ostavi za kasnije... samo ga je pogledala ispod obrva i izustila.... Znala sam da ćeš to reći!!!!... kad netko nema takta onda ga nema....
Sjećate li se vi svoje prve dječje ljubavi.... sjećam se imao je crnu kratku kosu, rekli bi hodao je zdepasto, sladak ko bombon, imao je prčastu guzu i gazio je nogama prema unutra, svi su mu se smijali a meni je bio tako drag i lijep... mogu se i lica sjetiti, zvao se Nino.... "ljubav" je trajala do kraja četvrtog razreda kada je počeo ganjati druge cure....uf..uf...

16.09.2008. u 13:54 • 23 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 15.09.2008.

..... šest je, zvoni budilica na mobitelu...polako se izvlačim iz kreveta, odlazim skuhati prvu jutarnju kavu. Nježno budim one koji moraju jutros krenuti. Danas je onaj dan kada malena prvi put ostaje sama cijeli dan. Izvlačimo se svi na prstima kako bi ona što duže ostala spavati, kako bi joj ionako dugačak dana prošao što brže. Naime danas je škola mogu reći u kasno poslijepodnevnim satima.
Kažu nam treba povećati natalitet u zemlji, u kojoj zemlji..... u ovoj gdje djeca ne svojom voljom moraju cijeli dan biti sami.
Dokle će se graditi trgovački centri, graditi autoceste ....dokle će se u prosvjetu ulagati tako malo. Cilj ministra je uvesti u sve škole jednu smjenu, ma na koji način kad još uvijek mnogo škola kao i naša ima tri smjene.
I koga to zanima, pa zaboga postoje i majke koje rade, koje nisu cijeli dan kod kuće, da li stoga što je druga plaća bitna za egzistenciju njihove obitelji, da li stoga što ne žele svoje vrijeme trošiti na brisanje prašine i podova ili iz jednostavnog razloga što uživaju u svom poslu. Nemaju svi baka servis, nemaju svi mogućnost dadilje.....
Zašto ovakvo razmišljanje, bez obzira što smo se svi izvukli na prstima, s nadom da će malena spavati barem do deset sati, iznenađenje je uslijedilo već na pola puta do posla. Zvoni mobitel „doma“ , naravno onaj određeni strah i neizvjesnost. Što se dogodilo. S druge strane žice plačljivi glas malene, dovoljno da dan počinje na način koji nimalo ne volim. Na pitanje zašto plačeš, nakon nekoliko minuta dok se uspjela srediti, odgovara, mama ja sam mislila da ste svi nestali. Gdje su svi, braco, tata..... Koliko još treba da braco dođe iz škole ... inače braco je do sada išao u istu smjenu, no i to su razbucali.... u istoj smjeni sastat će se za nekih dva mjeseca....
Nekoliko minuta razgovora i plačljivi glas je utihnuo..... naravno do sada mobitel je zvonio barem pet puta .... recite mi kako da sada ja radim punim kapacitetom, ne samo ja već i ostale majke.... iako s druge strane imam sreću pa me na mom poslu može nazvati kada god poželi, što sve majke nažalost ne maju takvu privilegiju....
... a ono još gore čeka nas navečer, nakon što malena dođe kući oko pola osam, slijedi večera a onda pisanje zadaće..... kakvi će rezultati biti....vidjet ćemo...
Zanima me kada će naši političari prestati misliti samo na sebe i više ulagati u bolje uvjete za školovanje naše djece....


15.09.2008. u 10:29 • 12 Komentara • Print • # • ^

subota, 13.09.2008.

Ispovijed male mace…..

….. znam da će sada biti komentara….glumataš, odlaziš, dolaziš…..ovom rečenicom zatvorit ću im usta…
….točno tako, dok ti se ne desi misliš da si bolji nego ti slabići, a onda shvatiš da si jednaki slabić kao i oni….
…nije me briga, svi imamo trenutke slabosti koje priznajemo ili ne priznajemo… tražimo se, neki se pronađu, neki se pogube po putu a neki kao pronađu se, a još uvijek su pod okriljem traženja….

…. Neka vaša razmišljanja stiskala su omču oko moga vrata i bio je dovoljan tren i sve ono vrijeme koje sam uživala s vama otišlo je u nepovrat…

…..prije godinu dana počela sam pisti iz sada više nije bitnog razloga, izmjenjivala poneki mail sa nekim meni dragim blogerima, proživljavali smo nekad lijepe a nekada i ružne trenutke, rastajali se , sastajali, tješili i kudili… prijateljevali i ljubovali…
Prijateljstvo i ljubovanje me je koštalo….…… bježanja, brisanja……

………..O, daj okreni taj ringišpil u mojoj glavi…..

prije samo godinu dana da mi je netko rekao da ću raditi to što jesam, rekla bi mu da nije normalan…. A sad mi se čini da sve ono ta sam u životu rekla da neću raditi, radim i ludim pomalo,ali sigurno…..

…… ali ne, odluka je pala i nije me briga kome paše a kome ne, ne želim razmišljati o tome….
Ne želim komentare prihvaćati previše k srcu (barem ne nečije) …svatko ima pravo na život …ma kakav god on bio treba ga živjeti jer je jedan jedini….. osim nama macama, imamo ih po potrebi!!!!

S jednom velikom razlikom….. na posve DRUČKIJI način…..

13.09.2008. u 22:19 • 3 Komentara • Print • # • ^

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.